"Mediation to go"
Dođite i vidite budućnost rješavanja sporova, glasio je hajlajt poziva, pa smo to jednostavno morali popratiti. Klub mladih miritelja HUM-a uspio je okupiti troje stručnjaka na području mirenja koji su pokušali dati odgovore na najvažnija pitanja o tom institutu.
Tko su ti ljudi koji hodaju među nama po hodnicima faksa sa stavom “mršava nagodba je bolja od preskupe parnice”, tko je pojeo sve Kiki bombone i koliko je to sve skupa alternativno?
Za uvod bi valjalo neke stvari pojasnit i predstaviti: skraćenica HUM stoji za Hrvatsku udrugu za mirenje, osnovanu je 2003., čije su aktivnosti usmjerene na razvoj, implementaciju i promicanje mirenja kao alternativnog načina rješavanja sporova, izradi strategije i provedbi razvoja mirenja, i naravno, provođenje samih postupaka mirenja.
Pri HUM-u, osnovan je Klub mladih miritelja koji okuplja studente prava zainteresirane za učenje o alternativnim metodama rješavanja sporova. Trenutačno klub okuplja 20-ak entuzijasta s tendencijom proširivanja. Putem radionica, seminara i treninga koji vode stariji iskusniji miritelji uče i stječu prve korake u mirenju, načinima rješavanja sporova, tehnikama pregovaranja i ostalim potrebnim vještinama.
U utorak 15.03. su organizirali tribinu “Mediation to go” s željom da približe postupak mirnog rješavanja sporova zainteresiranim studentima prava, predstave sebe i svoje ciljeve ciljeve te aktiviraju studente da se uključe u rad Kluba.
Uvodno izlaganje je održao mr.sc. Srđan Šimac, sudac Visokog trgovačkog suda, jedan od pionira mirenja u Hrvatskoj.
U uvodu smo čuli psihološko objašnjenje sukoba i funkcionalnu analizu ponašanja u sukobima. Društvo je u globalu konfliktno, jednako kao što stoji izreka kako je povijest sukoba povijest ljudskog roda.
Sukob je sadržan u svakom ponašanju i postoje mentalne strukture (obrane) za upravljanjem tim sukobima. Problemi nastaju kada se sukob pretjerano formalizira i pretvori u “papirnati” beskonačni sudski spor s milijun podnesaka gdje se gubi smisao prava i pravde zbog kojeg su se stranke i zaputile na sud.
Sudski postupak u RH je: dug, skup, neučinkovit, previše formalan, lako se manipulira, kontinuirano zatvoren u svoje birokratske zidine... niz se može nastaviti.
No, boljeg sustava nema dok stranke same ne odluče riješiti vlastite sporove, preuzeti odgovornost za svoje odluke, naći najbolje rješenje koje im odgovara i prestati za svaku sitnicu “trčati“ na sud.
U sudnicama se prečesto vode bitke oko dokazivanja krivnje i pravdanja krivice, dok se zaboravlja da parnični postupak nije uvijek sredstvo rješavanja povrijeđenih odnosa. Zadaća sudstva je riješiti slučaj, a ne spor, zbog čega često dolazi do trajnih poremećenja odnosa jer će sa sudskom odlukom uvijek jedna strana biti nezadovoljna.
U sudnicama se prečesto vode bitke oko dokazivanja krivnje i pravdanja krivice, dok se zaboravlja da parnični postupak nije uvijek sredstvo rješavanja povrijeđenih odnosa. Zadaća sudstva je riješiti slučaj, a ne spor, zbog čega često dolazi do trajnih poremećenja odnosa jer će sa sudskom odlukom uvijek jedna strana biti nezadovoljna.
Zbog svih navedenih problema, javlja se potreba za alternativnim načinima rješavanja sporova, gdje alternativno znači drugačije.
Za mirenje se inače kaže justice with the human face, a to već govori mnogo o naravi te alternative. Pomoć treće neutralne osobe u pregovaranju često je sjajna zamjena za dugotrajno i skupo sudovanje, a medijatorova zadaća je, prije svega, držati stranke na okupu i razgovarati bez obzira na emocije koje gaje jedna naspram druge.
Stranke imaju potpunu kontrolu nad slučajem i u svakom trenutku mogu prekinuti mirenje ako to žele. Ako do mirenja dođe učinjen je korak u smjeru smanjivanja mogućnosti sukobljavanja jer je ponekad kroz samu uspostavu komunikacije pola problema riješeno.
Za mirenje se inače kaže justice with the human face, a to već govori mnogo o naravi te alternative. Pomoć treće neutralne osobe u pregovaranju često je sjajna zamjena za dugotrajno i skupo sudovanje, a medijatorova zadaća je, prije svega, držati stranke na okupu i razgovarati bez obzira na emocije koje gaje jedna naspram druge.
Stranke imaju potpunu kontrolu nad slučajem i u svakom trenutku mogu prekinuti mirenje ako to žele. Ako do mirenja dođe učinjen je korak u smjeru smanjivanja mogućnosti sukobljavanja jer je ponekad kroz samu uspostavu komunikacije pola problema riješeno.
Sljedeće izlaganje je imao prof.dr.sc. Alan Uzelac kojeg, vjerujemo, ne treba puno predstavljati.
Počevši zanimljivim prikazom i usporedbom o razvoju audio medija – od LP ploča, preko kaseta i CD-ova do MP3 prijenosnika audio snimki - postavljno je pitanje kakvo je stanje s mirenjem i njegovim “medijima”?
Na prvi pogled, zaključilo bi se da je mirenje nastalo tek nedavno, kada je posljednjih nekoliko godina dobilo legislativni okvir a zakonskim promjenama se pokušalo reformirati funkcioniranje hrvatskog pravosuđa radi povećanja njegove učinkovitosti i kvalitete.
Uz mnogo drugih novih zakona te revizija starih, posebno je mjesto pripalo reformi procesnih propisa koji se odnose na rješavanje sudskih sporova te ovrhu sudskih odluka.
2001. donesen novi Zakon o arbitraži; 2003. novela Zakona o parničnom postupku; izmijenjeni su Ovršni zakon i Stečajni zakon. Uz to, u dijelu koji dotiče i metode rješavanja sporova, 2002. izmijenjen je i Obiteljski zakon, a promjene je doživjeo i niz drugih zakona koji uređuju materijalnopravna pitanja. Posljednji u seriji zakona iz 2003. je Zakon o mirenju.
No detaljnijom analizom nekoliko desetaka godina unatrag, saznajemo da mirenje ima svoju povijest. Što se akademske i znanstvene razine tiče, profesor Siniša Triva je još pedesetih godina prošlog stoljeća posvećivao puno pažnje pregovaranju i sudskim nagodbama.
Ustav savezne Republike Hrvatske iz 1974. sadrži norme o mirovnim vijećima, koje se potvrđuju Zakonom o mirovnim vijećima iz 1978. – pravilima o ustupanju sporova male vrijednosti
Spomenuti zakon je u Republici Hrvatskoj još uvijek na snazi, ali ne i operativan. U prijevodu, toliko se malo koristio da kasnije nitko nije ni prijetio da se - uopće ne koristi.
Tako je zgodno zaokružena poanta s “medijima” – osobama koje trebaju provoditi spomenute norme.
U nekim bivšim sistemima, pravnicima zaposlenima u pravosudnim tijelima najvažnije je bilo snaći se u samom poretku što je jamčilo ne postavljanje previše pitanja o radu i učinkovitosti.
Danas takav stav nema nikakvog smisla i potrebno ga je hitno mijenjati.
Bili suci, odvjetnici, držani odvjetnici ili koji već kotačići u pravosudnom sustavu, mora se steći vještina rješavanja problema stranaka. Hoće li najbolji put pri tome biti medijacija, neki od ostalih alternativnih načina rješavanja sporova ili klasični sudski spor, ovisi o nizu faktora.
Zajedničko je da je za uspješno funkcioniranje sustava svima potrebno znanje kako “počistiti nered iza stranaka”.
Zadaća pravnika je uspoređena onoj Harveya Keitela u Pulp Fictionu – uloga čistača koji rješava probleme. Tko je zaboravio kultnog Mister Wolfa, evo podsjetnika:
Za kraj izlaganja, prof.Uzelac se dotaknuo i “industrijskog postrojenja zvano Pravni fakultet”, tj. mogućnosti koje faks nudi studentima za stjecanje znanja o mirenju u okviru nastavnog programa.
Kako se mi volimo uspoređivati sa svjetskim poznatijim fakultetima, spomenut je Harvard, gdje postoji slovom i brojkom devet (9) programa vezanih uz neku od negotiation/mediation/conciliation kombinacija.
Kod nas?
Većina studenata prava će se susresti s pojmom mirenja kroz odredbe obiteljskog i radnog prava, eventualno procesnog (onaj dio na kraju GPP knjige koji svi volimo preskočiti, a prof.Uzelac na oduševljenje većine naveo da se o detaljnom poznavanju tih odredbi ne inzistira na ispitu).
2004. je pokrenut izborni predmet “Izvansudsko rješavanje sporova” koji je sad na 5.godini. S obzirom da izbornih predmeta ima više nego studenata na 5.godini, interes se ne može najbolje ocjenjivati.
Nađe se par studenata, veli profesor, al i sve skupa nedovoljno ni da se održi simulacija mirenja.
Uz to postoji predmet “Mirno rješavanje sporova” koji je dominantno posvećen arbitraži – pohvalno, ali nedovoljno.
U svakom slučaju, raspolažemo s onim što imamo – koga zanima mirenje ima mogućnost upisati spomenuta 2 izborna na 5.god ili jednostavno pratiti što se događa oko faksa po tom pitanju.
Završno izlaganje je održao mr.sc. Mladen Vukmir, ugledni odvjetnik, nekadašnji rock kritičar kultnog studentskog lista Polet koji je u nastavku karijere umjesto kritike izabrao zaštitu autorskih prava rockera, specijalizirao se za zaštitu svih oblika intelektualnog vlasništva, a posljednjih se godina okrenuo alternativnim načinima rješavanja sporova i medijaciji.
Ovoga puta smo kao uvod čuli sociološku analizu konflikata i rješavanja istih.
Društvu je svojstveno imati sukobe, ali je i jednako svojstveno imati nekoga – bio to seoski starješina, vrač, mudra baba ili formalno tijelo vlasti – koji će u tim sukobima posredovati i pokušati ih riješiti.
Prepričao je svoje frustracije dok je još kao mladi odvjetnik obilazio sudove i svjedočio nizu nelogičnosti, tromosti sustava koji “guta” ljude, spise i moguća rješenja koja su često bila lako dosezljiva, a sve zato jer je dolazilo do ukopavanja u pravne pozicije koje više nisu imale veze s životom i interesom stranaka.
Za kvalitetno funkcioniranje sustava, sve je više izražena potreba da subjekti kojima je u nadležnosti rješavati sukobe budu što fleksibilniji i otvoreniji raznim mogućnostima.
Ne samo zbog poboljšanja sadašnjeg stanja, nego i iz razloga što je nemoguće predvidjeti budućnost, buduće sporove i moderne društvene tendencije nekog budućeg doba.
Time su završena uvodna izlaganja, podijelili se obećani Kiki bomboni, zahvalilo se gostima i okrenulo tekućim stvarima. Organizatori su se, bez obzira na skorašnje rokove i činjenicu kako svi moramo učiti, potrudili da ova tribina kojom se predstavlja mirenje studentima prava, ima nekakvu perspektivu.
Zanima vas više o mirenju?
Klub mladih miritelja HUM-a održava veliki sastanak učlanjenja već sljedeći tjedan, u utorak 22.03. u 18 sati.
Planirano je okupiti još veći broj studenata kojih zanima nešto o mirenju, te se odmah dogovoriti za radionice, treninge i edukacije koje kreću vikend nakon.
Više detalja na FB eventu: www.facebook.com/event.php
Uglavnom, koga je išta od napisanog zainteresiralo, u utorak se nalazimo u prostrijama HUM-a, Teslina 1 (na ćošku kod Zrinjevca, preko puta Konzuma).
Uz topli izmiriteljski pozdrav, isto kao i na tribini, za kraj ostavljamo uvodnu scenu komedije Wedding Crashers, uz Owena Wilsona i Vincea Vaughna u ulozi medijatora.
Autor:
Bookmark/Search this post with
Komentari
Postaj komentar