Američki State Department ovaj tjedan je objavio godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, u kojem na 16 stranica analizira poštivanje tih prava u Hrvatskoj, od zaštite integriteta pojedinca, prava na pošteno suđenje, slobode izražavanja, vjerskih sloboda do zaštite manjina i radnih prava.

State Department ističe napredak na mnogim područjima, poput nestajanja nasilja prema srpskim povratnicima u većini Hrvatske, osim zaleđa Zadra i Šibenika, dovršetak procesa vraćanja srpskih kuća i njihove obnove, a posebno ističe široki društveni angažman hrvatske vlade na suzbijanju korupcije.

U izvješću se, među ostalim, ističe problem pretrpanih zatvora u Hrvatskoj, a posebno problem zaostataka u pravosuđu, uz podatak da je u lipnju 2009. u Hrvatskoj bilo 870,538 neriješenih kaznenih i građanskih predmeta.

U poglavlju o slobodi govora i tiska u Hrvatskoj, ukazuje se na problem nastavka određenog utjecaja vlade na medije, te na povećanje pritiska komercijalnih interesa. Lokalne vlasti su u vlasništvu oko 70 posto lokalnih medija, pa je njihov rad posebno ranjiv na politički pritisak, ističe se.

U poglavlju o vjerskim slobodama u Hrvatskoj u 2009. State Deparment ističe važnost posjeta kardinala Josipa Bozanića spomen području koncentracijskog logora Jasenovac, unatoč kontroverzama, te postavljanje kamena temeljca za odgađanu gradnju džamije u Rijeci.

Kod pitanja slobode kretanja i zaštite izbjeglica, izvješće ističe probleme s prebivalištem za srpske izbjeglice koji nemaju hrvatsko državljanstvo. Govori se i o nastavku diskriminacije Srba na više područja uključujući izvršenje pravde, zapošljavanje i stanovanje. "Etnički Srbi u ratom pogođenim područjima i dalje su subjekt društvenog uznemiravanja i diskriminacije, a lokalne vlasti nekada odbijaju zaposliti kvalificirane Srbe, čak iako se ni jedan Hrvat ne javi na natječaj."

Sedam godine nakon donošenja Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, vlasti nisu provele odredbu o razmjernom zapošljavanju manjina u javnom sektoru, gdje one čine najmanje 15 posto stanovništva", ističe se.

U poglavlju o diskriminaciji, društvenom zlostavljanju i trgovini ljudima, kaže se da nasilje nad ženama, uključujući bračno nasilje, nastavlja biti problem, te da su policijski dužnosnici skloni tretirati to nasilje kao prekršaj, što rezultira manjim, uglavnom novčanim kaznama. Pomoć žrtvama nasilja je ograničena, a u Hrvatskoj djeluje 17 skloništa za žene, dodaje se. Ističe se i problem da žene dobivaju niže plaćena radna mjesta, te da u javnom i privatnim sektoru zarađuju u prosjeku 10,8 posto manje od muškaraca.

Kod zaštite prava djece upozorava se na problem prepreka u obrazovanju romske djece, uključujući diskriminaciju u školama i manjak potpore roditelja. Istodobno se kaže da je Hrvatska različitim mjerama, uspjela učetverostručiti broj romskih učenika od 2005. Kod tretmana osoba s invaliditetom spominju se napori vlade koja vodi 10 savjetodavnih centara za te osobe i roditelje, te skrbi o njihovu zapošljavanju.

State Department izvješćuje o i nekim nasilnim postupcima prema homoseksualcima, biseksualcima i transeksualcima u Hrvatskoj, uključujući prosvjede tijekom lipanjske Gay Pride parade u Zagrebu.

U poglavlju o radnim pravima State Department ističe da minimalna plaća od 2,814 kuna ne osigurava pristojan život hrvatskom radniku i obitelji, kao i da je prosječna plaća iz lipnja 2009. od 5,370 kuna, bila manja od troškova života četvoročlane obitelji u iznajmljenom stanu, koji su iznosili 6,316 kuna.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva