Poslanici Europskog parlamenta su nedavno sa ekspertima razgovarali o "razlici" između potreba tržišta rada i broja svršenih studenata, dok sindikati od Europske unije traže novi kvalifikacijski sistem, koji bi bio zasnovan na potrebama diplomaca.

"Postoji neslaganje između zahtjeva kompanija i rezultata visoko-obrazovnih ustanova, koji se odnose na vještine i profesije diplomaca", kazao je rektor Sveučilišta u Pečuhu Robert Gabriel na javnom saslužanju u EP.

Sa njegovim zahtjevima složilo se i nekoliko poslanika i eksperata, koji su diskutiralii o ulozi Unije u jačanju veza između univerziteta i poslovnog sektora.

 

Europska komisija je 2008. godine pokrenula "Dijalog sveučilišta i poslovnog sektora", platformu koju sprovodi konzultantska firma Deloitte, koja smatra da je, kako obrazovna politika ostaje u nadležnosti nacionalnih i regionalnih vlada, uloga EU da koordinira programom i olakša postizanje konsenzusa.

Listom od 30 projekata koji povezuju akademski svijet sa poslovnim sektorom trenutno rukovodi EK, a biti će objavljen u ožujku.

 

Mađarski poslanik Paul A. Schmidt, koji se bavi promocijom tog predloga u parlamentu, rekao je da između 50 i 80% diplomaca ne dobije posao tokom prve godine, i stoga predlaže sistem putem kog bi sveučilišta mogla nadgledati karijere svojih studenata.

Njegov predlog naišao je na podršku Eurochambersa, čiji predstavnici tvrde da je problem moguće riješiti jedino ukoliko se kvalifikacijski sistem europskih sveučilišta definira na temelju zaposlenosti studenata.

"Akademije i sveučilišta se procjenjuju na temelju pogrešnih kriterija, jer smatraju da su njihove publikacije neka vrsta Svetog grala. Ali mislim da bi bilo važnije da njihovi diplomci dobiju poslao koji žele ili neki uopće", kazao je predstavnik Eurochambersa Ben Butters na saslušanju pred poslanicima.

Novi kvalifikacijski sistem je ranije ponudila EK. Iako je u njemu zaposlenost jedan od kriterijuma, on nije dovršen, kazao je jedan od savjetnika na projektu.

Baters je kritizirao nekoliko zemalja Unije u kojima je "neophodna diploma doktora nauka kako bi razgovarao sa rektorima sveučilištama" i u kojima ne postoji način da se kompanije uključe u rad odbore visokoobrazovnih ustanova.

 

Situacija je drugačija u istočnoj Europi, gdje kompanije mogu kofinancirati sveučilišta. Mađarski rektor je svoje sveučilište opisao kao "najveću kompaniju" u regiji Pešte, na čijem čelu se nalazi on i njegovih 30 000 studenata.

"Postoji magnetno polje između broja istraživanja i smanjenja vladinih troškova - naročito tokom krize. Shvatili smo da kvaliteta obrazovanja opada, svjedoci smo i velikog broja investicija, naročito onih u istočnoj Europi, gdje zahtjeve za visokim obrazovanjem država ne može ispratiti. "Vlade to ne mogu sebi priuštiti", kazao je rektor Sveučilišta Liverpoola Sir Howard Newby.

Najlakši način da sveučilišta riješe veliki broj problema, kao što su e-učenje, sektor istraživanja i tehnologije, te društvene nauke i umjetnost, je da imaju veću autonomiju, i samim tim odluče koje su njihove jake strane i da u njih investiraju, dodao je on.

Predstavnik njemačkih studenata Florian Kaiser tvrdi da visoko-obrazovne ustanove mogu i same stvoriti radna mjesta.

Kejser je kritikovao "elitističku" prirodu univerziteta, jer se oni sve više orijentiraju na profit i zaboravljaju "na svoju primarnu ulogu, a to je obrazovanje".

 

Britanska poslanica Mary Hannibal smatra da će uvijek biti "tenzija između pripremanja studenata za posao i znanja koje posjeduju, koje zatim može biti iskorišteno za sektor istraživanja". Ona smatra da je jedina solucija za sveučilišta da sami odluče što je za njih najbolje.