II. Kazneno Pravo [Archive] - Pravokutnik.net

dorro

24-06-2005, 18:20

KAKO UCITI KP by dio
KP je najzanimljiviji ali i vjerojatno najtezi ispit koji ste imali do sada.
nema nekih univerzalnih pravila, niti ilegalnog natankavanja svega u um po skracenom postupku, i da, trebat ce se pomuciti vise nego za ostale predmete, ali, garantiram da je stvarnoo zanimljivo.
sto se tice toga kojim redom uciti, (ovo ide prvenstveno one koji idu na ispit, vi kolokvijasi cete ionako dobivat zadano gradivo koje treba znat za kolokvije po broju stranica)
prvo pravilo je da morate svladati opci dio prije nego prelazite na posebni.
nitko ne rjesava algoritme prije nego zna tablicu mnozenja.
no, posebni dio je ful (bar meni) laksi nego opci, pa zato ako vas nekad "ubije" opci, slobodno malo skicnite u posebni, i to naravno ona socna kaznena djela tipa silovanje i ubojstvo, pa da si zacinite dosadni studentski zivot
u opcem djelu kad pocinjete posebnu pozornost dajte dogmatici (dakle, sto je i koji su elementi kaznenog djela), a nakon toga i sankcijama.
stvari poput povijesnog djela, medjunarodnih aspekata i ostalog, komotno mozete svrstati u drugi kofer, jer shvacanje jednog ne ovisi o drugom.
jedino bih preporucila da u prvom susu pogledate i skole, cist da shvatite svrhu kaznjavanja.
...dakako, nacelo zakonitosti, a moj boze
ekstra savjet, nemojte da vas povuce "cituckajuci" stil ucenja, sto se zna dogoditi ejr je gradivo takvo.. zanimljivo i nije nesto sto zelis pricati naglas, ali, morate pricati, ili barem prepricavati!! jer inace ishlapi...
neizbjezno je da ce vam se inace dogoditi da u jednom trenutku pomislite da apsolutno nista ne znate, da ni nema neke razlike u neizravnoj namjeri i svjesnom nehaju, i da je Beccaria bio Aristotelov tata.
dakle, SISTEMATIZIRATIIIIIIIIIIIIIIIIIIII.
sistematizirati do besvjesti.
opet ponavljam, ovo je takav predmet, i sigurno je da ce vam se dogoditi da pomislite barem 5 puta da ste idiot, i barem 2 puta da nanesete tesku tjelesnu ozljedu bilo kome tko se nadje u blizini.
ali u redu je, MORA SJESTI i ne ide na silu.
znaci, samo polako, kad dodju takvi dani, odite van na cugicu, ozivite malo seksualni zivot (dakako, bez primjene izravne i ozbiljne prijetnje ili prisile), i sve 5.
kad ste uspjesno ulozili opci dio u svoj mali prst, vrijeme je za posebni,
naravno da ne morate uciti cijeli.
svaki profesor ce am reci koji su njemu dijelovi najvazniji, toga se drzite.
dok citate posebni, ipak scako malo ponovite opci, i to iz nekih skracenih slikica, crteza i sl.
prof.DD ima sjajne mentalne mape na sluzebnoj stranici, skinite to i pogledajte... (lijevo dole, u repozitoriju, kod predavanja DD)
par dana prije ispita sveee ponavljati, sveeeeee. pricati svima o kaznenom pravu. vikati pred HNK-om da je novela 2003. bila zakon i da ces si prerezat zile ako je ne razmotre opet, kak god, I., za kraj,....
NE SE BOJATI OVOG ISPITA.
jednostavno nemojte.
sve se moze, trud se nagradjuje.
ako cete uciti za kolokvije, biti ce isto super.
Ne treba znati broj clanka! Nikako.
No naravno da to ne znaci da ne treba znati sadrzaj clanka (ne mislim napamet, vec mislim opcenito bi bilo dobro da procitate kazneni zakon! )
Kad profesor spomene clanak na predavanju to je u krajnjoj mjeri zato jer vam je rekao da nosite KZ pa na taj nacin odmah provjeri slusate li ga i nosite li zakon, a i vas se tako ukljuci u ono o cemu prica
Iskreno, ja sam znala samo jedan broj clanka, a to je cl.28. ... beznacajno djelo i to zato jer sam ga slucajno zapamtila a ne zato jer sam se trudila nabubati pod kojim je brojem sta u KZ-u.
No, ako ste procitali KZ vjerojatno ce vam barem otprilike ostati u glavi gdje je sta... normalna stvar je da necete traziti pokusaj ili zastaru pod clankom 188., posebnim dijelom jel...
sto se teorija uzrocnosti tice... ne mogu striktno odgovoriti.
naime, za neke su stvari stvarno vazne, kao bas kod uzrocnosti koju si spomenuo. no, ne ocekuje se da bacas iz rukava sve o tome, vazno je uhvatiti ideju i razlikovanje pojedinih, sto nije jako komplicirano

KAKO PISATI PISMENI by DIO
ako mislis na onu famu koja kruzi okolo da profesori ne vole preopsirne odgovore, odgovram ti da TO NIJE ISTINA, slobodno opsiro odgovori ALI ono sto se pita.
dakle, ako te pita apsolutne teorije kazne, naravno da nije dovoljno napiosati samo OSVETA NOSENA MRZNJOM nije sto i RETRIBUCIJA. treba objasniti i pojam razmjernosti odnosno pravednosti kazne, ako znas naravno da ces napisati i Kanta i fiat iustitia, pereat mundus i sve ostalo!
ALI to n znaci da ces pocet pisati o tome sto je kazna.
nadam se da kuzis
dakle, PISI SLOBODNO PUNO, AKO PUNO ZNAS I STIGNES, ALI NE IZVAN TEME!
opcenito, stvar koja je pomalo tricky za shvatiti na nasem faksu je granica sto je dovoljno a sto nije previse... no, uvijek imaj na umu da je vazan i opci dojam koji tvoj pismeni ostavlja. pa ako se i zeznes na gluposti, a profesor po tvojim ostalim odgvorima vidi da si rasturila to gradivo, naravno da ce progledati kroz prste

KAKO UCITI KP by mm85
To ti je kazneno, to nekak ne zaboraviš. Znam da glupo zvuči ali sve ja jako povezano i zapravo čini cjelinu pa kad jednom sve prođeš shavit ćeš kompletnu sliku.
67-367 opći dio je osnova osnova, kad to znaš odlično ostatak je samo nadogradnja.
Ja sam učio samo po literaturi s time da sam si pomagao power point prezentacijama by prof.Derenčinović da mi bude lakše predočiti si gradivo vizualno.
Druga važna napomena je redovito učenje. Ja sam počeo učit sredinom 10.mjeseca usporedno sa kolokvijima. Položio oba kolokvija i dobio doduše 2 na ispitu ali mi je KP bio lakši od recimo rima,nacije i sociologije.
Eto, toliko.
Sretno!

dorro

05-07-2005, 00:24

----------------------------

Dorro, ides kod Cvitanovica na rok?
A, čuj, na predrok sam išla jer sam pala na njegov šarm, a s obzirom da ga više nema na predavanjima (a bogme ni konzultacijama), i da više ne slušam izjave tipa "ovo je težak ispit, a ja sam zajeban profesor",
fali mi motivacija za biflati napamet protuzakoniti lov ili ribolov. :mrgreen:

Inače, ja sam prekjučer pod utjecajem punog mjeseca (dobro, i još kojekakvih tvari i pripravaka)
došla do nekih zaključaka vezano uz literaturu.
Naime, knjigu kao izvor informacija treba promatrati ne samo u jednodimenzionalnom obliku (crno na bijelo), ni dvodimenzionalnom (čitaj između redaka), nego u multidimenzionalnom obliku. :oops: :oops: :oops:

Svatko tko je isčitao knjigu par puta vjerojatno je skužio uporabu nekih cool riječi, čuveno, iznjedriti, odvajka, aktuelni itd. ali kladim se da vam je promakao haiku o obliku objektivnih teorija, gdje..
zakon nakon donošenja započinje vlastiti život, poput broda kad isplovi i započne plovidbu na kojoj brodograditelj nema utjecaja....

Zatim, tu su još i otoci zen-budizma (u nedostatku terminologije), - što je dopušteno u jednoj grani prava dopušteno je i u kaznenom pravu, no što je zabranjeno u jednoj grani prava, ne mora biti zabranjeno i u kaznenom -
radi se o jedinstvu pravnog poretka... - skoro sam se rasplakala kad sam ovo pročitala. Predivno...

No one najljepše rečenice su razoružavajuće očite: Tvrdimo li da je nešto protupravno, moramo ukazati na neko drugo ponašanje kao ispravno

Nisam li patnik ja barem sam pjesnik... :smt005

engel

16-01-2006, 19:35

__________________________________________________ _____________________________

Kad su sigurnosne mjere uvedene? Jel se tu misli na onog švicarskog pravnika i dualistički sustav?da.godina je 1893.
Koje su iznimke od tih pravila!
brijem da je to na str 405,tocka 5. zabrana dvostrukog....
Uz koju kaznenopravnu sankciju ne može biti primijenjena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja?
neznam ni ja,al mogle bi bit odgojne mjere...
i zakaj mi se svaki put kad postam otvara ona jebena spelling cow daj moderatori micite to smece...

Jimmy

16-01-2006, 21:59

__________________________________________________ _____________________
27. Prema kojim pravilima sud postupa pri odmjeravanju kazne osuđenoj osobi? Koje su iznimke od tih pravila!
Kaj se to ne odnosi na 9. odmjeravanje kazne osuđenoj osobi, str. 416. i 417.?
11. Zbog utvrđenih osobito olakotnih okolnosti sud je optuženika oslobodio od kazne premda zakonom nije bila propisana takva mogućnost. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
Je li točan odgovor : Sud nije postupio u skladu s zakonom. Sud može počinitelja osloboditi kazne kad zakon propisuje takvu mogućnost.

hrvatska1hr

16-01-2006, 22:26

Komisija
DIO; pet svi 30, 2008
ne znam, nikad nisam bila,
no,
opcenito ti mogu reci da komisije nisu bauk, i nemoj se bojati
normalna su pitanja,
dobro nauci i to je to, samo bez straha, osim toga, to sto ih je troje ipak jamci i neku objaktivnost
p.s. za slucaj da nedajbze padnes pismeni, znaj da je
tvoje pravo izaci na usmeni ispit i ako ne prodjes pismeni, ako se radi o komisiji, samo da znas... (po Pravilniku o dodiplomskom studiju, cl. 28 mislim)

Noola; sri srp 09, 2008
Evo,nadam se da cu i ja nekako pomoci. Bila sam ja na komisiji u 6.mj, uspjesno sam prosla iako se nisam proslavila i jos uvijek nakon mjesec dana ima situacija kad se ulovim da analiziram neki slucaj ili da se pokusavam sjetiti neke definicije ili zakonskog opisa
Uglavnom, situacija- oko 3 sata nakon pismenog treba doci pred kabinet od Novoselca, prozivaju po uspjehu na pismenom, prvo idu oni koji su najlosije napisali- unutra prof. Novoselac koji ispituje, 2 demosice i Derencinovic i Cvitanovic (bar je tako bilo kad sam ja bila). Ti solo ulazis, on ti pogleda ispit i pita te sto nisi znao u ispitu, ali ne davi oko toga, cisto da prodje, a onda nekih 5-6 pitanja koja mu padnu na pamet- mene je uglavnom odmjeravanje kazne i pokušaj pitao (skoro sve) i pitao me jedno k.d. (spolni odnosaj sa nemocnom osobom- on voli te seksualne delikte ). Nesto sam se bila zbunila oko odmjeravanja kazne (metoda asperacije) pa me onda nesto Cvitanovic priupitao, dok je Derencinovic marljivo ocjenjivao testove Uglavnom, korektni su i ako znas osnovn stvari nece te rusiti..jedna cura prije mene je cak 4 dobila, tako da nisu skrti ni na ocjenam. Zelim svima srecu i vjerujte mi nije tako strasno.

__________________________________________________ _____________________

manuela, lis 26, 2006
PITANJA ZA PRVI KOLOKVIJ IZ SEMINARA KAZNENO PRAVO
(18.01.2006. godine)
1. Kako će sud postupiti prema osuđeniku koji u ostavljenom roku ne plati novčanu kaznu ili je plati samo djelomično? Može li se takvom osuđeniku i pod kojim uvjetima primijeniti rad za opće dobro na slobodi?
2. Kako će sud postupiti prema osuđeniku koji istekom određenog roka u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro na slobodi ?
3. Sud je optuženiku za kazneno djelo teškog ubojstva iz koristoljublja uz kaznu zatvora u trajanju od 15 godina izrekao i novčanu kaznu u visini od 300 dnevnih dohodaka premda ona nije propisana u KZ. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
4. Objasnite sustav dnevnih dohodaka kod propisivanja i izricanja novčane kazne!
5. Sud je optuženiku za kazneno djelo teškog ubojstva koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio star 19 godina izrekao kaznu dugotrajnog zatvora. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
6. U kojim slučajevima će sud pri odmjeravanju novčane kazne dnevnim dohotkom počinitelja smatrati prosječni dnevni dohodak u Republici Hrvatskoj? Tko je ovlašten utvrđivati visinu prosječnog dnevnog dohotka u Republici Hrvatskoj?
7. Kako će sud postupiti kad pri odmjeravanju novčane kazne utvrdi da počinitelj kaznenog djela ne ostvaruje nikakav dohodak, ali je vlasnik imovine ili imovinskih prava?
8. Koje je maksimalno trajanje kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora prema odredbama hrvatskog KZ. Koji se prigovori mogu uputiti dugotrajnim kaznama oduzimanja slobode?
9. Navedite i ukratko objasnite osobne okolnosti (okolnosti koje se tiču počinitelja) o kojima sud mora voditi računa pri odmjeravanju kazne!
10. Objasnite razliku između zakonskog i sudskog ublažavanja kazne i navedite nekoliko primjera iz općeg djela KZ u kojima je predviđena mogućnost ublažavanja kazne!
11. Zbog utvrđenih osobito olakotnih okolnosti sud je optuženika oslobodio od kazne premda zakonom nije bila propisana takva mogućnost. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
12. O kojim okolnostima sud mora voditi računa kod ocjenjivanja stupnja krivnje počinitelja kaznenog djela? Što je to prednamjera (predumišljaj) i da li se ona može smatrati posebnom otegotnom okolnošću?
13. Koju od sigurnosnih mjera sud može primijeniti trajno (zauvijek) i pod kojim uvjetima?
14. Uz koju kaznenopravnu sankciju ne može biti primijenjena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja? Koja su osnovna obilježja te sigurnosne mjere?
15. Objasnite svrhu sigurnosnih mjera i kada su one uvedene u kazneno pravo!16. Za primjenu koje sigurnosne mjere je pretpostavka smanjena ubrojivost počinitelja? Koliko ta mjera može najdulje trajati?
17. Je li uvjetna osuda sigurnosna mjera ili se radi o drugoj vrsti kaznenopravne sankcije? Objasnite!
18. Objasnite u čemu se sastoji svrha uvjetne osude!
19. Objasnite razliku između anglosaksonskog i francusko-belgijskog tipa (kontinentalnog) uvjetne osude!
20. Sud je optuženiku kojem je izrekao uvjetnu opomenu odredio vrijeme provjeravanja od 3 godine i 6 mjeseci. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
21. Koja su osnovna obilježja uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu?
22. Što je to sudska opomena? Može li sudska opomena biti primijenjena i za kaznena djela počinjena u stjecaju?
23. Pod kojim uvjetima sud donosi odluku o opozivu uvjetne osude? U čemu je razlika između obligatornog i fakultativnog opoziva uvjetne osude?
24. Sud je primjenom odredaba o ublažavanju kazne ublažio kaznu optuženiku za silovanje (propisana kazna zatvora od jedne do deset godina) i izrekao mu uvjetnu osudu. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
25. Koje zakonske mogućnosti sud ima na raspolaganju sukladno čl. 59. KZ kad posljedice počinjenog kaznenog djela iz nehaja tako teško pogađaju počinitelja da je kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja ? Koju vrstu presude sud u takvom slučaju donosi?
26. Što je to uvjetni otpust? Koje su posljedice zakonom predviđene za osuđenika koji na uvjetnom otpustu počini jedno ili više kaznenih djela?
27. Prema kojim pravilima sud postupa pri odmjeravanju kazne osuđenoj osobi? Koje su iznimke od tih pravila!
28. Na čemu sud mora temeljiti odluku o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi ?
29. Objasnite u čemu se sastoji metoda asperacije kod odmjeravanja jedinstvene kazne za stjecaj kaznenih djela!
30. Objasnite u čemu se sastoji metoda apsorpcije kod odmjeravanja jedinstvene kazne za stjecaj kaznenih djela!
31. Objasnite u čemu se sastoji metoda kumulacije kod odmjeravanja jedinstvene kazne za stjecaj kaznenih djela!
32. Što je to produljeno kazneno djelo? Objasnite kako sud odmjerava kaznu za produljeno kazneno djelo!
33. Navedite sve oblike teškog ubojstva prema članku 91. KZ!
34. Objasnite osnovna obilježja kaznenog djela čedomorstva! Koja kaznena djela osim čedomorstva spadaju u tzv. privilegirana usmrćenja?
35. Objasnite osnovna obilježja kaznenog djela ubojstva na mah! Koja kaznena djela osim ubojstva na mah spadaju u tzv. privilegirana usmrćenja?
36. Objasnite osnovna obilježja kaznenog djela sudjelovanja u tučnjavi! U čemu se sastoji tzv. konstruktivno sudjelovanje u tučnjavi i koje su pravne posljedice takvog sudjelovanja?
37. Objasnite osnovna obilježja kaznenog djela silovanja! Što znači da hrvatski KZ usvaja tzv. koncepciju spolne neutralnosti?
38. Navedite kaznena djela spolne zlouporabe djece i mladeži! Koja su osnovna obilježja kaznenog djela iskorištavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju?
39. U čemu je razlika između kaznenih djela uvrede (čl. 199. KZ) i klevete (čl. 200. KZ)?
40. Objasnite u čemu se sastoji tzv. dokaz istinitosti kod kaznenog djela klevete !

DRUGI KOLOKVIJ NA SEMINARU IZ KAZNENOG PRAVA
Drugi kolokvij na seminaru iz kaznenog prava bit će održan 29. ožujka 2006. godine u formi pismene provjere znanja.
U svakoj od šest (6) grupa testova (od a-f) bit će po sedam pitanja iz Općeg dijela kaznenog prava (str. 113.-270.) i odgovarajućih članaka KZ uz te sadržaje, te po jedno pitanje iz knjige Mit(o) korupciji (str. 7.-42., 87.-107., 225.-270.) odnosno Kaznenog zakona (čl. 294a, 294b, 337., 338., 343., 345., 347. i 348.).
Odgovori na pitanja iz Općeg dijela kaznenog zakona s odgovarajućim člancima KZ pišu se po načelu zatvorene knjige. Odgovor na pitanje iz knjige Mit(o) korupciji i Kaznenog zakona je esejističkog tipa i piše se po načelu otvorene knjige. Svi polaznici dužni su na kolokvij ponijeti knjigu Mit(o) korupciji i odnosne članke Kaznenog zakona (v. Materijali za pripremu seminara iz kaznenog prava).
Pitanja za pripremu drugog kolokvija (Opći dio kaznenog prava):
1. Objasnite u čemu se sastoji fragmentarnost, a u čemu supsidijarnost kaznenopravne zaštite?
2. Materijalni pojam kaznenog djela
3. Formalni pojam kaznenog djela
4. Što se ne smatra radnjom u kaznenopravnom smislu (negativna funkcija radnje)?
5. Što je to biće kaznenog djela i kakav je odnos bića kaznenog djela i zakonskog opisa?
6. Razlika između materijalnih i formalnih kaznenih djela. Navedite primjere!
7. Razlika između trajnih kaznenih djela i kaznenih djela stanja. Navedite primjere!
8. Razlika između jednostavnih i složenih kaznenih djela. Navedite primjere!
9. Prava kaznena djela nečinjenjem. Navedite primjer takvog kaznenog djela!
10. Neprava kaznena djela nečinjenjem. U čemu je razlika između zakonski reguliranih i zakonski nereguliranih nepravnih kaznenih djela nečinjenjem?
11. Garantna kaznena djela nečinjenjem. Navedite i ukratko objasnite svaku od tzv. garantnih pozicija!
12. Objasnite sadržaj klauzule jednake vrijednosti kod kaznenih djela nečinjenjem!
13. Kakav je odnos bića kaznenog djela i protupravnosti? Što znači da biće kaznenog djela indicira protupravnost?
14. Navedite razloge isključenja protupravnosti predviđene u općem dijelu kaznenog zakonodavstva!
15. Navedite razloge isključenja protupravnosti predviđene u posebnom dijelu kaznenog zakonodavstva!
16. Navedite razloge isključenja protupravnosti nastale izvan materijalnog kaznenog zakonodavstva!
17. Nužna obrana kao razlog isključenja protupravnosti. Koji su pravni učinci nužne obrane?
18. Načelo razmjernosti kod nužne obrane
19. Objasnite pojam obrambene volje kod nužne obrane!
20. Navedite i ukratko objasnite ograničenja prava na nužnu obranu!
21. U čemu je razlika između tzv. intenzivnog i ekstenzivnog ekscesa?
22. Koji su pravni učinci prekoračenja granica nužne obrane?
23. Što je to putativna nužna obrana? Navedite primjer!
24. Krajnja nužda kao razlog isključenja protupravnosti
25. Krajnja nužda kao razlog za oslobođenje od kazne
26. Pod kojim uvjetima pristanak oštećenika predstavlja razlog isključenja protupravnosti?
27. Objasnite pojam neubrojivosti? Koji su pravni učinci neubrojivosti u hrvatskom pravu?
28. Navedite metode utvrđivanja neubrojivosti!
29. Objasnite u čemu se sastoji biološka metoda utvrđivanja neubrojivosti!
30. Objasnite u čemu se sastoji psihološka metoda utvrđivanja neubrojivosti!
31. Objasnite u čemu se sastoji biološko-psihološka (mješovita) metoda utvrđivanja neubrojivosti!
32. Pojam i pravni učinci samokrivljene neubrojivosti. Navedite primjer za nehajnu samoskrivljenu neubrojivost!
33. Smatra li se smanjeno ubrojivi počinitelj kaznenog djela krivim ili ne? Koji su pravni učinci smanjene ubrojivosti?
34. U čemu je razlika između izravne namjere prvog i drugog stupnja?
35. Navedite posebne vrste namjere (dolusa)!
36. Objasnite razliku između svjesnog i nesvjesnog nehaja! Nehaj kao povreda subjektivne dužne pažnje.
37. Preterintencionalitet kod kaznenih djela kvalificiranih težom posljedicom
38. Svijest o protupravnosti. Da li hrvatski KZ prihvaća maksimu error iuris nocet?
39. Pojam i pravni učinci zablude o biću kaznenog djela. Što znači da je zabluda o biću djela obrnuta strana namjere?
40. Zabluda o objektu radnje (error in objecto). Navedite primjer!
41. O kojoj vrsti zablude o biću djela se radi u primjeru tzv. skretanja udarca (aberratio ictus)? Navedite primjer za takvu vrstu zablude!
42. Razlika između otklonjive i neotklonjive zablude o protupravnosti djela. Koji su pravni učinci svake od tih zabluda?

Ovo je za Derenčinovićeve seminariste, čini se da će biti dosta te
vrsti zablude o biću djela se radi u primjeru tzv. skretanja udarca (aberratio ictus)? Navedite primjer za takvu vrstu zablude!

Objavljena su pitanja za treci kolokvij za seminariste prof Derenčinovića !
...
83. Objasnite pojam blanketnog kaznenog djela i navedite primjer za takvo kazneno djelo
84. U čemu se sastoji garantivna funkcija kaznenog zakona?
85. Navedite četiri zahtjeva (načela) koji predstavljaju konkretizaciju načela zakonitosti!
86. Objasnite načelo da kazneni zakon mora biti pisan! Smiju li se kaznena djela i sankcije temeljiti na običajnom pravo? Objasnite!
87. Objasnite razliku između pravne i zakonske analogije!
88. Pod kojim je uvjetima dopuštena analogija u korist počinitelja (analogia in bonam partem)?
89. Objasnite u čemu se sastoji zabrana povratnog (retroaktivnog) djelovanja zakona? Da li je ta zabrana u hrvatskom kaznenom pravu apsolutna? Objasnite!
90. Što su to međuzakoni ili interimni zakoni? Da li i te zakone sud uzima u obzir kod razmatranja koji je zakon blaži?
91. Objasnite načelo alternativiteta zakona kod utvrđivanja blažeg zakona i navedite iznimku od toga načela!
92. Primjena blažeg zakona u postupku o pravnim lijekovima
93. Na koji način sud provodi razgraničenje zabranjene analogije i ekstenzivnog tumačenja kaznenog zakona?
94. Što je to argumentum a fortiori kod logičke metode tumačenja kaznenog zakona?
95. Teleološka metoda tumačenja kaznenog zakona. Što je to ratio legis?
96. Koji su pravni učinci teritorijalnog načela primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru?
97. Na koja se kaznena djela odnosi zaštitno ili realno načelo primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru? Zbog čega je to načelo obligatorno primarno?
98. Koje se načelo primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru primjenjuje na hrvatskog državljanina koji je kazneno djelo počinio u inozemstvu, a ne radi se o djelu na koje se primjenjuje zaštitno načelo? Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za primjenu toga načela?
99. Koje se načelo primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru primjenjuje na stranog državljanina koji u inozemstvu počiniti kaznenog djelo na štetu državljanina
Republike Hrvatske, a ne radi se o djelu na koje se primjenjuje zaštitno načelo? Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za primjenu toga načela?
100. Objasnite univerzalno načelo ili načelo svjetskog prava? Što znači da je ovo načelo supsidijarne naravi?
101. Objasnite razliku između prekida zastare i mirovanja zastare?
102. U čemu je razlika između relativne i apsolutne zastare kaznenog progona? Kada nastupa relativna, a kada apsolutna zastara kaznenog progona za kazneno djelo ubojstva iz čl. 90. Kaznenog zakona (propisana kazna od najmanje pet godina), te kada za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog pučanstva iz čl. 158. st. 1. Kaznenog zakona (propisana kazna zatvora od najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora)?
103. Da li se za pripremne radnje načelno kažnjava u hrvatskom kaznenom pravu? Objasnite razliku između delicta preparata i delicta sui generis!
104. Pod kojim je uvjetima u hrvatskom kaznenom pravu kažnjiv pokušaj kaznenog djela? Kako se kažnjava za pokušaj kaznenog djela?
105. Pojam i kažnjivost neprikladnog pokušaja. Da li naš kazneni zakoni radi razliku između apsolutno i relativno neprikladnog pokušaja? Objasnite!
106. Pojam i pravni učinci dragovoljnog odustanka
107. Objasnite razliku između dragovoljnog odustanka od nedovršenog pokušaja i dragovoljnog odustanka o dovršenog pokušaja!
108. Što je to djelotvorno kajanje? Navedite primjer za tu pravnu figuru!
109. Objasnite koncept limitirane akcesornosti sudioništva? U čemu je razlika između limitirane i stroge akcesornosti sudioništva?
110. Objasnite ukratko pravnu figuru posrednog počiniteljstva i navedite barem četiri situacije u kojima, prema hrvatskom kaznenom pravu, dolazi u obzir primjena ovog instituta!
111. Što je to paralelno počiniteljstvo i kako se ono kažnjava? Da li je moguće supočiniteljstvo iz nehaja? Objasnite!
112. U čemu je razlika između poticanja i psihičkog pomaganja? Kako je naš zakonodavac propisao kažnjavanje za pomaganje, a kako za poticanje?
113. Objasnite pravnu figuru neprikladnog pokušaja poticanja?
114. Da li se pomaganjem u smislu čl. 38. KZ smatra i pomaganje nakon počinjenog kaznenog djela (auxilium post delictum)? Objasnite!
115. Što su to konvergentni delikti, a što delikti susretanja? Navedite primjer za svaku od tih skupina delikata!
116. Što je to jedinstvo radnje u prirodnom, a što u pravnom smislu?
117. Što je to idealni, a što realni stjecaj? Navedite primjere za idealni i realni stjecaj!
118. Objasnite prividni stjecaj po načelu specijalnosti (lex specialis derogat legi generali) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
119. Objasnite prividni stjecaj po načelu supsidijarnosti (lex primaria derogat legi subsidiariae) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
120. Objasnite nekažnjivo prethodno djelo kao oblik konsumpcije (prividni stjecaj) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
121. Objasnite nekažnjivo prateće djelo kao oblik konsumpcije (prividni stjecaj) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
122. Objasnite nekažnjivo naknadno djelo kao oblik konsumpcije (prividni stjecaj) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
123. Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi konstrukcija produljenog kaznenog djela bila moguća i da li ta konstrukcija dolazi u obzir kod kaznenih djela kojima se štite najviša pravna dobra (npr. život i tijelo)? Objasnite!

__________________________________________________ ________________________________________
Da, sud je duzan pocinitelja osloboditi kazne za pocinjeno kazneno djelo kad zakon to izricito propisuje, a moze ga osloboditi kad zakon propisuje takvu mogucnost! A ublazavanje je moguce zbog osobito izrazenih olakotnih okolnosti!!

maus

17-01-2006, 01:54

Neki općeniti savjeti
!!! Jimmy !!!, ožu 26, 2007
kod kd protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom najbitniji su:
- genocid
- agresivni rat
- ratni zločini protiv - civilnog pučanstva
- ranjenika i bolesnika
- ratnih zarobljenika
- zapovjedna odgovornost
- međunarodni terorizam
- zlouporaba opojnih droga
pa eto ostalo što ti izgleda bitno naučiš ako stigneš (barem sam ja tako)
ova kd protiv RH nisu tako strašna (a mislim ni toliko bitna) a ni nema ih nešto previše
eto nadam se da sam barem malkice pomogao

Lorena, tra 06, 2007

Jel mi može netko malo pojasnit objektivne uvjete kažnjivosti? i zabluda
o protupravnosti kao razlog za oslobođenje od kazne?? Unaprijed zahvaljujem...
Evo ovo je prof. Novoselec rekao na predavanju, nadam se da će vam pomoći:
Objektivni uvjeti
-su dijelovi zakonskog opisa koji su jedna od pretpostavki kažnjivosti, ali ne ulaze u biće kaznenog djela
-je li u tom slučaju namjera i nehaj-odnosno krivnja se mora odnositi na biće, ali ne i na objektivne uvjete
-sporno; nije li na taj način izigrano načelo krivnje
vršiti razlikovanje:
1.pravi uvjeti kažnjivosti
2.Neporavi uvjeti kažnjivosti

Pravi uvjeti kažnjivosti- jesu sadržani u opisu kaznenog djela, ali ne dodaju nikakav novi kriminalni sadržaj kaznenom djelu, nego samo sužavaju kažnjivost
-nisu u sukobu s načelom krivnje
2003-Kazneno djelo prouzročenja stečaja, bankrota- onaj tko rasipa imovinu koja mu je dana na upravljanje
naš KZ- nigdje ne spominje stečaja , znači da možeš odgovarati i ako nije došlo do stečaja
Novela 2003 htjela suziti to samo na stečaj pa bi u tom slučaju ono bilo postavljeno kao pravi objektivni uvjet

Nepravi objektivni uvjet
-oni ipak na neki način konstituiraju kriminalni sadržaj jer kada oni ne bi postojali onda onaj inkriminirani sadržaj ne bi ni postojao
kazneno djelo sudjelovanja u tuči- ali da je u toj tučnjavi netko izgubio život, teško tjelesno ozlijeđen to nije element bića to je uvjet
delikt se ograničava na sudjelovanje u tuči, ali ako bi se to proširilo počinitelj bi odgovarao za smrt
-njemu funkcija nije sužavanje kažnjivosti, nego on na neki način konstituira
-posljedica utjecala na težinu toga kaznenog djela
-ako bi smo tražili krivnju u odnosu na smrt onda bi to bilo teško dokazivati iz kriminalno političkih razloga pribjegavamo tome
primjer: kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu kojim se inkriminiranje poticanje, pomaganje drugome u samoubojstvu- to kažnjivo ako se to zaista dogodi
kazneno djelo izazivanja prometne nesreće-kršenje propisa prometa; da bi to postojalo mora biti teška tjelesna ozljeda i šteta velikih razmjera ( objektivni uvjet)-profesor to stajalište kritizira jer bi to onda značilo potpuno negiranje načela krivnje, ali s druge strane u kvalificiranom obliku to jest element kaznenog djela
očita proturječnost

Zabluda o protupravnosti
-situacija počinitelj nema svijest o protupravnosti
-nije ništa drugo nego naličje svijesti o protupravnosti
učinci: ako je zabluda neotklonjiva- potpuno isključenje krivnje; ako je otklonjiva krivnja ostaje, ali se kazna može ublažiti
-čak i za namjeru
primjer. Počinitelj je u otklonjivoj zabludi- mogao, bio dužan imati svijest-kriv i za namjerno kazneno djelo, ali mu se kazna može ublažiti
-to je novost u HKZ-u jer u bivšem Jugoslavenskom pravu "pravna zabluda" -nikad ne isključuje krivnju , samo je bila fakultativni osnova za oslobođenje od krivnje- mogao, ali nije morao
oslobođenje: počinio si, kriv ,ali te se oslobađa; jedan kompromis
moderno pravo-nastupilo je drugo mišljenje :
"neotklonjiv"-isključuje krivnju
-to ne vrijedi u anglosaksonskom pravu
zabluda o protupravnosti ima 2 temeljna oblika:
1.izravna
2.neizravna

Izravna-tko nije svjestan da postoji norma koja zabranjuje njegovo ponašanje
Primjer: Rom koji je oženio djevojčicu od 12 godina i rodila mu je dijete, nije znao da je to zabranjeno jer po njegovim romskim zakonima to je normalno i dopušteno;
Počinio kazneno djelo spolnog odnošaja s djetetom
-on nije bio u zabludi o biću kaznenog djela jer je znao koliko je ona imala, ali nije znao da je to kažnjivo
oslobođen, presuda izazvala velike kontroverze; pogrešna odluka, viši sud ju je ukinuo
primjer: slučaj s Nijemcem , Istra, davanje kredita strane valute; on se je izgovarao da nije znao da je to zabranjeno; bio je u izravnoj zabludi o protupravnosti
sud : je li otklonjivo? Nema dvojbe da je otklonjivo jer kada ulaziš u neku djelatnost moraš ispitati
to je namjerno kazneno djelo, ali mu se kazna može ublažiti

Neizravna- počinitelj zna da je neko ponašanje načelno protupravno, ali misli da postoji neki razlog isključenja protupravnosti
-izmišlja razlog isključenja protupravnosti koji objektivno ne postoji ili proširuje neki postojeći razlog isključenja protupravnosti
pristanak žrtve može u nekim situacijama isključivati protupravnost, ali ne i pristanak žrtve na ubojstvo
-sudska praksa je još uvijek pod utjecajem rimskog prava
-Zakon o prekršajima preuzeo sve ovo; ali se to tu češće pojavljuje

evelina, tra 25, 2007

Jel se mora cijeli posebni dio znati za redoviti rok u 6.mj???
ako sam dobro shvatila, ne mora. danas je novoselec rekao koja poglavlja se moraju znati: - djela protiv: zivota i tijela, spolne slobode, casti i ugleda, imovine, opce sigurnosti ljudi, vjerodostojnosti isprava, narusavanje nepovredivosti doma, zlouporaba opojnih droga, prijevara u gosp.pol.,zlouporaba polozaja i ovlasti.
tako su mi bar rekli...

Barilla, lis 24, 2006 usmeni su obično dan ili više dana nakon pismenog, a moje iskustvo govori i da usmeni zna biti i 7 dana nakon pismenog....
inače na pismenom ljubazne demostratorice ili tko već bile napišu kada su usmeni ispiti kod pojedinih profesora...

Lorena,uto sij 23, 2007

vau, stvarno utjesno, cak su nam srezali mocne 2 strane... a jel treba one odnose kaznenog s drugim pravnim granama, ono skroz na pocetku knjige?
ovo je sa predavanja o tome dijelu pa ako će ti pomoći...
1.Ustavno pravo
-veza uska i tijesna
-opća načela koja vrijede za kazneno pravo i ostale odredbe čisto kazneno pravne namjere imaju viši rang od odredbi kaznenog prava npr. ukinuta kazna smrti
-načelo zakonitosti ustavnog ranga obvezuje zakonodavca
-o pravnim posljedicama osude
-o odgovornosti sudaca uređeno ustavom :suci su neovisni
-npr slučaj sudske prakse : ostavinski postupak nasljednik nećak pored živog sina za kojega je sudac znao
-o odgovornosti novinara- za iznošenje neistine za koju zna da je neistina tj za klevetu i povredu dostojanstva i ugleda koje brani ustav
-novinari se brane pravom slobodom tiska
-prema ustavu ne može se svjesno klevetati
-važne su odluke ustavnog suda o pritvorima donesene ustavne tužbe koje nisu obvezene za sve sudove već samo za pojedinačne slučajeve

2.Građansko pravo
-pobornici akcesornosti govore o povezanosti kaznenog prava s njime
-npr kazna krađe, uništenje tuđe stvari
-kazneno pravo pojačana zaštita građanskom
-veza je šira od toga postoje srodnosti, paralelnosti
-kaznena odgovornost za štetu-sankcije su drukčije kazne i druge sankcije javnopravnog karaktera čak je i novčana kazna javnopravnog karaktera tj prihod je državnog proračuna i oštećenik se njome ne namiruje
-moguće je da sud u isto vrijeme odlučuje zahtjev žrtve za naknadom štete u okviru kaznenog prava tzv. Athezioni postupak; sud odlučuje samo u slučaju da time ne odugovlači bitno postupak
-npr pronovjera novca gdje se zna točan iznos, javni tužitelj diže tužbu i postavlja imovinsko pravni zahtjev, tuženi se osuđuje na 8 mj pritvora i mora platiti odštetu društvu sa kamatama i tu je upravo vidljiv uski dodir kaznenog i građanskog prava
-problem uzročnosti-sličan u oba
-veza povijesno naglašena sankcija Kompozicija otkupnina u svrhu suzbijanja privatne osvete na način da se počinitelj oslobodi daljnje odgovornosti ako plati štetu i tu završava odgovornost odnosno naknada
-imala je tada javnopravni karakter , kasnije s razvitkom kaznenog prava npr Vinodolski zakonik naknada djelomično žrtvi, a ostatak knezu i vidi se kako poprima javnopravni karakter
-naknada štete ( privatno pravo) tendencija javnopravnosti popravljanje štete ponovno činjenje dobra tj počinitelj se ne bi kažnjavao ako popravi štetu

3.Trgovačko pravo i pravo društava
Gospodarsko kazneno pravo Njemačka
Poslovno kazneno pravo- Francuska
Privredno pravo Republika Hrvatska
-veza osobito jaka
-trend u Europi
-2oo3 RH donijela zakon o odgovornosti pravnih osoba misli se na trgovačka društva prvenstveno

4.Upravno pravo
kazneno pravo štiti upravu, funkcioniranje uprave kažnjava napade na upravu iznutra ( njenih službenika)
-mito, zloupotreba službenog položaja, zlostavljanje, ali i obrnuto i kroz djela protiv napada izvana ( napad na službenu osobu)
posebna veza o prekršajima poseban tip kažnjivih radnji ne djela RADNJI
novčane kazne ( pritvor iznimno 30-60 dana) uređene posebnim zakonima o kaznenim pravima
-razlika prekršaja i kaznenih djela ( kvalitativna, kvantitativna)
prekršaji-negdje spadaju u jednu među-disciplinu ( kazneno upravno pravo, administrativno pravo)
-postoji tendencija bliženja kaznenom pravu
-po prevladavajućem mišljenju spada u kazneno pravo
-odnos je također važan kod ekološkog prava ( nova grana prava vrlo aktualna)
-odluka suda da je počinitelj kršio pravilo upravno pravna akcesornost

5. Međunarodno pravo
-veza je toliko jaka da nastaje nova disciplina međunarodno kazneno pravo
-Haag stalni sud, rimski statut
posebni pravni sustav neovisan o nacionalnim sustavima
-došlo je do spora kamo spada u kazneno pravo ili međunarodno kazneno pravo, tko će imati glavnu riječ : stručnjaci za kazneno pravo ili međunarodno kazneno pravo

6.Europsko kazneno pravo
-odnos nacionalnog i europskog prava nikad se ne primjenjuje izravno
-postoji tendencija harmonizaciji
-2 razlike :
-u okviru Vijeća Europe
- u okviru Europske Unije
-Vijeće Europe donosi konvencije : o zaštiti ljudskih prava i sve države članice su dužne izjednačiti se
-EU-važna gospodarska suradnja-ona donosi propise koji se

__________________________________________________ ________________

dakle
14.easy one-uz mjeru prisilnog smjestaja u psihijatrijsku ustanovu(nije sig. mjera) i izrice se potpuno neubrojivoj osobi

jesi ti ziher ? odkuda ti to ?
kaj je s izricanjem samo novčane kazne ?

produljeno KD je počinjeno kad je počinitelj s namjerom počinio više istih ili istovrsnih kaznenih djela koje s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i dr. okolnosti čine jedinstvenu cjelinu

to piše u zakonu.
iz knjige str 422. to je to, procitaj.. i hvala na odgovoru, to sam trazio u knjizi pa nikako naci nesto slicno

17-01-2006, 12:59

Izrazi nezadovoljstva
jura ist krieg, svi 04, 2007
ovaj fax mi ponekad tolko zna ic nakurac da je to strasno. sam zato kaj ti prezime ne pocinje s odredenim slovom nemas pravo izlazit na kolokvije i tak rijesit ispit mislim ono :clap clap i naklon do poda:
nemojte me krivo shvatit, neam ja nis protiv nikog ko je kod turkovicke, samo sam malo ogorcen jer svi smo na istom faxu (neki ga k tome masno i placaju) a nismo u istom polozaju

nestorov, svi 04, 2007
malo mi čudna ta katedra.svako vozi svoje.kolokvije,bodovi,predrok,ispitna materija.trebao je novoselec ko predstojnik odredit jedan princip svim profesorima i mirna bosna...

Hell's Angel
nikako da shvatim....
zašto baš ova katedra najmanje vremena posvećuje studentima?
dva aspekta: trebamo imati 6 h predavanja tjedno, a imamo čak 3. (ok, u ovom semestru i europsko javno je u praksi skresano sa 6 na 4, pa jedino ekonomska politika ima 6 h kako bi i trebala)
imaju po jednu seminarsku grupu u kojoj je 70 ljudi (npr prošli semestar obiteljsko je imalo po dvije grupe sa po 40 (+/- 5) ljudi)
zašto katedra za kazneno pravo tako štedi na vremenu????

Achilles
Mene to isto zanima. Prema nastavnom planu katedra je dužna pružiti 6 sati tjedno predavanja i 2 sata seminara, a oni su predavanja prepolovili na 3 sata, premda se radi o predmetu koji je jedan od težih i opsežnijih. Mislim da se time sigurno krši neki pravilnik, ali ne znam koji...

Insecure
I nije mi jasno, kakva je to nesloga na katedri, kod Turkovicke se priznaju kolokviji u tolikoj mjeri da ni na usmeni ne moras ako prihvatis ocjenu iz kolokvija, a kod ovih drugih kolokvija uopce i nema.
A ista katedra. Ista knjiga. Isto gradivo.
To samo na nasem fakultetu moze.

Picok
Ja sam ove noći sanjal da sam prošel ispit kod Cvitanovića... Koje razočaranje kad sam se probudil ujutro :? šteta, bilo je lijepo... al ispit me tek čeka...

Maxxx
Ovo već postaje strašno! Nikakve informacije o testovima kod prof. Turković. Koji je to užas, ono učiš kakti za usmeni, a nisi siguran jesi li prošao pisani dio. Iako misliš da si dobro napisao, katedra kaznenog prava se služi restriktivnom metodom ocjenjivanja za razliku od mnogo popularnije ekstenzivne metode, tako da je neizvjesnost velika.
Stoga lijepo molim, ako itko ima bilo kakve informacije o tome kad bi se mogli naći dostupnima rezultati kod prof. Turković , neka napiše. Jer nekak sve vuče da ćemo tek u ponedjelajk saznati (gorku) istinu!

__________________________________________________ _________________________
14.easy one-uz mjeru prisilnog smjestaja u psihijatrijsku ustanovu(nije sig. mjera) i izrice se potpuno neubrojivoj osobi

to ti nije tocno!!!!

JER....prisilni smjestaj u psy ustanovu neubrojive osobe u smislu kak ti to vidis NE SPADA U KAZNENO PRAVO VEC U ZZODS, TE SAMIM TIME NIJE KAZNENOPRAVNA SANKCIJA, a izmedu ostaloga vrijedi za osobe koje nisu osudene i kojima nije izrecena sigurnosna mjera....

...kp sankcije su kazna zatvora,mjere upozorenja,sigurnosne mjere i odgojne mjere

kuzis?

Just a little bit

17-01-2006, 18:04

14. nemoze ici ici uz novcanu kaznu i opomenu. (tak misli Tina)

u knjizi stoji da moze ici uz kaznu zatvora, zamjena za kaznu zatvora, uz uvjetnu osudu , a ove dvije su jedine kaj ostaju pa s njima valjda nemre ici.ovo dole je moja opservacija :smt003

Just a little bit

17-01-2006, 18:15

15 pitanje.
prvi put u NORVEŠKOM KZ 1905 god - reko je Derenčinović prosli put na seminaru.

27 pitanje.
radi se o osobi koja je već osuđena, a sudi joj se za
a)k.d. što je počinjeno prije nego što je počelo izdrzavanje kazne po prijašnjoj presudi
b)k.d. što je počinjeno za vrijeme izdržavanja kazne dugotrajnog zatvora, zatvora ili
maloljetničkog zatvora.
u oba slučaja sud će postupati kao da se radi o kažnjavanj za stjecaj.
2 iznimke:
a)slučaj kada se osuđeniku sudi za k.d. što je počinjeno tijekom izdržavanja kazne
zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetničkog zatvora ako se s obzirom na još preostali dio
ranije izrečene kazne primjenom odredbi o stjecaju ne bi mogla postići svrha kažnjavanja. u
tom slučaju se izbor kazne za novo k.d. ima obaviti nezavisno od izrečene kazne
b)osuđenik za vrijeme izdržavanja kazne oduzimanja slobode počini k.d. za koje je zakonom
propisana kazna od 1 god. ili lakša. budući da se radi o očito lakom k.d. ne bi bilo
svrsishodno ni ekonomično provoditi postupak.zbog toga se primjenjuje samo stegovna mjera koja se
izriče po zakonu o izvršenju kazne.

to je poslala tina na mail.

Just a little bit

17-01-2006, 22:56

a jer znas objasniti zakaj je postupio u skladu s zakonom ?

evo pomoci :

u knjizi nam piše :
Ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora u trajanju od jedne godine ili manje, a kao posebna najveća mjera više od tri godine , kazna se može ublažiti do najmanje zakonske mjere kazne zatvora.
primjer Za temeljni oblik
silovanja propisana je kazna zatvora u trajanju od jedne do 10 godina ; najmanja mjera kazne je jedna godina, a najveća mjera je veća od tri godine zatvora.

a dragi nam kazneni zakon kaže ovako
Uvjetna osuda, čl 67, st. 3
Uvjetna osuda može se primjeniti prema počinitelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do 5 godina, a za kaznena djela za koja je propisana kazna do 10 godina ako su primjenjene odredbe o ublažavanju kazne.

(ovo podebljano: da li to znači da postoje određena kaznena djela do 10 god za koja je moguce ublažiti kaznu te kaznena djela do 10 godina za koja nije moguce ublaziti kaznu) ? ???

Ublažavanje kazne čl 57
1) Zakonom propisana kazna za određeno kazneno djelo može se ublažiti kad to zakon izričito propisuje ili kad sud smatra da se s obzirom na postojanje posebno izrazenih olakotnim okolnosti svrha kaznjavanja moze postici i blazom kaznom od propisane.
2)granice ublažavanja su :
a)ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od tri godine ili manje, bez obzira na posebno najmanju mjeru, umjesto kazne zatvora moze se izreci novcana kazna

b)ako je za kaz. djelo kao najmanja kazna propisana kazna zatvora u trajanju od jedne god ili manje, a kao posebna najveća mjera više od tri godine, kazna se moze ublažiti do najmanje zakonske mjere kazne zatvora.

c) ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora od najmanje 2 godine, kazna se moze ublaziti do najmanje 6 mjeseci

d)ako je za kaz djelo propisana kazna od najmanje 3 god ili vise, kazna se moze ublaziti do jedne godine zatvora.

maus

17-01-2006, 23:13

ode mi samopouzdanje :)
24.. pa valjda moze, dao si vec odgovor ....ako se za djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 g. ...., ja sam u ogovoru jos dodao i .. te ako mu je izrecena kazna do 2g zatvora ili niza...obavezni uvjet uz gornje a ovo se ne navodi navodi u pitanju, a pitanje bi bilo prelako da je jos i to tu.
mislim da je odgovor u dijelu sa uvjetnom kaznom gdje je primjer sa kd razbojnistva cini mi se.

,,(ovo podebljano: da li to znači da postoje određena kaznena djela do 10 god za koja je moguce ublažiti kaznu te kaznena djela do 10 godina za koja nije moguce ublaziti kaznu) ? ???,,

pa zar nije moguce ublaziti kaznu za sva kd sa kaznom zatvora do 10 g. i to ako je propisano zakonom (zak. ubl. kazne ), a ako nije u slucajevima kad postoje ooo u djelima kad to nije predvidjeno ( sudsko ubl kazne) ???
:smt005

Mrs.Smith

18-01-2006, 01:21

Mislim da je na 11. odgovor: Ako zakonom nije bila propisana mogucnost oslobodjenja od kazne, sud nije postupio u skladu sa zakonom. U slucaju postojanja posebno olakotnih okolnosti sud ima na raspolaganju druge mogucnosti blazeg tretiranja pocinitelja, kao sto su ublazavanje kazne, uvjetna osuda itd.

Mrs.Smith

18-01-2006, 01:38

Pitanje 20.; Ako se radi o uvjetnoj osudi, nije jer se ona odmjerava samo na pune godine.
Pojam "uvjetna opomena" nisam nigdje nasla pa ...

24. Sud je postupio u skladu sa zakonom prema clanku 67. stavak 3., Uvjetna osuda moze se primijeniti prema pocinitelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do 5 godina, a za kaznena djela za koja je propisana kazna do 10 godina ako su primijenjene odredbe o ublazavanju kazne. (to znaci da je izrecena kazna manja od 1 godine zatvora jer je sud primijenio odredbe o ublazavanju, ali i mene muci da li za silovanje moze toliko ublaziti kaznu?! valjda moze.

A mene malo muci 38. Navedite kaznena djela spolne zlouporabe djece i mladezi! ?
Je li to zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnom osobom, iskoristavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju, upoznavanje djece s pornografijom, djecja pornografija na racunalnom sustavu ili mrezi (cl.197.a)?
Ili tu jos spada i spolni odnosaj s djetetom? A onda moze biti i spolni odnosaj zloupotrebom polozaja (cl.191.st.2.) ... ?!

maus

18-01-2006, 01:46

valjda moze.

A mene malo muci 38. Navedite kaznena djela spolne zlouporabe djece i mladezi! ?
Je li to zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnom osobom, iskoristavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju, upoznavanje djece s pornografijom, djecja pornografija na racunalnom sustavu ili mrezi (cl.197.a)?
Ili tu jos spada i spolni odnosaj s djetetom? A onda moze biti i spolni odnosaj zloupotrebom polozaja (cl.191.st.2.) ... ?!

da pokusam uzvratit--- sve gdje se spominje djeca/maloljetno a vjerujem i spolni odnos zlouporabom polozaja + rodoskrvnuce+bludne radnje+podvodjenje jer i oni ako pogledas clanke u stavcima 2-3 normiraju ta k.d. ako su u pitanju djeca maloljetnici.tako da po mom misljenju b bilo fino spomenut prvu skupinu i cisto rekreativo i drugu.....doduse mozda i nisam u pravu, desavalo se to vec na ovom forumu :smt075

spy

21-03-2006, 19:38

kako Cvita ocjenjuje pismeni? ako nije bas sve potpuno napisano ima li sanse da previdi izostanak djelica odgovora hm? :smt003
jesu jos uvijek u djiru okolis, krivolov, podvodni kablovi ili nesto normalnije tipa kd protiv zivota i tijela?
ima li kakvih novih zez pitanja?

iako ne ocekujem da cu proci pismeni idem posjetit famoznog striceka da vidim sta je novo na usmenim suceljavanjima kandidata...mozda je uveo bubnjeve prilikom preuzimanja indeksa radi dramaticnosti situacije ..ouje..

aj pliz ljudi javite sta je novo vi koji ste nedavno bili u raljama gore navedenog gospodina?!?!

Jimmy

25-03-2006, 02:02

Jel mi može netko od seminarista prof. Derencinovica rec koji je oblik korupcije trgovina vijecnickim mandatima?

Natjecateljska

A zašto? Kao mora se pobijediti na izborima po svaku cijenu, makar i kupovinom vijećnika? A što ako bi primjer bio da je vijećnik HČSP-a pridobiven da podrži predstavnika HNS-a npr. mjestom predsjednika skupštine ili dogradonačelnika? Jer on i je u politici da bi obnašao neke dužnosti? Jel to korupcija? Ili mu mora bit ponuđen novac? Moram malo bolje one primjere opet proučit.

Mrs.Smith

28-03-2006, 17:24

Može odgovor na pitanje 39? Što znači da je zabluda o biću djela obrnuta strana namjere?

Da li je odgovor : Počinitelju koji je u zabludi o biću djela uvijek nedostaje intelektualna sastavnica namjere.

Ja isto mislim da je to odgovor.
A kod putativne nuzne obrane - primjer, jel to onaj sa str. 255.? (ono sa susjedom i drskom metle i ono kad je zabunom ubio najboljeg prijatelja) Ili smo trebali nesto "izmisliti"?
I, da li je odgovor na 26. zadnji odlomak na str. 201. (ono da se mora odnositit na buduce cinjenje, ocitovati prema van ...) ili je odgovor nesto drugo?

28-03-2006, 22:46

putativna nuzna obrana je ono kaj je i on rekao...netko ide prema tebi i stavlja ruku u dzep...ti mislis da vadi pistolj, a on vadi ne znam.. olovku...znaci mislis da postoji napad , a nema ga, fiktivan je

kuxan

28-03-2006, 23:19

danas sam dobila ovih par pitanja koja ce se valjda odnosit na primjer:
vrsta korupcije?
etiologija k.
za koje kd odgovara
može li se oprostiti, tj. da li je to beznacajno kd
teorija k.
uzroci k.

to je kao netko nasao negdje na netu da je on to stavio, ako je to istina nece bit lako.nebi znala nista od toga kaj da se napise

manuela

10-05-2006, 17:09

kod kd čedomorstva,
presumira se postojanje postnatalne depresije kao privilegirajuće okolnosti kod ovog kd.
i to je zakonodavac imao u vidu pri oblikovanju ove inkriminacije.
ali, u praksi,tj. u svakom konkretnom slučaju počinjenja ovog kd nužno je u kaznenom postupku utvrditi da je kod konkretne počiniteljice postojao takav psihički poremećaj te on utječe na stupanj ubrojivosti počiniteljice.

mene zanima budući da prema zakonskom opisu za to kd ogovara majka koja za vrijeme ili izravno nakon poroda usmrti dijete:
-ako se u postupku utvrdi da je počiniteljica bila u potpunosti ubrojiva ili je npr. za vrijeme trudnoce planirala usmrtiti dijete po porodu i sl. hoce li se djelo kvalificirati kao tesko ubojstvo(buduci da nije utvrđeno postojanje postnatalne depresije kao okolnosti koja utjece na smanjenu ubrojivost) ili ipak kao cedomorstvo(buduci da je ostvarila sva zakonska obilježja tog kd navedena u zakonskom opisu)

fat drummer

10-05-2006, 20:26

postnatalna depresija nije naknadna olakotna okolnost, tj. već se uzela u obzir prilikom privilegiranja djela iz ubojstva u čedomorstvo. da je majka planirala čedomorstvo onda bi to bilo teško ubojstvo. ako je majka patila od npr shizofrenije onda bi se to moglo uzeti kao olakotna okolnost prilikom odmjeravanja kazne

spy

11-05-2006, 04:16

oblik krivnje kod kd cedomorstva je namjera (izravna namjera: u vrijeme pocinjenja postoji svijest o djelu, tempore criminis, pocinitelj hoce posljedicu i ide za tim), a psihijatrijski vjestak utvrdjuje da li je ili nije u vrijeme pocinjenja majka bila u potpunosti sposobna shvatiti znacenje svog postupanja ili vladati svojom voljom, utvrdjuje da li postoji obiljezje kd cedomorstva

spy

17-05-2006, 01:39

Može li mi netko molim vas odgovoriti sažeto na 9. pitanje, tj. za što su pravne osobe odgovarale prije, a za što poslije donošnja ZOPOKD-A. Bio bih jako zahvalan.

Pozdrav

Da probam odgovorit

Prije donosenja ZOPOKD postojala je odgovornost pravnih osoba za privredne prijestupe i za prekrsaje, no ukidanjem privrednih prijestupa (uvedeni 1954. a ukinuti 2002.) ukinuta je kaznena odgovornost pravnih osoba za ta kaznjiva djela, ali je zadrzana u prekrsajnom pravu (Zakon o prekrsajima).

ZOPOKD ne sadrzi katalog kd, nego je uvjet odgovornosti pravne osobe da je odgovorna osoba povrijedila neku duznost pravne osobe ili da je kd odgovorne osobe pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga (čl. 3. st.1. ZOPOKD).

manuela

17-05-2006, 15:52

Može li mi netko molim vas odgovoriti sažeto na 9. pitanje, tj. za što su pravne osobe odgovarale prije, a za što poslije donošenja ZOPOKD-A. Bio bih jako zahvalan.

pa prije su odgovarale samo za privredne prijestupe i prekršaje jer nije ni jednim zakonom bila propisana kaznenopravna odgovornost pravnih osoba.stupanjem na snagu ZOPOKD-a pravne osobe postaju subjekti kaznenog prava u užem smislu i prema tome odgovaraju za kd.kako spomenuti zakon sadrzi minimalne odredbe o pretpostavkama kažnjivosti i kaznenopravnim sankcijama koje se mogu izreći p.osobama,a ne sadrži katalog kd supsidijarno se primjenjuju KZ,ZKP I ZUSKOK.

spy

20-05-2006, 02:58

Mjere pomoci koje nisu ni kazne ni mjere upozorenja, svrha je pomoc pocinitelju, otklanjanje uvjeta koji mogu poticajno djelovati na pocinitelja, prvi se puta javljaju u talijanskom nacrtu KZ iz 1880. pa 1902. u Norveskom KZ. Inace spominju se prvo u pozitivistickoj skoli, ima toga u knjizi.

Neoklasicno pravo (20.st.) usvojilo je dualisticki sustav sankcija, kazne u sirem smislu (temelje se na krivnji pocinitelja u vrijeme pocinjenja kd, obuhvacaju i kazne u uzem smislu i mjere upozorenja) i pored toga sigurnosne mjere (temelje se opasnosti pocinitelja u vrijeme donosenja presude tj. temelj je opasno stanje).

manuela

08-06-2006, 13:00

Nego, buduci da idem prvi puta na pismeni, zanima me da li postoji neka sablona po kojoj se postavljaju pitanja u ispit (iz svakog dijela po jedno nor.) ili to ovisi o inspiraciji sastavljaca. Naime, preskocio bi neke dijelove opceg dijela ali to nema smisla ako moras iz svakog dijela znat sve.

Takodjer, sto se tice posebnog dijela jel pitanja mogu biti iz bilo koje glave ili ih postavlja iz onih vaznijih (protiv zivota i tijela, medj. prava...)?

moj savjet:ako mislis sto preskakati iz opceg dijela,preskoci i ispitni rok.bez opceg i to citavog ne nadaj se prolazu,osim ako imas lude srece.to ti vrijedi i za pismeni,a i za usmeni.za usmeni pogotovo kod novoselca-jer je njemu teziste na opcem dijelu.a i kad se radi o posebnom dijelu kad ti na usmenom bude pitanje neko kd,neces se izvuci samo sa zakonskim opisom,malo ces i objasnjavati jel to kd cinjenjem ili necinjenjem,koja se vrsta krivje trazi,dat primjer i sl.dakle,povezati nauceno.
a sto se tice posebnog dijela na pismenom tip pitanja ovisi o tome tko sastavlja pitanja.mogu bit skroz jednostavna-tipa kd silovanja i njegovi kvalificirani oblici il nesto slozenija-da ti primjer iz prakse i trazi da kvalificiras djelo,il odredis s kojim je stupnjem krivnje postupao pocinitelj.a na usmenom-turkovic i novoselec pitaju osnove iz posebnog,derencinovic podjednako opci i posebni,dok cvitanovic ubaci pokoje egzoticno vezano za zastitu okolisa i podvodne kablove.

mrzim

17-06-2006, 19:32

ne mogu se pohvaliti dojavama prikrivenih istrazitelja unutar velike obitelji katedre kaznenog prava ni nadnaravnim sposobnostima pa budite svjesni da dolje izneseno pati od svih ogranicenja spekulativne metode razmisljanja.

kod Novoselca na usmenom nebi trebalo biti nista osim:

KD protiv zivota i tijela
KD protiv spolne slobode i sp. cudoredja
KD protiv imovine
KD protiv casti i ugleda
KD protiv vjerodostojnosti isprava
+ opceopasna radnja, izazivanje prometne nesrece
+ genocid, agresivni rat, ratni zlocin

e sad, posto to manje vise je najbitnije iz posebnog postoje razmjerno male sanse da Turkovicka ili Derencinovic pitaju nesto izvan toga. (kolko sam cuo od ljudi kaj su bili kod njih sada na predroku, tu se sve vrti, prvenstveno zivot i tijelo i sp. sl i sp. cudoreda i imovine)

iznimka je Cvitanovic koji navodno voli pitati manje popularna kd tipa podvodne kablove i slicne da ne kazem sta jer nije pristojno

sto se pismenog tice, meni se cini da je isto velika sansa da bude iz ovog nesto ali nema garancija

u svakom slucaju, ako ce vam vrijeme biti ograniceno NIKAKO nemojte preskakati ove stvari...

sto se opceg tice, mislim da je neko prije zgodno napisao da bez toga nece ici. sudeci po predroku i pitanjima sa zadnjih rokova (imate ovdje napisana ranije, nebud ljen pa izvuci ak te zanima) iz knjige idu pitanje iz bas svih djelova... od pocetka (povijesni, skole) preko zakona (nacela ona, zakonitost, zakon...) naravno glavnog dijela i kazni a i kraja koji izgleda kao da ga vole ljudi preskociti.

sto se tog kraja tice (odgovornost pravnih osoba i medj. k. p. - V. i VI. dio) cini mi se da uvijek bude jedno pitanje iz ova dva. racunajte sami kolko vam se isplati - 50% sanse da se izgubi bod + naravno nije 100% sigurno da ces znati ak dodje ova koju kao jesi naucio. meni se ne cini kao pametan rizik s obzirom da je kriterij 7 od 10 za prolaz pismenog

eto tak, pa sretno s ovim ispitom

Insecure

06-07-2006, 19:05

E ovako, prosvrljah po temi od pocetka, ali malo vas spominje taj Posebni dio kaznenog prava.

Pa ono, znam da treba i to ali sve ili ...? (procitah negdje da imaju samo odredena poglavlja koja svi pitaju)?

I da, koliko je kazneni zakon bitan u tom svemu? (narocito sad kad je jos i izmijenjen)
Da ne bude kao sa KPP-om gdje ti je knjiga prakticki nista naspram ZKP-a :smt009

Slavonka

12-07-2006, 13:03

GLAVE: X, XIV, XV, XVII - sve.

GLAVE: XIII - skoro sve (genocid, ratni zločin ...)
XVI - str. 251-255 i članak 215a koji je u zakonu
XX - str. 341-350; 355-363
XXIV - str. 436-438
XXV - str. 468-477

Mislim da je to to. Ako sam nešto pogriješila ili krivo napisala, ispravci dobrodošli.

PS: Pogledati u zakonu koji su članci recimo u imovini novi pa nisu obrađeni u posebnom dijelu.

sve navedeno plus cl. 213 i 215. a) o zapostavljanju i zlostavljanju djeteta i maloljetne osobe i o nasilju u obitelji, zatim davanje i primanje mita, ne sjecamn se vise koji clanci, i bilo je jos dovodjenje u opasnost zivota i tijela opceopasnom radnjom, cl 272. izazivanje prometne nesrece i nepruzanje pomoci -sljedeci clanak i mislim da smo mi jos imali udruzivanje za pocinjenje kd-a, dva clanka su tu bila ja bih rekla 332 i 333, ali nisam sto posto sigurna. Nadam se da sam barem malo bnila od pomoci

Starfish

26-07-2006, 21:16

koliko vremena intenzivnog ucenja treba za spremiti kazneno?mjesec, mjesec i pol?

hvala

Mjesec dana intzenzivno je dosta. Za mjesec i pol pjevaš.
Govorim o općem dijelu i odabranim poglavljima iz posebnog dijela (onih 4 - 5 glava što je dosta kod većine profesora). Ne govorim o Cvitanoviću i ispitu kod njega jer to zahtijeva opsežnije i duže pripreme.
Uglavnom - od mjesec dana pa na više, ovisi o sposobnostima. Nema toga ni tolko puno, kolko opći dio trebaš znat pjevat.
Eto, sretno... :smt006

Starfish

01-08-2006, 21:01

KZ ima svoj opći i posebni dio.
Prvih devedesetak članaka su opći dio i oni su pomno obrađeni u udžbeniku "KP - Opći dio". Tamao piše o krivnji, protupravnosti, sankcijama i sl. Ti h devedesetak članaka je kostur knjige općeg dijele i njih ćeš naučit iz knjige i to jako dobro. Možeš ih pročitat tek toliko da ponoviš. To ti je neka jako štura skripta knjige.
Za one koji žele više & cjepidlake - KZ je mijenjan nakon zadnjeg izdanja Općeg dijela. Iako je večina izmjena bila u posebnom, bilo ih je par i u općem (zastara vezana uz zločin protiv čovječnosti i zapovjednu odgovornost i dodana jedna obveza u uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, ukinuta odgovornost za tiskovne delikte...)

Posebni dio KZ čine KD koja je, one važne glave, najprije najbolje naučit direktno iz KZ-a. Ono - uzmeš glavu, naučiš koja su KD u toj glavi, pa onda naučiš definicije. Kad to svladaš, onda kreneš čitat Posebni dio (knjigu) koji u principu nemaš šta jako puno učiti jer se radi o logičnim stvarima koje su jasne same po sebi (npr. da se silovanje ne može počiniti nečinjenjem) ili ih, kad jednom pročitaš, shvatiš i automatski zapamtiš. Tamo imaš pojašnjena pojedinih KD, primjere iz prakse, usporedbe sličnih KD etc.
Ja sam posebni dio - knjigu (i to samo one važne glave) pročitala jednom i bilo je dosta. I, da - zadnje izdanje posebnog djela je iz 90 i neke, a otad se posebni dio KZ-a dosta izmijenio.
Ipak, postoji par teoretskih pitanja koja ti mogu doć na pismenom, a pojavljuju se samo u Posebnom dijelu - knjiga. To su ti vrste smrti, vrste uvrede, razlika između lažne i neistinite isprave i sl.

Starfish

04-08-2006, 16:17

ovako, imam 2 pitanja:

1. koje glave iz posebnog dijela treba nauciti (za Novoselca)?

- životi tijelo
- imovina
- spolna sloboda i ćudoređe
- čast i ugled

+ KD protiv sigurnosti prometa (ona dva), KD protiv vjerodostojnosti isprava, davanje i primanje mita, KD ugrožavanja ljudi i imovine...., KD protiv vrijednosti zaštićenih MP-om (to Turkovićka navodno pita)

U principu bi bilo dobro donekle znat sve do one glave čast&ugled, a ovo što nabrojah obavezno...
Naravno - može te pitat bilo što, ovo nije "službena literatura" al nisam čula da pitaju egzotična KD (osim naravno, Cvitanovića...)

Starfish

15-08-2006, 20:15

No da... htjedoh upitat, koliki je znacaj sad recimo onih pizdarija tipa one kaznene znanosti ili ona pitanja gdje 150 puta objasnjava nacelo zakonitosti i retreoaktivnost zakona i sl. ono, koliko su ta dva prva dijela bitna na pismenom/usmenom?

Nekako se prva dva dijela knjige opcenito cine kao "manje bitni" u cijeloj toj prici i kazneno pravo zapravo prakticki i pocinje od 3.dijela pa ono, da li bi se dalo smuljati nekako ovo prvo dvoje :smt017

I da, kolike su sanse da kao neseminaristica prodem kazneno odmah 1.put kad izadem na njega? :smt003

1) Slažem se, prva dva dijela su pain in the ass. Pomozi se sa ovim pitanjima šta imaš u skriptarnici pravokutnika, pa vidi što trebaš od tog znat. Na usmenom (kolko sam čula) ne pitaju prvi dio previše, dok te iz drugog mogu pitat svašta, posebno to načelo zakonitosti. Ja na usmenom dobila primjer o utvrđivanju blažeg zakona kod one šumske krađe (LOL :smt003 ) Tako da...znam da je dosadno, al zbilja ništa ne možeš preskakat iz općeg dijela. Iz ta dva prva dijela ti budu 2-3 pitanja na pismenom barem...
2) Šanse za neseminariste da prođu iz prvog puta- vjeruj, veoma realne. :smt023

red_orange

29-08-2006, 11:31

Pozdrav!
Spremam se zapoceti uciti KP, a posto se Kazneni zakon izmijenio nekoliko puta 2003., 2004. i 2006., a jos uvijek nema prociscenog teksta zakona, pitam se kako da najlakse dodem do najsvjezijeg izdanja.
Tih promjena je zaista puno, pa se pitam moram li prvo tjedan dana potrositi da to sve uskladim i izmijenim kako bih dosao do pozitivnog zakonskog stiva ili ima mozda netko kakvo drugo jednostavnije rjesenje?
Molim savjet!

Mogu li se opci i posebni dio kaznenog prava nabaviti u knjizari pravnog fakulteta?

Hvala! :smt001to sam se i ja pitala..onda sam uzela stvar u svoje ruke i počela te sve izmjene unositi tj. izrezivati lijepiti..onda samm pak skužila da sam neke stvari preskočila jer stvarno tih izmjena ima pun kufer pa sam onda sasvim odustala. :smt001 mislim da se treba osvrnuti na one najvažnije glave u KZ-u prethodno u oovom topicu nabrojane i to je to.a opći dio je stvarno detaljno obrađenu knjizi tako da i zakona samo ponoviš gradivo

fat drummer

10-09-2006, 10:20

Ljudi help dobio sam cvitanovica, molim ako mi netko moze reci sto vise informacija o njemu. Kako pregledava ispite? Sto najcesce pita? Sto se podrazumjeva pod njegovim apstraktnim pitanjima? Je li postoji netko tko je kod njega prosao bez vecih problema? Molim vas pomozite!

da... pa pita pitanje npr. (ovo je s predavanja profesora novselca): ako ja na stolu ostavim novĂ¨anicu od 1000 kn i netko umjesto toga stavi dvije od 500 jeli to kd i koje? apstraktno pitanje valjda... nije teĹĄko, ali pretpostavljam da ljude izbacuje iz takta

Figo9

13-09-2006, 13:24

fat drummer

13-09-2006, 20:23

@kaiser - pa računam da je moje iskustvo normalno, jer teško da ćeš dobiti iznad trojke. svaka čast onome tko je dobio, javite mi se da vam dam 10 kuna. malo pitaju, pogotovo mi je simpa novoselec, jer sam fakat nadrobio svega i svačega pa sam prošao.
@figo -sama vrijednost novčanice kao predmeta je nikakva, vrijednost je u tome što smo se dogovorili da za taj komad papira dobijemo 1000 kn. pošto ti i dalje imaš 1000 kn nema kaznenog djela. no da ti je netko uzeo sat vrijedan 1000 kn, i ostavio novčanicu radilo bi se o krađi.

billy_piton

23-09-2006, 19:41

kolege,jel netko zna razliku izmedu dovrsenog i nedovrsenog pokusaja, ali ne! kod dragovoljnog odustanka? To je prof.Novoselec pitao kad sam slusala na usmenom skoro svakoga i nitko nije znao tocno, sam je rekao da se studenti tu uvijek izgube, da ne kuze razliku, ja sam trazila po knjizi, ali nema nigdje,jel mozda netko zna? Hvala..

Pokušaj je dovršen ako je počinitelj na kraju svoga djelovanja (tj. nakon posljednje radnje kad ih je bilo više) bio svjestan mogućnosti nastupa poljedice pa je zato odustao od daljnjih radnji. Obrnuto, pokušaj je nedovršen ako počinitelj nakon posljednje radnje smatra da su za nastup posljedce potrebne još daljnje radnje.

Barilla

23-09-2006, 20:30

kolege,jel netko zna razliku izmedu dovrsenog i nedovrsenog pokusaja, ali ne! kod dragovoljnog odustanka? To je prof.Novoselec pitao kad sam slusala na usmenom skoro svakoga i nitko nije znao tocno, sam je rekao da se studenti tu uvijek izgube, da ne kuze razliku, ja sam trazila po knjizi, ali nema nigdje,jel mozda netko zna? Hvala..
dragovoljni odustanak od nedovršenog pokušaja postoji kada je počinitelj dragovoljo prekinuo započeto počinjenje kazenenog djela iako je bio svijestan da je radnju mogao završiti (pasivnost je dovoljna - prekidanje započete djelatnosti), a kod dovršenog pokušaja dragovoljni odustanak postoji ako je počinitelj spriječio nastupanje posljedice (traži se aktivnost - spračavanje nastupa poslejdice) knjiga str. 283. :oops:

Der Kaiser

25-09-2006, 10:10

Zakon razlikuje dva moguća oblika dragovoljnog odustanka koji ovise o vrsti pokušaja. To su dragovoljni odustanak od nedovršenog pokušaja kod kojega je počinitelj "dragovoljno prekinuo započeto počinjenje kaznenog djela iako je bio svjestan da je prema svim okolnostima radnju mogao nastaviti". Ako počinitelj još nije učinio sve što je prema njegovoj zamisli bilo nužno da kazneno djelo bude u cijelosti ostvareno, pokušaj je nedovršen, a dragovoljni se odustanak sastoji u prekidanju daljnje djelatnosti. Dovoljno je prekidanje započete radnje (pasivnost). Odustanak mora biti konačan pa nije dovoljan samo privremen prekid djelovanja.

Kod dragovoljnog odustanka od dovršenog pokušaja ako je "počinitelj učinio sve što je prema njegovom planu bilo potrebno za ostvarenje kaznenog djela, pokušaj je dovršen, a dragovoljni se odustanak sastoji u aktivnoj radnji kojom nakon dovršetka radnje sprečava nastup posljedice". Dakle, traži se aktivnost. Moguć je samo kod materijalnih kaznenih djela.

kakav višaktni....... daj čitaj!

ivana6

25-09-2006, 10:28

To sto si mi odgovorio je dragovoljni odustanak, to su rekli sve i ljudi koji su odgovarali pa im je rekao da nije tocno, nema uopce veze sa dragovoljnim odustankom niti spada pod taj tekst, nesto sasvim drugo, znam i ja nedovrseni i dovrseni pokusaj kod drag.odustanka, ali obican pokusaj se ne razlikuje po tome, krivo sam napisala za viseaktni, sorry..i nemoj bit nabrijan, pod stresom sam, mogla bi sutra dati zadnji ispit sa druge godine, pa popunjavam rupe iz kp-a.. :roll: ;-)

jura

26-09-2006, 21:47

A koja je razlika u kažnjavanju za dovršeni i nedovršeni pokušaj? Dovršeni se kaznjava kao dovršeno kazneno djelo, a za nedovršeni je moguće fakultativno ublažavanje kazne ili? I kako vam je prošla komisija danas?

Zara

15-10-2006, 14:08

koliko su bitna ona sitna slova u općem dijelu? zanm da su primjeri bitni, ali, one neke usporedbe s francuskim i njemačkim zakonodavstvom, ona novela iz 2003. koja nikad nije prihvaćena ...

Nisu, to ti je samo da usporede da ima i boljih (ili lošijih) načina uređenja nekih instituta općeg dijela. Pogotovo ne ta novela iz 2003. jer je BILA izglasana, ali zbog "krnjavog" foruma podnesena ustavna tužba tako da nije nikad stupio na snagu. Isto tako, samo da uočimo kako bi neka rješenja bila bolja, nego postojeće. Možda pri sljedećoj promjeni. Ali to ne učiti :-)

Starfish

15-10-2006, 15:59

Nisu, to ti je samo da usporede da ima i boljih (ili lošijih) načina uređenja nekih instituta općeg dijela. Pogotovo ne ta novela iz 2003. jer je BILA izglasana, ali zbog "krnjavog" foruma podnesena ustavna tužba tako da nije nikad stupio na snagu. Isto tako, samo da uočimo kako bi neka rješenja bila bolja, nego postojeće. Možda pri sljedećoj promjeni. Ali to ne učiti :-)

Nije forum, nego kvorum i nije bila ustavna tužba nego prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom, koju su, mislim, podnjeli Puhovski i ekipa iz HOO-a. Ustavna tužba je nešto drugo, i u ovom se slučaju nije ni mogla podnjet, itd...
(sorry, al zla sam, pa eto... :-D )

@marija - novele zaboravi, usporedbe sa stranim zakonodavstvima zaboravi, a primjere je korisno zapamtit. Mene je Turković pitala onaj primjer sa šumskom krađom kod vremenskog važenja KZ-a...

Jagodda

31-10-2006, 17:27

a sto je s posebnim djelom i kaznenim zakonom?
kak to misliš što je s posebnim dijelom i kaznenim zakonom?- pa posebni dio će bit u drugom kolokviju, malo bi bilo previše da nam je cijelo gradivo stavio u jedan kolokvij, zar ne?
a što se tiče kaz.zakona mislim da nam je to za bolje razumijevanje gradiva, ne treba se baš sad znat koji članak što točno propisuje, ali si to iščitavaš dok učiš da bolje skužiš koncept gradiva

Barilla

03-11-2006, 18:15

ak sam dobro skužio, nema pitanja s dekanskog roka na ovom topiku pa bi zamolio neku dobru dušu da napiše neka pitanja kojih se sjeća ?

i da, jel je praksa svih profesora na KP-u da daju pol boda za pitanje il je to čisto individualno ?
jedina praksa na ovoj katedri je da nema pravila, i nema kriterija. stvari uglavnom ovise o kilimatskim, astrološkim i drugim pojavama koje se naravno moraju kumulativno ispuniti i tada opet ništa nije jasno. tako ovisno o prethodnim uvjetima i roku na koji se izlazi moguće je naići na nešto sniženiji kriterij prolaska na pismenom, a to je: 6, 6 i pol i slično... naravno to je praksa nekolicine profesora, ne svih
a što se tiče pitanja s dekanskog, ništ posebno, malo teži odabir pitanja, ali koncepcija je odavno poznata, uglavnom nagasak na trećem dijelu i sankcijama ostalo je zastupljeno sa pitanjem ili dva najviše.... naravno to treba uzeti u obzir jer taj "naglasak" kadikad može bit nedovoljan za prolaz, tako da je mogućnost kalkulacije svedena na minimum, a arbitrarnost je lait motiv (ili kako se god to pisalo)
usmeni je druga pjesma...o tome kad položiš pismeni...
sretno svima!

red_orange

06-11-2006, 10:34

pitanje za sve koji su dali kazneno il tek idu sad

koliko profači na usmenom inzistiraju na posebnom dijelu ? u smislu, kolko detaljno se to treba znati ? zezaju me dosta kazne za pojedina djela kojih fakat ima previše i mislim da ih neću stić sve naučiti pa me zanima...

trenutno učim kazneno ali ne za studeni već za siječanj.od pouzdanih izvora rečeno mi je da se kazne moraju znati samo kod onih najvažnijih glava (kd protiv života i tijela, protiv spolne slobode, protiv imovine, protiv časti i ugleda, protiv vjerodostojnosti isprava, izazivanja prometne nesreće, dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvo, genocid, agresivan rat,ratni zločin) ali okvirno-čak je Derenčinović rekao svojim seminaristima da nema smisla učiti baš sve kazne jer ih ima puno i stalno se mijenjaju.tako da se usredotoči na one najvažnije.btw. ne znam vrijedi li ovo za cvitanovića :-D osim toga dobro je u posebnom dijelu proći i sudsku praksu.znaju pitati primjere na usmenom

Barilla

06-11-2006, 17:53

Luca

24-11-2006, 00:12

3.Što znači da je u hrv.pravu odg.prav.osoba izvedena iz krivnje odg.osobe

Moze li mi netko od seminarista odgovoriti na ovo pitanje???

sijft

24-11-2006, 00:41

Ja za to pitanje nisam našla odgovor u knjizi ali sam zapisala ono što je prof. odgovorio ma seminaru za to pitanje: " U HR pravu odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe. To je iznimka, odn. situacija kad postoje stvarne smetnje za progon pravne osobe!"
Ja ću samo to naučit jer mi se neda kopati po zakonu jer mi je knjiga previše za učit. :? :? :?

merić

24-11-2006, 13:22

čl.5.Zakona o odg,pravnih osoba glasi:
1) odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe
2) Pravna osoba kaznit će se za k.d.odgovorne osobe i u slučaju kad se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe
eto :-)

merić

24-11-2006, 15:32

evo članaka...
a u knjizi vam je to na str.464. i 465.
( da sad idem objašnjavat, rekla bi isto.. a nije to sad nešto jako komplicirano...)

Temelj odgovornosti pravnih osoba

Članak 3.

(1) Pravna osoba kaznit će se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.

(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kaznit će se za kaznena djela propisana Kaznenim zakonikom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.

Odgovorna osoba

Članak 4.

Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

Uračunavanje krivnje odgovorne osobe pravnoj osobi

Članak 5.

(1) Odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe.

(2) Pravna osoba kaznit će se za kazneno djelo odgovorne osobe i u slučaju kad se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe.

manuela

24-11-2006, 21:27

to znaci da se odgovornost pravne osobe derivira tj. izvodi iz odgovornosti pojedinca kao fizicke osobe tj. njegove krivnje. pravna osoba se ne moze kazniti za kd pocinjeno njenim djelovanjem, tj. djelovanjem odgovornih osoba sama za sebe kao pravna osoba.potrebno je utvrditi tko je odgovorna osoba i utvrditi krivnju te osobe. dakle pravna osoba ce odgovarati ukoliko se utvrdi krivnja odgovorne fizicke osobe.
inace u teoriji postoji vise modela odgovornosti pravnih osoba za kd.u nekim zakonodavstvima nije potrebno utvrdivati odgovornost, tj. krivnju pojedinca kao fizicke osobe nego se smatra da pravna osoba ima vlastitu osobnost pa se tako i kaznjava.

Jagodda

27-11-2006, 19:42

Ostalo se moze naci u zakonu, ali mi nije jasno prvo pitanje, na sto se tocno misli pod "modelom identifikacije"?
I koja su to dva medjunarodna izvora, tj, neka od njih?
model identifikacije je na str. 23 zakona, a dva izvora su: kaznenopravna konvencija o korupciji i konvencija o kibernetičkom kriminalu vijeća europe

kolokviji se piše sat vremena..

Jagodda

06-12-2006, 21:04

Ej ljudi sorry ak slucajno ponavljam pitanje... Jel postoji netko tko bi meni znao jasno razgranicit neizravnu zabludu o protupravnosti od zablude o okolnostima koje iskljucuju protupravnost? Stvarno bih vam bila zahvalna...
evo probat ću-- nadam se da će pomoć šta ;)

kod neizravne zablude o protupravnosti počinitelj zna što čini, dakle svega je svjestan, svih obilježja kaznenog djela te misli da ima pravo to činit što čini, a ustvari nema-- npr. službenica misli da ima pravo primit poklon manje vrijednosti po običajnom pravu, a ustvari nema
dok kod zablude o okolnostima koji isključuju protupravnosti npr. počinitelj krivo misli da postoji napad i misli da ima pravo na nužnu obranu, a napada nema-- dakle nema ni prava na nužnu obranu-- on se dakle vara o razlogu koji isključuje protupravnost, a ovaj prvi se vara o svom pravu.

što se tiče seminara-- evo ja prošla, stvarno me bilo trta da neću jer nikad ne znaš s tim slučajevima, seminar je težak, jako težak, nema nikakvih beneficija, treba puno učit, no kolokvij se mogao proć-- bar teorija nije bila toliko komplicirana-- a ne znam..možda sam ja imala i sreće.. ne znam

11-12-2006, 01:32

[quote="Pariz, NY, Milano, SB":1wyznyoa]po meni je samo omogućavanje oslobađanja od pismenog preko 2 kolokvija jaaako velika beneficija što se tiče kaznenog prava. Jer težina tog ispita i jest u pismenom kojeg je potrebno riješiti 70 % za prolaz. Po mom mišljenju kolokvij nije bio ni lagan ali ni težak, 10 dana je bilo dovoljno (objektivno) za spremiti ga. A očekivati (i pouzdati se u to) da profesor prije da pitanja koja će biti u kolokviju mi je presmiješno. Bez obzira što je tako bilo prošle godine.

10 dana?????? ma ti mora da si neki jebeni wunderkid...10 dana...hahahahahhahahahaa pa za 10 dana ne stignes to ni procitat kako spada...al dobro ti se vjerovatno jedna od onih iz kategorije...naucila sam Gradansko za 7 dana i dobila 5 s tim da mi je prof ponudio mjesto na katedri al sam odbila jer idem pomagat gladnoj djeci u africi dok pisem doktorat iz finskog na turskom a to polazem u pekingu....[/quote:1wyznyoa]

pravnicki humor :-D :-D :-D

Vuk SaMOtNjaK

06-01-2007, 20:10

samo bez panike ljudi... kad prođeš povijest i kazneno djelo ( dakle 325 str. ), onda si na konju jer jer ostalih skoro 200 str. duplo lakše i brzo ulazi u glavu...

Insecure

12-01-2007, 00:10

Slazem se sa kolegom, cim prodete dio sa kaznenim djelom, ostatak sa kaznama, te zadnji dio sa odgovornoscu pravnih osoba za kaznena djela je doista puno laksi i neke recenice se ponavljaju i po 10 puta u drukcijoj konstrukciji a svode se na isto.

No da, uz sve to, mislim da cu prolupati ako jos jedanput procitam negdje ono neodlucno, prijeporno, zakon je poput broda koji isplovljava iz luke te je kasnije prepusten sam sebi, kako je to rijesilo njemacko zakonodavstvo i slicno :evil: :evil: :evil: :x

I neeeema smisla, jednostavno nema, ni suci ne znaju sva kaznena djela iz posebnog dijela napamet, nema sanse da popamtim 800 kaznenih dijela, njihove oblike, kazne i sve ostalo, apsolutno iskljucujem tu mogucnost :evil:

Moze li se ovo poloziti da se nauce samo najvaznija kaznena djela iz posebnog dijela, je li netko probao? Ili svi ucite citav posebni dio???

Naprosto neeeeeeema smisla :shock: :shock: :?

Vuk SaMOtNjaK

12-01-2007, 01:38

Moze li se ovo poloziti da se nauce samo najvaznija kaznena djela iz posebnog dijela, je li netko probao? Ili svi ucite citav posebni dio???

može, ja sam učio samo najbitnija kaznena djela i prošao sam...
štos je u tome što je svaki od njih 4 na katedri napisao svoju glavu kaznenih djela i logično je ( jel je :roll: ) da svaki pita svoj dio...

što se tiče posebnog djela, na njemu najmanje inzistira Novoselec i Derenčinović...

Nicklas

11-02-2007, 19:50

Dakle:
1. je li zlatar koji prodaje ukradeno zlato pomagač krađi?

Nije pomagač, nego KD prikrivanja.

2.je li prijatelj koji omogućuje ubojici da prenoći kod njega kako ga ne bi našla policija pomagatelj u ubojstvu?

Nije pomagač, nego KD pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela.

.još jedan primjer iz knjige, ne mogu nikako pronaći ovo, pa ako neko može odgovoriti??;
onaj kad čovjek udari ženu i pusti je da onesviještena leži glavom okrenuta prema tlu
:(

Insecure

11-02-2007, 22:18

kad čovjek udari ženu i pusti je da onesviještena leži glavom okrenuta prema tlu

sto nije to teska tjelesna ozljeda kvalificirana smrcu (ako se ugusila), namjera + nehaj

Da, to je kazneno djelo sa kvalificiranom tezom posljedicom (u ovom slucaju nanosenje teske tjelesne ozljede sa kvalificiranom smrcu).
Radi se o kombinaciji namjera+nehaj, i to radi se o svjesnom nehaju jer je bio svjestan mogucnosti pocinjenja djela ali je pogresno smatrao da do toga nece doci ili da ce to moci sprijeciti...

Sto se nehaja tice, takoder se radi o povredi objektivne nuzne paznje, jer prosjecan razuman covjek prema nekom opcem iskustvu treba znati da ce ako ostavi zrtvu u nesvijesti okrenutu prema zemlji - doci vrlo vjerovatno do gusenja zrtve.

Jao sto volim kad znam odgovor i pomoc kolegama, ahhh :lol:

Inace, mene najvise upravo brinu ovi primjeri i ta prepoznavanja, teoretska pitanja mislim da nece bit frka. U svakom slucaju sretno nam u utorak, idem ponavljat 3.dio iz knjige posto brijem da je najvazniji :?

Insecure

11-02-2007, 22:25

Joj da... Moze li netko reci gdje se ono u knjizi nalazi onaj primjer gdje cuvar ostavi otvorenu kapiju ili sto vec, i pusti svog prijatelja da dode kamionom i ukrade ono umjetno gnojivo? :lol: (ovo nije sala, zaista ne mogu naci to, smijesan mi je samo primjer :-D )

I o kojem je usput, slucaju sudionistva tu rijec?

Ne mogu se odlucit da li je supociniteljstvo ili samo pomaganje, jer ako su vec zajedno prije dogovorili da ce cuvar ostavit otvorenu kapiju a ovaj odvest kamionom djubrivo - onda je supociniteljstvo jer postoji i zajednicka odluka i zajednicko sudjelovanje u djelu tj. objektivna i subjektivna komponenta, a takoder i ovaj cuvar bogme bitno doprinosi ostvarenju tog kaz.djela krade.

A ako je rijec o pomaganju, takoder je moguce i to, jer pomagatelj djeluje ili prije ili za vrijeme pocinjenja kaz. djela (sto je ovdje slucaj) i radi se o fizickom pomaganju koje se sastoji u uklanjaju prepreka za pocinjenje kaz.djela.

Pa sto je onda od to dvoje!? :shock:
I je li moguce da je rijec o stjecaju raznih oblika sudionistva, gdje u stjecaju imamo i supociniteljstvo i pomaganje, pa supociniteljstvo iskljucuje pomaganje???? :x

2hunterz

11-02-2007, 23:16

čuvar ulazi u igru kod nečinjenja i garanta ono dužan je temeljem ugovora o radu spriječiti krađu no on ne čini ništa tu se javlja prvi put mislim, a onda evo ga opet kod sudioništva mislim da je u pitanju supočiniteljstvo jer inače nije logično čuvar je prepreka pa nemože uklanjati sam sebe

bubs

11-02-2007, 23:21

pomagatelj je necinjenjem u kradi!
misli da ti se taj primjer nalazi kod nepravih kd necinjenjem

ah zna biti dosta zbunjujucih primjera :smt106

Lila

24-02-2007, 01:33

l. knjiga je Opći dio, cijela, ravnih 500 str., znati ko vodu piti
ll. knjiga je Posebni dio, negdje je isti broj stranica, od 6. mjeseca pitaju po novoj knjizi zbog izmjena KZ-a u 10. mjesecu
lll .KZ, ali to je sve već u knjigama, jedino moraš ispraviti ono kaj je izmijenjeno.

merić

07-03-2007, 01:04

jel neko mozda poceo skidat kazneni zakon i sve njegove izmjene i dopune potrebne za ovaj predmet??samo mogu rec-KATASTROFA!!!tog ima hrpa...npr. neka dopuna ima 294 j... clanka?!?!?!a kroz sve godine ima ih oko 10-ak(izmjena i dopuna)..tog ce bit oko 300-400 strana..sad vise ne znam jesam ja tu lud ili je nes drugo u pitanju...pa vas molim ak je neko poceo il vidio kak to izgleda gdje je to najlakse nabavit..Hvala!!

probaj ovdje :-)
http://www.pravokutnik.net/index.php?category=6

2hunterz

23-03-2007, 21:19

@malimrav85

nisam te skužio, dakle QED ako sam ja ovakav prošao :?

@Hells Angel
Bilo mi je zadovoljstvo kolegice, ako je slika avatara autentična mogu vam i rukicu pridržati ;), htio sam vam još reći , a stvarno se ne zezam: od stranice do stranice ove što sam naveo u općem dijelu 115-325 uzmite nešto za podcrtavanje da ostanete pri pameti, potcrtajte sve bitne stvari ali nemojte čitati ko mahniti trudite se da pratite tekst čovo vas vodi korak po korak kockicu po kockicu, i masakrirajte kd ( dobro je udžbenik koncipiran), rokajte bar ako nemožete sve odjednom par poglavlja u cjelini pa oderite kd, vrste kd, pa uzročnost, namjeru krivnju, pa isključenja protupravnosti zablude, pa pokušaje i dragovoljni odustanak, pa supočiniteljstvo pa stjecaje ako imate dobar dan shvatiti ćete stvari već prvi dan ako ne treći četvrti dolazi prosvjetljenje kao da vas je netko lupio po čelu lopatom iz crnog mraka odjednom vam je sve jasno nakon toga posebni dio i sve ostalo je puka formalnost jer sad kužite sistem i lako pamtite sve ostalo, dok to ne riješite i ne shvatite tu dogmatiku zapravo matematiku možete čitati i pedeset puta nikakve koristi, sve ćete zaboraviti čim se zapijete za vikend i nebudete učili jedan dan i onda pomislite da ste debil, TO JEDNOSTAVNO MORATE SHVATITI to je to sveti gral kp -a, pa ako sve i ne zapamtite, zapamtit ćete princip, načelo, primjere dobijete faktički iste kao u knjizi zato su bitni ja sam se uvijek čudio kako to ljudi ne zapamte meni je to bilo najlakše upamtiti, pa ako i ne skužite znati ćete bubnuti kvalifikaciju i riješili ste to pitanje.Dobra je ova skripta na forumu mislim da fali jedan manji dio od ovih stranica što sam naveo ali to je zapravo to sama srčika kp, od nje nikakve koristi dok ne shvatite ali kad shvatite omogućava vam da za dva sata ponovite tu cjelinu i tad vrijedi zlata. Pazite i na ovo, jedan rok je bilo 4 primjera iz knjige potpuno ista, pa to su 4 poklonjena boda, stvarno mislim da ne traže previše od nas, bar zadnje vrijeme, većina pitanja su vam primjeri i ove stranice što sam naveo mada se oni trude da pokriju sve ali ovo je definitivno najvažnija cjelina i ispadne da ako to naučite da imate i najveću šansu za prolaz na pismenom. I da prošao sam iz prvog puta dakle moguće je i moram sa sramom reći da sam to dosta aljkavo odradio, a definitivno najzanimljiviji ispit, no imao sam sreće valjda i pomoći svevišnjega, naravno neka se svatko moli onomu čemu se i ako se moli, začepi nos i skoči, nisu to pitanje od kojih će vam se odmah ukazati odgovor ne paničarite počnite razmišljati na pismenom vremena ima napretek i odgovor će vam se ukazati, ja sam bio skroz naprijed pa nisam mogao prepisivati ali vidim da se i to sasvim solidno moglo,a ako nešto skužite shvatit ćete i da znate više nego što sami mislite. Istina je da je taj ispit već viša liga od dosadašnjih i da se radi o novoj igri. Ide Kurtović na prvoj, na drugoj šok s obiteljskim, kazneno kao priprema za treću i evo nas graĂ°ansko kuca na vrata i poslije toga već imamo bolos de toros, a kolegice granatas de big mamas i di nam je kraj. Oću bre da pokorim ceo svet :evil:

@picok
priča mog života

2hunterz

24-03-2007, 16:59

E drago mi je da vam koristi ovo moje trabunjanje, samo pazi i misli dok čitaš ne idi dalje dok ne shvatiš jednu vrstu zablude kad to skužiš onda ćeš vidjeti u čemu je razlika dok radiš iduću i primjer ti onda neće biti problem, ja sam mislio već da sam debil čitam i dok čitam kužim, pet minuta kasnije ne kužim više ništa i onda ti odjednom kasnije pukne pred očima ono pa kak sam glup res ipsa loquitur :lol:, dok nisam promijenio sistem i počeo danima visiti na jednom poglavlju sve dok nebih stvarno shvatio i onda odjednom postane lagano i brzo nadoknadiš ono izgubljeno vrijeme na stalnom vraćanju na isto tak na kraju nisam ni stigao odraditi posebni dio ali nemaš tu što ni naučiti mislim ne u toj količini ako prožvačeš dobro opći jer onda ti netreba posebni dio da ti kaže kakvo je to kd, tko ga može počiniti, oblik namjere, kažnjavanje za pokušaj i sl. trebaš baš specifikume i razlike sa vrlo sličnim djelima jer sad znaš i sam analizirati kd faktički nemš tu što učiti osim oni h stvari tipa koje su to sa silovanjem izjednačene spolne radnje i takve stvari.

Tal

26-03-2007, 19:43

Pobačajem se smatra svaki prekid trudnoće koji je izvršen do 28. tjedna trudnoće.
kod nas je protupravan pobačaj koji je izvršen nakon 10. tjedna od začeća i koji nije indiciran - znači za koji nema medicinski opravdan razlog ( npr. razlozi mogu biti da se na drugi način ne može spasiti život žene ili njeno zdravlje, da će se dijete roditi s oštećenjima, da je trudnoća posljedica silovanja - o tome odlučuje komisija na zahtjev ili uz pristanak trudne žene.)

kod nes je legalan pobačaj do 10. tjedna od začeća, a nakon toga samo pod gore navedenim uvjetima.

Nicklas

28-03-2007, 18:23

može netko reci sta je ovo:

actio libera in causa

thnx.

Homer

28-03-2007, 19:14

(radnja slobodna u uzroku) pravna figura koju nas zakon zove samoskrivljena neubrojivost pri cemu se misli da pocinitelj nije bio slobodan u trenutku pocinjenja djela, ali je bio slobodan, a onda i kriv, u trenutku kad je uzrokovao svoju neubrojivost

dankinja

05-04-2007, 15:34

Jel mi može netko malo pojasnit objektivne uvjete kažnjivosti? i zabluda
o protupravnosti kao razlog za oslobođenje od kazne?? Unaprijed zahvaljujem...

Lorena

06-04-2007, 16:18

Objektivni uvjeti
-su dijelovi zakonskog opisa koji su jedna od pretpostavki kažnjivosti, ali ne ulaze u biće kaznenog djela
-je li u tom slučaju namjera i nehaj-odnosno krivnja se mora odnositi na biće, ali ne i na objektivne uvjete
-sporno; nije li na taj način izigrano načelo krivnje
vršiti razlikovanje:
1.pravi uvjeti kažnjivosti
2.Neporavi uvjeti kažnjivosti

Pravi uvjeti kažnjivosti- jesu sadržani u opisu kaznenog djela, ali ne dodaju nikakav novi kriminalni sadržaj kaznenom djelu, nego samo sužavaju kažnjivost
-nisu u sukobu s načelom krivnje
2003-Kazneno djelo prouzročenja stečaja, bankrota- onaj tko rasipa imovinu koja mu je dana na upravljanje
naš KZ- nigdje ne spominje stečaja , znači da možeš odgovarati i ako nije došlo do stečaja
Novela 2003 htjela suziti to samo na stečaj pa bi u tom slučaju ono bilo postavljeno kao pravi objektivni uvjet

Nepravi objektivni uvjet
-oni ipak na neki način konstituiraju kriminalni sadržaj jer kada oni ne bi postojali onda onaj inkriminirani sadržaj ne bi ni postojao
kazneno djelo sudjelovanja u tuči- ali da je u toj tučnjavi netko izgubio život, teško tjelesno ozlijeđen to nije element bića to je uvjet
delikt se ograničava na sudjelovanje u tuči, ali ako bi se to proširilo počinitelj bi odgovarao za smrt
-njemu funkcija nije sužavanje kažnjivosti, nego on na neki način konstituira
-posljedica utjecala na težinu toga kaznenog djela
-ako bi smo tražili krivnju u odnosu na smrt onda bi to bilo teško dokazivati iz kriminalno političkih razloga pribjegavamo tome
primjer: kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu kojim se inkriminiranje poticanje, pomaganje drugome u samoubojstvu- to kažnjivo ako se to zaista dogodi
kazneno djelo izazivanja prometne nesreće-kršenje propisa prometa; da bi to postojalo mora biti teška tjelesna ozljeda i šteta velikih razmjera ( objektivni uvjet)-profesor to stajalište kritizira jer bi to onda značilo potpuno negiranje načela krivnje, ali s druge strane u kvalificiranom obliku to jest element kaznenog djela
očita proturječnost

Zabluda o protupravnosti

-situacija počinitelj nema svijest o protupravnosti
-nije ništa drugo nego naličje svijesti o protupravnosti
učinci: ako je zabluda neotklonjiva- potpuno isključenje krivnje; ako je otklonjiva krivnja ostaje, ali se kazna može ublažiti
-čak i za namjeru
primjer. Počinitelj je u otklonjivoj zabludi- mogao, bio dužan imati svijest-kriv i za namjerno kazneno djelo, ali mu se kazna može ublažiti
-to je novost u HKZ-u jer u bivšem Jugoslavenskom pravu "pravna zabluda" -nikad ne isključuje krivnju , samo je bila fakultativni osnova za oslobođenje od krivnje- mogao, ali nije morao
oslobođenje: počinio si, kriv ,ali te se oslobađa; jedan kompromis
moderno pravo-nastupilo je drugo mišljenje :
"neotklonjiva"-isključuje krivnju
-to ne vrijedi u anglosaksonskom pravu
zabluda o protupravnosti ima 2 temeljna oblika:
1.izravna
2.neizravna

Izravna-tko nije svjestan da postoji norma koja zabranjuje njegovo ponašanje
Primjer: Rom koji je oženio djevojčicu od 12 godina i rodila mu je dijete, nije znao da je to zabranjeno jer po njegovim romskim zakonima to je normalno i dopušteno;
Počinio kazneno djelo spolnog odnošaja s djetetom
-on nije bio u zabludi o biću kaznenog djela jer je znao koliko je ona imala, ali nije znao da je to kažnjivo
oslobođen, presuda izazvala velike kontroverze; pogrešna odluka, viši sud ju je ukinuo
primjer: slučaj s Nijemcem , Istra, davanje kredita strane valute; on se je izgovarao da nije znao da je to zabranjeno; bio je u izravnoj zabludi o protupravnosti
sud : je li otklonjivo? Nema dvojbe da je otklonjivo jer kada ulaziš u neku djelatnost moraš ispitati
to je namjerno kazneno djelo, ali mu se kazna može ublažiti

Neizravna- počinitelj zna da je neko ponašanje načelno protupravno, ali misli da postoji neki razlog isključenja protupravnosti
-izmišlja razlog isključenja protupravnosti koji objektivno ne postoji ili proširuje neki postojeći razlog isključenja protupravnosti
pristanak žrtve može u nekim situacijama isključivati protupravnost, ali ne i pristanak žrtve na ubojstvo
-sudska praksa je još uvijek pod utjecajem rimskog prava
-Zakon o prekršajima preuzeo sve ovo; ali se to tu češće pojavljuje

EVO OVO JE PROFESOR NOVOSELEC O TOME REKAO NA PREDAVANJU PA AKO ĆE TI POMOĆI...

dankinja

12-04-2007, 21:42

PROŠLA SAM!! prof.novoselec je totalna legenda,skuliran tip,sve laganini.... a onda automatski i tebe smiri... 8)

e super, jel znaš ti možda onda odgovor na ovo što sam gore pitao vezano za tanatologiju?

i još, onaj utilitaristički pojam kazne, šta se tu točno traži?

Taj utilitaristički pojam kazne ti se nalazi kod mjera upozorenja, onaj uvod, nešto da je to specijalno preventivno djelovanje, tako nešto.. a odgovor na to ti je da je bio u otklonjivoj zabludi, i kažnjava se za nehaj, ako je propisano kažnjavanje za nehaj,. a da je bio u neotklonjivoj ne bi uopće bilo krivnje.

neozbiljno dijete

30-05-2007, 23:55

imam i ja nejasnoću.
naime, nikako da shvatim koja je razlika zablude o okolnostima koje isključuju protupravnost i neizravne zablude o protupravnosti.
jasno kaže kod zablude o protupravnosti: počinitelj pogrešno smatra da postoje okolnosti koje bi kad bi postojale isključivale protupravnost. savršeno jasno. ali isto tako kaže kod zablude o protupravnosti: počinitelj zamišlja da postoji neki razlog isključenja protupravnosti koji u stvari ne postoji.
jedina razlika koju ja tu vidim je okolnosti - razlog. zar se ne svodi to na isto?
znam, dalje u tekstu se objašnjava kao neka razlika, ali ja ju ne razumijem. kod zablude o okolnostima počinitelj ne zna što čini, a kod zablude o protupravnosti zna što čini ali se vara u pravu da to čini. ovako pojednostavljeno mi to djeluje jasno, ali na konkretnom primjeru ne znam razliku.
ima li netko kreativno objašnjenje?
(samo molim vas nemojte mi citirati knjigu jer ju imam i iz nje ne kužim o čemu se radi)

evo da ja probam... :D
po meni je najbitnija razlika što kod zablude o okolnostima koje isključuju protup.počinitelj smatra da postoji okolnost koja bi da postoji stvarno isključivala protup. Znači počinitelj nije "izmislio" neki novi razlog isključenja protupravnosti nego samo pogrešno smatra da on postoji(npr.smatra da postoji pravo na nužnu obranu, a zapravo ne postoji).
Kod neizravne zablude o protupravnosti počinitelj proširuje granice nekog razloga isključenja protup.Taj "njegov" razlog nikad nije rip.(npr.počinitelj pogrešno smatra da je eutanazija dopuštena-to nikad nije rip)
nadam se da ćeš uspjet shvatit nešto iz ovog...

Insecure

31-05-2007, 14:44

Da, to je sve divno i krasno i to stoji.

No sto ako jedna ne potice drugu, vec lijepo obje ubiju djetesce, hoce li baka biti samo pomagatelj ili ce biti i supocinitelj?
Jer supociniteljstvo je moguce samo u slucaju da je moguce i pociniteljstvo, a s obzirom da je ovo delictum proprium, baka ne bi mogla biti pocinitelj.

:x :x :x uvijek neke nejasnoce

Pa što ti je točno nejasno? :? Supočinitelj nije ništa drugo nego počinitelj, dakle tko ne može biti počinitelj, ne može biti ni supočinitelj. Kako se radi o ''ČEDOmorstvu'' koje, osim što je delictum proprium, imenom upućuje na to da su, hm, glavne ''uloge'' majka i njezino čedo, nema dvojbe da bake ne mogu počiniti/supočiniti čedomorstvo ;) tj. uvijek su ili pomagatelji ili poticatelji. ;)

Rijesila sam taj problemcic :-D
Dakle, za sve buduce kolege i patnike koji ce se bavit i mucit ovim, rjesenje bi bilo da samo majka moze pociniti cedomorstvo (i privilegirana je u tom pogledu). Ukoliko djetesce malo jadno ubije baka, deda ili netko treci, bit ce pocinitelji tesko ubojstva (kvalificirano kazn. djelo ubojstva).
Punkt! :)

A sad dalje pitanje...(da, kad ovo polozim, prestat cu gnjavit, sto ce nadam se bit uskoro :-D ):
Koja je razlika izmedu pokusaja ubojstva i teske tjelesne ozljede? Je li caka samo u namjeri pocinitelja, dakle da li ima namjeru samo u pogledu smrti ili samo nanosenja teske tjel. ozljede, ili ima jos nekih razlika???

Nicklas

10-06-2007, 18:24

Kakva su to blanketna kaznena djela???

Ona kod kojih je u navedena samo kazna, a u svom opisu upućuju na neki propis izvan kazennog prava.

Redovni rok je u utorak, u 8h jel????

Tal

13-06-2007, 08:50

načelo zakonitosti (njegovih pet!!! elemenata).

Scripta, stricta, certa, praevia i...? :?

zakonitost kazne -nulla poena sine lege

francuskinja

14-06-2007, 17:01

sto se tiče bitno i nebitno smanjene ubrojivosti...te su se kategorije dugo vremena razlikovale da bi onda nekom palo na pamet da ih ukine, jer kao pitanje gradacije stupnja ubrojivosti nije pravno pitanje, nego na njega trebaju odgovorit psihijatri
Onda u svakom konkretnom slučaju i s obzirom na sve okolnosti odlucivalo o učincima smanjene ubrojivosti
ipak, suci su i u to vrijeme tražili od vještaka ocjenu o stanju počinitelja, odnosno ocjenu u koju bi ga kategoriju stavili pa su takvom praksom vratili to razlikovanje, da bi zakonodavac 2006. legalizirao tu sudsku praksu i uveo kategoriju ubrojivosti samanjene u znatnoj mjeri što je u biti isto što i bitno smanjena ubrojivost.
i dakle, samo se takvoj smanjenoj ubrojivosti priznaju učinci- fakultativno ublažavanje kazne i može im se izreći mjera obveznog psih. liječenja..
:-)

Tal

15-06-2007, 13:56

Koja su to dva oblika utaje?

osnovni oblik - tko protupravno prisvoji tuđu stvar koja mu je povjerena i

utaja nađene stvari ili stvari do koje je počinitelj sučajno došao.

Insecure

20-06-2007, 20:50

Hej ljudi! Help!

Kak da znam koje je kazneno dijelo materijalno a koje formalno? Npr. izazivanje prometne nesreće.
I kak da znam koji zakonski opis kd-a obuhvaća i biće kd-a a koji je širi ili uži?
I da li netko zna gdje se u zakonu nalazi opis pripremnih radnji - tj. gdje je njihova definicija općenito postavljena? Ili tak nekaj. Znam da su ona kažnjiva kod političkih kd-a ali to nije to.

Bilo bi mi jako drago ako bi se netko potrudio mi to objasniti. Thx unaprijed! :D

1. Materijalno kazneno djelo je kazneno djelo koje u svom bicu sadrzava posljedicu shvacenu kao ucinak na objektu radnje koji je prostorno i vremenski odvojen od same radnje.
Dakle nasim rijecnikom, to bi ti bila kaznena djela kod kojih nije dovoljno da postoji samo neka radnja, vec se trazi da nastupi i posljedica, znaci kaznena djela koja IMAJU POSLJEDICU. Primjerice takvo kazn. djelo ti je ubojstvo. Kod njega nije dovoljno da povuces obarac vec se trazi i da usmrtis zrtvu.

Formalno kazneno djelo je kazneno djelo koje u svom bicu nema posljedice, i kod kojih se bice kaznenog djela iscrpljuje u samoj radnji. Znaci kaznena djela koja NEMAJU POSLJEDICU vec ti se kaznjava i sama radnja. Primjerice temeljan oblik silovanja.
Razlikovanje materijalnih i formalnih kaz. djela je bitno radi pitanja uzrocnosti, koje se kod formalnih ne postavlja.

Izazivanje prometne nesrece bi bilo materijalno kazn. djelo jer se sastoji u ugrozavanju sigurnosti prometa cija je posljedica bila sama nesreca.

2. Sto se tice ovog, ne znam sto bih tu tocno trebala reci, ali mislim da treba obratiti paznju na to o kojem se kazn. djelu radi, trazi li se postojanje garanta, postoje li objektivni uvjeti kaznjivosti i sl. Ako primjerice negdje samo stoji da kazn. djelo moze pociniti garant (kod ubojstva necinjenjem), zakonski opis je uzi od bica kazn. djela jer zakonski opis ne obuhvaca sva obiljezja kazn. djela (znaci zakon ne kaze poblize nista o tom garantu, ko je, koje su mu duznosti i sl.) pa sam sudac mora to nadopunjavati.

3. Za zakon ne znam pripremne radnje ali u knjizi bi ti to bilo na str. 271 stare knjige, odnosno str. 298 u novoj knjizi.
Definirane su kao radnje poduzete s ciljem da se omoguci ili olaksa pocinjenje kazn. djela.

Kaznjiva su kod politickih kazn. djela ali imaju razlicite ucinke.
Negdje su one obuhvacene vec samim bicem kaznenog djela, tako da su ovisne i zovu se delicta preparata. Kod njih onda nije moguc niti pokusaj jer je obuhvacen vec tim stadijem pripremanja. To bi ti recimo bilo kazn. djelo pripremanja kazn. djela protiv RH, odnosno moze i oruzana pobuna.

A s druge strane, negdje su zbog velike opasnosti one predvidene kao samostalna kaznena djela iliti delicta sui iuris. Kod njih se ne trazi da je pocinitelj pripremao odredeno kazn. djelo vec da je ono samo genericki odredeno. Znaci recimo takvo bi kazn. djelo bilo dogovor za pocinjene kazn. djela (znaci postoji samo dogovor, nema nikakvih priprema ali je kaznjiv). Ili pribavljanje i nabavka sprava za krivotvorenje koje je isto samo po sebi kaznjivo iako pocinitelj nije nista jos ni zapoceo pripremati.
I kod njih je moguc i pokusaj, no ako djelo izadje iz stadija pripremnih radnji i ude u pokusaj, kaznjavat ce se za pokusaj, a pripremne radnje ce biti samo prolazno nekaznjivo djelo.

Eto, ne znam kako sam to bas objasnila, trudila sam se donekle svojim rijecima, ako jos uvijek nije jasno, be free to ask :)

Lorena

22-06-2007, 00:34

kolko je važan posebni dio na pismenom i posebno usmenom?važnija kd sam učio,al fakat,taj posebni dio ima tolko nekakvih nevažnih stvari i sitnica da stvarno ne mogu skupit volje da to naučim.koja djela iz posebnog bi morao znati a koja mogu preskočit?jel često dolaze na usmenom i jel se inzistira na tome?
hvala!

prema mom iskustvu, a po znanju posebnog dijela sam negdje blizu tebe, posebni dio treba znati ovisno kako kod kojeg profesora....
imaš navedeno na stranicama prije koja su najbitnija...
nekako se u zadnje vrijeme na ispitima uvijek pojave 2 kaznena djela....
ja ću učiti najvažnija+ ona koja su navedena kao "bitna " nekim profesorima tj. kod onog kod kojeg sam sad na popisu...pa što bude...
nemam više ni neke volje ni elana

Tal

23-06-2007, 11:15

Molim nekog da mi odgovori:

1. Kakav je stav Vijeća Europe glede odgovornosti pravnih osoba za kd?
2. Za koje tipove kažnjivih djela su odgovarale pravne osobe do donošenja ZOPOKD, a za koje danas?
3. Koji su međunarodni izvori koji propisuju odgovornost pravnih osoba?

DIO

24-06-2007, 16:07

slazem se da ima vaznijih stvari ;)

zakljucila sam da je jedina kvaka u tome da u pojedinim djelima pocinitelj moze biti SLUZBENA ILI ODGOVORNA OSOBA, u pojedinim samo ODGOVORNA, u pojedinim imovinska korist ide za PRAVNU OSOBU, u pojedinim na FIZICKU ILI PRAVNU i to je to. po tome razlikujes koje je koje kd-o.
a ako pitanje bude bas neko od tih kd-a, samo malo modificiras prijevaru odnosno zlouporabu polozaja i ovlasti i dodas ove kvake gore to je to

--zato su mi se u biti i ucinila kao manje bitna; jer su modifikacija nekih drugi uz par promjena, i ako shvatis njih to je to...

eh sretno svima s ucenjem... nakon sto polozim ovo stvarno cu biti sretna ko nikada :-)

Insecure

30-06-2007, 23:11

Evo, posto sam se nekako emotivno vezala za ovu temu, sad i kad sam dala kazneno, zadrzat cu se tu kao savjetnik, pa evo da sad rezimiram ukupno cijeli taj ispit, za one koji ce to ubuduce spremati:

Dakle, sto se profesora tice, to je jako individualno. Evo tu cujem super price za Cvitanovica, a moja frendica je kod njega prosla iz prve ali je rekla da joj je to bio uzasan usmeni ispit, jedan od najgorih dosad. Isto tako sam procitala tu super stvari za Turkovicku, a dok sam cekala usmeni cula sam horore za nju i sve najgore. Sto se tice Novoselca, za njega ne znam jer nisam bila, a za Derencinovica cu bez pretjerivanja ili visokih kriterija reci da je okej. Nije da ce vas pustit ako ne znate, ali nece niti baciti na prvom pitanju gdje zapnete. Trazit ce dijelom da cisto kazete definiciju i ispricate bas ono sto stoji u knjizi, a djelomicno da povezete nauceno gradivo, posebni ili opci dio. Sto se njegovih kaznenih djela tice, preporucujem ne preskakati ona kaznena djela pri kraju (lazno davanje iskaza, prometna nesreca i sl. ) jer vidim da to nitko nije dosad napisao da on pita, a mene je pitao bas to. Ali lik je okej, ne trebate imati pretjerani strah kad idete kod njega.

Sto se samog ispita tice, da je literatura obimna - to svakako stoji.
Ali mislim da se realno da spremiti za nekakvih mjesec dana intenzivnog rada. Mada je i to individualno. Moja frendica ga je spremila za tako nekako vremena, ja sam to jako puno rastegnula (svojom krivnjom opet, priznajem :? ).
Ja nisam bila seminarist i nisam ga davala po kolokvijima vec "iz cuga", pa mislim da ce za bolonjce to ipak biti lakse uzmu li se u obzir kolokviji.
Preporucujem da prije ispita, ne planirate to sve bas ponoviti u 3-4 dana prije, jer i ako stignete, sve ce vam se toliko natrpati u glavi i pomijesati da vise necete razlikovat nit supsidijarnost nit specijalnost nit konsumpciju.
Takoder, kako sam vec napisala gore negdje, preporucujem da se naspavate, narocito prije usmenog, jer se zna jako cesto desiti da traze malo vecu koncentraciju i ukljucene mozdane vijuge.

I da..preporucujem ne prelaziti na posebni dio dok ne savladate opci. Jer ako povrsno prodete opci dio, kad dodete do posebnog, pa se spomenu izravna ili neizravna namjera, svjesni ili nesvjesni nehaj, konvergentni delikti ili trajna kaznena djela - gledat cete u to znajuc da vam je poznato ali pojma necete imat sto je to. Dakle, lijepo i smireno proci opci dio, jednostavno ga pustiti da vam legne i spremni ste za posebni. 2. i 3. dio knjige jesu malo naporno napisani, ali sve se slegne kasnije, casna pionirska :-D I za one koji bi improvizirali, savjetujem da se na kaznenom bas ne isplati preskakati neki dio knjige, jer pitanje moze biti ama bas sve. Jedino medunarodno pravo sa kraja knjige dolazi nesto rjede na pismenom, ali na usmenom se zna potrefit, a mozda ce odsad dolazit i na pismenim otkad prof. Novoselec ne sastavlja pismene kako sam nacula.

Nakon sto prodete posebni dio (samo glavna ili sva kazn. djela, na vama je da procijenite), puno stvari ce vam tek tad biti jasno iz opceg dijela. Primjerice meni su stjecaji postali potpuno jasni tek kad sam prosla posebni dio.
Nakon toga dobivate jednu cjelinu i ne cini se vise tako strasno kako se cinilo kad ste prvi put otvorili knjigu.
Znaci ne dramiti ako nesto znate reci definiciju i cak i ispricati nesto, ali jos uvijek imate osjecaj da to nije to!

Zakon vam je manje-vise nepotreban. Mozda ga procitati da se eto zna gdje se sto nalazi, ali bubati clanke ili brojeve clanaka napamet, kako se nade uvijek bisera na usmenim - je bespotrebno.

Evo... toliko od mene sto se tice svega ovog kao cjeline :-)

radzid

06-07-2007, 16:29

Može mi netko odgovorit ako zna točno što treba napisati na pitanje na koji se način uređuje novčana kazna u hrv.kz-u i koje se kritike tom uređenju upućuju? Ja bi napisala sustav dani-novčana kazna i one kritike kod dva načina primjenjivanja (znači kad ne ostvaruje nikakav dohodak i kad bi utvrđenje dohotka produljilo postupak i ono kad ne ostavruje dohodak ali je vlasnik imovine), jel to to? Thnx unaprijed

Konkretno na to pitnje ja bi odgovorio daje novčana kazna glavna i situacije kad je sporedna, koristoljublje jer je pitanje novčana kazna u hrvatskom kz-u a ne dani novčana kazna u kz-u iako bi trebalo nastavit s ovim što si ti rekla, jer kak su oni to uredili skros je debilno. :-D

DIO

08-07-2007, 21:48

hm meni je iskreno tesko predvidjeti bilo sto, jer tip pitanja prof.Turkovic ni po cemu nije slican tipovima pitanaj ostalih na katedri.
no, ako bdu pitanja stilom kao do sada, vjerujem da bi mogle doci skole, ili jedna metoda ili neko od nacela zakonitosti mozda, neznam.. od toga svega jedino sto mislim da nece doci su oni idiotski zakoni i zakonici u Hrvatskoj u ko zna kojem periodu.

sto se posebnog dijela tice, uvijek nekak stave najvaznije delikte, dakle protiv zivota i tijela, splne slobode i sp.cudoredja, imovinski delikti,... e sad neznam. ma u svakom slucaju nece biti stvar poput povrede tajnosti pisama i posiljaka ili bilo sta iz zdravlja i okolisa. barem mislim :)
dakle, one najbitnije s obzirom na ucestalost u sudskoj praksi, ja bi rekla.

a medjunarodno pravo- a cuj, to ili pravne osobe jest jedno pitanje, a sta od toga, eh, samo nebo zna...

good luck everyone!

btw, ENGEL: palo mi je na pamet da bi, ovisno o kontekstu, ono sto si pitala moglo biti i KD PODVOĂENJA! ovisi! no ako je dijete ili maloljetnik, onda samo ako nije doslo do spolnog odnosaja...

ljudi, ajmo, idemo napravit kolektivno ponavljanje! pitajte stvari koje vam bas ne leze, pa da zajedno to prodjemo! ilil samo napisite sta trenutno ucite i nesto o tome. da bude neka korist od ovog lupanja vremena na forumu :P
provjereno se na taj nacin najbolje pamti ;)

DIO

08-07-2007, 22:39

iznimke nacela alternativiteta???? :!: :shock:

o kriste. mrzim taj dio. nikak da ga dozivim ozbiljno i naucim :D

dakle,
inace to nacelo kaze ILI NOVI ILI STARI ZAKON, ali nema kombiniranja.

ali ako novi zakon istodobno snizi minimum i poveca maksimum (govorim o kaznenim okvirima- posebnim), onda djelo imenujes po tom novom, ali istodobno imas ogranicenje da izrecena kazna ne smije otici iznad onog starog (=nizeg) maksimuma.
konkretno, po starom zakonu bi dobila izmedju 5 i 10 godina, a po novom izmedju 2 i 11. onda ti n kraju budu dali izmedju 2 i 10!

-ako obrnuto. NOVI ZAKON POVISI MIN I SNIZI MAKS, pravno oznacis djelo po starom (uvijek oznacavas po onom ko ima nizi minimum!!!), ali ogranicenje maksimuma je po novom!
-ishod isti ko u onom gore primjeru

hit me more, hit me more :D :D

Veseli Bosanac

09-07-2007, 20:17

Malo čitam ove komentare o Turkovićki i asistentici Maji, i mogu reći da nije točno da Maja ispravlja strogo i da traži točno doslovnu definiciju iz knjige. To sam i ja čuo pa sam zato pitao aistenticu Maju, i ona mi je rekla da je to i ona čula i da ju je to uvrijedilo jer kako kaže, uvijek ide u susret studentima i da jako blago ocjenjuje i da nastoji uvijek navući bar po pola boda tamo di može....
A za Turkovićku, rekla mi je da strogo ocjenjuje, ali da traži konkretne stvari koje se traže u pitanju.
Eto toliko.

jankop

09-07-2007, 21:35

Jel netko zna TOČAN odgovor na pitanje ako je kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom počinjeno nečinjenjem a sud ublaži kaznu jer nitko nije stradao-je li sud isparavno postupio...HVALA

ja mislim da sud nije dobro postupio.tu dolazi onaj dio o dvostrukom vrednovanju.u samom bicu kaznenog djela dovodenja u opasnost se predvida da nije doslo do posljedice(stradavanja) na sto je zakonodavac i imao na umu kad je propisivao posebni okvir kaznjavanja za to djelo pa bi bilo nelogicno to opet to uzme u obzir.da je ublazio kaznu jer je djelo pocinjenon necinjenjem to je vec druga stvar...

DIO

09-07-2007, 21:39

Jel netko zna TOČAN odgovor na pitanje ako je kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom počinjeno nečinjenjem a sud ublaži kaznu jer nitko nije stradao-je li sud isparavno postupio...HVALA

ja mislim da nije, argumenti:
to je KD APSTRAKTNOG UGROZAVANJA, dakle to sto nitko nije stradao uopce nije bitno. bitno je da je nastala konkretna opasnost za veci broj ljudi. to sto su imali srece pa nitko nije mrtav, dobro za pocinitelja jer bi inace odgovarao za KVALIFICIRANI OBLIK.

edit:
da, sigurno je turkovicka.

AK47

09-09-2007, 19:04

Koncepcija pismenog ti ovisi od profesora do profesora, obično bude dva pitanja iz posebnog, 3 iz tećeg djela, jedno iz međunarodnog ili pravnih osoba, a ostalo iz prvog i drugog djela, i 2 iz sankcija, ali to za Cvitanovića ne vrijedi tak da je u 7.mj,na roku bilo svega......Novoselac obožava primjere a njega sad nema, a za Cvitanovića je istina što si rekao-la za podvodne kabloove ili broj članka jer sam ja zadnji put imala 9 bodova na pismenom i na usmenom me pitao broj članka, ne definiciju, nego broj i srušio...eto osjetila na svojj koži,a da ne kažem, da mi je treći put,i vratio mi prijavnicu i sad sam opet kod njega, učim to već 10 mjeseci i imam osjećaj da fakat znam ali više nisam u ništa sigurna, i kaj učit dan prije, ne znam...ne znam ni sama kaj da ponavljam, užasan ispit, sve moraš znat i još 70 posto za prolaz, grozno, luda sam[/quote]

Da vjerujem da ti je teško,meni je ovo prva prijava tak da neznam kaj me čeka.Čuo sam sa puno strana da je ispit težak,ne tolko težak za naučit koliko ga je teško proći.neznam šta je danas sa pravokutnicima ništa se ne javljaju,evo jedino od tebe suvisli odgovori,hvala ti na tome.Ja još neznam koliko sam uopće spreman pošto mi je prvi put,neznam kakav je pismeni,sve mi je novo,a htio bi se toga rješit jer mi je još samo to ostalo.Valjda budem,ako ne sad onda na idućem roku pod moram.Još jednom tnx za info i valjda će se netko javit sa odgovorom na TKO NA OVOM ROKU SASTAVLJA PITANJA IZ KP-a? :-k

Tal

24-09-2007, 15:23

kolege...molim pomoc......

treba mi primjera za blanketna djela!

u posebnom dijelu kod pojavnih oblika teškog ubojstva drugačije je navedeno nego u zakonu..... (u zakonu su dodani - mržnja i policijski službenik)
što navodim? iz knige ili iz zakona?
a ako mi netko može prosto seljački objasniti što je retributivna funkcija
:oops:
hvala

blanketno kd ti je npr. čl 272. izazivanje prometne nesreće jer te tu sam zakon upućuje na zakon o sigurnosti prometa na cestama: "tko kršenjem propisa o sigurnosti prometa..."

ili npr čl. 97. protupravni prekid trudnoće, gdje te zakon upućuje na Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece: "tko protivno propisima o prekidu trudnoće..."

retribucija ti znači naknada. onda bi ti retributivna funkcija npr kaznenih sankcija značila da im je cilj uzvratiti i prisilom suzbiti zlo počinjeno kaznenim djelom.

kaj se tiče kvalifikatornih okolnosti za teško ubojstvo - uvijek gledaš zakon.

DIO

11-10-2007, 23:38

mi smo prošle godine na seminarima morali imati literaturu, i to naravno original... morali smo kupiti uz obaveznu literaturu i zakon o odgovornosti pravnih osoba.. ništa ti ne bude ak poneseš literaturu, trebala ti ili ne.. bolje imati nego nemati.. :-D

-zakoni se ne moraju kupovati, svi se mogu isprintati sa stranica NN-a ili alternativnih izvora tipa pravokutnik.
no kupnja zakona je preporucljiva na onim predmetima gdje postoji komentar zakona koji je itekako koristan (npr. obiteljsko pravo ili kpp). koliko ja znam (dakako, ispravite me ako grijesim)- KZ se moze isprintati jer original nema neke velike koristi

-kad si na seminaru opcenito je stvar kulture nositi originalne knjige (koje NE MORAJU BITI KUPLJENE, MOGU BITI I POSUDJENE U KNJIZNICI jer naravno da nemamo svi hrpe vrecica s novcem doma u ormarima), a ne kopije, posebno ako ti autor knjige predaje.
uzmite u obzir da je covjek vjerojatno na tome radio dobar dio vremena, i nije u redu moci izdvojiti 120kn za cd maje suput i sl., ali ne i za originale knjiga.
balansiranje je kljuc.
ne moras imati sve originalne, ali seminar koji si izabrao bi bilo dobro imati originale. na nekim predmetim ne inzistiraju na tome, no vecina je katedri nesklona kopijama.
iskreno, da je moja knjiga, i ja bih bila.

ajaa

29-11-2007, 00:24

Može li mi netko objasnit razliku između bića kd i zakonskog opisa? Pročitao sam ona dva primjera ali ne mogu si nikak to zamislit, nije mi kristalno jasno to.
hm, a kaj te točno kod toga zapravo muči? dakle ne preklapaju se uvijek, a čini mi se da je važno da obilježja kd bez obzira nalazila se u zakonskom opisu ili ne moraju biti obuhvaćena krivnjom ... ja sam si izvukla ova dva primjera da mi bude lakše
1. zakonski opis kd je može biti širi od bića kd
primjer: zakonski opis kd sudjelovanja u tučnjavi je tko sudjeluje u tučnjavi koja je imala za posljedicu smrt ili tešku tj.ozljedu... kazit će se za samo sudjelovanje u tučnjavi - "smrt ili teška tj.ozljeda" su objektivni uvjeti kažnjivosti a ne obilježja kd već (zato i ne moraju biti obuhvaćeni krivnjom)
2. zakonski opis kd može biti uži od bića kd
primjer: zakonski opis kd ubojstva je tko drugoga usmrti .... taj zakonski opis treba nadopuniti ako je ubojstvo izvršeno nečinjenjem jer za nečinjenje može odgovarati samo osoba koja je pravno obvezna spriječiti nastupanje posljedice ... dakle garant (čl.25.st.2 KZ)... dakle (u ovom slučaju) svojstvo garanta je obilježje kd ubojstva počinjenog nečinjenjem, pa samim time mora postojati kod počinitelja svijest o položaju garanta (otac koji ne zna da je otac neće odgovarati za kd...), a to tko je garant (pravno obvezan bla, bla) protumačit će sud u konkretnom slučaju

Roki

03-12-2007, 02:38

u probnom repetitoriju je bilo 2 pitanje da li načelo zastave broda ekstenzija teritorijalnog načela...
kao odgovor je dano da nzb nije samo emanacija teritorijalnog načela nego posebno načelo

u slide-u je napisana podjela EKSTENIZIJE TN i onda se od tuda granaju načelo zastave broda i načelo registracije zrakoplova

pa me zanima da li je to načelo ekstenzija ili ne?
da ili ne?
:-D

2. Prema načelu zastave broda kazneno zakonodavstvo RH se primjenjuje na svakoga tko počini kazneno djelo na domaćem brodu, bez obzira gdje se brod nalazi u vrijeme počinjenja djela. Iz okolnosti da hrvatski brod nije dio područja RH (v. čl. 89. KZ) proizlazi da načelo zastave broda nije samo emanacija teritorijalnog načela, nego posebno načelo. Opći dio kaznenog prava, str. 105.

zadnji odlomak na stranici 105 i sitna slova na str 106 na vrhu

blue bear

09-12-2007, 23:09

Da se sad i ja malo pravim pametna i odgovorim na koje pitanje...
Vrijeme potrebno za naučiti kp može biti i mjesec dana ako netko uči cijele dane konstantno, ali mislim da je bolje da ga se uči duže, polako i uz predavanja (preporučila bih prof. derenčinovića), najbitnije je da vam dobro sjedne opći dio, za to su super predavanja na kojima se kroz primjere obrade apstraktni pojmovi i elementi kaznenog djela, SKRIPTA ova sa pravokutnika kazneno 168 (ili tako nešto) je super, ali jako je dobro pročitati jednom ili više puta knjigu jer u skritpama ima grešaka i nisu navedeni svi primjeri iz knjige koji znaju bit na ispitu. Prepisivanje na ispitu ne bih preporučila, bed je ako te uhvate...ostati ćeš bez testa i možda te prof. zapamte po lošem...Svaki prof. ima svoje dobre i loše strane i o tome i tvojim ostalim pitanjima se jako puno pisalo na prethodnim postovima....nadam se da sam pomogla

AsILayDying

16-01-2008, 22:01

GRUPA A
1.Navedite osnovne teze relativnih teorija o svrsi kažnjavanja! Na koji su način te teorije zastupljene u suvremenom hrvatskom kaznenom pravu?
2. Objasnite u čemu se sastoji sustav izvrsenja neplaćene novčane kazne? Kako će sud postupiti u slučaju da osuđenik plati dio novčane kazne?
3. Pod kojim uvjetima osoba osuđena na kaznu zatvora može biti uvjetno pustena na slobodu? Navedite razloge za opoziv uvjetnog otpusta!
4. Objasnite institut ublažavanja kazne te razliku između zakonskog i sudskog ublažavanja!
5. Koje su tri osnovne razlike između francusko-belgijskog i anglosaksonskog modela uvjetne osude? Može li sud izreći uvjetnu osudu počinitelju kaznenog djela silovanja iz čl. 188. St. 1 KZ (propisana kazna zatvora od tri do deset godina)? Objasnite!
6. Koja je svrha sigurnosnih mjera u hrvatskom kaznenom pravu? Navedite dvije lječidbene (kurativne) sigurnosne mjere i po čemu se one razlikuju?
7. Na čemu se temelji odgovornost pravnih osoba za kaznena djela u hrvatskom kaznenom pravu? Što je teorija identifikacije (alter ego)?
8. Navedite pod kojim uvjetima može doći do ukidanja (disolucije) pravne osobe? Kojim pravnim osobama ta kaznenopravna sankcija ne može biti izrečena?
9. Navedite privilegirana usmrćenja iz glave KZ protiv života i tijela! Navedite osnovna obilježja kaznenog djela usmrćenja na zahtjev!
10. U čemu se sastoji radnja počinjenja kaznenog djela sudjelovanja u samoubojstvu? U čemu se sastoji objektivni uvjet kažnjivosti kod tog kaznenog djela?

eto to je grupa A...jel mozda bila grupa B? ak je , jel moze neko stavit ta pitanja i odgovore? :?:

evo odgovora na pitanja sa danasnjeg predavanja...

http://i18.photobucket.com/albums/b115/bezveze/scan0001.gif
http://i18.photobucket.com/albums/b115/bezveze/scan0003.gif

djapana

21-01-2008, 17:01

hm...mislim da bi se zakonski opis kd i kvalifikatorne okolnosti trebale znati. bas sam pregledavala prethodne strane topica tj. pitanja sa ispita, pa sam izvukla neka pitanja koja se ticu tog 1. i 5. poglavlja

nego, neka pitanja su:

nabroji kd protiv zivota i tijela
objasnite pojam 'covjek kao zivo ljudsko bice'
posljedica i vrijeme njenog nastupanja kod kd ubojstva
navedi kvalifikatorne okolnosti koje ubojstvo cine teskim
podmuklost kao kvalifikatorno obiljezje ubojstva
kd ubojstva na mah. koja namjera dolazi do izrazaja
napad, zlostavljanje ili tesko vrijedanje kok kd ubojstva na mah
kd prouzrocenja smrti iz nehaja i u čemu je njegova supsidijarnost
okolnosti koje tjelesnu ozljedu cine osobito teskom
kd protupravnog prekida trudnoce. Koje se dobro time stiti?
navedi kvalificirane oblike kd protupravnog prekida trudnoce. Zasto je to djelo blanketno?
razlika izmedu spolnog odnosa, radnji izjednacenih sa spolnim odnosem i bludnih radnji
kd silovanja. sto znači da hrvatski KZ usvaja tzv. koncepciju spolne neutralnosti?
navedi oblike silovanja kvalificirane tezom posljedicom
koja je razlika između silovanja i prisile na spolni odnosaj

...mozda pomogne

jel i za kolokvij vrijedi - prva gupa u 12.30, druga u 14h?

blue bear

17-02-2008, 23:58

9. Kako biste ocijenili situaciju kad djed hicima iz puke ubije oca i nanese tešku tjelesnu ozljedu majci samo zato što je njihov sin istukao njegovog unuka?
Djed je malo crazy pa bi ga poslala u ludnicu prema ZZODS... :-D zezam,
mislim da je to teško ubojstvo iz bezobzirne osvete (jer se osvećuje jer je unuk dobio batina) u stjecaju sa pokušajem teškog ubojstva iz bezobzirne osvete za majku-to što je kod nje umjesto ubojstva došlo do teške tjelesne ozljede je otegotna okolnost-ako sam u pravu to je kvalificirani pokušaj(305-6str u knjizi) :?:

lucy8

21-02-2008, 15:07

:smt006

ej, dajte molim vas recite tko je išao na usmeni ,a bio oslobodjen pismenog kod Cvitanovića...ujedno i seminarista bio,pa da netko napise pitanja koja je postavljao?? i kak je to bilo na usmenom?.... nevjerujem da od svih tu ljudi nema nikog tko je bio kod Cvitanovića

hvala :smt006 :smt006 :smt006

evo ja sam bila seminarist kod cvitanovica i to sve kaj si napisao.
kolko sam ja skuzila ima veze kolko si bodova ostvario na kolokvijima,ako si na nekoj granici onda ce te dosta trazit a ako si medu onima koji su najvise onda po mom dojmu te pita tolko da potvrdis znanje.
cvitanovic te ne pita neki naslov pa sad ti pricaj 10 minuta o tome neko konkretno pitanje da vidi dal si ti skuzio to ili ne,npr sa mog usmnenog razlika izravne namjere i nehaja,bilo kojeg,razlike 1 i 2 stupnja izravne namjere,pretpostavke za izricanje uvjetne osude...supociniteljstvo,kako oni djeluju...formalni i materijalni prestanak krade i tako.
pita dok ne izvuce iz tebe,naravno ako ima kaj izvuc,neki detalj koji trazi a ti nisi reko.
uglavnom ne pita tako strasno kako se cini,samo mora vidjet da si razumio neki dio gradiva.

Tony Montana

28-03-2008, 10:34

Ma kakve crne crte. Ksenija mi je trenutno jedna od najjacih profesora na faxu koje sam dosad susreo. Žena je toliko tolerantna, korektna i poštena da je to čudo jedno. Istina da je malo nadobudna, ali na kraju to rezultira da rasturamo one slucajeve koje nam da za rijesit na kolokviju.

Što se kolokvija tiče. Sastoji se od 20 pitanja mješovite naravi. Nema nekakvog redoslijeda, već se kontinuirano mijenja kombinacija pitanja na zaokruzivanje, nadopunjavanje, čista pitanja i slučajevi. To je vam je sve skupa otprilike 3 A4 stranice papira. Kolokvij je temeljit, precizan i stvarno pokazuje tko je naučio, a tko nije. Nije pretezak, a nije ni mačji kašalj. Ako se učilo, prolaz je 99.9%. Jedina moja zamjerka je premalo vremena, oko 25-30 minuta, jer dok ja procitam one njene kobasice od slucaja i sve ponudene odgovore prode mi dost vremena.

Koliko vidim, profesorica je dosta spustila kriterij i nije bila ''moralno neosjetljiva'' prilikom ocjenjivanja. :) Čini mi se da je oko 80 studenata proslo, a oko 60 palo.

Posebno mi se svida njen nacin bodovanja. Rekla je da prvo pogleda sve kolokvije, odnosno kako je većina studenata napisala i onda na temelju toga pronađe neku zlatnu sredinu u nacinu bodovanja. Dakle, izlazi u susret maksimalno.

Zasad, na predavanjima i seminaru sve pohvale za Ksenči i vidimo se na sljedecem kolokviju. :smt006

Tony Montana

28-03-2008, 16:27

Ne znam za Kseniju, budući da se nitko od vas koji ste pisali kolokvij nebi udostojio napisat bar 1 okvirno pitanje s kolokvija, za nas ostale smrtnike koji još nismo pisali kazneno...

Gle Rocky, teško se sad sjetiti pitanja, jer su stvarno ogromna, a i vremena je bilo taman da riješiš svih 20 pitanja i odložiš olovke, pod uvjetom da si solidno naučio.

Okvirno čega se ja sjećam:

1. Tko je predložio ili napravio nacrt prvog hrvatskog kaznenog zakona? ( to je bilo na zaokruzivanje)
2. Koja su dva kaznena zakona bila na snazi u Hrvatskoj prije stupanja Kaznenog zakona iz 1998.?
3. Franz Liszt- tu su bili ponudeni odgovori na zaokruzivanje - odredene specifikacije i njegove teze
4. Što je to blanketno kazneno djelo?
5. Utjecaj izvanrednih pravnih lijekova na pravomoćnost sudske presude nakon što stupi na snagu blaži kazneni zakon i objasni?
6. Sjecam se da je bio neki slucaj da je hrvatski državljanin zajedno s Njemackim drzavljaninom ukrao auto u Njemackoj, te da su uhićeni u Hrvatskoj i nakon toga pušteni.
a) Koje načelo se primjenjuje na hrvatskog drzav. ?
b) koje nacelo moze Hrvatska primjeniti na Švabu?
c) Hoce li se nasem drzavlj. suditi i zasto?
7.Analogija u korist počinitelja - pitanje na zaokruzivanje
8. Nabroji barem 4 odredbe Europske konvencije za ljudska prava koej se odnose na materjalno kazneno pravo!
9. Sjecam se da je bio neki slucaj sa silovanjem djevojcice i onda je trebalo zaokruziti valjane odgovore s obzirom na primjenu zastare.
10. Dekriminalizacija- zaokruzivanje navednih odgovora
11. Načelo zakonitosti- zaokruzivanje
12. Nullum crimen sine lege certa - zaokruzivanje
13. Kazneno djelo i prekršaj u jednome - zaokruzivanje
14. Načelo zastupničke sudbenosti, navesti koja su to 4 uvjeta za ustupanje kaznenog progona!

Evo, toliko se ja sjecam kroz maglu, nedostaje još 6 pitanja. Ovo je grupa C bila. :smt006

Maat

31-03-2008, 01:34

ok... upozorili su me na tezinu razlikovanja vrsta namjere i nehaja
i o tome cak imam neku predodzbu.
ali stalno se javljaju neke turbo slicne stvari koje sam mislila da sam prosla prije 100 stranica :?

npr. po cemu se dolus repentinus razlikuje od onoga sto pise na str. 200?
naime, dolus repentinus je namjera koja postoji kad pocinitelj pocini KD "na mah", doveden u stanje jake razdrazenosti ili prepasti napadom (!).
takav pocinitelj moze biti osudjen za privilegirano KD.

medjutim, na str. 200 kaze da ako je pocinitelj prekoracio nuznu obranu zbog jake razdrazenosti ili prepasti prouzrocene napadom, to moze biti razlog za oslobodjenje od kazne vec zbog iskljucenja protupravnosti!

??? :?

malimrav85

31-03-2008, 11:28

Malo sam zaboravio to sve već ali da sam na kvizu i da MORAM odgovoriti rekao bi da se u prvom slučaju ne radi o nikakvoj nužnoj obrani već samo o počinjenju kd zbog razdraženosti ili prepasti. Ne znam da li je dobar primjer ali žena zatekne muža sa drugom u krevetu pa ga/ih ubije.
Kod nužne obrane postoji neki protupravni napad koji prethodi tom prekoračenju.
Valjda. :oops:

face to face

01-04-2008, 14:03

ok... upozorili su me na tezinu razlikovanja vrsta namjere i nehaja
i o tome cak imam neku predodzbu.
ali stalno se javljaju neke turbo slicne stvari koje sam mislila da sam prosla prije 100 stranica

npr. po cemu se dolus repentinus razlikuje od onoga sto pise na str. 200?
naime, dolus repentinus je namjera koja postoji kad pocinitelj pocini KD "na mah", doveden u stanje jake razdrazenosti ili prepasti napadom (!).
takav pocinitelj moze biti osudjen za privilegirano KD.

medjutim, na str. 200 kaze da ako je pocinitelj prekoracio nuznu obranu zbog jake razdrazenosti ili prepasti prouzrocene napadom, to moze biti razlog za oslobodjenje od kazne vec zbog iskljucenja protupravnosti!

???

u drugom slučaju radi se o prekopračenju nužne obrane, a u prvom o namjernom napadu
medutim priveligirajuća je okolnost da je napad počinjen jer je osoba dovedena u stanje bla bla... ja mislim da je tako

malimrav85

01-04-2008, 23:58

pa reko sam ti

Malo sam zaboravio to sve već ali da sam na kvizu i da MORAM odgovoriti rekao bi da se u prvom slučaju ne radi o nikakvoj nužnoj obrani već samo o počinjenju kd zbog razdraženosti ili prepasti. Ne znam da li je dobar primjer ali žena zatekne muža sa drugom u krevetu pa ga/ih ubije.
Kod nužne obrane postoji neki protupravni napad koji prethodi tom prekoračenju.
Valjda. :oops:
ne znam koji bi još primjer dao...
možda recimo da dođe do sudara i ti izađeš iz auta i razbiješ liku nos. znači, nema njegovog protupravnog napda da bi bila nužna obrana nego samo tvoj napad koji je potaknut na neki način stanjem jake razdrazenosti ili prepasti
:?

Maat

02-04-2008, 00:04

ali u oba slucaja se spominje bas napad, to sam boldala
ovi primjeri sto si dao su dobri za dolus repentinus, kuzim, ali tamo kod dolus repentinusa je spomenuto i stanje osobe koja je usla u stanje prepasti PROUZROCENO NAPADOM.
i onda ako je odgovorila na takav napad ne kuzim kako je to razlicito od prekoracenja nuzne obrane.
jer u slucaju prekoracenja nuzne obrane se oslobadja od kazne, a u slucaju dolus repentinusa ili ubojstva "na mah" ju se osudjuje za privilegirano KD.
#-o

malimrav85

02-04-2008, 02:01

Ne garantiram da je ovo točno ali kod dolus r ti je ja mislim ključan dio: ... doveden bez svoje krivnje u stanje jake razdraženosti ili prepasti napadom, zlostavljanjem ili teškim vrjeđanjem od strane žrtve.
Znači, kao što sam i prije mislio, tu nema napada koji je usmjeren na neko od dobara koja se mogu štititi nužnom obranom, nije protupravan ili nije istodoban. Mislim da se pod napdom u gornjem smislu smatra recimo da te neko odgurne dok u smislu nužne obrane to nije napad.

Sud svakome tko prekorači nužnu obranu može ublažiti kaznu (primjer npr. tebe neko šamara srednjom jačinom a ti mu razbiješ nos što je nužna obrana ali su postojali i drugi načini da se obraniš kao npr. odgurivanje, hvatanje ruke itd.) a onome tko ju prekorači zbog afekta može ukinuti kaznu (primjer: ja te lupim, ti vidiš da sam jači i jako se uplašiš za svoj život te me ubodeš nožem i ubiješ npr.)

Uglavnom, ovo na 200. str ti je puno važnije, mislim da se sa ovim na 261. ne ide u detalje
:?

Riki

03-04-2008, 09:04

Odmah se ispricavam ako je o tome vec bilo riječi...jedna nejasnoca...

načelo zastave broda...na str. 105 pise da se ...ako je brod na otvorenom moru KV ne primjenjuje ...odnosno da ne pripada ni jednoj državi, ...a na istoj stranici dolje pise totalno suprotno kad govori o starijoj teoriji plovećeg objekta.

So, ...ako ubijem nekog na brodu na otvorenom moru...sto onda?! idem u zatvor il ne?! :))

I mene je to na prvi pogled dovelo u nedoumicu.. Mislim da ti se radi o tome da je profesor prvo iznio problem kakva bi bila situacija da ne postoji načelo zastave broda.. Ako malo pogledaš to je rekao prije nego je krenuo u objašnjavanje samog načela..vjerojatno da stvorimo sliku o problemu.. Nažalost kolega..ako nekog ubiješ na brodu..sudit će ti država čiju zastavu brod vije (gdje god se on nalazio), a onda, eventualno, ako nisi državljanin zemlje čiju zastavu brod vije, i tvoja država već po nekom drugom načelu (mislim da po aktivnom personalitetu)..

fat drummer

03-04-2008, 09:56

ma ne nema šanse... na otvorenom moru svaka država ima jurisdikciju nad brodom svoje zastave

djevojcica sa sibicama

03-04-2008, 15:26

Odmah se ispricavam ako je o tome vec bilo riječi...jedna nejasnoca...

načelo zastave broda...na str. 105 pise da se ...ako je brod na otvorenom moru KV ne primjenjuje ...odnosno da ne pripada ni jednoj državi, ...a na istoj stranici dolje pise totalno suprotno kad govori o starijoj teoriji plovećeg objekta.

So, ...ako ubijem nekog na brodu na otvorenom moru...sto onda?! idem u zatvor il ne?! :))

ne, pa u knjizi kaže da je načelo zastave broda osobito važno kad se brod nalazi na OTVORENOM MORU jer kad ne bi bilo tog načela, nijedna država u tom slučaju ne bi mogla izvoditi svoju kz vlast iz teritorijalnog načela [jer otvoreno more nikome ne pripada]
s time da se načelo ne ograničava samo na otvoreno more jer RH ima kz vlast i kad je njezin brod u teritorijalnom moru ili čak luci druge države.

Tony Montana

14-04-2008, 23:40

Retribucija ili zaslužena kazna, retributivne teorije i sve vezano uz retribuciju znaci da izrečena kazna mora biti razmjerna počinjenom kaznenom djelu ili težini kaznenog djela. Kazna ne smije divergirati kaznenom djelu, vec mora biti zasluzena s obzirom na njegovu težinu. Tako se ostvaruje pravednost. Korijeni toga su u Apsolutističkoj teoriji gdje su glavni zagovornici Kant i Hegel. Na kraju svega, hrvatski Kazneni zakon svrhu kazne temelji na retribuciji!

thorz

15-04-2008, 23:14

za fanove LC-a
:D

wergeld- švapski barbarski naziv za otkupninu/kompoziciju

kaznena djela u užem smislu- kaznena djela predviđena u KZ-u i dr. zakonima. taj pojam se moze shvatiti i u širem smislu, kao kažnjiva ponašanja- pored kd u užem smislu obuhvaća i prekršaje

pars pro toto- n.zakonitosti obuhvaća sve kp sankcije. pojam kazne u izreci nulla poena sine lege i u Ustavu treba uzeti kao pars pro toto- ocjenjivanje cjeline prema njenom najizrazitijem dijelu

Ante Romac

18-04-2008, 03:47

Hrvatski je državljanin usmrtio francuskog državljanina u Njemačkoj , nakon čega je pobjegao u Švedsku. Koja država ima kaznenu vlast i prema kojem načelu? Što mora učiniti Švedska?

molim vas jel može netko dat odgovor na ovo pitanje,izludilo me razmišljanje o tome.....???

hrvatska po načelu aktivnog personaliteta,francuska po načelu pasivnog personaliteta, njemačka i švedska po univerzalnom načelu u širem smislu,šta šta šta??? švedska ga mora ili osuditi ili izručiti jel??

jel bar koji od ovih mojih ponuđenih odvovora točan?? puno hvala

Sve si dobro rekao, osim jedne stavke koliko se meni čini. Dakle, Hrv- NAP, Fr-NPP, SWE-UŠ s tim da mora primjeniti aut dedere aut punire, a jedina stavka koja mi se cini netocna jest da Njemacka ima kaznenu vlast na temelju teritorijalnog nacela, a ne UŠ, jer je KD pocinjeno na njenom teritoriju. :smt006
Ja mislim da njemačka prije svega ostalog, ima suverenu vlast na svojem teritoriju, tak da mi je to isključivanje teritorijalnog načela malo nebulozno. Jer na temelju tog načela, ona provodi, tj dozvoljava i sve ostale rednje koje eventualno mogu tražit ove ostale države. Mislim, ali nisam siguran. A mislit je drek znati. Dakle; drek znam! :lol:
:smt006

blue bear

23-04-2008, 23:14

Hrvatski je državljanin usmrtio francuskog državljanina u Njemačkoj , nakon čega je pobjegao u Švedsku. Koja država ima kaznenu vlast i prema kojem načelu? Što mora učiniti Švedska?

molim vas jel može netko dat odgovor na ovo pitanje,izludilo me razmišljanje o tome.....???

hrvatska po načelu aktivnog personaliteta,francuska po načelu pasivnog personaliteta, njemačka i švedska po univerzalnom načelu u širem smislu,šta šta šta??? švedska ga mora ili osuditi ili izručiti jel??

jel bar koji od ovih mojih ponuđenih odvovora točan?? puno hvala

kaznenu vlast ima Njemačka prema teritorijalnom načelu, ali kako bi se olakšao kazneni progon, jer je k. postupak dug i negativno djeluje na optuženika(može izgubit posao, bla bla) prema načelu uzajamnosti Njemačka bi mogla kazneni progon predati Hrvatskoj, ovo ti je točno da Hrvatska u odnosu na svog državljana kao počinitelja ima pravo i dužnost progoniti ga prema načelu aktivnog personaliteta, ali i Francuska ima pravo zato što je žrtva Francuz pokrenuti k. p. prema načelu pasivnog personaliteta, ali će isto vjerojatno prepustit progon HR. Tijek k.p.: Njemačka počinje k.p. ustupa ga Francuskoj prema pas. načelu, a oni nama prema aktivnom personalitetu. A Švedima ostaje samo da izruče još jednog problematičnog balkanca...nema koristi da troše lovu samo radi univerzalnog načela... :D

blue bear

26-04-2008, 21:47

znade li netko odgvor na ovo pitanje hvala unaprijed Nužna obrana kao razlog isključenja protupravnosti. Koji su pravni učinci nužne obrane?
Pravni učinci nužne obrane:radnja postoji, ispunjeno je i biće kaznenog djela, ali radnja nije protupravna.....

ma da i sam sam mislio da je to al nisam bio siguran a ipitanje mi je malo bilo čudno jer sam mislio da se pod nužnom obranom uvijek podrazumijeva isključenje protupravnosti......hvala

kod nužne obrane (čiste nužne obrane, ne neko prekoračenje ili putativna nužna obrana) je UVIJEK isključena protupravnost, jer ako netko radnju koju počini i kojom ispuni biće kaznenog djela počini u nužnoj obrani (svi oni elementi n.obrane koji pišu u knjizi, obrambena volja, napad, zaštita prava itd) onda je automatski isključena protupravnost-nužna obrana je institut koji ju isključuje...ali naravno bit je da se sve to mora utvrditi na sudu...ako ti nešto još nije jasno (meni je protupravnost bila najteži dio kaznenog djela) slobodno mi pošalji pm, ako znam rado ću pomoći, a i seka mi to sad uči pa sam u toku :lol:

malimrav85

26-04-2008, 22:13

Nisam baš pratio kaj pričate ali pravni učinci nužne obrane su:
a. u matrijalnom smislu isključena je protupravnost tj. nema kaznenog djela
b. u procesnom smislu: sud donosi oslobađajuću presudu
Barem smo mi tako nešto radili kod prof.Derenčinovića, ako dobro pamtim.

Stop

Tony Montana

07-06-2008, 11:22

e ovak onaj primjer s ocem koji stavlja pusku u ormar,pusku nade sin koji ima 15 godina i puca i ubije frenda!dal je on kriv ili ne?!posto ima 15 godina?
molim nekog da mi odgovi :smt006

Kriva nisu jedino djeca do 14 godina, jer se smatra da do 14 godina nisu sposobna za krivnju, odnosno da su neubrojiva.

Pošto ovaj ima 15 godina, nije dijete nego maloljetnik i sposoban je za krivnju.

cherry

07-06-2008, 15:03

molim neku dobru dusu da mi odgovori na ovo pitanjce:
tip je pod utjecajem alkohola izazvao prometnu nesrecu u kojoj je smrtno stradala 1 osoba!za kaj tocno on odgovara?
1.za kvalificirano izazivanje prom. nesrece
2.za izazivanje nesrece s kvalificiranom posljedicom
3.za neki stjecaj?
:smt006

Tony Montana

07-06-2008, 15:15

Odgovara za kvalificirani oblik izazivanja prometne nesreće, jer je bio pod utjecajem alkohola što podrazumjeva njegovu namjeru,a ujedno je i prouzrocio smrt.

Mystigue

11-06-2008, 00:13

inače, Turkovićka danas nije dala pisat ispit onima koji su jučer bili na kolokviju ili
predroku..izuzetno bezobrazno i nepotrebno po meni. ionako nas nije bilo puno, a osim toga
predrok bi trebao predstavljati neku povlasticu i neki oblik dodatnog roka, a ne da
ti s oproštenjem sjebe normalan rok. nije dovoljno što je razlika između redovnog roka i
predroka bila u 1 danu?! kako se kod prof. Derenčinovića predrok ne računa kao redovan rok?
u tome i je bit predroka, da bude prije redovnih rokova kako bismo mogli učiti neki drugi
kolegij ukoliko položimo ovaj na predroku. sad nam se svima računa kao pad, a da uopće
nismo izašli na ispit. bezobrazluk totalni. i onda se čudi šta su je ljudi loše ocijenili
na anketama. ili se možda osvećuje zbog toga. procijenite sami.
krasno. :smt011 :evil:
ovaj predrok sam ja shvatio kao privilegiju za redovite pohađatelje predavanja i to je apsolutno OK. a sad da ti istu stvar pišeš dva puta u dva dana nije baš logično. to je profesorica govorila stalno, da oni koji izađu na koolokvij i na predrok neće moć na redovni ispit. i to je isto OK. ne računa ti se ko pad ako nisi izašla na ispit.
ali ako si pala samo treći kolokvij, znači da nisi naučila dovoljno dobro treći i najvažniji dio, tako da nemožeš to računat kao nepravdu.
ocjene na anketama su neopravdano loše. Prof se ne ocjenjiva za to što ti želiš izać na jednom roku dva puta, tj dva puta pisat ispit na jednom roku, pa ti to ne dopuste....

Ma nemoj mi molim te reći! Kako se ne računa kao pad kad smo morali prijaviti ispit za ovaj rok! Jasno da mi se onda računa pad! Osim toga, očito neznaš kakva su pitanja na ispitu! Ispit i kolokvij su nebo i zemlja! Na ispitu se ipak pitaju najvažnije stvari, a ne tu neke gluposti i naročito ne tako detaljno! Ja sam taj dio itekako dobro znala, čak sam ga prije znala i najbolje od svih, ali ga nisam u zadnje vrijeme ponavljala i jasno da sam zaboravila. Osim toga, ona je rekla da će kolokvij biti na zaokruživanje, a od 10 pitanja, na zaokruživanje je bilo 1 pitanje! Također, nije stavila ni jedno područje za koje je naglasila da je važno i da će sigurno biti! Zato mi nemoj solit pamet oko toga kako su je nepravedno loše ocijenili, jer je to i zaslužila! I zašto ja ne bi pisala istu stvar u 2 dana, što se to tebe i nje tiče! To je moje pravo budući da sam morala prijaviti ispit! Da su provjere znanja u ta 2 dana bile koncipirane na isti način, onda bi već bilo glupo izlazit 2 puta uzastopce na istu stvar,, ali budući da se radi o 2 totalno različite stvari to je i više nego opravdano!
Također, ona je navodno u dv. I. napomenula da tko želi drugi dan na ispit da se mora odmah javit i da onda uopće neće ispravljat predrok/kolokvij, također je napomenula da ono pitanje na zaokruživanje ima negativne bodove. Ako te baš zanima, u dv. II. nije rekla nijedno od toga. Ne samo da bi predala papir da sam to znala, nego bi sigurno drugačije pristupila i ovom pitanju da sam znala da ima negativne bodove, a mislim da bi tako učinili i mnogi drugi. Prema tome, nemoj mi molim te o njenom poštenju, tj. o tome kako se ne radi o nepravdi! Neka si drugi puta zapiše što je rekla u kojoj grupi i što još treba reći! Eto.

cho

12-06-2008, 00:34

slučaj kada počinitelj zapali šumu -koja je temeljna, a koja posebna mogućnost kažnjavanja? priznajem da baš ne kužim pitanje :oops:

ja bih to kao morao znat jer idem sad na ispit, međutim jedino kaj mi pada na pamet je supsidijarnost, ono, kaznit ce se za pustošenje šuma osim ako ne opustoši do te mjere da ugrozi opstanak šuma, onda se kažnjava za onečišćenje okoliša.

mozda pise nesto u posebnom dijelu, njega bas ne znam.. :?

Tony Montana

12-06-2008, 01:19

e ekipa, mi moze ko reci kaj je to kaznenopravna dogmatika??? ne kuzim bas bit toga

Ona je jezgro Kaznenopravne znanosti kao jedne od disciplina koja se bavi proučavanjem kriminaliteta. K. dogm. je inače znanost koja tumači i kritički obrađuje pojmove kaznenog zakona i sređuje ih u koherentan sustav. Utemeljila ju je klasična škola. Ona je uejdno normativna i čista pravna znanost, i uglavnom odgovara na pitanje kako postupiti u situaciji kada se nekom ljudskom radnjom povrijedi odredeno pravno dobro.

Pearl

13-06-2008, 17:56

može li netko napisati sta treba nauciti iz posebnog dijela plizzz..

prolistaj knjigu pa ce ti biti jasno kaj trebas znati a kaj ne...

ne znam kako tebi, ali mucenje zivotinja te nitko ne bude pital...

obavezno nauci k.d. protiv zivota i tijela, protiv imovine, casti...
kod krade su ti bitne one 4 teorije o kradi: aprehenzija, ilacija, kontrektacija, ablacija (str. 223)

ako odgovaras kod derencinovica, nauci terorizam i opcenito kaznena djela protiv rh.
turkovicka cesto pita seksualne delikte...

savjet: kad svladas prvi dio (opci dio) kreni na posebni... i uci samo najbitnije, iznimke, karakteristike, oblike, kvalificirane oblike...

konzerva

23-06-2008, 13:51

dal mi može netko odgovorit na par pitanja ;) hitno je jer sutra imam pismeni...
1.u čemu se sastoji supsidijarnost kd nepružanja pomoći?
2.razlike kvalifikatorne/otegotne i privilegirane/olakotne okolnosti?
3.koje je kd počinio vozač automobila koji je vozio djevojku na skrovito mjesto protiv njene volje,pa je djevojka prilikom iskakanja iz auta izgubila život?
1. ako misliš na onaj primjer kad vozač odbija odvesti ranjenog u bolnicu mislim da je stvar u tome da kd nepružanja medicinske pomoći ne može počiniti svatko,nego samo doktor ili drugi zdravstveni djelatnik pa ju utoliko djelo vozača supsidijarno. valjda
2. otegotne okolnosti utječu na visinu kazne ali u granicama propisane kazne,a kvalifikatorne i privilegirajuće mijenjaju kvalifikaciju djela a time i kazneni okvir
3.je kolega odgovorio

Tony Montana

23-06-2008, 14:04

1. Mislim da se supsidijarnost sastoji u tome da će počinitelj biti kažnjen za temeljno kazneno djelo nepruzanja pomoci samo ako ne postoji neki teži, kvalificirani oblik nepruzanja pomoci čiji je kazneni okvir veći. Ista sema je i s pustosenjem suma i oneciscenjem okolisa.

2. Kvalifikatorne i privilegirajuće okolnosti su uvijek taksativno nabrojene u zakonu, dok olakotne i otegotne okolnosti ovise o konkretnom slucaju i onda njih sudac ocjenjuje s obzirom na taj konkretan slucaj, dakle one nisu taksativne.

3. Ovaj je slucaj problematican i treba obratiti pozornost dali postoji namjera pocinitelja na silovanje, pa moze i biti pokusaj silovanja kvalificiran smrću, ali ovaj konkretan primjer se odnosi na već ono što su kolege odgovorili.

one_perfect_girl

24-06-2008, 13:10

što su prolazni delikti?i di se to nalazi u knjizi?
To su posebni slučajevi pokušaja - naziva se još kvalificirani pokušaj- def. - pokušaj kod kojeg počinitelj nije ostvario obilježja KD koje je namjeravao ali je ostvario obilježja nekog drugog (str.306)

Justice4all

25-06-2008, 15:59

Onima koji bi svoje znanje iz KP-a sisstematizirati i imati pregled cjelog gradiva na jednom mjestu mogu se okoristiti ovim mojim "radom" ....ima tu još puno za dorađivati, ali fora je i cilj je da se ima slika kp-a u glavi.
link je na http://www.tehnograd-ing.hr/kp.htm

slogbodno bacite koju kritiku...što se tiče stranice i dizajna za to sam ja kriv :smt011
pa eto kako nemam gdje drugdje staviti koristim ovu priliku....nadam se da će vam biti od koristi...a možet ei sami napraviti nešto bolje!

naomi

29-06-2008, 11:22

da,da,bez zamjerke :) ,mi bas uzivamo strebat po cijele dane,a na ispite idemo samo zato sto volimo padati,pokusni smo kunici na kojima se testira prag tolerancije!mene bi to uopce bilo sram reci,tako i vidis da covjek to ocito radi iz nekih,samo njemu znanih,hedonistickih pobuda,satisfakciju nalazi u samom cinu rusenja,ali ima nesto vise od ovog zemaljskog svijeta, kada sve dodje na naplatu a u tome trenu nema bijega,bez zamjerke... :lol: ja se vise divim svim ljudima koji krvavo i tesko fizicki rade da bi prehranili sebe i svoju obitelj,na baustelu,zato sto ti ljudi imaju dusu iako nemaju visoku naobrazbu,jer sta ce ti faks ako nisi covjek,a indikator covjecnosti dakako nisu titule iza kojih stoji :evil: !!!!

* dzija *

01-07-2008, 21:14

je,lik je totalno kul na predavanjima,al mislim da dvostruki kriterij nije nimalo kul :? ja sam njegov seminarist,meni paše ako je mila majka prema seminaristima,al onda ispada da svi ljudi koji su izasli na pismeni i došli kod njega na usmeni ispadaju idioti koji ne mogu položit kp jer ih prof ruši na opskurnim i ,kako kolegica kaže, očajnim pitanjima sto dovodi do zakljucka da nije problem u studentima i njihovom apsorbiranju gradiva nego u profesoru i njegovom vrednovanju znanja obicnih smrtnika iliti neseminarista i znanja superkul seminarista koji su prošli njegove morbidne kolokvije i dolaze na usmeni bez čira na zelucu zato jer znaju da ce proc usmeni bez muke i tlake koju proživljavaju neseminaristi buduci da postoji taj famozni "dvostruki kriterij".....
:?

dorro

07-07-2008, 22:49

oukej..pozdrav svima
ako nekome pomogne (naglasak na ako). ..KP test, grupa B: http://www.pravokutnik.net/slike/kp_test.jpg

prvo, zahvale ekipi iz dvorišta na dobroj volji što su poslali ovo... nećemo sad biti picajzle pa reći da je rezolucija katastrofalna :-D :-D :-D

Drugo, prestanite paranoizirati s Cvitom, ionako koliko god učili vam niš ne znači. Od čovjeka koji vas prije usmenog nudi viskijem, koji ruši grupu od 4 ljudi na pitanju KD Ugrožavanja okoliša bukom sa genijalnim motivacijskim "Znate...ne? A vi? VI, vi, vi? Žao mi je, vidimo se ponovo..." zato jer kasni na dogovor s frendom na kavu, ili gdje ljudi prolaze na račun toga što su 10minuta pričali o ribolovu, lovkama i boktepitaj kako se već zove ta oprema - možete stvarno svašta očekivati... :roll:
Savjetujem ponoviti čl. 89, def. pripremnih radnji iz KZ-a i klasik od onečišćenja okoliša... ili koja su mu već omiljena pitanja sada. Sretno.

možda je glupo pitanje.. ali može li mi netko na normalan način objasniti objektivne uvjete kažnjivosti.. :?
Radi se o kaznenom djelu koje je dovršeno tek nastupom neke objektivne okolnosti. Pretpostavljam da kužiš razliku između tog i "subjektivno" pojma.

Mogu ti ovako probati objasnit (it's been a while since KP :-D )
Recimo, pravila međunarodnog ratnog prava.. kršenje istih ne zahtijeva samo svijest i znanje da svojim ponašanjem krši pravila međunarodnog prava (tada bi to mogli činiti samo pravnici i poznavatelji MP-a), mora doći do povrede..objektivna okolnost se mora ispuniti, bez obzira na nečiji subjektivni stav. Ok? Al to ćeš kasnije učit.

Uglavnom, postoji onaj primjer s tučnjavom (smisao da nije bitno što se ljudi pokefaju dok netko ne strada), koliko se ja sjećam dovoljno je to reći na usmenom. Poz

Tony Montana

07-07-2008, 22:58

možda je glupo pitanje.. ali može li mi netko na normalan način objasniti objektivne uvjete kažnjivosti.. :?

Nije glupo pitanje. Pokusat cu objasniti. Dakle, u nekim situacijama da bi određeno djelo predstavljalo KD, nije dovoljno samo da se ostvare ona temeljna obiljezja KD, vec trebaju postojati i objektivni uvjeti kaznjivosti kao dodatna pretpostavka. Postojanje objektivnih uvjeta kaznjivosti je ujedno i pretpostavka postojanja KD, oni su medusobno ovisni. Najjednostavniji ti je primjer KD sudjelovanja u tucnjavi. Kod tog KD nije dovoljno da on ispunjava ona temeljna obiljezja KD kako bi ga mogli nazvati KD, vec je potrebno da ta tucnjava ima za posljedicu smrt ili osobito tesku ozljedu jedne ili vise osoba. Samo ako se ispuni ta posljedica, moci cemo govoriti od KD sudjelovanja u tucnjavi i kazniti sudionike neovisno o tome jesu li oni direktno ili indirektno izazvali tu posljedicu. Kad ne bi bilo te objektivne pretostavke ( posljedice), tesko bi mogli pronaci direktnog krivca ciji je udarac donio prevagu u ozljedivanju ili usmrcivanju. Ovako je dovoljno da se ispuni ta objektivna pretpostavka ( smrti il ozljeda) i mogu se kazniti sudionici neovisno o tome jesu li oni uzrokovali tu posljedicu ili ne.

* dzija *

08-07-2008, 14:33

prebacio je nas nekoliko za sutra a dio je ostao danas odgovarati. rekao je da ćemo sutra saznati jesmo li prošli i imati usmeni jer danas neće stići sve.. u 9 ujutro.

ovom prilikom, oni koji su ostali.. kako je bilo, kako je otprilike pitao?

šta se tiče ispitivanja, kako treba analizirati članak ako to bude tražio? šta otprilike treba reći?
onda se vidimo sutra ujutro :-D
sto se tice analiziranja clanka...mislim da prvo postavi neku situaciju iz koje ti trebas raspoznat neko kazneno djelo iliti podvest neko ponašanje pod kd i onda se prebacit na članak u zakonu koji to kd i sankciju za njega opisuje i onda se valjda analizira riječ po riječ iz članka...

npr. poljski državljanin izazove u njemačkoj prometnu nesrecu u kojoj pogine hrvatski državljanin i to je kazneno djelo koje je počinjeno izvan područja RH a takva kd su regulirana u čl.14 i tu ce se poljaku presudit po nacelu pasivnog personaliteta i onda jopš malo pričas o tom načelu (supsidijarno je,načelo individualne zastite,izjednačuje se sa realnim nacelom u ogranicenom obliku,vrijedi čl.16....itd)
to bi trebalo bit to,neka me netko isparvi ako griješim! :-D

dorro

08-07-2008, 16:47

Savjetujem ponoviti čl. 89, def. pripremnih radnji iz KZ-a i klasik od onečišćenja okoliša... ili koja su mu već omiljena pitanja sada. Sretno.kakve pripremne radnje? i šta je tu bitno?
Znaš ono, pripremne radnje, pokušaj itd. Na tu se lekciju misli :smt002
Zapravo, ciljala sam na definiciju pripremnih radnji i gdje se nalazi - to mu je bilo omiljeno trik pitanje kad sam ja polagala.
Ekipa kaže da je to u Općem dijelu i onda ih ruši.. :-D
Definicija je sadržana u Pripremanje KD vs RH, članak 153. koliko se sjećam (i ako nisu novelirali KZ i naštimavali brojeve zadnjih 3 god)... to treba, citiram Cvitu "re-pro-du-ci-ra-ti", al to ak ste seminarci valjda vam je to naglasio... delicta preparata (cool naziv ak se 'oćete pravit pametni), inkriminirano radi sprječavanja KD.

dajte još savjeta za cvitanovića pliz! ja više neznam šta da ponavljam :cry: Još što pametno za reć...prvo uzmi u obzir da ovo govorim iz trogodišnje distance i da većinu bitnog imaš na 1.stranici topica.
Sistem kako treba proučavati kaznena djela: način - posljedica - žrtva... pa od cijelog posebnog dijela napraviš tablicu množenja
Čl. 89 pjevati, sve one bedastoće znati, da telefonski impulsi također spadaju pod stvar od kada je par harambaša početkom '90 provalilo u sjedište ne znam više koje stranke i zivkali SAD i slično - ljude uhvatili pa ih nisu imali za što optužiti na kraju jer se tel.impulsi nisu mogli smatrati pokretnom stvari :-D
I ono KD Onečišćenja okoliša...enivej, stavak jedan je apstraktna opasnost a stavak dva konkretna (ili obrnuto, više se ne sjećam)

Koja je još fora bila... primjer kad kao provališ u kiosk i ukradeš kutiju cigareta. Na kraju ćeš odgovarati za običnu krađu bez obzira što se radilo o teškoj krađi (kao namučiš se dok provališ) zato jer se nisi nešto profitirao s krađom.. (to je otprilike smisao, samo malo ljepše upakirajte u pravni izričaj)

@ tamea, za test.. ne znam kako je sada, nama ga je rijetko uopće rješavao - svi prošli pismeni pa vidi veselja na usmenom :lol:

Van gradiva; mislim da je Cviti ovo jedan od dražih sajtova koliko se referirao na njega: http://www.todesstrafe.de/ .. odite vidit kog su Teksašani usmrtili nedavno da ih možete pljuvat.. ;)

Mda, čovjek zna svratiti na ovaj forum, pa ga pozdravljam ovim putem :smt077 :-D
Ako vas kojim slučajem skuži i počne cimati u stilu "na forumu je netko napisao", nemojte kao ja imati najgluplju moguću reakciju, dignut ruke uvis i reć "Nisam to bila ja, majke mi" :smt005 (protureakcija je bila očekivana; dobila sam odgovor "Naravno da niste, kolegice" - taj čovjek stvarno ima smisla za humor... :smt044 )
Sretno svima, poz

stop

smješko

03-08-2008, 11:08

što je iz posebnog najvažnije za proći?znam da oni svi imaju neke svoje picajzle iz posebnog,al onako što je najčešće na pismenom i usmenim...
hvala!

Mislim da se možda najčešće ponavljaju:
KD protiv života i tijela
KD protiv imovine
KD protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa;
bila sam seminarist i to smo morali naučiti, kod svakog KD moraš znati njegov zakonski opis i može li se počiniti s namjerom i/ili nehajem... (možda ti je to dobro ponoviti iz zakona)
Posebni dio se uči brže od općeg, pa mislim da ti to neće biti jako teško :)

furia

19-08-2008, 12:41

A kaj mi koji idemo redovno na ispit sad u 9. mjesecu moramo nauciti cijeli posebni dio ili samo one djelove koje profesori pitaju? Jos jedno pitanjce. Koja je razlika izmedu normativnih i deskriptivnih kaznenih djela?procitao sam to u knjizi, al i dalje ne kuzim razliku. Ak neko moze to od vas pojasnit, najbolje na nekom primjeru.

ne znam za normativna i deskriptivna KD, pretpostavljam da govoriš o obilježjima KD koja mogu biti normativna i deskriptivna.
normativna su ona koja uključuju neku normu/vrednovanje - neodređenija su i više stvar procjene, npr. osobito niske pobude će sudac morati procijeniti
deskriptivna su sama po sebi razumljiva, npr. dijete, maloljetnik, majka, vojna osoba - dakle, ona se podrazumijevaju

malimrav85

25-08-2008, 00:04

Sve o Cvitanoviću u drugom postu topica.
:smt006

Prekid ili oštećenje podmorskih kabela i cjevovoda
Članak 185.
(1) Tko uništi, ošteti, prekine, preusmjeri ili na drugi način onesposobi ispravnost podmorskog kabela ili cjevovoda koji ispod vodene površine omogućuje telefonsku ili telegrafsku vezu ili protok vode, plina , nafte ili električne energije između dviju ili više država ili između neke države i Arktika ili Antarktika,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko uništi, ošteti ili na drugi način onesposobi ispravnost pratećih objekata, plovila, naprava ili opreme koji se koriste za postavljanje, popravak ili održavanje podmorskih kabela ili cjevovoda.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Povreda ugleda strane države i međunarodne organizacije

http://www.pravokutnik.net/zakoni/kazneni_zakon.doc
Kazneni zakon
kad nešto ražite, otvorite ga, u wordu odite na find, upišite kabel i eto članka
:smt006

titan224

31-08-2008, 18:55

1. Jel mi moze tko objasnit koja je razlika izmedju bica kaznenog djela i zakonskog opisa kaznenog djela? Na nekom primjeru ak nije bad, te dvje stvari me uzasno bune, jedino kaj znam je da to nisu sinonimi
2. Sto su objetivni uvjeti, a sto subjektivni uvjeti kaznenog djela??? To mi je jos nejasnije od ovog prvog pitanja.
Ajde molim dobru dusu za odgovor, dobite huba-buba zvaku na poklon :)

lawyer girl

31-08-2008, 19:20

1. koliko ja shvaćam zakonski opis kaznenog djela, prvo nije elemenat kaznenog djela, u formalnom smislu, dok biće kaznenog djela jest, zakonski opis pomaže da razjasnimo njegova obilježja, a ta obilježja- skup svih njih čine biće kaznenog djela, možeš još reći, da zakonski pois kaznenog djela, mora postojati u zakonu, zbog načela zakonitosti, a nakon toga može se promatrati njegovo biće
2. ovo drugo- ne znam ni ja

cho

31-08-2008, 21:27

kaj nije ono da zakonski opis moze biti siri i uzi od pojma bica kd.lijepo pise u knjizi, samo sam zaboravio tocno kak ide.ima i primjer.
(sudjelovanje u tucnjavi..)

furia

02-09-2008, 11:11

eto me s pismenog. brijem da nemam šanse proć (zasluženo - još nije sjelo :cry: ), ali mi je onaj rok 15-og obligatorno primaran :badgrin:
pokušat ću rekonstruirat današnji pismeni:
1. podjela psihičkih bolesti i kakav je njihov učinak na ubrojivost
2. KD bludnih radnji i što znači da je supsidijarno
3. međunarodni kazneni sudovi danas - nabroji
4. zakonsko i sudsko ublažavanje
5. primjer kad jedan puca na nekog s kim se posvađao iz zasjede, ali to nije on nego vojna osoba - kako biste ocijenili
6. koje okolnosti čine ubojstvo teškim
7. formalno-objektivne i materijalno-objektivne teorije
8. zaštitno ili realno načelo i zašto je obligatorno primarno
9. supletorni zatvor
10. hipotetički postupak eliminacije i primjer
pitanja su bila čisto ok. sve mi je zvučalo poznato, al sam nadrobila hrpu gluposti...

furia

04-09-2008, 13:24

POLOŽILAAAA!!!

Munivrana je pregenijalna, izvlačila je iz nas ono što nismo nit znali da znamo, pomagala nam primjerima, žena je predobra... nadam se, poradi drugih, da će nastavit ispitivat. dobila sam 3, to mi je bio uvjet... jupiiiii :-D 8) :smt007

titan224

05-09-2008, 00:29

hipotetički postupak eliminacije i primjer? Jel zna netko odgovor na ovo pitanje sa posljednjeg roka?kaj je to,di se to nalazi???

djevojcica sa sibicama

05-09-2008, 09:10

teorija ekvivalencije, str. 170.

--Anči--

07-09-2008, 14:23

pitanja B grupe s ovog roka:
1.načelo aktivnog personaliteta
2.hipotetički postupak dodavanja i primjer
3.osoba A puca u osobu B,ali ju promaši i pogodi osobu C.koja je to pravna figura?
4.oslobođenje od kazne -fakultativno o ibavezno
5.rimski statut
6.silovanje-što je,zašto je formalno i dvoaktno
7.druge duševne smetnje i njihov učinak
8.rad za opće dobro-pod kojim uvjetima se određuje
9.okolnosti koje ozljedu čine osobito teškom
10.čini mi se da je ovo bila teorija dolusa ili animusa,nisam ziher

djevojcica sa sibicama

09-09-2008, 12:02

str. 143-144,, ono o razlici između opisa kaznenog djela i bića,, za uži pojam govori da je širi a za širi da je uži..

njemu je sudjelovanje u tučnjavi sa smrti ili teškom ozljedom kao posljedicom širi od pojma sudjelovanja u tučnjavi..
wtf?

ne, nego kod k.d. sudjelovanja u tučnjavi opis k.d. je širi od bića k.d. jer se u zakonskom opisu navodi da k.d. sudjelovanja u tučnjavi čini onaj tko sudjeluje u tučnjavi koja za posljedicu ima smrt ili osobito tešku tjelesnu ozljedu 1 ili više osoba. no biće tog k.d. čini samo sudjelovanje u tučnjavi.
dakle, ako se potučeš s nekim, činiš biće tog k.d., no ono će biti k.d. prema zakonskom tekstu tek ako je u toj tučnjavi netko usmrćen ili osobito teško ozlijeđen.

e, sad sam malo zbunjena.... jel mi moze netko pojasnit kak to ide s profesorima i usmenima??
ja sam upala u grupu kod Cviteka za predavanja... pa mi je receno da sam i kod njega onda na usmenom.... i sad gledam cekam vrebam kad ce njegovi usmeni da idem slusat malo.... malo se sminkat... :roll: za sad su samo derencinovicevi usmeni na njihovoj stranici....
jel se to oni rotiraju pa svaki rok jedan ovisno kolko studenata polozi pismeni.... ili kako????
i ak je neko prokuzio njihovu shemu rotacije :D ... puno bi mi znacilo kad bi to podjelio s nama.... haaaa?????
ili sam ja kod Cviteka kak god se poslozim?!?! :shock:

tenk ju veri mač

na svakom roku profesor uzme jedan dio abecede, ne znam kak se rotiraju.
kad prijaviš ispit, pisat će ti kod kog si na usmenom, neovisno kod koga si bila slušač.
profesora može birati ako si bila seminarist ili imaš prosjek iznad 4,2, inače odgovaraš kod onoga tko ti piše na studomatu.

Stormrage

09-09-2008, 15:21

str. 143-144,, ono o razlici između opisa kaznenog djela i bića,, za uži pojam govori da je širi a za širi da je uži..

njemu je sudjelovanje u tučnjavi sa smrti ili teškom ozljedom kao posljedicom širi od pojma sudjelovanja u tučnjavi..
wtf?

ne, nego kod k.d. sudjelovanja u tučnjavi opis k.d. je širi od bića k.d. jer se u zakonskom opisu navodi da k.d. sudjelovanja u tučnjavi čini onaj tko sudjeluje u tučnjavi koja za posljedicu ima smrt ili osobito tešku tjelesnu ozljedu 1 ili više osoba. no biće tog k.d. čini samo sudjelovanje u tučnjavi.
dakle, ako se potučeš s nekim, činiš biće tog k.d., no ono će biti k.d. prema zakonskom tekstu tek ako je u toj tučnjavi netko usmrćen ili osobito teško ozlijeđen.

ma kužim ja to, ali mene buni ovo sa širi - uži pojam

..."Kod k.d-a sudjelovanja u tučnjavi je, prema tome, opis kda (valjda pojam opisa kda) širi od pojma bića kda"

... " No moguć je i obrnut slučaj da je pojam opisa kda uži od pojma bića kda jer ne opisuje , ili ne opisuje potpuno , neko obilježje kda. u tom je slučaju potrebno dopuniti opis kda želimo li doći do bića kda."
daje primjer garanta.

sudjelovanje u tučnjavi je širi pojam od sudjelovanja u tučnjavi sa smrću ili teškom ozljedom kao posljedicom jer u sebi sadrži sva sudjelovanja u tučnjavi pa i ona sa smrću i teškom ozljedom kao posljedicom.

ubojstvo nečinjenjem(opis) je širi pojam od ubojstva nečinjenjem od strane garanta(biće) jer obuhvaća sva ubojstva nečinjenjem pa i ona za koja je odgovoran garant

djevojcica sa sibicama

09-09-2008, 15:58

sorry ne kužim kaj ti nije jasno :-D
opis je širi od bića jer obuhvaća sudjelovanje u tučnjavi+one posljedice, a biće obuhvaća samo sudjelovanje u tučnjavi pa je zato uže.
što si i sam napisao :D

djevojcica sa sibicama

09-09-2008, 18:05

što je pojmu veći sadržaj to mu je opseg uži, npr. pojam "brod" je širi pojam od pojma "vojni brod" jer se odnosi na sve brodove (vojne, trgovačke, ribarske, privatne itd.). tako je i sudjelovanje u tučnjavi širi pojam od sudjelovanja u tučnjavi sa xy posljedicama jer taj pojam obuhvaća pod svoj opseg sudjelovanje u tučnjavi sa xy posljedicama ali i sva ostala sudjelovanja u tučnjavama bez posljedicama i sa xz posljedicama

yes, yes, kužim što hoćeš reći...al mislim da to jednostavno treba interpretirati na drukčiji način :D, daklem-biće k.d. obuhvaća sudjelovanje u tučnjavi i to što se tu ne navode moguće posljedice, ne znači da ono obuhvaća te sve moguće posljedice, nego da ne obuhvaća nijednu od njih [iz tvog primjera-ono NE obuhvaća sudjelovanje u tučnjavi sa xy posljedicama niti bilo kojim drugim xz posljedicama] JER posljedice su objektivni uvjeti kažnjivosti i nalaze se IZVAN bića k.d.
dakle, zakonski opis: sudjelovanje+posljedice, a biće-samo sudjelovanje, BEZ IKAKVIH POSLJEDICA.
primjer s brodom te navodi na krivi trag :-D
nemam pojma oćeš shvatiti što ti pokušavam reći no dobro :D

Stormrage

09-09-2008, 21:36

kužim,ma to nije ni bio problemm, to sam shvatio i kad sam pročitao prvi put, ali uži --širi mi se svejedno ne čini točno jer pojam je pojam i izvan kp-a, a tčnjava ne može biti uži pojam od posebne vrste tučnjave da ga jeb3š. daklem, u knjizi piše da je pojam opisa kda širi od pojma bića kda što bi značilo da obuhvaća sudjelovanje sa smrću tj. ozljedom ali i samo sudjelovanje(jer širi pojam uvijek obuhvaća uži) što je nebulozno , a i on sam to daje kao primjer razlikovanja opisa i bića.

zubni konac

12-09-2008, 11:18

Pitanje: Može li se pokrenuti postupak protiv fizičke osobe tj. uključuje li odgovornost pravne osobe i odgovornost fizičke osobe?

djevojcica sa sibicama

12-09-2008, 11:36

pa logično je da odgovornost pravne osobe uključuje odgovornost fizičke osobe jer je uvjet odgovornosti pravne osobe da je odgovorna osoba [a odgovorna osoba je fizička osoba] povrijedila neku dužnost pravne osobe ili je ostvarila/trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.
u hrvatskoj je upravo prihvaćen model da se odgovornost pravne osobe temelji na krivnji odgovorne osobe, jedino što zakon IZNIMNO dopušta da se pravna osoba može kazniti za k.d. odgovorne osobe i kad postoje pravne ili stvarne zapreke za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe [imunitet, smrt...] pa će se tada postupak voditi SAMO protiv pravne osobe, ali sud svejedno mora utvrditi, bez obzira što se postupak neće voditi protiv nje, odgovornost te odgovorne [fizičke] osobe.

dakle, ukratko, DA odgovornost pravne osobe uključuje odgovornost fizičke osobe.

thorz

13-09-2008, 13:36

supsidijarnost-
sekundarna odredba se primjenjuje samo ako se ne moze primjeniti primarna odredba(tj.ako nisu ostvarena sva obiljezja primarne odredbe) -jer se sekundarnom odredbom u MANJOJ MJERI POVRJEĐUJE PRAVNO DOBRO nego povredom primarne odredbe(to je razlog sto primarna odredba-ukoliko su ostvarena sva njena obiljezja iskljucuje primjenu sekundarne odredbe=

specijalnost-
lex specialis je odredba koja sadrzi SVA OBILJEZJA neke druge odredbe (lex generalis), ali pored toga sadrzi i NAJMANJE JOS JEDNO DODATNO(POSEBNO, SPECIJALNO) OBILJEZJE

djevojcica sa sibicama

15-09-2008, 17:44

imam :-D
htjela bi da mi bude najbolja frendica :D
ne ozbiljno, presuper je, apsolutno najugodnije ispitivanje ikad!
pitat će te ono što nisi znala na pismenom, obavezno jako dobro nauči akcesornost i zablude, mislim da je to praktički sve pitala koji smo taj dan odgovarali.
daje vremena, ne gubi živce, pomaže, usmjerava, puuuno podpitanja ak se zbuniš...stvarno su svi bili oduševljeni s njom.
ak si kod nje, nemaš razloga za brigu, doista ;)

--Anči--

16-09-2008, 16:32

28 ljudi za komisiju-to još nisam doživjela :? .b grupa danas

1.što je represivno,a što smanjuje represiju u noveli kz iz 2006
2.djela konkretnog i apstraktnog ugrožavanja i primjeri
3.osoba a napadne os b nožem,os b joj oduzme nož nakon čega os a počne bježati,a os b ju ubode u leđa.sud je presudio da je to prekoračenje nužne obrane.da li se s time slažeš
4.lik gurne curu s mosta.to je a)pokušaj ubojstva,b)pokušaj teške tjelesne ozljede iz nehaja,c)teška tjelesna ozljeda.objasni. (mislim da je ovako bilo ponuđeno)
5.dvije osobe se unaprijed dogovore da će nekome ukrasti novčanik,pa jedna osoba signalizira drugoj kad može uzet novčanik,što ova i učini.da li je ovaj koji daje znak a)pomagatelj,b)poticatelj,c)supočinitelj.objasni
6.relativne teorije o svrsi kazne
7.kaznene sankcije koje se mogu primijeniti na pravne osobe
8.da li se prekršaj i pod kojim uvjetima uračunava u kaznu
9.krađa-što je i kad je u pokušaju
10.izazivanje prometne nesreće-zašto je to blanketno djelo

--Anči--

16-09-2008, 21:46

znam ti samo dio - apsolutne teorije kazne, da li se može ukinuti država kao pravna osoba, okolnosti za tešku krađu, tip primi počinitelja za ovratnik,a ovaj ga ubije-nisam ziher-da li je to prekoračenje nužne obrane. molim i ja da netko stavi ostala pitanja

Đ!

16-09-2008, 21:51

1. Što čini glavno a što sporedno(posebno) kazneno zakonodavstvo u Hrvatskoj?
2. Što su materijalna, a što formalna kaznena djela? Navedite primjere.
3. Optuženik kojeg je neki tip šamarao pa ga je ovaj ubo nožem u prsni koš(sa lijeve strane ispod ruke or smth) osuđen je za pokušaj ubojstva u prekoračenju nužne obrane. Slažete li se sa presudom? Obrazložite.
4. Mladić je dao djevojci pištolj da bi ova mogla počiniti razbojništvo ali su joj pištolj pri počinjenju djela prisutne osobe oduzele. Za što odgovara mladić? a) ne odgovara uopće jer kd nije dovršeno b) supočiniteljstvo u kd razbojništva c) pomaganje. I zašto ostala 2 odgovora nisu točna.
5. Optuženik je u pustio u promet tvar za koju nije bio siguran da je opojna droga te je počinio kd zlouporabe opojnih droga. Isto je bilo ponuđeno al točan odgovor je bio da je on u otklonjivoj zabludi o biću kd te se kažnjava za nehaj.
ostala ponudena su bila da je a) pocinio kd zlouporabe obojnih droga b) da nije nis krivo napravio i c) je bilo ovo da je pocinio kd zluporabe opojnih droga iz nehaja
6. Što tvrde apsolutne teorije o kažnjavanju?
7. Koje okolnosti krađu čine teškom.
8. Koje se kazne mogu uračunati u kaznu zatvora/novčanu kaznu, na koji način i fino sve pojasniti.
9. Mogu li za kaznena djela odgovarati Republika Hrvatska i pravne osobe lokalne samouprave?
10. Što čini kd izazivanje prometne nesreće? Što čini njegov namjerni oblik?

@ Anči: jooj, nije baš tak. :-D Nije bilo pitanja o ukinuću države, nitko nikoga nije primao za ovratnik niti je itko ikoga ubio. :lol:

evo, nadopunjeno ono sta fali :-D

one_perfect_girl

17-09-2008, 13:00

ej jesi siguran da je 5. zabluda o bicu kd ?

Sto posto. On je mislio da dotična tvar nije opojna droga i svejedno ju je pustio u promet.

ako sam ja dobro skuzila, nama je jucer Novoselec rekao da tu nije rijec o zabludi, nego o neizravnoj namjeri pa je odgovor bio a), jer ako lik nesto sumnja onda to nije zabluda... pa sad... ja sam isto zaokruzila da je rijec o otklonjivoj zabludi ali to nije bilo tocno :smt009
btw, komisija i nije takav piece of cake kako svi pricaju, od nas 12ero jucer, proslo ih je 4ero... stvarno su cjepidlacili do maksimuma i vise nego je i potrebno i nuzno, i padali smo ko veliki... totalno razocaranje, pile te s detaljima i doslovce traze nesto sto ne znas... :evil: totalno bzvz...

nirvana1987

17-09-2008, 13:23

usmeni danas kod novoselca:
nije ih puno proslo pismeni, ali je pustao i one sa 6 bodova...
ja imala 6 bodova, pitao me ono sto nisam znala u pismenom, samo 1 pitanje me pitao i srusio jer sam zamijenila glagol odvojiti sa glagolom ne povezati... + bijah seminarist, izadjoh na kolokvij, isla na predavanja redovito (sto je na pocetku semestra reko da ce uzimat u obzir, na kraju nije uzeo)... smatram da nije fer procijenjivat necije znanje na 1 pitanju na usmenom jer to nije odraz necijeg znanja (pa makar to znanje bilo za dvojku!)
eto toliko od mene
KP, vidimo se u 11.mj. po drugi, i nadam se posljednji, put 8)

Tony Montana

24-09-2008, 20:10

Iz posebnog djela najveći naglasak je na KD protiv života i tijela, imovine, spolne slobode i ćudoređa te dio gdje se javlja izazivanje prometne nesreće. To ti je u 95% slučajeva.

Sefica

24-09-2008, 20:10

kolege moje drage, ja bi jaaakooo cijenila kada bi mi netko jednu jednostavnu stvar objasnio. Dakle, ja sam sada listala po ovoj stranici, upoznavam se sa predmetom, ja sam shvatila da SVAKI prof. dosta osebujno ispituje. znam da je najbitnije nauciti, pa ti je kao svejedno ko te pita...evo mene zanima, ti kada ides na redovan rok na pismeni, ti nemas pojma kod kojeg profesora spadas, tek te na pismenom podjele je li?? :smt017 evo, pa da li to npr. znaci da ti moras nauciti cijeli poseban dio (jer svaki pita neki dio....) nadam se da ste me shvatili sto me zbunjuje....uglavnom dobila sam dojam da se na razlicite nacine treba spremati kod svakog prof. a posto ne znas kod koga si to jako komplicira cini mi se......ili sam ja potpuno otisla u krivom smjeru??? :?

gle, u principu na pismenom imaš par pitanja iz posebnog dijela (ja mislim 3), i tih par pitanja ti je iz onih dijelova posebnog dijela koge ionak moraš naučit za sve prof (ne znam sad točno koji su to dijelovi)...ugl, 2-3 dana prije pismenog saznaš kod kojeg si profesora i onda počneš učit posebni dio u skladu s tim kod kog ispadneš (svi tvrde da ti je dovoljno tih recimo tjedan dana-od trenutka kad saznaš kod kog si, pa do samog usmenog- za naučit to), pogotovo računajući na to da si dio već naučila za pismeni...
:smt006

Coccolino

06-10-2008, 14:14

http://www.pravo.hr/KP/kazneno_pravo/pr ... rencinovic (http://www.pravo.hr/KP/kazneno_pravo/predavanja/prof._davor_derencinovic)

tu imas neke mentalne mape :smt006

thorz

07-10-2008, 23:42

Hvala! :-D

Još bih molila ako netko ima one mentalne mape koje su prije bile na stranici katedre(sad ih nema) da mi se javi na PM.Mislim da bi mi bile vrlo korisne 8)

a preporucam i prezentacije prof. Turkovic- odlicne su :-D

http://www.pravo.hr/KP/kazneno_pravo/pr ... a_turkovic (http://www.pravo.hr/KP/kazneno_pravo/predavanja/prof._ksenija_turkovic)

Cherry Darling

04-11-2008, 10:31

Ne sjecam se vise pitanja, znam jos da je bilo nesto oko objektivnog uvjeta kaznjivosti, ali ne da je pitao sto je to ili nesto slicno, vec je pitao - kod izazivanja teske prometne nesrece, smrt osobe je sto? I onda ti moras mozgati i misliti i smisliti da je to objektivni uvjet kaznjivosti.
I onda je pitao di se to jos javlja. Pa se onda moras sjetiti kazn. djela sudjelovanja u tucnjavi, gdje je smrt ili teska tjelesna ozljeda zrtve isto objektivni uvjet kaznjivosti.

hm..mi moze netko objasniti kako je to moguce kad u knjizi pise da se teska tjelesna ozljeda kod prometne nesrece ne moze smatrati objektivnim uvjetom kaznjivosti kada je ona teza posljedica koja mora biti obuhvacena nehajem.. *zbunj*

ma zaeb..netko se krivo sjeca svojih megateshkih pitanja na ispitu...meni je bilo nesto slicno i kolko znam - objektivni uvjeti kaznjivosti ne pripadaju ni protupravnosti ni krivnji.
Prema nacelu krivnje - nulla poena sine culpa - odnosno ne kaznjavamo na temelju objektivne odgovornosti, jasno je da krivnja onda mora obuhvatiti svo nepravo tj. ako izazoves prometnu nesrecu s posljedicom teske tjelesne ozljede tvoja krivnja mora obuhvatiti i ugrozavanje sigurnosti prometa i tešku tjelesnu ozljedu da bi te kaznili...
Iz toga je jasno da tjelesna ozljeda ne moze biti objektivni uvjet kaznjivosti, jer oni ne pripadaju krivnji jer su posebne pretpostavke kaznjivosti...pa ako bi uzeli da je teska tjelesna ozljeda objektivni uvjet to bi znacilo da postoji kolicina neprava koja nije obuhvacena krivnjom dakle tu bi uveli objektivnu odgovornost i tako prekrsili nacelo krivnje...
I zato se teška tjelesna ozljeda tretira kao teža posljedica, a što se nehaja tice - teska tjelesna ozljeda mora biti pocinjena iz nehaja jer u slucaju namjere to vise nebi bio prometni delikt vec kd teške tjelesne ozljede

TILA

07-11-2008, 11:31

ja sam primjetila da se znaju često pojaviti pitanja s krivotvorenjem novaca pa si pogledaj taj dio,i nauči cijelu podjelu tih kaz djela tak da znaš koja kaz djela idu u koju grupo,to zna isto biti na pismenome.za usemni kad vidiš kod kog si pogledaj si još dio koji je ta osoba napisala da se ne zezneš na usmenom 8)

Đ!

08-11-2008, 21:32

jel mi moze netko objasnit razliku izmedju ubojstva na mah i prekoracenja nuzne obrane...

Kod prekoračenja nužne obrane se počinitelj može blaže kazniti, a ako je bez svoje krivnje doveden u stanje jake razdraženosti ili prepasti prouzročene napadom, može se osloboditi od kazne. Ja pretpostavljam da ti aludiraš na ovo drugo jer se kao kod ubojstva na mah radi o stanju jake razdraženosti ili prepasti. Razlike očito nema, osim što se kod ubojstva na mah može raditi i o zlostavljanju ili teškom vrijeđanju. Pada mi na pamet jedino da je ubojstvo na mah lex specialis u odnosu na prekoračenje nužne obrane kao razlog fakultativnog oslobođenja od kazne. :? Posebni dio mi se zbilja neda ići čitati pa ono. :lol:

kitty

09-11-2008, 03:43

hm, ja sam to vise iz opceg dijela radila i ono sta sam skuzila da je poanta da se ta kvalifikacija ubojstva na mah pojavljuje kod ekstenzivnog prekoracenja nuzne obrane, a to ekstenzivno prekoracenje nije prekoracenje NO u smislu zakona (bla bla, to je onda osveta, a ne obrana).

tu je taj prethodni napad ona privilegirajuca okolnost zbog koje je dopustena kvalifikacija djela "na mah" (ubojstvo/ozljeda),a potreba da se pocinitelju uzme u obzir i dodatna kvalifikacija da je ono pocinjeno u prekoracenju nuzne obrane postoji samo zato da bi se uklonio paradoks da se zbog obicnog ubojstva kod prekoracenja NO moze osloboditi kod kazne, a kod ovog koji je privilegirani i samim time laksi oblik ne moze.

jedino sta mi je u svemu tome nejasno jest kakve veze ima onda ekstenzivno prekoracenje nuzne obrane kad je tu napad vec prestao s njihovim objasnjenjem da je moguca kombinacija tih dvaju privilegirajucih okolnosti kada napad jos traje ALI rekla bih da tu onda uletavaju oni ucinci koje zakon predvida za zabludu o okolnostima koji iskljucuju protupravnost.

a mozda imam i previse kofeina u krvi :lol:

al evo, nasla bas njihovo razgranicenje, valjda ce pomoci

http://img89.imageshack.us/img89/1230/85678473kf3.jpg

zahvale prof. turkovic :-D

nirvana1987

09-11-2008, 13:54

Onaj primjer gdje otac stavlja pušku u ormar,njegov 13godišnji sin je nađe i ubije prijatelja-o čem je tu točno riječ?

otac ce odgovarati za svjesni nehaj jer je bio svjestan da bi njegov sin mogao uzeti pusku iako ga je prethodno upozorio da ne smije, ali je lakomisleno smatrao da se to nece dogoditi.
otac je povrijedio duznu paznju, koju bi primijenio svaki prosjecan covjek.

djevojcica sa sibicama

09-11-2008, 23:53

ovo ću iz glave i davno je bilo kad sam to polagala :-D , al zapravo ne kužim kaj ti nije jasno? mislim, ak je majka POTAKNULA na ubojstvo [piše: 'potakne li majka svoju majku (baku djeteta)' onda jasno da je POTICATELJ, ne? :-D]
tu sad nije bitno razgraničenje poticanja/posrednog pomaganja jer je rečeno da je majka poticatelj, nego je
sam finta u tome [što si i sama skužila :D ] da je ona poticatelj na čedomorstvo jer ima svojstvo, a baka je počinitelj teškog ubojstva jer nema svojstvo

ak sam zabrijala skroz, slobodno zanemari da se ne sramotim :D

prawnik

10-11-2008, 13:51

Dal mi može netko reći za koja se djela primjenjuje načelo pasivnog personaliteta?

Primjenjuje se na ono kazneno djelo koje počini stranac u inozemstvu na štetu državljanina RH, dakle ovdje se radi o načelu individualne zaštite jer se njime štite hrv. državljani kao pojedinci, za razliku od teritorijalnog načela, kojim se štiti RH kao država.
Npr. Englez izazove prometnu nesreću u Francuskoj, u kojoj pogine Hrvat

Aha, da, sad sam pogledo, još si pogledaj stranu 116. (par rečenica), jer se s ovim načelom izjednačuje i ograničeno zaštitno načelo.

TILA

10-11-2008, 13:55

Dal mi može netko reći za koja se djela primjenjuje načelo pasivnog personaliteta?

Za djelo koje stranac počini hrvatu u stranoj zemlji.Znači po onom primjeru ja sam to shvatila kao njemac počini kazneno djelo prema hrvatu u austriji, ALI NE i njemac počini kazneno djelo prema hrvatu u njemačkoj.Znači i žrtva i počinitelj nisu u svojoj vlastitoj zemlji kad se kazneno djelo dogodilo.Znači štite se indivdualna dobra.A štite i unirvezalna dobra koja se odnose na republiku hrvatsku a koja nisu obuhvačena zaštitnim načelom(mislim da je tu onda riječ o ograničenom zaštitnom načelu koje se izjednačuje sa načelom pasivnog personaliteta).Ovo sam pisala bez knjige ali mislim da sam pogodila bit 8)

bandy

10-11-2008, 14:38

zna možda neko kaj pita minivrana iz posebnoga djela?

djevojcica sa sibicama

10-11-2008, 14:54

postavi ti max jedno pitanje...mene je pitala samo kvalifikacije teškog ubojstva.
na usmenom garantiram :-D da će iz općeg dijela pitati akcesornost i one zablude.
i pokušaj, al čini mi se da to svi uglavnom preferiraju :D
al super je ona :smt007 , rado bi kod nje odgovarala svaki predmet do kraja faxa :-D

djevojcica sa sibicama

10-11-2008, 17:15

kvalifikatorne [isto vrijedi i za privilegirajuće afkors] okolnosti su PROPISANE U ZAKONU, dakle sudac nema bezgraničan popis njih koje može upotrijebiti, dok otegotne [olakotne] NISU, znači njih sudac po vlastitoj dispoziciji priznaje ili ne priznaje.
i samo ti ime kaže-kvalifikatorne mijenjaju kvalifikaciju djela, otegotne ne, radi se o 'istom' djelu neovisno postoje li otegotne okolnosti ili ne, samo će sudac to uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne.

UKRATKO- kvalifikatorne su propisane u zakonu, a otegotne nisu.

djevojcica sa sibicama

10-11-2008, 20:02

ryana-hmmmmmm...malo mi je to čudno jer kod k.d. zlouporabe opojnih droga isključivo se odgovara za namjeru [dovoljna je i neizravna] i sve okolnosti k.d. moraju biti obuhvaćene namjerom, a to znači i da je potrebna svijest o tome da je određena tvar ili pripravak opojna droga što, kolko čitam, ovdje NIJE slučaj.
e sad, on dakle nije bio siguran da se ne radi o drogi [znači postojale su pretpostavke zbog kojih je mogao znati da se radi o drogi] pa se radi o otklonjivoj zabludi. to mi je jasno...al ovo s nehajem baš i ne :-D

sori, vjerojatno ti nisam niš pomogla, al ak te tješi ni ja ne kužim, al sumnjam nekako da će ti to doć, vjerojatno će ti biti onaj primjer s krivotvorenim novcem koji je pušten u prodaju koji, naravno, znaš :D

djevojcica sa sibicama

10-11-2008, 20:42

ryana-iskreno, nemam pojma, nije mi iz tvog posta baš najjasnije kak je formulirano pitanje, a nisam ga mogla nać na prvoj stranici :D

TILA-kaaaj? ja tebe niš ne kužim :-D al evo da probam ponovit:

odgovornost pravne osobe uključuje odgovornost fizičke osobe jer je uvjet odgovornosti pravne osobe da je odgovorna osoba [a odgovorna osoba je fizička osoba] povrijedila neku dužnost pravne osobe ili je ostvarila/trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.
u hrvatskoj je upravo prihvaćen model da se odgovornost pravne osobe temelji na krivnji odgovorne osobe, jedino što zakon IZNIMNO dopušta da se pravna osoba može kazniti za k.d. odgovorne osobe i kad postoje pravne ili stvarne zapreke za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe [imunitet, smrt...] pa će se tada postupak voditi SAMO protiv pravne osobe, ali sud svejedno mora utvrditi, bez obzira što se postupak neće voditi protiv nje, odgovornost te odgovorne [fizičke] osobe.

djevojcica sa sibicama

10-11-2008, 21:03

ovak, frajer NIJE SIGURAN dal je opojna stvar droga i da, onda se NE RADI o zabludi o biću k.d., nego je počinjeno k.d. zlouporabe opojnih droga s neizravnom namjerom.
to je isti slučaj zapravo kao i kad počinitelj nije siguran je li djevojka s kojom ima spolni odnošaj navršila 14 godina, al svejedno se u to upustio pa odgovara za k.d. spolnog odnošaja s djetetom neizravnom namjerom

eto :)

edit: TILA-ponuđene su ti nekad mogućnosti, al ti moraš obrazložiti odgovor

Condor

11-11-2008, 11:43

kritika zapovjedne odgovornosti
opći dio str 546-547
1.kritika-statut zabacuje pitanje uzročnosti nečinjenja
2.kritika-krivnja

Coccolino

11-11-2008, 15:19

kakva je munivrana na usmenom?što pita iz posebnog dijela?svaka je pomoć dobrodošla...puno hvala :smt006

prosli put je pitala uglavnom protiv zivota i tijela,protiv vrijednosti zasticenih mp,spolne slobode i cudoreda,imovine,casti i ugleda.mislim da drugo nije pitala :smt001

Stormrage

16-11-2008, 20:23

[quote="Elisa Day":z6i50sc2]ima li dojmova sa Cvitanovićevog usmenog danas?

Za nas nesretne koji nismo prosli na ovom roku, a postoji mogućnost da dodemo kod njega slijedeći put :cry:[/quote:z6i50sc2]
evo mojih

koliko sam ja bio prisutan svi su prošli :shock: vjerovali ili ne. što je nakon mene bilo ne znam
atmosfera ok, nije nervozan, dapače, pita, ovako, zafrknuta pitanja. da ti primjer pa se ti snalazi, što je meni odgovaralo za opći dio jer sam to dosta znao ali kad moraš mislit koje je to kd a ima ih 300 i kusur pa se ti misli.
eto , ne znam što ih vam rekao. nas je prvo htio sve bacit a na kraju smo svi prošli. primjedba da je dosta brzo prelazio ako ne znaš sa jednog na drugog a ipak bi bilo lijepo malo vremena za razmislit o čemu se tu radi , nije baš da na usmenom iz kpa hoćeš ispaljivat što ti prvo padne na pamet.
ali ... svi smo prošli pa to i nije bitno.
meni nedokučiv kriterij, nisam ga uspio prokužit a kod svakoga kod koga sam dosad odgovaro sam uspio prokljuvit što hoće i je li odgovaraš dobro... ono , ovog nisam uspio pročitat.. malo ozbiljan , malo se kiselo smije, malo iskreno :smt017
:smt102 :smt102

bunny rabbit

18-12-2008, 12:02

kolege, molim pomoć.

3.2. izlazim na ispit po treći put. zanima me da li je još uvijek moguće, pošto izlazim treći put, napisati na pismeni ime profesora kod kojeg želim doći na usmeni ( budući da je bolonja toliko toga promijenila pa više ni sama ne znam u što se mogu pouzdati)?
To nikad nije ni postojalo :-D
Sluzbeno, jel. Nije studentsko pravo, ne postoji ni u kojoj verziji pravilnika, statuta, bilo cega. Tako da to formalno ne mozes to traziti :(
Medutim, kao i neke negativne prakse, to pravilo treceg ispita se nekako uvuklo u uho i tetama u referadi i profesorima i studentima, pa se mudro kimne kad to student zatrazi.

Nije da imas to pravo, ali slobodno to nasaraj na ispit, mozda naletis na nekog tko a) misli da to postoji pa ti odobri b) zna da ne postoji, ali misli da je super pa opet odobri. Samo nemoj bas racunati na to (tipa spremati ispit samo za turkovicku)

Ako si prosli put pala usmeni, tho, 100% je sigurno da ako napises kod koga si bila prosli put ovaj put neces doci kod njega, ako ti to nesto znaci :)

Sto se Derencinovicevih pitanja tice, nemam pojma kako to sad izgleda :?
Poslat cu mu mail danas, pa ako mu se svidi dijeljenje ispitinih tajni sa studentskom populacijom dobijete i sluzbeni odgovor, drzite fige ;)

I koji je tvoj savjet ako spremamo ispit za 3.2.? Učiti samo kazneno? Koliko dnevno?
Je li moguće uz to učiti još nešto...?
Umm, ja generalno ne vjerujem u takve procjene. To ovisi o tome koliko si se bavio ispitom do sad mimo samog ucenja, da li si vec jednom prosao literaturu, kako ucis, kakva ti je koncentracija, koliko brzo pamtis, koliko ce ti biti jasno, da li ikad mozes uciti dvije stvari odjednom...
Moj najefikasniji nacin ucenja je dva tjedna prije ispita se s vec jednom procitanom literaturom zakljucati doma i uciti po cijele dane, sto bih (sebi) onda preporucila i za kazneno. Koliko to pase ikome drugome nemam pojma. Ja gotovo nikad ne ucim dva predmeta paralelno, previse mi je.
Zao mi je, ali ne znam sto da ti drugo kazem :oops:

A sto se savjeta koje mogu dati tice, ovako.
Do prvog ispitnog roka u 2.mj ima jos 6ipol tjedana, i ja bih rekla da prosjecna osoba stigne spremiti kazneno do tad pa da za kazneno do sad nije nikad cula. Netko takav treba poceti odmah danas, doduse, ako zeli sansu da ce proci.
Naravno da se krece s opcim dijelom, ja bih cak rekla da je logicno nauciti, a ne samo procitati tj proci opci dio prije prelaska na posebni.
Definitivno je bolje sto prije poceti ga citati, iz razloga s kojim cete se vrlo cesto susretati na ostalim kolegijima: sve je jako povezano, ja osobno bih rekla jako zanimljivo, na prvi pogled jako logicno. Dok ne zatvorite knjigu, jer vam se onda apsolutno sve pomijesa. Nije da je puno detalja i da treba pamtiti neke lude cinjenice Kurtovic style, nego je puno (smislenih) podjela koje se medusobno nadovezuju i nadopunjavaju, i to vam zaista treba jako dobro sjesti.
Dakle, predlazem da ce pocne raditi i pokusati uciti sad, polakim tempom (jer da i cijeli dan provedete samo uceci kazneno, drugo jutro cete znati isto kao i da ste radili pola dana), pa onda sami vidite koliko bi vam moglo trebati i da li treba pojacati tempo.
Prvi dio opceg dijela ne morate bas uciti uciti sve, ali to je samo moj osobni savijet, ne sluzbeno misljenje katedre. Nisam cula da itko tupi po tome, ali ne garantiram da bas vas nece mozda pitati nesto :?
Ono sto bih rekla da je dosta cisto procitati (da okvirno znate o cemu se radi, ali ne uciti) su 1., 2., 3., i 4. poglavlje prvog dijela. Okvirno proucite sto bi to kazneno pravo moglo biti, ali jedino sto bas morate znati od tud je akcesornost kaznenog prava. Škole treba znati, turkovic i derencinovic znaju pitati bas to, za cvitanovica ne znam. 6. i 7. bih rekla da treba i razumjeti / znati reci nesto o tome ipak.
Sve ostalo treba stvarno dobro razumjeti. Nikoga nece proresetati kroz bas sve, ali nije da je nesto od kasnijih poglavlja manje vazno.
Osim mozda skroz zadnjeg, medunarodno pravo, ali to isto treba znati okvirno. A trebat cete i za kasnije predmete.

Savjetujem da prolazite po zakonu kada vam se spominju neki clanci, ali zakon ipak nije literatura za ovaj predmet, i ne morate ga "znati". Sankcije, recimo, ne treba pamtiti ni za koje djelo, o ljudima koji uce clanke napamet i znaju sto je koji broj radij ne bih.

Sto se posebnog dijela tice, ja tu vise nemam pojma tko sto pita :/ Derencinovic je za seminariste imao skraceno izdanje, morali smo uciti samo neke djelove, ali vise ne znam ni sto ni da li to jos vrijedi :(
Zao mi je, tu ce netko drugi morati uskociti, ja dopisem ako se jos cega sjetim.

TILA

18-12-2008, 12:26

Po mojim obzervacijala u pismenom je obično jedno pitanje iz prvog dijela(1-67. str) i jedno pitanja iz zadnjeg dijela,tu znači možete dobiti odgovornost pravnih osoba ili međunarodno(pošto j e prošli put bilo pitanje iz međunarodnog onda će vjerojatno idući put biti odgvornost prav osoba).Ova ostala pitanje će sadržati 2 do 3 primjera(ne može bez primjera).Vidla sam da na testu piše kolko pitanja iz općeg dijela i kolko piranja izmposebnog dijela treba za prolaz pa sad ne znam kolko su oni to gledali,mislim da ne baš previše sad zadnji put :lol: Ja sam osobno primjetila samo jedno pitanje konkretno iz posebnog dijela dok su ostala dva primjera više bili opće prirode tak da ne kužim što im to opći/posbni dio zapravo znači na pismenom.
Što se tiče posebnog dijela to treba sve znati,a kad saznate kod kog ste onda prođite još bolje dijelo profesora kod kog ste.

baby_bear

02-02-2009, 13:51

Ja bih znala reći razliku između tih djela. Najlakše je to objasniti na primjeru krivotvorenog novca, ukoliko se radi o oduzimanju predmeta to znači da se krivotvoreni novac oduzima zbog toga što je on nastao počinjenjem kaznenog djela krivotvorenja novca,bez počinjenja tog kaznenog djela taj novac uopće nebi nastao,novac je sredstvo počinjenja kaznenog djela, dok se kod oduzimanja imovinske koristi krađa krivotvorenog novca kažnjava oduzimanjem tog novca jer predstavlja povećanje imovinske koristi jer je novac u vrijeme krađe već bio krivotvoren. Znači nije tom krađom novac postao krivotvoren pa da predstavlja oduzimanje predmeta nego tom krađom dolazi do povećanje imovinske koristi.

Eto, tako sam ja to shvatila :D

Elisa Day

02-02-2009, 21:05

Može li mi netko reci kritiku zapovjedne odgovornosti Rimskog statu, pitanje koje se javilo na proslom roku. Jsno mi je da je krivo nesto s krivnojm, al ovo na stranici 546.??? Nisam skuzio! Hvala unaprijed i sretno svima prekosutra na ispitu :)

Prva kritika je što se tiče nečinjenja- zabacuje pitanje uzročnosti nečinjenja. Dakle, zapovjednik bi trebao inicirati postupak za kažnjavanje podređenog koji se sprema, započinje ili je već dovršio kazneno djelo. Što se tiče spremanja i započinjanja kaznene djelatnosti-zapovjednik nije spriječio počinjenje kaznenog djela, dakle, postoji uzročna veza. Problem je kod neprijavljivanja već počinjenog kaznenog djela gdje ne postoji uzročna veza između zapovjednika i počinjenog kaznenog djela.

Druga kritika je što se tiče krivnje- Statut predviđa odgovornost kad je zapovjednik znao ili je morao znati da je podređeni počinio ili se sprema počiniti kazneno djelo. Ako je znao-to je namjera, a ako je morao znati onda odgovara za nesvjesni nehaj. Problem je onda u tom nesvjesnom nehaju.

Tak sam ja bar skužila....

Khad

03-02-2009, 13:29

pitanje oko necinjenja.

a) prava KD necinjenjem - primjer bi bio doktor medicine, stomatologije ili zdravstveni djelatnik koji ne pruzi pomoc
b) zakonski regulirana neprava KD necinjenjem - vjerojatno isto doktor ali u bolnici, obvezni garant (buduci da je zakonski obvezan sprijeciti nastup posljedice obavljajuci svoju djelatnost)
c) zakonski neregulirana neprava KD necinjenjem - ovo pojma nemam, valjda obicna random osoba na cesti koja ne pruzi pomoc zivotno ugrozenoj osobi

Inace meni pitanja uopce nisu bila teska osim ovog s necinjenjem i odmjeravanja kazne (to su inace posebna pravila o odmjeravanju kazne vec osudjenoj osobi).

fuoco

03-02-2009, 23:37

danas je bio katastrofalan rok :smt011

grupa b
1)vrijeme kod trajnih kaznenih djela(kod počinitelja,pomaganja i poticanja) tak nešto.
2)nešto kao marko prije pištoljem ivanu da skoči na curu u bazenu i tako je utopi i on to napravi,što je to
3)neki primjer s kaznenom nesrečom i objektivnim uračunavanje koje treba objasniti , nisam skužila,uglavnom nešto kao lik užasno pijan vozi velikom brzinom u naseljenom mjestu i 27 metara ispred njega osoba izleti na cestu i on ju drmne
4)tu je bio primjer lik siluje žensku 2000.godine i nakon toga počini razbojiništvo za koje biva usuđen 2003. i dobije pet godina,a 2006. mu se sudi za silovanje i odbije kaznu od 5 godine.koja je na kraju njegova osuda ili tako nešto
6)razlika svršenog i nesvršenog pokušaja i utjecan na dragovoljni odustanak
7)iznuda definicija i razlika od prisile
8 )nešto kao što je isto svim ratnim zločinima(nisam ziher tu)
9)pretpostavke uvjetne osude
10)pravne osobe u europskoj uniji

Malo bih samo ispravila pitanja, nadam se da kolega/ica nece zamjeriti

1. Vrijeme pocinjenja kazneno djela (pocinitelj, poticatelj, pomagatelj, trajna kd)
2. Marko drzi uperen pistolj u Ivana i prijeti mu da ce ga ubiti ne skoci li u bazen na Mariju i ugusi je. ..
3. Osoba bez polozenog vozackog ispita, vozi u naseljenom mjestu nedopustenom brzinu te pregazi biciklista koji je izletio 27 metara ispred njega. Prema objektivnom uracunavanj kazne koju biste sankciju izrekli i zasto?
4. Pocinitelj je pocinio kd silovanja 2000.g, a kd razbojnistva 2003 te mu se te godine sudi i dobiva 5 godina zatvorske kazne. 2006. godine sudi mu se za kd silovanja. Koju biste kaznu izrekli tom pocinitelju,zasto i kako biste ju dobili?
8. genocid

ryana

04-02-2009, 01:04

pa kak mozete bit tak mutavi, jeste uopce prosli sve? Svaki profesor pita od posebnog dijela onaj dio koji je on pisao. Ali ne mora bit. Dakle Prof. Turkovic bi pitala KD zasticena medjunarodnim pravom (osim KD medjunarodnog terorizma), KD protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, KD protiv braka, obitelji i mladeži i KD protiv Zdravlja ljudi. Sretno.

Turkovićka najviše pita iz svog dijela KD zaštićena međunarodnim pravom i KD protiv spolne slobode i ćudoređa,ovo ostalo od nabrojenog nisam čula da pita. Na prošlom roku je pilila sa genocidom i ratnim zločinom (koja je razlika),mene pitala tešku i razbojničku krađu. Uglavnom, zna pitati koja je razlika između ovog i onog djela, traži povezivanje.
Inače,dolazi se na čitanje rezultata kad vam je pisalo na ploči i odmah taj dan je usmeni

Khad

05-02-2009, 15:57

Može li mi tko objasniti razliku između supsidijarnosti i specijalnosti, tj. kad znam da su dva djela u supsidijarnom odnosu a kad u specijalnom?

kod specijalnosti se radi o podređenosti jednog propisa drugome, dok kod supsidijarnosti se jedan propis zamijenjuje drugim (propisi su ravnomjerni, ali se primjenjuje supsidijarna, druga odredba).

Dakle specijalnost:
odnos temeljnog i kvalificiranog - tko pocini tesku kradju pocinio je i obicnu kradju ali se sudi samo za tesku kao specijalno (propis o krađi je podređen propisu tj. članku o teškoj krađi)
odnos vise kvalifikatornih okolnosti - tko ubije na okrutan nacin i iz koristoljublja cini jedno tesko ubojstvo, a koristoljublje i okrutnost se uzima kao otegotna okolnost pri odmjeravanju kazne
stjecaj kvalifikatorne i privilegirajuce - ubojstvo na mah na okrutan nacin, in dubio pro reo - uzima se samo privilegirajuca, dakle ubojstvo na mah ali je okrutnost opet otegotna okolnost

supsidijarnost:

formalna - pustošenje šuma, osim ako se ne radi o npr. onečišćenju okoliša (dakle netko pustoši šumu kada posječe 3 jutra stabala (primjena Zakona o šumama). Ako baci malu atomsku bombu na šumu čini onečišćenje okoliša, a ne pustošenje šuma (primjena Zakona o zaštiti okoliša). Dakle kad se radi o težem obliku djela koristi se supsidijarno drugi propis (po snazi jednak prethodnom iako se radi o drugačijem djelu). Tu je bitna tzv. klauzula supsidijarnosti (sam zakon upućuje na supsidijarnost).

materijalna - ona se za razliku od formalne utvrđuje tumačenjem (dakle zakon nam ne kaže ništa o tome, nego treba primjeniti tu misaonu djelatnost kojom se utvrđuje sadržaj i smisao zakona). Opet, u knjizi imaš primjer zlouporaba položaja i ovlasti postoji kad ne postoji drugo djelo protiv služb. dužnosti - npr. Služb osoba koja protupravno prisvoji novac koji joj je povjeren odgovara za pronevjeru (čl. 345.)a ne za zlouporabu položaja i ovlasti (čl 337.). Dakle tu vidiš da se "propis" ne mora odnosit na 2 različita zakona nego je dovoljno da su u pitanju 2 propisa iz istog zakona (KZ) čiji smisao (mat. supsidijarnost) tumačenjem utvrđujemo.

uf, nadam se da kuzis (zapravo, jos se vise nadam da ja kuzim). Al brijem da nitko to ne pita osim Cvite. Jupi, još samo 3,5 dana brutalnog ponavljanja i nista od izlaska (opet) ovaj vikend.

Khad

08-02-2009, 12:05

to su ti posebna pravila za odmjeravanje kazne vec osudjenoj osobi. Na kraju odmjeravanja kazne, str. 464. dakle primjenjujes pravila o odmjeravnju kazne za KD u stjecaju. Buduci da su za oba djela dosudjene kazne obicnog zatvora, prema metodi asperacije jedinstvena kazna ne smije dosegnuti njihov zbroj niti biti veca od 15 godina, a mora biti veca od najmanje pojedinacne (dakle ukupna kazna maksimalno 7 godina i 11 mjeseci, minimalno 5 godina i 1 mjesec) pri cemu treba uracunati vec izdrzanu kaznu

baby_bear

09-02-2009, 11:54

Sve pohvale profesoru Cvitanoviću. Čovjek je bio i više nego fer i korektan na ovom usmenom, svaka čast. Uopće nije puno pitao i skoro su svi prošli. Stvarno jako ugodna atmosfera i za ubuduće ljudi nemate se njega šta bojat. Ja sam slušala razno razne priče o njemu i šokirala se kad sam dosla kod njega na usmeni al na kraju je ispalo sve sasvim suprotno! Sve povale i samo riječi hvale :smt055

baby_bear

09-02-2009, 21:20

Pitao je pitanja tipa nužna obrana, pokušaj, neprikladan pokušaj, krađa, teška krađa, prekoračenje nužne obrane, teško ubojstvo... Osnovna pitanja i s tim da je ta pitanja vrtio iz grupe u grupu tako da su i oni koji su imali 3 boda znali na to odgovorit. Pitao je svakog po dva pitanja i to je bilo to. Ma on je dosao i s namjerom da nas sve pusti iako ako ćemo iskreno govoriti nije fer da su prošli oni koji su imali 3 boda i oni koji su se krvavo namučili za taj ispit, al tako je to kod nas, nikad ne znaš kada ćeš položit
:smt006

Lore

18-02-2009, 22:28

Ljudi kak je bilo danas na komisiji? Moze li netko napisati dojmove, prolaz, kak su bodovali??

ima tko sa juerašnje komisije da podijeli dojmove kako je bilo, tko je vodio komisiju kako je ispitivanje bilo, dali su se izvlačile kartice, koliko vas je prošlo...mnogo bi nam značilo ako imate vremena odgovorit....
da li su na komisiji nešto popustljiviji nego inače na običnom???hvala

Pa ovako, komisije su podijeljene u dvije grupe i prvo, oko pola ljudi su prosli pismeni.

Od nas šest šta je odgovaralo u ponedjeljak bile su dvije cure sta su baš prošle pismeni, i nas četri šta smo "prošli" pismeni, tj. imali 5,5, 6 ili u mom slucaju 5 bodova.

Sve skupa, dvije cure su pale na usmenom, al su rekle poslije da su zablokirale na pitanjima. Ispitvale su prof. Turković, asistentica Munivrana i ona plava znanstvena novakinja sta je bila i na pismenom. Nisu se izvlacile kartice.

Ugl. pitale su ljude ono sto nisu znali na pismenom, al ne preusko. Tj. ako su, kao kod mene, vidile da sam posebni dio loše napisao, ispitivale su me posebni dio, al ne obavezno one glave koje su bile u pismenom.

Sve skupa, po dojmovima ljudi nakon pismenih (a sve sam čuo jer sam odgovara zadnji) ispitivale su dosta raznoliko. Neke su pitale sve živo - Par pitanja iz posebnog, pa uvjetnu osudu, pa još općeg, etc. A neke su pitale samo nešto, npr. jednu curu su pitale da nabroji delikte protiv imovine, nije znala valjda dovoljno (ili cak sve :S) i bacile su je.

Ja, sa svojih 5 bodova, sam odgovara ovako:

razlika uvrede i klevete - to sam znao napola, tj. zbunio sam se oko trećih osoba malo još zbog nekoncentriranosti, al sva pitanja dalje sam znao: kvalif. okolnosti silovanja, namjera/nehaj kod njih, par podpitanja oko toga, sudioništvo kod silovanja, jel moguće, jel moraju svi počinitelji izvršit spolni odnos i onda primjer - netko pretuče ženu i ode, dođe netko drugi i spolno opći s njom, jel to sudioništvo (ne), nego što je to.

I dobih dvojku :)

Uglavnom, popustivlji jesu, kažem, ove dvije cure sto su pale rekle su da su zablokirale, iako je meni pitanje nabroji sve imovinske delikte malo brutalno, al eto.

Nadam se da je pomoglo :)

nestorov

20-02-2009, 13:02

vratio se s usmenog kod cvitanovića.prolaz!i stvarno se ugodno iznenadio.profesor je za svaku pohvalu!tolko toga sam naslušao o njemu da ovih par dana nakon pismenog nisam ni pošteno se spremao za usmeni.jako puno ljudi je prošlo pismeni.puštao je ljude s 5.5 boda,što je fakat za svaku pohvalu s obzirom da je pismeni bio relativno lagan.dakle,kako je već dosta ljudi napisalo,pismene ne ispravlja strogo.čak polovicu ljudi prebacio za ponedjeljak,a mislim da je i nekolicini dopustio da odgovaraju u ponedjeljak koji su ga zamolili.što se samog usmenog tiče,ne ispituje strogo ono što se krivo napisali u pismenom.sad,dal je to sad tako ili je inače praksa,ne znam.jedno pitanje,eventualno nešto da se nadovežete.čovjek je strpljiv,s kojim podpitanjem te usmjeri na pravi put.i što mi je stvarno najbolje kod njega,cijeni logiku,povezivanje,zaključivanje...pitanja koja su bila,neka općenita iz općeg dijela.posebni me nije ništa pitao.bio sam među prvima tako da ne znam dalje kakva je prolaznost bila i koja pitanja.i da,super mi je što pita dal hoćemo slušače!s tim se prije nisam susretao.baci koju šalu da razbije tremu..
sretno svima u ponedjeljak i na budućim rokovima!!!! :smt006

semolina

20-02-2009, 13:49

Danas su sve priče o "zloglasnom" Cvitanoviću pale u vodu. Neznam kako je bilo ostalima ali ja sam u prvoj grupi zadnja odgovarala i svi su prošli. Pitanja su bila najnormalnija i korektna jer ruku na srce ako te stvari neznate onda znači da niste uopće ništa shvatili od cijelog kaznenog prava. Ugodan, strpljiv, šarmantan, profesor Cvitanović je veliki profesor i veliki čovjek... Da ih je bar više takvih na našem faksu svima bi bilo lakše i ne bi nam bila muka od polaganja ispita. Ako ovo čita veliki pozdrav njemu i svaka čast...

baby_bear

20-02-2009, 15:27

Što se tiče općeg djela nije baš pretjerano teško pitala, ali je jako davila sa posebnim dijelom, baš je gluposti pitala, tako da ih je na temelju toga dosta porušila...... Ne znam, meni jednostavno nije sjeo taj njezin način ispitivanja. Puno ugodnija atmosfera je bila kod Cvitanovića. :smt055
To je bilo u 11. mjesecu pa se niti ne sjećam svega al iz posebnog je npr pitala: Nasilje prema državnim službenicima, terorizam, iznošenje osobnih i obiteljskih prilika, nasilničko ponašanje u obitelji.... Nemogu se više sjetiti, mislim znala je ona pitati i krađu, ubojstvo, ali dosta je i ovo pitala tako da su ljudi samo zijevali na njzina pitanja

semolina

20-02-2009, 15:32

Pitanja kod Cvitanovića danas su bila krajnja nužda, vrste krajnje nužde, pokušaj (dovršen/nedovršen), metoda apsorpcije, metoda asperacije, pravila o ublažavanju kazne, dvostruki uvjet (kod odmjeravanja kazne-kazna/dodatne obveze)...

kitty

20-02-2009, 16:37

meni je ipak najzanimljivija cinjenica da je cvita postao najbolji profesor na katedri. :lol:

derencinovic i munivrana :smt018
ne znam sto im je trebalo da od najhvaljenijih profesora tako sruse svoj ugled, al oke.

jucer na komisiji kod derencinovica.
covjek bio korektan, jedino jako skrtari na ocjenama jer ako sve znas, onda jednostavno sve znas.

za razliku od 11. mjeseca i kartice s pitanjem nasilnickog ponasanja u obitelji, pitanjima bila zadovoljna.
1. realni stjecaj
2. javno objavljivanje presude
3. otmica

druga stvar sto sam osim ovoga s kartica prakticki odgovarala i sve drugo povezano i nepovezano s njima.

nadam se da ce se profesor vratiti dobrom starom nacinu ispitivanja jer ni kartice bas i ne pomazu nekoj pravednosti prema ispitivanju, a njegovi uvodi u pitanja kojim ti objasni sto zaista zeli da mu odgovoris su jako prakticni i pomazu humanom usmenom.

sretno svima :smt006

bunny rabbit

26-02-2009, 13:13

Ok ljudi, s obzirom da ste se tu raspisali o seminarima, paste.at cu ovo i ovdje...

Prosle godine je sistem bio ovakav, i ispricavam se ako ce se nesto rapidno izmijeniti, ali su sve info koje sam do sad dobila s katedre bile da se ostaje pri konceptu prosle godine.
Koja je funkcionirala ovako:

- na pocetku semestra ste po abecedi rasporedeni na predavanja kod pojedinog pofesora
- lagodnog prebacivanja kod drugog profesora bas i nema, osim ako nemate prosjek 4,2 (tada samo dodete profesoru na pocetku njegovog prvog predavanja, pokazete potvrdu i on vas doda na svoj popis, te to vise ne morate raditi) ili ako se bas jako ne svidite / imate super razlog / tata vam je drzavni odvjetnik.
- drame kod koga ste na predavanju su bitne iz razloga sto kad birate seminar, ne birate profesora nego samo "seminar iz kaznenog prava", a ako ga dobijete, ste smjesteni kod onog profesora kod kojeg ste na predavanjima

Oko tog sistema nemogucnosti biranja voditelja seminara jos postoje dvojbe, ali to cu vam tocno znati reci iduci tjedan :)

I neseminaristi mogu ici na kolokvije, ali naravno kod onog profesora kod kojeg su na predavanjima. Na koja su pak smjesteni prema abecedi, jel.
Nevezano uz to da li cete moci birati voditelje seminara ili su vam dodijeljenj, ukratko o njima:

Prof. Turkovic
Predavanja de facto nisu obavezna izmedu ostalog i jer se ne odrzavaju toliko redovito, nesto je stalno bilo odgadano i premjestano. Bila je jako raspolozena oko ljudi koji su se zeljeli prebaciti k njoj (iz bilo kojeg razloga).

Gradivo je podijeljeno u 4 kolokvija, od kojih cetvrti obuhvaca i neke stvari koje su se vec prije pisale. Pitanja su slicna ispitnim (ona je sastavljala zadnjih par rokova pa ste mogli dobiti uvid), isto kao i nacin ocjenjivanja. Ako prodete sva 4, a prosjecna ocjena vam je cista, imate zig u indeks i prosli ste KP. Ako je ocjena izmedu ili vi zelite odgovarati za vise, imate ispitivanje, s tim da isto toliko koliko ima visoke standarde za ocjenjivanje, je spremna dati visoku ocjenu ako se pokaze znanje i razumijevanje gradiva.

Sam seminar je relativno zanimljiv i idete na izlete (Vrapce, mozda i zatvor ako nesto nisam pomijesala) :)

Prof. Cvitanovic

Takoder nije inzistirao na predavanjima, a niti na pojavljivanju na seminarima. Kojih isto nije bilo svako toliko.

Kolokvija su dva, i ne obuhvacaju cijelo gradivo nego se baziraju na opcem dijelu. Oni su prica za sebe: pitanja na zaokruzivanje, svaki nosi 40 (40!!) bodova, ako skupite deset (na prvom?) oslobodeni ste pismenog, a ako na oba skupite 40 oslobodeni ste usmenog. Tu, medutim, treba napomenuti da se usmenog oslobodila valjda jedna osoba, pismenog njih malo vise ali isto navlacenjem. Ako se pitate kako je kolokvij na zaokruzivanje tako tezak da se jedva skupi cetvrtina bodova, prisjetite se Milicicevih logickih silogizama, i pokusajte pokazati znanje KPa u recenicama "sto jest jest sto nije nije". S druge strane, ako vam se posreci, mozete pokazati i mnogo vise od onog sto ste ucili. Ili ikad procitali. Jednostavno ste na istoj valnoj duzini s profesorom ;)

Seminarska obveza se svodi na to da mu mailate prezentaciju. Eto.

Prof. Derencinovic

Jedini (uz Novoselca kojeg vise nema) koji je naglasavao da mu je polaznost na predavanja bitna, svaki put je bio popis, i uvjet za izlazak na kolokvije je bila polaznost na predavanjima, i za seminariste i za neseminariste. Sad, koliko je to provedeno u praksi ne znam, ali nisam cula da je itko tko je izasao na kolokvij bio otjeran s njega. S druge strane, ljudi koji nisu uopce dolazili na predavanja vjerojatno nisu ni izasli na kolokvij. Ali tu polaznost isto ne treba shvatiti doslovno, ne znaci da se ne smije izostati niti jednom ili nesto, samo da mu bas i nece biti drago ako shvati da ga je netko prvi put u zivotu vidio na kolokviju. A i predavanja su isto sasvim simpaticna, dinamicna, zanimljiva, i ponekad dovodi goste, tako da bih ih preporucila (barem s vremena na vrijeme) neovisno o kolokvijima. Objasnjavaju se neke komplicirane stvari koje je mnogo lakse shvatiti tako nego iscitavanjem iz knjige.

Kod njega se takoder moglo prebaciti ako uspijes argumentirati zasto je to bitno, prof. zaista ima razumijevanja.
Ima dva kolokvija, svaki nosi 20 bodova, prvi je opci drugi opci i dio posebnog. Ako na oba skupite barem 12bodova, oslobodili ste se pismenog. Pitanja su stvarno tipicna, nema velikog mudrovanja ili izmisljanja, 10 ih je. Prosle godine su stvarno navlacili bodove, i osim sto svako nosi 2 boda, davali i polovicne bodove za cetvrtinske odgovore i to sve.
A seminar je stvarno specifican.

Ja sam tu mozda malo presubjektivna, ali iz mog iskustva je to bio najbolji seminar za koji sam cula, i prof se pokazao kao jedan od rijetkih na nasem fakultetu koji vas zaista vidi kao osobu (sto rukovanje na ispitu samo potvrduje :) )
Dakle, seminar se odrzava u obliku moot.courta / debate. Podijeljeni ste u ekipe od 4 kolega, tjedan dana ranije dobijete neki "slucaj", i onda na seminaru branite odredene teze izvucene iz tog slucaja vezane uz kazneno pravo.

Recimo, "to nije bilo ubojstvo nego nuzna obrana", ili " te i te okolnosti nisu otegotne", ili "to nije bilo tesko vec obicno ubojstvo" i tako dalje.
Dakle, primjena stvari iz KPa na izmisljene cinjenice, tako da nije samo reproduciranje procitanog.
Na seminaru je organiziran "turnir" u kojem se ekipe tako sukobljavaju, a asistentice, demosi i profesori ocjenjuju koja ekipa je bila bolja. One koje su pobijedile nakon toga odlaze u cetvrtfinale, pollufinale i na kraju finale.

Mozda zvuci malo konfuzno, ali nije nista strasno, nije toliko zahtjevno (vise se svodi na to da procitate odredeno poglavlje i onda s vasim kolegama izvucete argumentaciju iz toga nego na pravo bubanje cinjenica), mozete pokazati svoje sposobnosit argumentacije, povezivanja i retorike, a ne samo poznavanje definicija odredenih instituta.
Ove godine slucajevi ce biti vezani uz maloljetnike u kaznenom pravu, i ono sto vam mogu reci iz svog proslogodisnjeg iskustva je da cete tako, niti ne znajuci, proci dobar dio KPa na jedan neformalan nacin mnogo lagodniji od sjedenja s knjigom u NSBu.

Osim toga, prosle godine su sve ekipe koje su dosle do cetvrtfinala bile oslobodene pismenog, a 2 ekipe finalista su dobile zig u indeks i bez formalnog usmenog.
Profesor, naime, ima teoriju da na taj nacin, pripremajuci slucajeve i onda ih braneci na seminaru, pokazujete znanje i bolje nego na sluzbenom ispitu.

O seminaru / predavanjima prof. Munivrane, na zalost, ne znam apsolutno nista :(
Ona se ove godine vratila s Yalea i ja sam ju tek tad prvi put vidjela.

bunny rabbit

26-02-2009, 13:20

Nekakav zakljucak:
po mom videnju, prof Turkovic je sjajna profesorica koja mnogo trazi ali je spremna nagraditi trud. U usporedbi s ostalim na toj katedri je mozda "najtipicnija", recimo. Nikako na los nacin, doduse.
S prof.Cvitanovicem, iako eto citam odusevljene komentare s ispita, zaista ovisi o tome koliko vam sjeda taj nepredvidljivi i pomalo kaoticni princip rada, a i o tome kakve ce volje biti ovaj semestar. Za njega vrijedi ona "sve je moguce".
Kod prof.Derencinovica mozete dobiti najvise ako ste spremni suradivati i baviti se stvarima koje se od vas do sad nisu trazile. Ako ste vise za kreativnije nacine rada i ucenja, (a posebno ako vam leze argumentiranje i govornistvo <3 ) , on je covjek za vas.

Jos samo jedna stvar, sto se prebacivanja tice!!!
Prosle godine je bilo situacija gdje studenti dolaze profesoru "jer se zele prebaciti". I ako to prezentirate samo tako, i jos sa bahatim stavom, ne pise vam se dobro. Ako imate PRAVO (prosjek 4,2), onda mozete doci traziti. Ako imate samo zelju ili neke temelje (koliziju, vise vam pase, stogod), onda dolazite ZAMOLITI. I objasniti sve, naravno.

Zvuci glupo, ali prosle godine je bilo pravih scena oko toga. Studenti su nekad stvarno nepromisljeno bahati, a profesori ne vole kad im se nesto predstavlja kao gotov cin.
Cisto da to imate na umu :)

Nadam se da vam je ovo pomoglo, ako imate kakvih pitanja pokusat cu vam pomoci :)
U pon cu znati jos neke info pa cete ih i vi saznati, a slobodno me i PMate.

Ako cete biti kod Derencinovica, vidimo se na seminaru :smt006

Annabel_Lee

18-03-2009, 01:22

Hej...evo neka pitanja kojih se sjećam jer kolokvij je bio prilično težak i dosta slučajeva je bilo pa se tih nekih stvari ne sjećam...a i na zaokruživanje je pa se ne sjećam ponuđenih odgovora..al evo otprilike..
kriminologija i bliske discipline,u vezi onih škola je bilo nekoliko pitanja,npr.sociološka škola se zalaže za generalnu prevenciju-da ili ne,koja je najvažnija promjena KZ-a iz 2006.,ono da ista radnja bude kazneno i stegovno djelo,glavno kazneno zakonodavstvo-nabrojati,načelo zakonitosti,
analogija kad je dopuštena pa neki slučajevi uz to,retroaktivnost-ono sa šumskom krađom,procesne odredbe i povratno djelovanje-objasniti,logička metoda,ona načela i zastara neki slučajevi su bili...

bunny rabbit

06-04-2009, 01:07

Panika, Derencinovcevci, kolokvij se blizi? :-D

No, ja vam mogu reci kako je bilo prosle godine, a mislim da se nece mnogo toga promijeniti niti ove.

10 pitanja, opisnih, ali ne esejisticnih. 1h (ja mislim da nam je prosle godine produzio vrijeme pisanja, ako se dobro sjecam? Ugl, imat cete dovoljno vremena za pisanje, prof je stvarno super oko toga)

Pitanja su vrlo jasna: sto je to i to, od cega se nesto sastoji, definiraj i daj primjer, vrste itd. -> ovo su primjeri vise pitanja, ne sve jednog
Svako pitanje nosi 2boda, za polovican odg se dobiva 1, za potpuni 2.
12 bodova je tzv. "prolaz".
Pitanja nisu teska, nema nikakvih zavrzlama ili kopernikanskih obrata: dok ucite mozete predvidjeti sto bi moglo biti pitanje.
Eventualni problem jest sto je SVE, ponavljam, SVE od te 130-367 (tako nekako su strane, ne sjecam se tocno, ali uglavnom kuzite) bitno. Ne mozete preskociti stranu, lekciju ili slicno.
Ne samo jer ce se pojaviti na kolokviju, nego jer je to osnova osnove kaznenog prava, i bez toga se mozete pomiriti s cinjenicom da nista drugo ni necete shvatiti.
Dakle, kako je to ocito nuzno nauciti kad tad, jer niti pravi ispit necete proci bez da znate pjevati tih 200inesto str., preporucam vam da to odmah naucite i rijesite se toga na laksi nacin.

Sto se primjera tice, nema nikakvih nebuloznih zahtjeva, ali preporucam vam da procitate sve primjere iz knjige, jer bi vam mogli mnogo pomoci na kolokviju. Ne treba ih strebetati na pamet ili tocno znati kojim sadrzajem je prikazan koji institut,ali vas se moze traziti davanje primjera (npr. primjer za dragovoljni odustanak) ili pitati "sto se dogodilo" u navedenom primjeru.
Dakle, dovoljno je procitati, ne trebate ih uciti, ali imajte ideju kako pojedini institut izgleda u praksi, to je i cilj :)

Ovo mozda zvuci malo strasno, ali nije, vjerujte mi :)
Predmet je tezak sam po sebi, ali eto, kolokvij je stvarno na mjestu, i ako ste ucili nemate se cega bojati.
Preporucam samo da si uzmete malo vise vremena da vam se gradivo "slegne", a ne da zavrsite s ucenjem jutro prije kolokvija.

Nadam se da vas nisam previse prestrasila (i da sam pomogla), i zelim vam svima srecu :smt006

08-04-2009, 16:32

e, one teorije kod uzrocnosti i neprava kaznena djela necinjenjem....nek me neko isamara, nemrem to.... :smt021 :smt021

evo kolegice mozda ti (a i drugima) pomogne komadic moje skripte..sretno!! ; )
p.s. mislim da ti je ovo i previse, ali tako je lakse za razumijeti gradivo...ne trebas sve to znat napamet..bitno je da skuzis, kuzis?! ; )

1. teorije uzrocnosti;

UZROČNOST - pojam i teorije
Problem uzročnosti (kao obilježja bića KD) svojstven je KD s posljedicom, dakle, materijalnim KD, dok se kod formalnih KD ne pojavljuje. Uzročna veza je pritom objektivne naravi, te je ne treba mješati sa krivnjom.

Ratio uzročnosti je u tome da počinitelj odgovara samo za one promjene u vanjskom svijetu koje su njegovo djelo, te problema pri utvrđivanju, u pravilu nema. Ipak i tu nastaju problemi, pa npr. vozač koji je prekoračio brzinu u naseljenom mjestu usmrti pješaka koji je neoprezno prelazio cestu, ali bi do iste posljedice došlo i da je vozač vozio dopuštenom brzinom, ili npr. vozač povrijedi pješaka koga u bolnici pogrešno liječe pa on zbog toga umre,..

Stoga govorimo o teorijama uzročnosti;
A. TEORIJA EKVIVALENCIJE (JEDNAKE VRIJEDNOSTI SVIH UZROKA)
• najrasprostranjenija, od nje polazi i naša sudska praksa
• smatra uzročnim sve ljudske radnje koje su na bilo koji način utjecale na nastanak posljedice
• teorija se obično povezuje sa formulom condicio sine qua non (uvjet bez kojeg se nemože, nužni uvjet), pa se onda ponašanje počinitelja smatra uzrokom ako bez njega ne bi došlo do posljedice - ona se sastoji u hipotetičkom postupku eliminacije u mislima (zamislimo što bi realno bilo da se radnja nije dogodila..)

a) prednosti - omogućuje lako rješenje u slučajevima kada je istodobno s radnjom počinitelja djelovao i neki drugi uzrok (npr. treća osoba ili prirodna sila), ipak takvi uzroci ne isključuju uzročnost počiniteljeve radnje
npr. vozač osobnog automobila noću neprimjerenom brzinom naleti na neosvjetljena zaprežna kola - oba vozača su uzrokovala posljedicu
Isto vrijedi i u slučaju kad sama žrtva pridonese nastupu posljedice,
npr. vozač prevelikom brzinom naleti na pješaka koji je izletio na cestu - pješak neće, u pravilu, odgovarat, ali će njegov kauzalni doprinos biti olakotna okolnost vozaču

Uzročnost, u pravilu, neće biti isključena niti u slučaju naknadnog djelovanja drugih uzroka, tzv. naknadne komplikacije - ako su nastupu posljedice pridonijeli drugi prirodni uzroci, to ne isključuje uzročnost počiniteljeve radnje - npr. udarac šakom u glavu koji izazove pad pad žrtve glavom na pod i nagnječenja mozga, a potom tijekom boravka u bolnici se pojavi upala pluća te osoba umre

Uzročnost, u pravilu, neće biti isključena niti u slučaju naknadnog djelovanja trećih osoba - npr. davanje automobila radi vožnje djevojci koja uopće ne zna voziti pa usmrti pješaka zato što ne zna zakočiti, ostaje uzrokom smrti ili npr. ostavljanje puške sa okvirom u dosegu 13 godišnjeg sina koji njome u igri usmrti prijatelja

Jednako vrijedi i u slučaju naknadnog djelovanja žrtve, npr. nije isključena uzročna veza između ozljede i smrti zato što ozlijeđeni nije zatražio liječničku pomoć koja bi mu spasila život.

Iznimke postoje u slučaju kada treća osoba ili žrtva sama neovisno o prethodnoj radnji počinitelja otvara novi uzročni niz kojim se poništavaju učinici prethodne radnje
npr. dade li A otrov B-u koji treba dovesti do smrti idući dan, ali B još istog dana pogine u promentnoj nesreći davanje otrova tada nije uzrok smrti jer bi do smrti došlo i da otrov nije dat, ali ako je B poginuo u prometnoj nesreći zato što se zbog otrova loše osjećao tada do prekida uzročnosti nije došlo
b) slabosti
• teškoće u nastojanju da ograniči odgovornost - preširok krug uzroka, pa
npr. strogim tumačenjem i samo rođenje ubojice je uzrok ubojstva, pa se u primjeru sa hemofiličarem isključuje kažnjavanje jer kod počinitelja nema namjere, ipak postoje perverzni primjeri, pa npr. za namjeru se prije svega traži predvidljivost posljedice, pa što sa slučajem kada A nagovori B-a da krene na put zrakoplovom u nadi da će se zrakoplov srušiti, pa se to i dogodi?!
• sterilnost formule c. sine qua non - ima praktičnu vrijednost samo ako je uzročnost već poznata, odn. samo omogućuje provjeru rezultata
 npr. pješak leži na cesti zbog naleta vozila, a zatim na njega nelati drugo vozilo, nakon čega je utvrđena smrt pješaka, međutim, vještak ne može utvrditi da li je on u času pregaženja bio živ, tada na pitanje da li bi pješak bio živ da ga optuženik nije pregazio, odgovor glasi; „ne znam“ - u takvim je slučajevima potrebno primijeniti načelo in dubio pro reo i uzeti da uzročnosti nema
• poteškoće kod tzv. kumulativnog kauzaliteta, tj. kada je posljedice uzrokovana s više istodobnih radnji od kojih je svaka za sebe dovoljna da je proizvede
npr. ubojstvo Cezara sa 23 uboda nožem, pri čemu je svaki urotnik zadao po jedan ubod - sada bi formula c. sine qua non dovela do paradoksalnog rezultat da radnja nijednog urotnika nije uzrok (jer se svaki od 23 uboda može u mislima eliminirati, a da posljedica ne bude otklonjena)
• poteškoće i kod tzv. hipotetičkog kauzaliteta - kod zbivanja koje realno nije utjecalo na određenu posljedicu, ali bi proizvelo tu posljedicu da ona nije nastala zbog drugog uzroka - sada bi temeljem condicio sine qua non svatko mogao ubiti osuđenika na smrt ili osobu na samrti i sl.

Stoga se odlučilo na dopunu formule - pa je dovoljno za postojanje uzročnosti i da je radnjom počinitelja posljedica samo modificirana,
školski primjer oca koja stupa na mjesto krvnika ubojice svog sina i ubija ubojica u isti čas i na isti način na koji bi to učinio i krvnik - kauzalitet se ne može isključiti - *!*?*

B. TEORIJA ADEKVATNOSTI
• nastale su teorije koje su htjele smanjiti preširoko poimanje uzročnosti karakteristično za teoriju ekvivalencije, a to su htjele postići ukidanjem naturalističkog shvaćanja i uveđenjem vrijednosnih (normativnih) sudova
• na taj način ova teorija ne prihvaća bilo kakve uzročnosti, već samo one adekvatne ili tipične posljedice neke radnje, te je na taj način vrlo prikladna za isključenje uzročnosti kod slučajnosti (npr. kod hemofiličara bi ona utvrdila da nema uzročnosti)
• prihvaća se kao dopuna teorije ekvivalencije - i ona je kod nas u primjeni, npr. vozač koji se nepropisno uključio u promet te pritom lagano okrznuo automobil osobe koja je od uzbuđenja doživjela srčani udar - sud je ocijenio da ne postoji uzročnost između počiniteljeve radnje i takve posljedice

C. TEORIJA OBJEKTIVNOG URAČUNAVANJA
• smatra da pravo nije empirijska nego normativna disciplina, ali shvaća nužnost empirije, te stoga uzročnost shvaća kao spoj naturalističkog i normativnog
• sistem je slijedeći - na naturalistički utvrđenu uzročnost mora se nadovezati protupravna radnja uz realizaciju opasnosti na objektu radnje u obliku posljedice koju predviđa zakon kao obilježje KD, što predstavlja normativni element
 npr. neće postojati uzročna veza između radnje i posljedicu u slučaju pijanog i brzog vozača pod čiji je automobil podletio biciklist svojom pogreškom, jer bi do tih posljedica došlo i da on nije bio pijan
 posljedica se neće moći uračunati ni u slučaju kada je počinitelj izvan zaštitnog područja povrijeđene norme - npr. vozač kojem je sudskom odlukom izrečena zabrana upravljanja motornim vozilom izazove promentu nesreću, a da pritom nije prekršio niti jedno prometno pravilo neće odgovarati kazneno, iako do nesreće ne bi došlo da se pridržavao sudske odluke. Zašto?! Zato što je svrha zabrane upravljanja bila spriječiti opasne radnje vozača, a ne i prometne nesreće u kojima takav vozač nije kriv

Uzročnost kod nepravih KD nečinjenjem
Moderna teorija ovdje govori o pseudokauzalitetu. Kod takvih KD moguć je samo hipotetički kauzalitet, pa se smatra da su nečinjenje i posljedica povezani onda kada bi dužno činjenje otklonilo posljedicu - pita se što bi se dogodilo da je bila poduzeta dužna radnja; utvrdi li se da u tom slučaju do posljedice ne bi došlo, ona će se uračunati, te obrnuto.

u primjeru sa majkom koja ne hrani dijete postavlja se pitanje da li bi dijete ostalo živo da ga je majka hranila - ako bi ostalo živo tada uzročnost postoji, u protivnom ne postoji.

Obzirom na dozu apstrakcije i nesigurnosti takvog načina utvrđivanja, zakonodavac traži visok stupanj vjerojatnosti prilikom zaključivanja.

djevojcica sa sibicama

10-04-2009, 18:41

hmmm...prenosive okolnosti su su one koje predstavljaju samo obilježje kaznenog djela. dakle osoba pomaže drugoj u počinjenju k.d. npr. nanošenja teških tjelesnih ozljeda, ali na kraju osoba umre. pomagatelj će odgovarati kao i sam počinitelj za k.d. nanošenja teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljediocm [bez obzira što on zapravo njemu nije pomagao u počinjenu tog k.d., nego je njegova namjera bila usmjerena samo na zadavanje ozljeda]
a neprenosive si i sam dobro objasnio-činjenica da je počinitelj bio neubrojiv neće se 'računati' i pomagaču jer je neubrojivost neprenosiva okolnost. to su strogo osobne okolnosti.

ugl, davno sam ovo učila, tako da uzmi ovo sve sa zrnom soli jelte :lol:

thorz

14-04-2009, 19:18

"
Molim pomoć! Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost vs. neizravna zabluda o protupravnosti! Help!!! :smt009
neizravnu zabludu o protupravnosti treba razlikovati od zablude o okolnostima koje isključuju protupravnost jer se kod potonje počinitelj vara o nekom deskriptivnom ili normativnom obilježju nekog razloga isključenja protupravnosti pa ne zna što u stvari čini, dok kod neizravne zablude o protupravnosti počinitelj ima ispravnu predodžbu o svim deskriptivnim i normativnim obilježjima nekog razloga isključenja protupravnosti i ne vara se o tome što čini, nego o svome pravu da to čini"-str.287.

zabluda o protupravnosti je obrnuta strana svijesti o protupravnosti (3. element krivnje)- pocinitelj je svjestan svih obiljezja bica kd, ali pogresno drzi da djelo nije zabranjeno. neizravna zabluda o protupravnosti jest zabluda o postojanju neke norme, tj. pocinitelj ne zna da postoji ta norma. u tom slucaju on je svjestan svih obiljezja bica kd-a, tj. zna sto cini, ali ne zna da postoji norma koja takvo ponasanje zabranjuje

kod zablude o okolnostima koje iskljucuju protupravnost, zabluda se odnosi na postojanje nekog razloga iskljucenja protupravnosti. pocinitelj pogresno smatra da postoje okolnosti koje bi, da stvarno postoje, iskljucivale protupravnost.

thorz

14-04-2009, 22:47

Puno hvala! :) Kaj nije zabluda o postojanju norme izravna zabluda o protupravnosti, primjer onog Švabe što daje zajmove za stabilnu marku?[/quote]

jojjjjjjjj, sorry, ucim jedno, mislim drugo, pisem trece. :oops:

ovo gore je za izravnu zabludu o protupravnosti.

neizravna zabluda o protupravnosti moze biti zabluda o postojanju nekog razloga iskljucenja protupravnosti, ali je cesce zabluda o granicama nekog razloga iskljucenja protupravnosti.
razlika od zablude o okolnostima koje iskljucuju protupravnost:
ZOKIP- pogresno misli da postoje sva obiljezja nekog razloga iskljucenja protupravnosti, ali u stvarnosti ne postoje (npr. kod kranje nuzde pogresno smatra da postoji opasnost, ali ona u stvarnosti ne postoji- npr. razbojnik prijeti blagajnici plasticnim pistoljem pa mu ona preda novac)
ZOP(neizravna)- svjestan je svih obiljezja nekog razloga iskljucenja protupravnosti, ali neutemeljeno prosiruje njegove granice (npr. u zabludi je ako misli da ima pravo na krajnju nuzdu od opasnosti koju je sam skrivio)

Zara.

21-04-2009, 02:40

na prvoj strani je bio link za doc "best of KP - by MM85 i ekipa..." ali sad više ne valja jer vodi na zakon o odgovornosti pravnih osoba. daj ako netko ima taj fajl nek please pošalje na PM ili neka se popravi taj link.

HVALA
http://www.pravokutnik.net/topic/Kpsve.doc :-D :smt006

23-04-2009, 18:02

Moji su:
1. kolokvij je uzasno tezak. Mada, cuo sam neke kolegice i kolege kako govore da im je bio lagan.
2. neka pitanja su bila iz gradiva koje jos nismo radili (supociniteljstvo, pomaganje, novcana kazna, sigurnosne mjere, societas delinquere non potest ...)
3. neka pitanja su bila nejasna. Vjerujem da ta nejasnoca proizlazi iz mog neznanja, ali mislim da kod nekih pitanja ne bi skodila jos poneka informacija.
4. neka pitanja su trazila detalje detalja ... (npr. nesto otprilike ovako: Francuski Kz iz 1992 ne primjenjuje načelo zakonitosti na a) kd b) zlocine c) prijestupe d) prekrsaje.)

Grupa A, fragmenti pitanja:

1. prva hrvatska kodifikacija kaznenog prava iz koje godine ...

2. "osnova zlocinah, prestupcih, bla bla", ... je puno ime kojeg zakona.

3. Francuski Kz iz 1992 ne primjenjuje načelo zakonitosti na
a. kd
b. zlocine
c. prijestupe
d. prekrsaje.

4. poena medicinalis

5. novcana kazna

6. Feuerbach

7. Beccaria

8. Retribucija

9. načelo taliona

10. indeterminizam

11. zabluda o protupravnosti

12. normativna teorija krivnje

13. prijetnja

14. intenzivni eksces

15. pravno na nuznu obranu kod krajnje nuzde

16. ogranicenje nuzne obrane

17. načelo pretežitog interesa

18. protupravnost

19. zabluda o protupravnosti

20. načelo trodiobe vlasti

21. salvatorna klauzula

22. analogija intra legem

23. čedomorstvo

24. delictum proprium

25. privremena duševna poremećenost

26. nullum crimen sine lege certa

27. nullum crimen sine lege praevia

28. nullum crimen sine lege stricta

29. teorija djelatnosti

30. blaži je onaj zakon koji

31. luxuria

32. nepravi objektivni uvjeti kažnjivosti

33. biće kd

34. societas delinquere non potest

35. volenti non fit inuiria

36. dolus praemeditatus

37. dolus repetinus
Fale mi jos 3 pitanja, pomagajte!

Kad covjek-student pogleda ova pitanja mogo bi pomislit: "Pljuga kolokvij!"
Ali, kad vidi ponudjene opcije ... IJAOOO!

benny_bajri

23-04-2009, 18:15

23-04-2009, 18:23

evo jos jedno, mislim da ga nitko nije spomenuo jos..

xy) U RH:
1) Sva kaznena djela moraju biti propisana zakonom
2) Sva kažnjiva djela ...
3) Sve kaznenopravne sankcije ....
4) Sve kazne moraju biti propisane zakonom

Mislim da je sve tosno, ali ja nisam 2 zaokruzio :(
Ovo pitanje i nije tak tesko, medju laksima :D

Mislim da nije sve tocno. Kaznjiva djela (npr. prekrsaji) ne moraju biti propisani zakonom, dovoljan i podzakonski akt.
1, 3 i 4 je po meni tocno.

Sjetio se jos jednog pitanja:
39. vaganje zla kod krajnje nuzde
a. opci interes
b. stupanj ugrozavanja ... itd.

Ajmo, jos jedno pitanje fali!

Rex

04-06-2009, 22:16

Cijela ova katedra je prilično nemilosrdna. Prof. Turković je danas glave rezala, porušila je sve koji su bili na redovnom roku koliko čujem, čak i one koji su imali po 9/10 bodova, ali SVE. Pitala je povijest kaznenog prava, škole, vrste kriminoloških znanosti, odnos kaznenog i europskog prava i ako se to ne bi znalo (ali u detalje!) odmah bi srušila dalje nije ni išla na ove bitnije stvari. Derenčinović je isto rušio ko lud za svako pogrešno odg pitanje, nije išao dalje uopće, a Cvitanovićevi kriteriji vide se iz jedvite prolaznosti pismenog i jako malom broju ljudi koji je prošao. Tko nije seminarist iz ovog predmeta (i oni se izmrcvare da bi ovo riješili) drastično mu je teže ovo položiti, usudio bih se reći i nemoguće od prvi pa čak i drugi put s obzirom na ovogodišnje standarde Katedre.

Car Mrazomor

08-06-2009, 15:18

Prošo danas kod Lea kao i svi koji su bili barem do onda kad sam ja odgovarao. Preporučio bih ga svima koji uzmu seminar iz kp-a. Čuo sam svakakve priče o njemu i pokazao se upravo suprotnim. Četvorke su se dobivale ko od šale. Ne znam kakav je prema neseminaristima, ali ako ćete slijedeće god biti seminarist iz kp-a nadajte se Leu jer ne možete bolje proći.

imported_randy

08-06-2009, 15:20

ljudi daj neka netko napiše dojmove od prof. CVITANOVIĆA sa današnjeg usmenog

seminaristi / neseminaristi svejedno, dajte neke informacije korisne, šta pita, kakve je volje, kakva je prolaznost, gleda li bodove s kolokvija

dok sam ja bio prolaznost je bila 100%, 5 nitko nije dobio al je bilo par cetvorki, ostalo trojke i dvojke, atmosfera je dobra, postavlja podpitanja ako ne znas, uglavnom super usmeni, sve pohvale profesoru.

tko ima vise od 40 nudi 2 a tko ima vise od 45 nudi 3. eto to je sve. sretno svima.

Urdhak

09-06-2009, 19:04

jel može par konkretnih pitanja (za one oslobođene pismenog) koje je pitao CVITANOVIĆ.
Jel pita na primjerima? izlazim tek u 9. mj

Konkretno mene:

Tripartit? Pričaj što znaš.
Koja je prva hrvatska Kaznenopravna kodifikacija i iz koje je godine? Jozefina 1787.
Nabroji razloge isključenja protupravnosti iz Općeg dijela KZ!

eto, sretno :)

P.S. Dobio sam 3 i zadovoljan sam. KP bye bye :)

mate

15-06-2009, 17:16

mene je prosli put srusila na usmenom...
Pitanja sa pismenog, koliko se ja sjecam

- navedi nedostatke produljenog kaznenog djela
-zasto u rh nisu prihvacene subjektivne teorije pociniteljstva
-zasto je ugrozen dualisticki sustav sankcije
-odmjeravanje kazne za kd u stjecaju
-kaznena djela protiv zdravlja ljudi

suni

15-06-2009, 19:17

samo da se osvrnem na neke dijelove gradiva koje turkovićka voli
-pro et contra smrtne kazne
-pravne osobe
-odmjeravanje kazne za djela u stjecaju
-produljeno kd
-međunarodno iz općeg dijela (zapovjedna odg)
-međunarodno iz posebnog (genocid, ratni zločin, zločin protiv čovječnosti)

mate

16-06-2009, 15:22

joj jel mi plizzzz moze netko reci kakav je usmeni kod prof.turkovic???? sta najvise pita??? pogotovo iz posebnog dijela????? puno hvala:smile:

ovako, mene je zadnji put srusila. objektivno nisam znao ali mislim da su i pitanja bila cudna. imao sam 6 bodova sta i nije bas prolaz al ajde.. 1. kriminologija 2. europsko kazneno pravo (ne medunarodno!!) i tu sam zastekao . onda nečinjenje to sam znao pa neprava kd neč i čedomostvo i na kraju sam zeznuo na privilegiranim ubojstvima jer sam rekao da ih ima vise od 3 a zapravo su samo cedomorstvo, na mah i na zahtjev. sretno!

bunny rabbit

16-06-2009, 20:33

Munivrana je jos malo na americano nacinu studiranja, ako negdje zapnes pokusat ce ti pomoci s primjerom, s ciljem da pomogne.
Cisto da znate da to radi dobronamjerno, dosta ljudi se uspanicilo kad im je to napravila.
Tako da se ne brinete, ne daje vam primjer da vas rusi ili za vecu ocjenu, cisto vam pokusava pomoci. Ako vas jos vise zbuni, samo joj to i recite.
Tipa, "skroz sam to naucio ali sad se ne mogu sjetiti, ovo me jos vise zbunjuje" or smtng, trebala bi imati razumijevanja.

squid

18-06-2009, 23:12

Ima koga da je bio danas na usmenom kod asist.Dragičević? Kakva je?

Voli posebni dio. Traži neke specifične termine iz određenih dijelova, voli čuti definicije, copy paste iz knjige, ali nije pod moranje, vidi se da prvi put ispituje. Trudila se dosta oko nas koji idemo samo na usmeni drugi put, jer bi nam ovaj pad poništio kolokvije, pa je dvije cure prije mene ispitivala čak sat vremena i 10 minuta, izgleda s dobrom namjerom, jedna prošla jedna ne. Od ovih prije sam čula da su najčešće bila djela protiv Hrvatske i međunarodnih vrijednosti. Izvlačiš tri kartice. Ja dobila bludne radnje, putativnu nužnu i sve o novčanoj kazni, zapela na putativnoj, dala mi par minuta da si posložim u glavi. Opušteno. Curu do mene je pilila s teškim tjelesnim ozljedama i formalnim i materijalnim pretpostavkama za uvjetnu osudu. Moj dojam - izvukla sam se :), a sve ukupno - jako šaroliko, valjda se i ona sama pokušava snaći u ulozi ispitivača. Rukuje se s kolegom nakon ispitivanja, po uzoru na velikog Davora. Ali, lakše je definitivno proći kod nje, prašta lapsuse i sl. što iz mog iskustva Derenčinović ne. Da ne gnjavim više... sretno!

bunny rabbit

19-06-2009, 14:20

Dakle, osim sto bih rekla ono sto vjerojatno ocekujes da cu reci, a to je da se kp ne bi trebao polagati s nicim drugim jer je preopsiran i pretezak za to;
ja bih ti radije preporucila samoubojstvo nego da ga ides kombinirati s KPPom :/

Drugaciji tipovi ispita kod kojih se trazi drugaciji pristup s puno previse detalja i sitnica koje moras ponavljati do zadnjeg dana, mislim da si povecavas sansu da samo padnes oba jer si raspodijelila energiju na oba. Mislim, osim ako savrseno vec sad ne znas i KP i KPP, pa ces jos 3tj samo malo ponavljati.

Ja bih najradije prvo rijesila kazneno, pa makar prije ljeta dala samo to, nego isla petljati s ostalim predmetima i "ugroziti" sansu da dam bar kazneno.
To sam, s druge strane, ja.

Ako ti je bas hitno, rekla bih da ucis upravu, ne jer je lagano, nego jer je ima puno manje od medunarodnog i svodi se na bubanje napamet, pa se bar neces zamarati s razumijevanjem ili nekim drugim stvarima koje mozes ostaviti za kazneno.

Sorry na negativnom stavu, nadam se da ces svejedno uspijeti :)

mate

19-06-2009, 17:21

Kako je proslo danas kod cvitanovia???
Kolko je najvise bodova netko skupio???

ma bilo je ok...ja sam imao 6.5 pismeni i dobio 3 na usmenom...pitao je iz posebnog stjecaj prijevare i krivotvorenja i neke pretpostavke za uvjetnu ... sve u svemu one price za kd protiv okolisa i da se izivljava na studentima padaju u vodu, barem za ovaj rok :mrgreen:

Pmarinela

20-06-2009, 19:50

evo da i ja napišem nešto o ispitu kod as. Dragičević (iako ne znam kada će ih ponovno održavati, no nije na odmet). :mhm:
jako ugodan ispit, popriča s vama i o drugim stvarima, našali se.
koliko traži? traži ono što piše u knjizi :rotfl: hehe. moraš znati, ali ne na onaj način kao kod prof. da se prebacuje sad ovdje sad ondje i smišlja primjere pa ti cijelo gradivo primijeni na njega u sekundi. kad sam ja odg.nije se micala dalje od izvučenih pitanja.
neke pita duže, neke kraće- ovisi o preciznosti odgovora. super ja što postavlja podpitanja pa u biti odgovaraš i govoriš ono što ona želi čuti, što ju točno zanima. (kaj je meni super jer ja ne volim kad ti kaže neki pojam ili institut pa ti deri, ja volim konkretna pitanja)
jako je mirna i usredotočena.
na kraju ispita isto ustane i čestita vam na prolaznosti.
to je to.
:thumbup:
zbogom kp i hvala svima na ovom forumu na korisnim informacijama :smile:

Romulus

25-06-2009, 18:25

prvi put sam knjigu iz kp vidio početkom 3. mjeseca.
položio sam ispit 10. 6. a učio sam samo kp kroz cijelo to vrijeme.
doduše bilo je razdoblja kad sam se pripremao za debatu (uzelo mi ako 10ak dana učenja), bilo je razdoblja kad sam učio po samo 3-4 sata dnevno. ali mogu reći da sam, dakle oko 50 dana učio po cijeli dan, a ovo ostalo vrijeme barem pomalo.
moj zaključak je da za kp, ko što kaže suni treba najmanje dva mjeseca ali jako marljivog učenja. i to samo ako se uzme 8 derenčinovićevih glava(koje on traži) iz posebnog dijela.
dobro, ja sam dobio 4,valjda se dva može dobiti i s kojim tjednom manje učenja.

Kako učiti?
ko što sam rekao, ja sam učio loše i krivo otpočetka, tek sam kasnije shvatio najlakši način.
treba početi od poglavlja kazneno djelo i sudioništvo i započeti to učiti 10 dana, pa se onda prebacivati( kad vam bude dosta tih dogmi) na preostale dijelove općeg dijela i natrag vraćati na ovaj dio jer najteži dio je od 130- 365 (kd plus sudioništvo). tako se učeći ovo preostalo odmara od najtežeg dijela koji je stvarno teško učiti.
nakon oko mjesec dana učenja, prijeći na posebni dio i po mogućnosti ispisivati i kratiti jer ovdje je to moguće (osim ako se cilja za 5).
ključno za čim brže učenje je prebacivanje s pojedinih poglavlja ostavljajući ih nenaučenima do kraja pa onda opet vraćanje na njih i nastavljanje. npr. učim 10 dana, došao sam od 130 do kraja razloga isklj. pp pa ću sad na početak da naučim što je kp, o školama, prekršajima(1-67. str.), pa se onda vraćam na onu 225 i nastavljam tamo s krivnjom. i tako dalje.
bar 7 dana prije ispita ostaviti za ponavljanje.
možda nekome ne odgovara ovakav način učenja, ali govorim iz iskustva da ovako ide najbrže.

2Pac

26-06-2009, 15:52

Slažem se s Romulusom. Makar sam primjetio i da neke stvari na početku općeg dijela vrlo lako legnu kako se prolazi dalje kroz knjigu. Npr kada se prođu teorije krivnje i onaj uvod u sankcije, bilo bi stvarno dovoljno jednom pročitati škole i sve bi se bez problema zapamtilo jer u biti u školama je u kratkim crtama ili između redaka navedeno sve ono što se kasnije spominje u vezi toga. Sve se naknadno samo od sebe razrađuje i lakše shvaća kako se napreduje kroz gradivo. Osobno mislim da su oba dijela jako dobro napisana.
Ja sam počeo učiti početkom travnja i položio sam na drugom roku u lipnju. Solidnih dva mjeseca. I jedan savjet od mene - opći dio se treba učiti jako sporo i detaljno, i ništa bez razumijevanja. To je makar nešto što se može shvatiti i bolje zapamtit. Taj opći dio sam ponavljao dva puta po nekoliko sati, jednom za pismeni i jednom za usmeni, i bez problema sam ga riješio. Po nekom mom iskustvu, kp se i ne mora baš puno ponavljati, pa se u tome ne slažem s kolegama koje napominju da se mora ponavljati barem tjedan dana. Ali opet, ja imam drugačiji sustav rada, zbog čega idem sporije kroz knjigu ali se poštedim ponavljanja : kada naiđem na nešto što sam zaboravio ili mi nije skroz sjelo od prije (npr. spomene se posredno počiniteljstvo a ja se ne mogu sjetiti svih šest oblika), vratim se nazad na taj dio gradiva i utvrdim to. Tako mi se često događa da "zapinjem" i da se vraćam nazad umjesto da učim novo, ali po mom iskustvu tako se lakše zapamte nove stvari a i nakon što se 50 puta vratite na različite lekcije općeg dijela da ih utvrdite, ponavljanje neće biti potrebno, barem ne ono koje bi trajalo duže od 2 sata.

2Pac

26-06-2009, 21:52

Ljudi, kojih je to 8 glava koje se iz posebnog dijela trebaju znati?? Daj pliz napišite, vrijeme stišće i ne mogu naučiti sve.

I ima li itko ideje kako će izgledati pismeni sad 7.7.? Težak, lak...??

Po mom mišljenju najbitnija su poglavlja 1-5 i 8, plus stjecaji nekih imovinskih delikata sa kd iz kasnijih poglavlja, da se zna odnos (npr prikrivanje, pranje novca i sl). Od ostalog valjda znati ono bitno, npr samovoljno i nesavjesno liječenje iz devetog poglavlja itd. Naravno, ako znaš kod kojeg ćeš profesora, nauči njegova/njezina poglavlja uz ono najbitnije. Prioritet su svakako prvo, peto i osmo poglavlje (život i tijelo, spolna sloboda i imovina), to je valjda neka osnova, a iskreno bez toga se ne bi ni trebalo ići na ispit.

Ako pismeni bude kao na zadnja dva roka, onaj tko se relativno dobro pripremi ne može imat problema.

Romulus

27-06-2009, 02:22

derenčinović pita najviše život i tijelo i imovinu, pravosuđe i službenu dužnost iz posebnog dijela. a mislim da za sve njegove rokove vrijedi pravilo da u obzir dolazi samo 8 glava, tj. te 4 plus protiv rh, međ. pravo, spolna sloboda i čast i ugled.
ali najbolje pitati asistenticu dragičević koja će vam brže odgovoriti od profesora kojeg često između rokova nema jer je često na službenom putu.

a za one koji mogu birati zbog prosjeka iznad 4.2 preporučam da biraju derenčinovića ili martu jer kod njih oboje ocjena ne ovisi od trenutnog raspoloženja ili jednog netočnog odgovora.pitat će barem 5 pitanja uz 20ak potpitanja i tada reći koja je ocjena na osnovi pokazanog znanja.

nije kod njih lako odgovarati, čak mislim da bi derenčinović na skoro svakoj katedri osim kaznenog bio loš izbor jer je prilično strog ali uz ovu konkurenciju na katedri on je prvi izbor.

kitty

27-06-2009, 16:48

ovo sve sto romulus kaze je istina..uz dodatak kaznenih djela protiv slobode i prava covjeka i gradanina i kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladezi.

je bilo je i meni smijesno dok nisam pala zbog nepoznavanja zakonske definicije nasilnickog ponasanja u obitelji :mrgreen:

@miss-luce
da ti da zamijenis jedom karticu.
ako ni onda ne znas slijedi pad.
nezgodno je jedino ako izvuces dvije kartice s tim "egzoticnim" kd ::E:

Consigliere

30-06-2009, 16:21

Nigdje nisam mogao pronaći link na topicu za "best of KP - by MM85 i ekipa; pitanja sa pismenih ispita na jednom mjestu", na prvoj stranici link ne radi. Netko mi je rekao da ima ispravan link dalje na topicu, ali ja ga nisam uspio pronaći.

Molim vas ako netko ima link pls neka ga stavi u reply.

Hvala.

Ja sam rekao da ga imaš dalje na forumu i tu je..

http://www.pravokutnik.net/forum/showthread.php?p=365338#post365338

Uzeo si mi cijelih minutu života da ga neđem:mad2:

2Pac

30-06-2009, 18:00

Koliko sam shvatio, traži se pojašnjenje nullum crimen, nulla poena sine lege scripta. To podrazumijeva opis kd i sankciju - izvori za kd su zakoni, a kao odstupanje su odredbe međunarodnog prava (jer obuhvaćaju anglosaksonsko pravo koje je i običajno) i uredbe sa zakonskom snagom (jesu pisane, ali nisu zakoni). Što se sankcija tiče, izvori su, osim zakona, uredbe sa zak. snagom, bez međunarodnog prava. Znači po tome bi odstupanja bila međunarodno pravo u smislu bića kd, te uredbe u smislu bića kd i sankcija.

Isto tako, običajno kp i mi prihvaćamo u neku ruku, ali samo kada se radi o ukidanju kd (nikako stvaranju novih ili pooštravanju postojećih), razlozima isklj. protupravnosti te ograničavanju kažnjivosti. Znači, u našem pravu običajno pravo ide prema ublažavanju sankcija.

Nisam siguran u odg, ali ne znam šta bi drugo moglo biti. Ja sam imao to pitanje, i napisao sam samo ovo što sam ti naveo u prvom paragrafu i mislim da su mi priznali.

martin_

30-06-2009, 22:27

2Pac

01-07-2009, 14:39

Ne znam, meni to ne zvuci kao da je to to. Medunarodni (ratificirani) dokumetni su sastavni dio pravnog poretka, to sto se ne nalaze u KZ-u to ne znaci da se na njih ne odnosi nullum crimen....scripta. Tako bi mogao reci i za blaneketne propise onda, zapravo za cijelo sporedno kazneno zakonodavstvo.

Blanketni propisi se nalaze u KZRH i drugim zakonima, dakle oni spadaju pod zakone (i pisani su). Ali uzimaš u obzir pogrešan pojam - u knjizi spominje međunarodno PRAVO kao izvor za kaznena djela, dakle to je širi pojam od međunarodnih dokumenata. Ti dokumenti spadaju u kategoriju međunarodnog prava, koja bi po sebi trebala predstavljati odstupanje pošto smo ustanovili da obuhvaća i anglosaksonsko običajno pravo.

Uredbe sa zakonskom snagom se uopce ne razlikuju od zakona, kada govorimo o ovom nacelu. One potpuno zadovoljavaju kriterije ovog nacela i izjednacene su sa zakonima, sto pise i u knjizi.

Ako se dobro sjećam ustavnog prava, te uredbe nisu iste zakonima ni formalnopravno ni materijalnopravno. Jedino u čemu su izjednačeni su u snazi, i to ne na neodređeno vrijeme. Ipak mislim da se te uredbe ne mogu uzeti za zakone pošto su uredbe, jel.

Ovo sto si rekao - "podrazumijeva ops KD i sankciju" - to je zahtjev odredenosti zakonskih opisa, odnosno sine lege certa, pa si na neki nacin spario dva podnacela, sto mislim da nije tocno.

Nullum crimen, nulla poena sine lege + scripta, stricta, certa, praevia. Dakle, sva četiri načela obuhvaćaju opis kd i sankciju (crimen, poena). Određenost ne podrazumijeva pisanost, i obrnuto, zato i postoje sva ta načela.

Ali ima mi smisla ovaj drugi odlomak sto si napisao, valjda je to. Ma ne znam, ima zbilja nepotrebno debilnih pitanja.. Ali hvala stari, pomagao si mi, budem te ja jos zagnjavio ; ))

p.s. ides sad na rok u sedmom ili si polozio?

Čuj, pitanja ustvari nisu uopće debilna, iako sam i ja tako mislio dok sam pripremao kp. Moj savjet je da se uopće ne zamaraš pitanjima sa prošlih rokova, ne ide ti to. Čak i da nađeš sve odgovore, samo ćeš znati odg na konkretna pitanja. Ti samo nauči što više možeš i jamčim ti da ti nijedno pitanje neće biti debilno kada dođeš na ispit. Kad obuhvatiš dovoljno gradiva, odgovori ti se sami nude na svako pitanje, barem djelomično. Gradivo je jednostavno takvo, samo sebe nadopunjuje.

Tako da nemaš brige oko pitanja ni pismenog. Mislim da je ispit posve razuman i sve se može riješiti, čak i ako ne znaš točno što trebaš napisati, uvažit će ti ako navedeš druge relevantne stvari tako da ćeš uvijek nešta znati napisati i eto ti na brzinu usmenog ispita.
Položio sam 16.06., ali naravno, ako mogu pomoći, pitaj.

martin_

01-07-2009, 23:38

Blanketni propisi se nalaze u KZRH i drugim zakonima, dakle oni spadaju pod zakone (i pisani su). Ali uzimaš u obzir pogrešan pojam - u knjizi spominje međunarodno PRAVO kao izvor za kaznena djela, dakle to je širi pojam od međunarodnih dokumenata. Ti dokumenti spadaju u kategoriju međunarodnog prava, koja bi po sebi trebala predstavljati odstupanje pošto smo ustanovili da obuhvaća i anglosaksonsko običajno pravo.

Ako se dobro sjećam ustavnog prava, te uredbe nisu iste zakonima ni formalnopravno ni materijalnopravno. Jedino u čemu su izjednačeni su u snazi, i to ne na neodređeno vrijeme. Ipak mislim da se te uredbe ne mogu uzeti za zakone pošto su uredbe, jel.

Nullum crimen, nulla poena sine lege + scripta, stricta, certa, praevia. Dakle, sva četiri načela obuhvaćaju opis kd i sankciju (crimen, poena). Određenost ne podrazumijeva pisanost, i obrnuto, zato i postoje sva ta načela.

Čuj, pitanja ustvari nisu uopće debilna, iako sam i ja tako mislio dok sam pripremao kp. Moj savjet je da se uopće ne zamaraš pitanjima sa prošlih rokova, ne ide ti to. Čak i da nađeš sve odgovore, samo ćeš znati odg na konkretna pitanja. Ti samo nauči što više možeš i jamčim ti da ti nijedno pitanje neće biti debilno kada dođeš na ispit. Kad obuhvatiš dovoljno gradiva, odgovori ti se sami nude na svako pitanje, barem djelomično. Gradivo je jednostavno takvo, samo sebe nadopunjuje.

Tako da nemaš brige oko pitanja ni pismenog. Mislim da je ispit posve razuman i sve se može riješiti, čak i ako ne znaš točno što trebaš napisati, uvažit će ti ako navedeš druge relevantne stvari tako da ćeš uvijek nešta znati napisati i eto ti na brzinu usmenog ispita.
Položio sam 16.06., ali naravno, ako mogu pomoći, pitaj.

Eh dvopek, sto da ti kazem, evo odlucio sam malo bolje prouciti pitanje sam, obzirom da me tvoj odgovor zbunjivao i smatram ga pogresnim, odnosno tek u jednom segmentu tocnim. Uglavnom...

Za blanektne propise nisam niti rekao da ne ulaze pod navedeno nacelo, dapace, bas sam naglasio da ulaze.

MEDUNARODNO PRAVO
Sto se tog, sad vec, famoznog medunarodnog prava tice, ono ne predstavlja iznimku od navedenog nacela - zasto? Kao prvo, Ustav predvida da se KD mogu propisivati medunarodnim pravom. Istina je da ono moze biti i obicajno (obzirom na anglosaksonske koncepcije), ALI Ustav RH trazi da kazna bude UVIJEK odredena zakonom - a ako zakon propisuje kaznu, onda je isto tako duzan oPISATI i KD za koje se takva kazna moze izreci.

Kao drugo, medunarodno pravo propisuje KD putem medunarodnih ugovora, a oni moraju biti ratificirani u Saboru, te tim trenutkom postaju PISANI ZAKONI. Dakle, MEDUNARODNO PRAVO U REPUBLICI HRVATSKOJ NE MOZE PREDSTAVLJATI IZNIMKU OD NACELA DA ZAKON MORA BITI PISAN (ako se govori o KD).

Iznimku od nacela, u smislu obicajnog prava predstavljaju uglavnom razlozi iskljucenja ili ogranicenja odgovornosti. Prije svega se misli na razloge iskljucenja (materijalne*) protupravnosti. Uz uvjet da su takvi obicajni ustaljeni, i na neki nacin normativno obvezujuci, odnosno da ne postoji suprotni obicaj. Pri tom sudska praksa ne ulazi u obicajno pravo. - to bi bio djelomicno moj odgovor na cijelo pitanje

p.s. osim toga u knjizi, str. 74, pocetak treceg odlomka. Koristi se konstrukcija.. „Na PRVI SE POGLED CINI da Ustav dopusta odstupanje od nacela da se KD moraju utvrdivati pisanim zakonom, jer predvida propisivanje medunarodnim pravom (koje moze biti obicajno)“. Ali to nije tako, to se samo na prvi pogled cini, zbog svega gore navedenog.

Mozda si zato pobrkao, zbilja ne znam.

p.p.s.
UREDBE
Sto se uredbi tice, ne znam jesam li ja nejasno mozda napisao, ALI ja u niti jednom trenutku nisam rekao da su zakoni isto sto i uredbe. Pa naravno da nisu, ALI u pogledu nacela nullum crimen sine lege scripta bome jesu. Kao sto ti i sama knjiga kaze na str. 73. - dopusti da citiram; "Vec sam pojam zakona podrazumijeva pisanu formu. Sa zakonom su U TOM POGLEDU izjednacene uredbe sa zakonskom snagom.." - dakle, ne moze se kazati da su uredbe iznimka od nacela da zakon mora biti pisan. U SMISLU OVOG NACELA izmedu uredbi sa zakonskom snagom i zakona postoji znak jednakosti, i pogresno je reci da one predstavljaju iznimku od nacela.

p.s. debilna pitanja - oke, priznajem ti, nisam odabrao lijepu rijec. Poanta je bila samo da na lezerniji nacin kazem kako smatram da je pitanje djelomicno trik pitanje, da trazi vise koncentracije, i da nije potrebno da se pojavljuje na pismenom ispitu, tim vise sto je kriterij katedre na 70%, a vrlo je moguce da i onome tko je naucio nacelo zakonitosti lako oduzme dragocijenih pola boda,.. odnosno da je mozda primjerenije postaviti ga na usmenom ispitu kao pitanje za vecu ocjenu..ma whatever..

Thanks stari