Dugo očekivane promjene u Pravilniku o studiranju donijele su neke bitne novine u naše živote. Kao i sve u životu, nisu jednoznačne i ne pogađaju sve jednako. Pošto postoji samo upravi fakulteta jasna destinkcija između bolonjaca i nebolonjaca, iako supstancijalno takve razlike nema, i nove izmjene su koncipirane tako. Pravobraniteljstvo je napisalo objašnjenje izmjena, no pošto je iz komentara jednog od prijašnjih članka jasno da nekim kolegama treba crtati stvari bilo je bitno škartirati taj tekst i napisati novi kako bi i blagoslovljeno jednostavni među nama znali što mogu očekivati u ovoj, a i narednim akademskim godinama. Dakle, ovaj tekst je izmijenjeni tekst koji nam je dostavilo Pravobraniteljstvo prilagođen vašim potrebama.
Štoviše, u prilogu ovom objašnjenju nalazi se pročišćeni tekst Pravilnika za vaš užitak i zabavu.

1. Krenimo od najbitnijeg:

Čl. 17.
3) Student može polagati ispite iz nastavnih predmeta određene studijske godine tek kad ostvari 50 ECTS bodova iz prethodne studijske godine sukladno studijskom programu, s tim da preostale ECTS bodove treba ostvariti tijekom tekuće studijske godine.

Ovo je vjerojatno vrlo jasno, ali nećemo riskirati. Dakle, nakon što ste sakupili 50 bodova ili više od 50, a manje od 60 možete polagati ispite s više godine. Dakle, ako imate 52 ECTS boda ovo pravilo vrijedi za vas. Ako imate 48 ECTS bodova, žao nam je, skupite još dva.

To počinje vrijediti čim skupite 50 ECTSa s prethodne godine, tako da parcijalci mogu polagati ispite s više godine od ispitnog roka na kojem su dali predmet s kojim su skupili 50 bodova.
Ovo pravilo primjenjuje se i na predrokove, kolokvije i sva ostala čuda kojih se možete sjetiti, a povezana su s davanjem ispita.

U usporedbi s prijašnjom odredbom koja je odobravala polaganje ispita s više godine tek kad se prethodna očisti, ovo je predivan napredak. Nema više gubljenja semestara i godina jer nema odgovarajućih rokova ili jer nam se jedan ispit, eto, malo produžio.

Ovo dakako ne vrijedi za stare studente. Razlog je vrlo prozaičan – jer je tako odlučeno. Kako je studentski predstavnik Magerl i objasnio – predstavnici su mogli ne glasati za ovu izmjenu Pravilnika i onda bi se na njih obrušili bolonjci, a pošto su glasali sada se na njih mogu obrušiti nebolonjci. Iako bi bilo totalno kul da netko kome je ostao samo recimo GP, a na starom je programu može polagati četvrtu pa riješiti što više kolegija tako da ne čeka.
Ipak, ratio ove „zabrane“ za stare studente ostaje misteriozan baš kao i lokacija psoglavog vučka.

2. Pravo je živa(hna) znanost, a i pravni propisi se stalno mijenjaju, nestašci jedni. Shodno tome, javljaju se i brojni problemi s literaturom. Možda nam ovo olakša život:

Čl. 22.
(3) Ako je izvedbenim planom za određenu akademsku godinu utvrđena nova ispitna literatura, ispit se po toj literaturi polaže nakon završetka predavanja gradiva obrađenog tom literaturom.

Ukratko, nova literatura se pojavljuje na ispitima tek nakon što je barem jednom ispredavana. Tako da više nema mirakuloznog pojavljivanja tri, četiri nove knjige na roku u 11. mjesecu.
U najgorem slučaju, student koji je slušao premet po staroj literaturi ima najmanje godinu dana od završetka semestra u kojem ga je odslušao da ga položi po staroj literaturi. Ako se literatura izmijenila, nakon godine dana (dakle, ponovo je došao semestar u kojem je taj predmet i ispredavan je po novoj literaturi) počinje vrijediti ta nova.

S obzirom da se do sad vrlo lako moglo dogoditi da na drugom roku u rujnu imamo ispit po jednoj, a mjesec i pol kasnije već po drugoj literaturi, ovo je više nego dobar napredak.

E sad, dodano je još nešto:

(4) Pravilo iz stavka 3. ovog članka ne odnosi se na studente koji polažu ispit iz određenog predmeta na temelju članka 17. stavka 2. ovog Pravilnika.

Ovo bi trebalo značiti da se studentima koji na temelju prosjeka 3,5 izlaze na ispit bez da su odslušali predavanja ipak može pojaviti i nova literatura, ali ja nekako imam poteškoća sa zamišljanjem našeg fakulteta kako na ispitima vodi evidenciju kojih 10 ljudi je to izašlo na rok u 4.mjesecu a nisu odslušali taj predmet iz drugog semestra, i onda oni pišu ispit po novoj literaturi, dok su svi ostali ispiti po staroj.
Ali ipak, neka se oni koji su ambiciozni pa izlaze ranije ipak raspitaju kod profesora, za svaki slučaj.

3. Svi znamo što je sve potrebno ispuniti da bi se prestalo biti brucoš, ali na pravu bi mogli dodati još jedan: nisi pravi student dok barem jednom ne doživiš komisiju. A što se komisije i izmjena tiče, držite se:

Č. 28.
(5) Ako se ispit polaže pisano i usmeno, a student osmi put polaže ispit iz istog nastavnog predmeta, nastavničko povjerenstvo zajedno ocjenjuje pisani rad pristupnika i student, bez obzira na uspjeh, ima pravo pristupiti usmenom ispitu.

Napokon! Norma je napokon usklađena s praksom. Dobra stara praksa. Naime, praksa je dijela profesora na fakultetu ne ispitivati ukoliko se nije položio pismeni dio ispita. Srećom, grozomorna odredba je izbrisana i svi sada mogu mirno studentima vraćati indeks u kojem se nalazi napomena o padu. Štoviše, čitajte točku četiri, it's friggin hilarious

4. Oh, pa to je točka četiri. Da vidimo, što se događa s ovim člankom. Pa on:

Čl. 29.
(1) Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog nastavnog predmeta, obvezan je u narednoj akademskoj godini ponovno upisati taj nastavni predmet.

... se briše.

Odredba iz Statuta Sveučilišta se niti kad je postojala u Pravilniku nije primjenjivala baš točno ovako. Ako bi pali prvu komisiju niste mogli izaći na ispit naredna 3 mjeseca, ali ako je taj rok prošao u istoj akademskoj godini, mogli ste normalno nastaviti izlaziti na taj ispit i eventualno ga položiti.
Hvala bogu da se netko i toga sjetio. Ovaj debilni atavizam nekog vremena kada su ljudi bili ekstremno glupi i usprkos tome su mogli sastavljati Statute Sveučilišta je maknut iz Pravilnika PFZg-a.
Teoretski ova se odredba primjenjivala na slučaj kad se prenosi predmet na iduću godinu (bilo da se upisuje parcijala ili da se samo prenosi jedan predmet), tada se taj predmet koji je odslušan, a nije položen ponovo upisivao u indeks, iako ta odredba nigdje nije postojala.
Možemo se nadati da će se brisanjem ove odredbe izbrisati i upravo opisana praksa, osobito jer:

Čl. 44.
Status studenta prestaje:
6. ako ni nakon ponovnog upisa ni četvrti put ne položi ispit iz istog nastavnog predmeta;

Dakle, nadajmo se da više neće biti ponovog upisivanja predmeta.
Ali, čekajte, čitajte točku pet.
It's mega friggin hilarious!

5. Još jedna zanimljivost oko komisije. Jedino gdje se spominje tromjesečna zabrana izlaska na ispit je slijedeće:

Čl. 30.
(1) Apsolvent koji isti nastavni predmet ne položi četvrti put može ponovno pristupiti ispitu tri mjeseca nakon posljednjeg polaganja ispita.

Što bi trebalo značiti da svi koji nisu apsolventi nakon izlaska na prvu komisiju mogu izaći odmah na idući rok, pa makar on bio za 2 tjedna.
Ali, to ne znači to. Ne, ne i sto puta ne.
Naime, ustaljena je praksa studentima koji su pali ispit još malo zagorčati život i zabraniti im polaganje ispita tri mjeseca. Razlog ovoj praksi ostaje misterija jer ispada da je padanje ispita nešto kriminalno.
Osobno smo spremni donirati velike količine novaca onome tko nam da jedan suvisao razlog zašto se studentima zabranjuje izlazak na ispit jer su ga pali. Štoviše, trenutnim rasporedom rokova može vam se lako dogoditi da pauzirate i pet mjeseci ili više.

6. Pravo je jedan od rijetkih fakulteta na kojem izbor seminara može ili olakšati život, ili ga pretvoriti u potpuni pakao. Što je još zabavnije kad se dotični seminari biraju po „rekla-kazala“ principu. Iako su ljubitelji ruskog ruleta vjerojatno presretni, jedna izmjena za one ne toliko ekstremne:

Čl. 8.
Nastavnici obvezatnih predmeta dužni su na prije početka akademske godine objaviti program seminarskog rada iz svojih predmeta.

Slična odredba je postojala i prije, programi su se po njoj trebali objaviti na početku, sada je promijenjena u prije. Što je jedan simpatičan princip: svaka katedra objavi program, studentske obveze, beneficije i eventualno postojanje kolokvija prije samog upisa seminara i svi smo malo mirniji.
Međutim, isto kao što je prije sistem objavljivanja programa malo podbacivao pa su se mijenjala pravila, datumi i slično, nema neke garancije da će ovo biti išta bolje.
Ako će se provoditi, super.

7. Osim predavanja i seminara, priznati oblik izvođenja nastave su i konzultacije, shvaćali mi to ozbiljno ili ne.

Čl. 15.
(4) Vrijeme održavanja konzultacija utvrđuje se izvedbenim planom. Odstupanja od utvrđenih termina potrebno je na odgovarajući način unaprijed objaviti.

Sve je vrlo jednostavno: izmjena koja nam daje nadu da će ih barem profesori početi shvaćati malo ozbiljnije. Iako nam to još uvijek ne garantira da netko neće otkazati zadnje konzultacije prije ispitnog roka kad vidi tisuću natiskanih studenata pred kabinetom (a tako je lijepo popodne i baš bi bilo super piti kavu umjesto odgovarati na glupa pitanja), sada bar postoji neki propis na kojeg se možemo pozivati kad se to dogodi.

8. Novost je i preko jedna stranica dodatnih oblika nastave:

Čl. 14.
3a Pravne klinike

3b Simulirana suđenja (moot courts)

3c Rad s mentorom

3d Terenska praksa

Rad s mentorom i terenska praksa predviđeni su za studente socijalnog rada, dok se određuje lista simuliranih suđenja koja se priznaju kao oblik nastave i shodno tome nose ECTS bodove. Pravne klinike također imaju mogućnost priznavanja kao oblika nastave.
Za sad još ništa pretjerano konkretno, ali iskaz dobre volje za unaprjeđenje studija, poticanje kreativnih interaktivnih aktivnosti i uvođenje pozitivnih strana bolonje. Nadajmo se da neće ostati samo na iskazu dobre volje.

9. Još jedna novost vezana uz seminare:

Čl 9.
(2) Tijekom akademske godine student u okviru upisanih seminara mora imati barem jednu pozitivno ocijenjenu seminarsku radnju, što se upisuje u njego indeks.

Što bi značilo da svatko mora natipkati bar 12. koliko toliko smislenih stranica o pravu godišnje. Što nije neka velika promjena jer je seminarska radnja već ionako uvjet za ispunjenje seminarske obveze na većini predmeta.
Nejasno ostaje, doduše, kako će se točno voditi evidencija o pisanju seminarskih radnji? U rubriku „seminarski rad“ na seminarskom žigu se upisivao pandan seminarske radnje ako ona nije bila uvjet, pa nekako ne vjerujem da će se nešto bitno mijenjati ovime.
Ok ideja, ali ne pretjerano potrebna i sumnjivo izvediva.

10. Kladimo se da 90% studenata nikad nije čulo za ovu odredbu dok je postojala:

Čl. 11.
(2) Student koji nije uredno sudjelovao u radu upisanog seminara ne može polagati ispit iz nastavnog predmeta na koji se odnosi seminar sve dok ne izvrši propisane obveze.

E, pa sad se briše.
Ako je ikad postojao slučaj studenta koji nije mogao izaći na ispit jer nije ispunio seminarsku obvezu iz tog predmeta (ako je i to ikad postojalo), sada toga više nema. Baš zgodno.
Nažalost, imali smo priliku čuti nekoliko pritužbi da pojedini profesori još uvijek vjeruju u ovaj članak i traže za izlazak na svoj ispit neki seminarski kolokvij. Žao nam je, ali takva praksa više neće ići.

U tu svrhu, za daljnje upoznavanje s pravima preporučamo pravne akte fakulteta koji se nalaze u repozitoriju na stranici Pravobraniteljstva:

<!-- m -->http://www.pravo.hr/studenti/pravobranitelj/prava<!--

i brošuru „Upoznaj svoja prava“ koju također pripremamo (čitaj: predana je dekanu na tiskanje) i biti će dostupna na fakultetu kroz slijedećih par tjedana!

Ako će i tada biti nekih dilema, kontaktirajte nas:
u Virtualnom uredu pravobraniteljice na forumu
na mail pravobranitelj.pravo@gmail.com ili nas posjetite u našem IRL uredu, TMT3, utorkom od 16-18.

Vaš Pravobraniteljski Tim feat. fat drummer

P.S. Onaj pravilnik o studiranju možete skinuti na sljedećem linku: link.