Bankarsko poslovanje bez kamata - na to se zacijelo namršti svaki zapadni bankar. Ali, bankari koji su muslimani moraju se držati toga načela. Jer, u Kuranu stoji: "Oni koji daju i uzimaju kamate, onaj koji svjedoči u takvom ugovoru, pa i onaj koji takav ugovor napiše - svi su oni grešnici, koji će na kraju krajeva završiti u paklenom ognju."

 

 

Odredbe Kurana jako dobro poznaje Zaid El-Mogadeddi, gospodarski stručnjak koji vodi Institute for Islamic Banking u Frankfurtu. Ali, on zna i da su ljudi snalažljivi. Pa i muslimanski vjernici mogu kupiti auto na kredit. Tako što ga zapravo kupi banka, pa ga proda svom klijentu. A on onda otplaćuje rate.

"Na prvi pogled izgleda da se radi o triku. Ali, islamska ekonomija polazi od toga da novac nema stvarne vrijednosti, da je čisti instrument za razmjenu. U tom smislu banka ima sasvim drugu funkciju: banka se brine za cirkulaciju novca. Ona sama sudjeluje u transakcijama. Tako se novac uvijek upotrebljava, da bi od njega koristi imalo nacionalno gospodarstvo."

 

Drugim riječima, prema islamskim kriterijima financijske ustanove su jače povezane s realnom privredom. Špekulacije s devizama, Hedge-fondovi, preprodaja kreditnih dugova kao kod američke hipotekarne krize - sve je to u islamu zabranjeno.

 

 

I kod kršćana i židova je ranije bilo zabranjeno uzimati kamate. To se pokazuje na puno mjesta u Starom Zavjetu. Ali, s vremenom je zabrana olabavljena, a onda i potpuno ukinuta. Slično je u većini islamskih zemalja. I u njima postoji konvencionalni bankovni sustav uključujući i središnju banku koja određuje osnovne kamatne stope. Ali, islamsko bankarsko poslovanje u posljednje vrijeme jača. S jedne strane jer je islamski fundamentalizam ojačao, osobito među mladim ljudima. A s druge strane, jer su se brojne islamske zemlje obogatile naftom, da ljudi ne znaju što s novcem.

 

U Maleziji je islamsko bankarstvo jedna od najvećih grana na financijskom tržištu sa stopama rasta od 20 posto godišnje. Ne čudi da od toga žele profitirati i zapadne banke. Američka Citibanka bila je jedna od prvih koja je ponudila specijalne proizvode za islamsko tržište, u međuvremenu to čini i Deutsche Bank. Već desetak godina postoji i islamska inačica najvažnijih burzovnih indeksa - primjerice Dow-Jones-Islamic-Market-Index.

 

 

U islamu nije zabranjeno samo uzimanje i davanje kamata, nego i investicije u poduzeća koja zarađuju na prodaji duhana, alkohola i oružja ili koja su prezadužena. Prije nego što neki financijski proizvod izađe na islamsko financijsko tržište mora dobiti potvrdu da je u skladu sa šerijatskim pravom. Takvu potvrdu može dobiti od povjerenstva koje se sastoji od trojice islamskih teologa. Ali, nema puno teologa koji dobro poznaju i šerijatsko pravo i bankarski sustav.

 

Pa ipak, da islamic banking može biti unosan posao pokazuje slučaj u Njemačkoj gdje živi više od 3,5 milijuna muslimana.

Njemačke štedionice su odavno počele istraživati želja muslimanskih klijenata, primjerice ponuda životnih osiguranja koja će biti u skladu sa šerijatskim pravom.