II./IV. Europsko Javno Pravo

[Löwin Lily]

I uopće ne prihvaćam vaš ton kad kažete "idite radit onda na ta divna svjetska sveučilišta." Bili, radili, vratili se. Da smo ostali ne bi vam imao tko predavati i vi biste išli na "bauštelu."
Imate pravo, da nema ovog predmeta mi bi svi završili na bušteli. :smt010

[djevojcica sa sibicama]

ne kažem da je katedra za ejp savršena, al mislim da nema smisla ovak napadat katedru kad većinu stvari koju su nam omogućili je za druge katedre čisti sf.
u odnosu na druge najmanje zaslužuju ovak stroge kritičare :smt102
ak niš drugo, sama prilika da se požalite prek foruma i znate da vas je netko čuo :D je super

[Löwin Lily]

Moja kritika se odnosi na:
1) upis ocjene u mutavo vrijeme
2) njeno žaljenje kak je njoj teško u klimatiziranoj sobi lupat žigiće dok ispija osvježavajući sok- wtf
Samo to.
I da, zanimljivo je što nam odgovara na provokacije, a ne može odgovorit dečku koji je već 5 puta pitao kaj je s rezultatima kojih još nema.

[mariaa]

Ja nikog ne napadam, nije mi to bila namjera. Rekla sam da sam to primjetila i da mozda grijesim. Uostalom, meni se upravo ova katedra cini kao da je otvorena za sve prijedloge, pa makar i one manje ostvarive. Nemaju se oni zbog toga zasto vrijedati. Oni rade puno toga sto njihovi kolege na europskim sveucilistima ne rade, ali situacija s nama i nasim europskim kolegama se ne moze ni usporediti i toga trebamo biti svjesni. Inace cijenim napore ove katedre.

[ejp]

Zašto je to tako? Razmislite. Studomat je odredio rok na početku akademske godine. Ispit mora biti popodne da mu mogu pristupiti i izvanredni studenti. Ako nema zapisnika, ne mogu se upisivati ocjene. Zapisnika nema tako dugo dok ga Studomat ne generira. U pon., ut. sri. i petak imamo usmene ispite cijeli dan. Onaj tko bi trebao upisivati ocjene u indeks (administracija), to ne radi.

I što sad. Jesmo li mi krivi? Drugi tjedan? Drugi tjedan imamo rezultate pisanog ispita od četvrtka, usmeni ispit, upis seminarskih ocjena. Itd.

Kao da je nama lako. I onda nas još ovako kinjite. A studenti su samo 50% naših obaveza.

[zabica]

ok,ja se ne želim svađati,al me samo zanima kaj da radim..ako index za upis ocjene i potpisa iz seminara moram ostavit u 10 i podić u 4 popodne,a vrlo vjerojatno će mi negdje u to vrijeme biti i usmeni iz nacije..mislim nemrem doć na usmeni bez indexa.... :roll:

[rei]

okej, čitam ovdje neka zapažanja i jednostavno ne mogu vjerovati da se napada ova katedra!
na ovom faksu je toliko profesora kojima se živo fućka za studente i koji samo traže načine da nas zakinu (sjetimo se samo pravne informatike i ustava ove godine) i onda se ide prepirati s katedrom koja nam stvarno nastoji olakšati polaganje ovog predmeta, koja nam izlazi u susret s čuvanjem ocjena dok god imamo pravo studiranja, koja je rekordna u ispravljanju kolokvija i koja se javlja ovdje na forum da bi nam odgovorila na pitanja!!!
ma molim vas, navedite mi još jednu takvu !!
pa zar stvarno ne možete ni sa čim biti zadovoljni??
da su sve katedre kao što je ova studiranje bi na našem faksu bilo puno lakše....
ma svaka čast svim profesorima iz ejp-a!!
samo tako nastavite,ima i nas zahvalnih! :smt002 :smt006

[ejp]

ok,ja se ne želim svađati,al me samo zanima kaj da radim..ako index za upis ocjene i potpisa iz seminara moram ostavit u 10 i podić u 4 popodne,a vrlo vjerojatno će mi negdje u to vrijeme biti i usmeni iz nacije..mislim nemrem doć na usmeni bez indexa.... :roll:

Da, evo vidiš, zašto ne? Zato jer su tako postavili. Mogli smo i mi reći nešto takvo. U biti, trebalo bi napustiti indekse i u potpunosti prijeći na elektronsko vođenje evidencije, a studenti bi u referadi dobili transkript ocjena na zahtjev. To NIJE komplicirano, ali to se mora sjetiti netko drugi a ne mi na katedri. Indeksi postoje još samo na rijetkim sveučilištima.

[fat drummer]

lolz ejp! pa bio je onaj eksperimentalan sustav na feru koji je krasno prošao
na feru recimo, studomati funkcioniraju
kod nas ne

mislim da je to dovoljan pokazatelj

[advocatus diaboli]

samo tako nastavite,ima i nas zahvalnih! :smt002 :smt006
Tako je :king: (jedina primjedba je na situaciju ovih kojima još nisu stavljeni rezultati :? )
Katedro, nemojte mislit da vas nitko ne voli. Takvi su u manjini, ali su glasniji :-D

Živjeli! :headbang:

[tyrandas]

čitam i ne mogu vjerovati da netko može napasti katedru, jednu od rijetkih, vrlo rijetkih, koja čini sve što može da svima olakša polaganje ispita.

otkad je to posao katedre na fakultetu da se brine o terminima utakmica reprezentacije? :shock:

a uostalom, kome se ne sviđa, neka si odredi prioritete. postoji par opcija:
a) ako je prioritet utakmica - odjaviš ovaj rok, prijaviš sljedeći, sreća su u 6. mjesecu čak 2 roka :shock:
b) ako ipak odluka padne na ispit, nabaviti mali radio, i neposredno prije i poslije ispita pratiti prijenos :-D

kao što netko reče, jedina primjedba koja stoji je u vezi rezultata, a vjerujem da će se katedra i oko toga potruditi

[fat drummer]

da, to s utakmicom mi je fascinantno... mislim, dobro da se katedra ne mora početi prilagođavati osobnom horoskopu studenata rođenih u trećoj jupiterovoj kući
ajde ono da će u 6 smak svita pa bi bilo okej da svi dođu doma do tada, a kad ono utakmica

[malimrav85]

Ja ne vjerujem. Ovaj dio ću jednog dana odovjit od topica i to će biti poseban topic.
:smt005
Utakmica je pa bi bilo dobro da se odgodi ispit. :smt005 Baš me zanima da li bi se sa takvom idejom išlo na neku drugu katedru.
:smt005

[konzerva]

Baš me zanima da li bi se sa takvom idejom išlo na neku drugu katedru.
:smt005
kurtoviću bi se dopao takav prijedlog :smt005

[Nivette]

jedina katedra koja se trudi biti organizirana, koja redovno azurira svoju stranicu, ispit koji smo svi prosli na prejednostavan nacin (nacin na koji nismo navikli kod nas na faxu), kolokviji koje je pisalo po 700-tinjak studenata ispravljeni rekordno (osim par iznimaka) i vi pljujete :smt011

svaka vam cast =D> =D> =D>

[legionar]

Vi ste udlu, lijepo u Ustavu piše da je dan igranja repke neradni dan... Ovakvo podrivanje ustavnopravnog poretka je neviđeno u svjetskim razmjerima :shock:

[salty]

Moja kritika se odnosi na:
2) njeno žaljenje kak je njoj teško u klimatiziranoj sobi lupat žigiće dok ispija osvježavajući sok- wtf


iss sad si ga fakat pretjerala, mislim da situacija nije riješena najbajnije, ali isto tako mislim da su dovoljno ljudi (čitaj: imaju osobine ljudske vrste poput susretljivosti, razumjevanja isl.) a) i sa EJP Katedre b) i sa Katedra na kojoj ćemo polagat te da će nam izaći u susret ili a) naknadnim upisom seminarske ocjene ili b) 'čuvanjem' ocjene par sati/dana i naknadnim štambiljanjem ocjene

inače preporučam korisniku "ejp" (za kojeg nekako sumnjam da je profesor s Katedre), da se suzdrži bilokakvog daljnjeg prepucavanja sa dotičnim, jer se došlo do časa kad oboje i Lily i ejp mlate praznu slamu

argumenti su izneseni, daljnje rasprave su besmislene

ps. inače svaka čast "ejp-u" na praćenju foruma i reagiranju, ipak kažem, trud usmjeriti ka svrsishodnijim reakcijama jer ima puno ljudi sa konkretnim problemima, pitanjima koja isto tako traže konkretne odgovore, savjete, upute, dok ovo pretjerano bacanje loptice tj. argument - kontrargument ili čak uvreda-protuuvreda nije niti kolegijalno niti ukusno

toliko :smt006

update: ja se samo nadam da sad na ovim rokovima muški dio profesora neće biti previše razočarani sad ako spušimo prvi krug pa rušit zbog lošeg raspoloženja :smt005
(i ja sam muško ali Euro08 euforija me zaobišla)

[O-Ren Ishii]

Ajme ljudi- puno baba, kilavo dijete,iliti- 2 stranice prepucavanja i komentiranja, a čovjek jadan i dalje ne zna šta će sa svojim indexom i sa svojim usmenim koji mu je u vrijeme kad bi indexi trebali bit na ejpu! Dakle, draga katedro (inače, meni isto jako simpatična katedra, lagan ispit, nalakša 5ica u indexu, asist Perišni super, itd, al to sad nije bitno, svatko nek misli šta hoće) dajte recite nevinom čovjeku dal može doć drugi dan s indexom po upis ocjene il što da radi! A ti Mrav budući da tak i tak sad nemaš kaj radit s čistom drugom, mogo bi malo pročistit ovaj topic, a ne da se od šume ne vidi jablan! :smt006 :smt002

[mrzim]

Veliki pozdrav svima sa stavom "zasto pljujete po ovoj katedri, oni su tako super/sto puta bolji od drugih"... bas mi se svidja, to znaci da ako je netko dobar nije u redu ga kritizirati. Jer kritika je ustvari kazna, nesto za zloceste. Nikako povod za raspravu. Ili opravdani zahtjev. Ili nedo bog, prilika da se promjeni na (jos)bolje. Fuj, kakve hereticke primisli.

Ustvari, ako katedra uvazi ove sitne "tehnikalije" i postane jos malo bolja, onda moze prof. Rodin skupiti kolege i prebiti nekog nasumicnog studenta na mrtvo ime ispred hnk. Prof. Capeta ga malo zaciplariti za kraj. A mi ostali necemo imati pravo ih kritizirati zbog toga - jer ipak su oni tako dobri, jedini provode nesto priblizno bolonji i stvarno su susretljivi prema studentima. Osim prema tom nesretniku. Ali cak su i njega susretljivo pretukli.

Uostalom, ocigledno je netko sa katedre prisutan u raspravi (ejp), pa niti jedna osoba s katedre nije zasluzila da ju smatramo totalnim kretenom - tako da im mozemo dati da se sami brane. (eto, dosada bas fino obrazalazu zasto je sistem takav kakav je) Ne treba im patronizirajuce "joj nemoj njih dirat, oni su tako dragi". Uostalom, ako nema razumnog opravdanja, onda je kritika na mjestu...

@ kolega sa indexom
ima brojevi telefona od svih clanova katedre na stranici, pa mozda ako pitas...

[kitty]

jedna stvar je konstruktivna kritika, a druga nekulturno ponasanje i trolanje jer se nema sto raditi sa svojim slobodnim vremenom.

bilo bi lijepo svoje frustracije iznositi na nekom drugom mjestu ili ih barem na jedan pristojniji nacin iznijeti. :smt006

ajmo sad na temi nastaviti korisnim savjetima koji bi ostatku forumasa eksli mogli i pomoci. :smt001

[Penelope]

ne namjeravam se upletat u provokacije i iskreno briga me, položila sam ispit i kraj. ali ovi komentari tipa :to rade sekretarice, ili da nema nas vi(studenti) biste bili na baušteli -su naprasto sramotni...nije ni čudo da nas studenti drugih fakulteta smatraju snobovima i napuhanim kokotima...pa gle samo kakav nam primjer netko od profesora daje(ako ejp uistinu predstavlja katedru)...ovom svijetu trebaju i sekretarice i radnici na baušteli pa ovaj komentar ejp-a zvuči kao čisto omalovažavanje. od akademski obrazovanog građanina bi se očekivalo da ne diskriminira ni po kojem kriteriju. inače, ne mogu reći da imam neke pretjerane zamjerke katedri, ali tko god ovo napisao neka drugi put razmisli prije nego bubne i ostane živ.

[advocatus diaboli]

[color=#000000]jedna stvar je konstruktivna kritika, a druga nekulturno ponasanje i trolanje jer se nema sto raditi sa svojim slobodnim vremenom.

[Mila]

ok,ja se ne želim svađati,al me samo zanima kaj da radim..ako index za upis ocjene i potpisa iz seminara moram ostavit u 10 i podić u 4 popodne,a vrlo vjerojatno će mi negdje u to vrijeme biti i usmeni iz nacije..mislim nemrem doć na usmeni bez indexa.... :roll:


kako ti mozes uopce upisivati predmet s druge godine u index kad nisi očistila prvu??

[kitty]

Svima koji imaju administrativnih problema s ovim (ili bilo kojim drugim predmetom) savjetujem slanje mejlova nekom od profesora. Koliko čujem, prof. Rodin poprilično brzo odgovara na sve upite.

[Pearl]

ljudi, da li ste prisustvovali ovom kaosu i kolapsu danas prilikom podizanja indexa nakon upisa ocjena???

ovo je zbilja nevjerojatno i jadno!!! i ne znam po cemu i zbog cega se katedra hvali da je najorganiziranija katedra... hm, vjerojatno po tome sto za vrijeme predavanja budno bdije nad svakim nasim migom i sve izostanke marljivo zapisuju...

ja sam jos uvijek sokirana zbog te neorganiziranosti...hm... zahvaljujuci takvoj organizaciji necemo u EU do 2011 godine pa makar imamo katedru koja predaje o sistemu te zajednice...al bitno je da nasa katedra ima dvojezicnu adresu na stranici svoje katedre, jer bez toga se ne moze u EU, bez obzira na nasu organiziranost / neorganiziranost.

kaos je bil i kad su se potpisi dijelili.. zar se to en kze drugacije rijesiti?? zar zbilja mora biti takva guzva??

mogli su to sa upisom drugacije organizirati, npr da ljudi koji su trebali doci u odredeno vrijeme po index udu u dvoranu, vrata se zatvore i indexi podijeli i tako dalje...


svaka cast i sve pohvale demosima s jakim glasnicama koji su izdrzali iako su po nekoliko puta prozivali imena studenata jer zbog silne guzve nisu ni culi prozivke... nadam se da su ih glasnice sluzile i za vrijeme utakmice hrvatska.njemacka :) .


ps. jako sam razocarana ovom katedrom.. zbilja sam mislila da je organiziranija i samim time proeuropski orijentirana...

[Coccolino]

slažem se da je danas bio totalni kaos :evil:

stvarno se moglo puno bolje to organizirati :evil:

[advocatus diaboli]

Danas užas, katedro: :cussing:

[Pearl]

pa ocito niste vidjeli koliko je indexa trebalo poštambiljat i upisat ocjene i sl.+ koliko ih je doslo ostavit index a da nisu prijavili ispit.vrlo genijalno
ionak su radili cijeli dan




sve ja to kuzim i svjesna sam toga, ali to ih uopce ne opravdava... to sto se oni ne znaju organizirati, a znaju koliko nas je koji trebamo potpise, ocjene i slicno,... tu mi nismo krivi... samo nastaje kaos nepotrebno jer se sve to moze drugacije organizirati....

[nestorov]

ma,nisu tolko oni krivi kolko ima "osebujnih" studenata.lijepo piše u kolko je koja grupa za predat indeks,ali neee;naseru se svi oko onih demosa ko mladi majmuni umjesto da čekaju.ali,biseri koji su došli po ocjenu a da ispit nisu prijavili :evil: što će to poslije od pravnika biti :lol: :badgrin: :smt009

[advocatus diaboli]

Da nasrali su se studenti bezveze, al kakve to ima veze s tim što su nekom sa slovom M podijelili indeks u 16h, a netko sa slovom G čekao tri gladne godine??? Gdje je tu pravda?
:-D

[Dakia]

Priča ide ovako...

Ja nikako nisam mogao u četvrtak doći na faks pa mi brat umjesto mene ostavio index. Problem je u tome što se nismo shvatili i što ga on kasnije nije podigao. Također imam osječaj da sam ja jedna od onih ˝genijalnih˝ i ˝osebujnih˝ koji su propustili prijaviti, naime nisam znao da se ta prijava odnosi i na seminar. U biti čini mi se da sam jedan od onih koji nisu registrirani u sustavu pa da ni nisam mogao prijaviti seminar, nije isprika, al rijetko sam na faksu tak da sam očito propustio obavijet o ovome... Ak sam dobro shvatio moram se prvo u referadi registrirati za nešto i zatim doći na upis seminara, ocjena iz predmeta me ne zanima, još nisam očistio prvu... Jel tako? Glavno stvar što me mući i na koju trebam odgovor je - gdje je moj index? I drugo, jel mi za ˝registaraciju˝ potreban index?

[Sefica]

sad mi na jednoj stranici pise EJP - ODLICAN (5) a s druge EJP - DOBAR (3) i onda to DOBAR (3) prekrizeno i zamrljano i nist se ne vidi sta sa strane pise

i na sta sad to lici. pogotovo kad cu morat kopirati index i slati za stipendiju. :smt085

a lijepo sam pitala demosicu - A STO S NAMA KOJI SAMO TREBAMO ZAPISNIK? medjutim, u toj gunguli ona mi je samo uzela index i tutnula sa strane.


brijem da bi bilo najbolje da kažeš da si izgubila index i sve ocjene ponovno upišeš...mislim-trojka u indexu???ko zadnji luzer...užas...

[Pearl]

sad mi na jednoj stranici pise EJP - ODLICAN (5) a s druge EJP - DOBAR (3) i onda to DOBAR (3) prekrizeno i zamrljano i nist se ne vidi sta sa strane pise

i na sta sad to lici. pogotovo kad cu morat kopirati index i slati za stipendiju. :smt085

a lijepo sam pitala demosicu - A STO S NAMA KOJI SAMO TREBAMO ZAPISNIK? medjutim, u toj gunguli ona mi je samo uzela index i tutnula sa strane.

nekak imam osjecaj da ljude bas briga za to sto ti danonocno nagledavas svoj index pun petica i sto ce neki uber dedeki misliti o tebi dok ti budu ili ne budu dodjeljivali stipendiju za najstudosa u svemiru.

fakat ljudi imaju pametnijih briga od toga.

neki su cekali satima da vide "dovoljan".
a djeca u africi nemaju kaj za jest.
penzici kopaju po smecu da bi zaradili 50 lipa.

tebi je zamrljan index.
bu-hu.


genijalno, al zaboravljas da je mozda i ta ocjena, i ta petica i ta stipendija potrebna toj studentici isto onoliko koliko je penzicu potrebna svaka boca, i koliko je potrebna hrana djeci u africi... hm... ili mozda nekome 70 metara duga jahta...

[Alita]

Draga elizabeta i sefice...mislim da ste se okomile na krivu osobu.

[djevojcica sa sibicama]

ma bezveze, poanta je bila da su se dobrom organizacijom te stvari mogle izbjeći [što su i drugi primijetili ne samo maat], a ne da je trojka kraj svijeta, no dobro
idemo dalje :D

[elizabeta]

koliko god to bezazleno bilo nama tu na forumu, maat se negdje sklupcala u kut prazne, mracne i hladne sobe i place....

[suni]

sad mi na jednoj stranici pise EJP - ODLICAN (5) a s druge EJP - DOBAR (3) i onda to DOBAR (3) prekrizeno i zamrljano i nist se ne vidi sta sa strane pise

i na sta sad to lici. pogotovo kad cu morat kopirati index i slati za stipendiju. :smt085

a lijepo sam pitala demosicu - A STO S NAMA KOJI SAMO TREBAMO ZAPISNIK? medjutim, u toj gunguli ona mi je samo uzela index i tutnula sa strane.

nekak imam osjecaj da ljude bas briga za to sto ti danonocno nagledavas svoj index pun petica i sto ce neki uber dedeki misliti o tebi dok ti budu ili ne budu dodjeljivali stipendiju za najstudosa u svemiru.

fakat ljudi imaju pametnijih briga od toga.

neki su cekali satima da vide "dovoljan".
a djeca u africi nemaju kaj za jest.
penzici kopaju po smecu da bi zaradili 50 lipa.

tebi je zamrljan index.
bu-hu.

jebena ti je argumentacija. znaci pravni fax je bolji od kampa za izbjeglice u etiopiji. no shit :smt005

ziher i ti imaš svoje mušice ali si valjda dovoljno pametna da ih ne iznosiš na forum pa da ih neka nadrk baba proglasi glupima jer eto postoji ljudi koji nemaju kaj za jest

[Pearl]

neki su ocito zavidni sto jedni imaju dobre ocjene i mogu traziti stipendiju... i onda se ti zavidni ljudi, najvjerojatnije bogatuncici javljaju s neumjesnim komentarima i pokusavaju izigravati tzv. solidarnost...

jadno

[Penelope]

najvjerojatnije bogatuncici



hahaha...daj , molim te...hahaha...i nekome tko nije bogatunčić može se sličan problem činiti smiješnim...to uopće nema veze s tim...ah,koga briga...

[Maat]

joj dajte nemojte fantazirat :lol:
o cemu se radi: modus operandi. :-D salu na stranu; PUT do cilja. nacin na koji se obavljaju stvari. pa ako se dobro odrade predavanja, neka se onda odradi do kraja i upisu ocjene ljudima kak spada - bilo je 700 ljudi - bilo je. jer su svi zaradili svoje dvojke, trojke, cetvorke i petice. pa im treba svima valjano i upisati. ali ta organizacija je stvarno bila kaos, a svoje misljenje je forumas "ejp" vec izrazio na ovom forumu: to nije njihov posao nego posao administracije. to je pristup. hm. pa ak se netko busa u prsa organiziranoscu i dalekovidnim idejama, nek se ne bruka ovakvom aljkavoscu u operativi. ;)

[kitty]

fantazirate u tri pm.

na ispitu iz rima/nacije se dozivi da cekas satima da te netko pocne ispitivati rimske careve ili da te srusi na nekoj pizdariji, a vi se zalite sto ste dobili ocjenu nakon kolokvija koji ste pisali sa svim materijalima pred sobom i bez ikakvwe obaveze usmenog odgovaranja.

ovdje malo duze pricekas index jer je prolaznost fakin 90% i vidim masovnu histeriju.

i da, katedra iz ejp je definitivno razlog zasto necemu u europsku uniju :smt009 *

*pogledati definiciju sarkazma

[elizabeta]

neki su ocito zavidni sto jedni imaju dobre ocjene i mogu traziti stipendiju... i onda se ti zavidni ljudi, najvjerojatnije bogatuncici javljaju s neumjesnim komentarima i pokusavaju izigravati tzv. solidarnost...

jadno

eh...kaj je najbolje od svega...

nemam na cemu bit zavidna jer i ja mogu dobiti najbolje stipendije koje se neude,a neke vec i primam..

samo kaj nisam takva da ljudima ovdje to nabijam na nos...

pih...

[Maat]

o cem ti pricas? i s kim...? :?

nemoj bit offtopic ak nemas nist pametno za rec, ovdje se vodi zanimljiv razgovor o propasti lisabonskog ugovora \:D/

nikad nisam bila za slobodu kretanja radnika anyway. da nam dodju tu kojekakvi sabani radit bez ikakvih ogranicenja, a nasi ljudi odlazit van...? sto ce nasi kvalitetni ljudi jedva docekat. a ovdje ce dolazit tko: englezi i svedi? malo sutra. :smt005

[suni]

ok sad bi bilo dosta-ja ne znam iz kojeg razloga ali ovaj topic je jedan od najgorih po pitanju prepucavanja i svadanja.
uvijek neke scene i problemi ovdje. pa ja se pitam zasto bas tu na ejpu od svih predmeta toliko tenzija i zločestoće...

molim vas da se prekine ovo svadanje, vidimo kakav je tko po postovima i tu se nema vise kaj rec :smt006 :smt006

suni

[Pearl]

o cem ti pricas? i s kim...? :?


nikad nisam bila za slobodu kretanja radnika anyway. da nam dodju tu kojekakvi sabani radit bez ikakvih ogranicenja, a nasi ljudi odlazit van...? sto ce nasi kvalitetni ljudi jedva docekat. a ovdje ce dolazit tko: englezi i svedi? malo sutra. :smt005


ni meni se ta apsolutna sloboda kretanja radnika ne svida... svi koji kod nas vrijede odlaze van i upravo zbog toga nikad na zelenu granu... a dolaze nam Bosanci i ostali s istoka... nasa gradilista i brodogradilista su puna uvozne radne snage (s Balkana) dok su nasi ili na burzi ili su odleprsali van... i sve cesce u centru Zagreba vidim "zamaskirane" zene Muslimanke kako su se fino udomacile...

a EU... hm... ni teoretski gledano ta tvorevina nece opstati... uvijek postoje oni jaci koji kroje politiku slabijih u svoju korist... a taj ESud je politicko tijelo koje odlucuje i presuduje kako mu u kom trenutku odgovara... cas je nadlezan za neko pitanje, cas nije jer mu ne odgovara...

i sve se svodi na politiku jaceg...

a i ne znam koliko ste upuceni, ali cak je i Austrija razmisljala o izlasku iz te Zajednice... a ne smijemo zaboraviti da je po nekim statistikama gospodarski jaca od Njemacke...

[poskočica]

Ajd, -cut- odi doma!
and who the hell are you da objavljuješ osobna imena na forumu?? :evil:

[dorro]

edit postova.

Ako se netko nije želio registrirati imenom i prezimenom (kao 99% forumaša), postoji razlog za to. Iz istog razloga je ZABRANJENO iznositi nečija imena ili prezimena na forumu!!!

Ovaj forum je postavljen na ultra liberalnim postavkama (pišita što god želite o faksu, profesorima ili forumašima, šaljite se međusobno na koja god mjesta hoćete), ali postoje granice, a prva je zaštita nečije privatnosti.

Dajte se korektno ponašajte po pitanju tog pravila...

[Sefica]

sve bi bilo super da se Maat jednostavno požalila na neorganiziranost katedre, kaos pri upisu ocjena, pa čak i da se samo požalila na činjenicu što su previdjeli već upisanu ocjenu u indexu...ali mislim da nisam jedina kojoj pada mrak na oči od forseva tipa "kak ću ja sad jadna prilikom prijave za stipendiju dat njima zamljani index sa trojkom unutra?!?"...i to nema veze sa nikakvom ljubomorom...isto tako mi je pao mrak na oči kad je ta ista Maat komentirala bodove s prvog kolokvija i napisala "16, srednja žalost..."...oke, to je njeno mišljenje, njen stav da 16 bodova nije dovoljno, da je to nekakav jad i bijeda, al isto tako razmislite kako se osjećaju studenti koji su se veselili sa svojih 11 ili 12 bodova i bili zadovoljni tim...meni ne bi palo na pamet da s takvim izjavama uletavam...
i to ne znači da smo ni ja ni elizabeta neke ljubomorne koze sa hrpetinom para koje se provlače kroz faks kupovanjem ispita i s dvojkama u indexu, pa nemaju razumijevanja za jadnu siromašnu Maat koja, eto, preživljava samo zahvaljujući tim stipendijama!
ovo je samo bila kap koja je prelila čašu jer pouzdano znam da nas dvije nismo jedine koje gube živce zbog takvih izjava na forumu, koje u najmanju ruku vrijeđaju druge, malo zahvalnije studente...

[fat drummer]

vidim da dok tu ne pobanamo jedno deset ljudi neće biti mira
inače, pustimo da se ljudi ispucaju, to traje dan dva, ali ovo fakat nema smisla

ergo, prestanite s offtopicom i drugim kršenjim pravila na Ispitima prije nego podjelim par banova nepravedno i nepošteno kome god stignem

[Lore]

Da li je moguće ovaj predmet naucit bez predavanja?
I ako da, kako?

Pitam zbog situacije ex partialis koja ce me docekat dogodine, koju cu mozda moc izbjec ako je odgovor na ovo potvrdno...

Ako je vec odgovoreno, isprike i molba da mi kazete gdje.

[mrzim]

Jako tesko,

morao bi puno energije uloziti u to da pratis gradivo koje se radi iz alternativnih izvora (citaj: nsb, polica o eu pravu, uzmes sve sta ima, koristis)

druga opcija ti je da te "coacha" netko tko je to prosao dosta dobro


Nazalost sto se tice literature ova katedra je jedna od najgorih na faksu.

http://img258.imageshack.us/img258/4196/tema5al5.jpg
malimrav85 (http://www.pravokutnik.net/forum/memberlist.php?mode=viewprofile&u=15)

[Cody]

Situacija je veoma nezahvalna... Kako Katedri tako i nama. Jedna od rijetkih Katedri koja se pokušala izboriti za pravi bolonjski proces je morala ustuknuti. Tužno. :cry:
No, valjalo bi ipak pokušati u ovoj situaciji izvući maksimum tj. ipak nekako pokušati olakšati nama studentima (posebno seminaristima) jer samim time će i Katedra sebi olakšati.
Ako se 1300 studenata prijavilo za slušanje i sudjelovanje u nastavi, vjerojatno će velika većina njih tako i nastaviti s ciljem da EJP riješe na 1./2. roku. U tom slučaju biti će, u najmanju ruku kaos na tim rokovima.
Trebali bi unutar sustava probati naći nekakva rješenja. Recimo, ako se seminaristima omogući neki oblik kolokvija, to im je manji broj studenata na roku.
Ako je odluka u vezi kolokvija konačna, vjerujem da je pametno rješenje uvesti predrok za seminariste. Tako će biti manja gužva na prvom roku zasigurno.
Također, neke katedre daju opciju izlaska određenim kategorijama studenata na ispit već u travnju (ali za tu opciju nisam siguran koliko je ostvariva u ovako kratkom roku).
Vjerujem da bi i opcija prihvaćanja ocjene na pismenom bila također povoljna...
Nažalost, izgleda da smo generacija na kojoj se puno stvari lomi... Možda nas to ojača :smt005
I dalje živim u nadi da katedra EJP-a nije digla ruke od bolonjskog pristupa i da ćemo skupa moći naći prihvatljivija vatrogasna rješenja...
I Europska unija leži na mnogim kompromisima, zašto ne bi i jedan semestar iz EJP-a? 8)

[ejp]

Dragi studenti, dajte molim, prije nego što radite paniku pročitajte još jednom što piše na stranici katedre. Nitko vam nije rekao da neće biti predavanja. Bit će. I možete dolaziti ako želite. Jedino neće biti kolokvija, ali će biti seminarski rok i normalni rokovi na kojima ćete moći položiti ispit. Ispit će biti sličan kolokvijima ali će obuhvaćati ukupno gradivo. Dakle, naš savjet je, dolazite na predavanja, pripremajte se i izađite na ispit u lipnju ili srpnju.

[Alita]

Mnda.
Nisu mogli organizirati. Ne znam kako su to neke katedre uspjele. (da, s razmakom medju studentima da ne bi slucajno prepisivali)
Nema ni za seminariste. Jer to ne bi bilo fer. A iduce godine cudorednom magijom to postaje fer.
Genijalno. Bas me uzrujalo predavanje. :smt011
Seminaristi ove god imaju genijalnu povlasticu od dodatnih 2-5 boda sto znaci puno ako je pitanje prolaza ili pada, ali ako sam ovaj predmet izabrala za seminar, mozda sam planirala imati i neku ocjenu visu od 2 ili 3.
Ali glavni je Gauss.
No nema veze. Bez obzira na kolokvije, mislim da se opet moze lako ovaj ispit poloziti ako se ide na predavanja i prati, a to je poanta bolonje.
Jedini moj prigovor je zasto jednoj generaciji dati sve opcije, drugu zeznuti do kraja, a na trecoj prakticirati ono sto i vecina drugih katedri radi /kolokviji za seminariste/. Jer to pak nije fer :-D
..mozda se jedino smanji guzva na predavanjima. jej, mozda cu imati mjesta za pisanje : D

[georgia]

Nisam osoba koja ulazi u neke rasprave na forumu, ali moram samo kratko prokomentirati da nisu u redu ovakvi komentari. Da, došli smo svi na predavanja prvi tjedan i nismo imali gdje sjesti, da, ponadali smo se za kolokvije i način polaganja ispita kako je i bilo prošlih generacija pa nismo to dobili. I što sad, odjednom smo mi ti koji smo lijeni, nezahvalni i ne znam kaj sve ne, a sami profesori su rekli da ne moramo dolaziti na predavanja, da se ispričavaju jer su zeznuli ove godine, da je od ove godine ovo ispit kao i svaki drugi na pravu i da će se moći spremiti iz literature i položiti. Ako ćemo već uspoređivati s prošlim godinama, uz predavanja postojala je skripta koja se mogla nabaviti u čitaonici na tmt3 i bez problema položiti ispit. A sad je popisa literature na dvije stranice, neke knjige tek izlaze, predavanja više nisu dovoljna niti ikakva skripta. I da, ako je ispit poput građanskog koji je po meni neusporedivo teži, organiziran tako da imaš knjige i zakone, nauči i položi, ne znam u čemu je problem ako mi tražimo takav pristup i na ovom ispitu(kad su već ukinuti kolokviji i dodana hrpa literature od prošle godine). Jer su ponavljam i sami profesori rekli da će ovo biti sad ispit kao i svi drugi na pravu i da će se moći položiti tako da se nauči literatura i izađe na pismeni. Stvarno ponavljam još jednom, nemojmo zaboraviti da nismo baš uvijek mi studenti krivi za sve, konkretno se ovaj ispit zakomplicirao iako je dosadašnjih godina bilo stvarno dovoljno doći na predavanja i učiti iz jedne skripte. Plus kaj niti ne možemo svi doći na predavanja, jer je to i razlog in the first place zašto su ukinuti kolokviji i zašto nam je sugerirano da predavanja nisu obvezna, jer svi jednostavno ne stanemo u dvorane. A da ne počnem uopće o tome da je ovo navodno elitni faks, a mi se bakćemo dan danas na nekim ispitima kako pronaći literaturu, koja se btw. na mnogim ispitima mijenja brzinom svjetlosti kad se god desi neka izmjena nekog zakona... Ne znam kaj bi više rekla osim da sam pred kraj treće godine, ovaj ispit nisam niti trebala imati da nisam prebačena na bolonju ove godine i ne sjećam se već dugo da sam imala ovakvih problema oko nabavke obične literature.
Da ne duljim, nadam se da će se stvarno regulirati do kraja mjeseca popis, jer i dalje piše da nije konačan i da ćemo konačno znati iz čega treba naučiti i što je dovoljno da se položi ovaj ispit.

[naomi]

mislila sam da neću ništa pisati ali MORAM !
mislim da bi bilo lijepo od katedre, pošto nam nije omogućila polaganje preko kolokvija, a naš predragi fax općenito dovoljno mjesta i dvorana za tolike pare šta im dajemo, da sastavi skriptu sa cijeeelim potrebnim materijalom za ispit- ZNAČI- da ja ne moram nabavljat mali milijun knjiga i ne znam kojih sve medija da bih mogla spremit taj fucking ispit kojeg mi je VEĆ SADA DOSTA, a praktički ga još nisam ni pipnula kako treba.
ako oni od nas zahtijevaju da spremimo to, to i to. pa ovo, ono i ovo ja onda molim fucking mjesta na predavanjima. DAJTE NAM skriptu/ knjigu neku kompletnu kao svaka normalna katedra.
jooooooj!!!!! :smt093
peace :-D

Imam jednu rečenicu za tebe: DOĐI NA PREDAVANJE!

Znaš čega je meni dosta?
Meni je dosta nezahvalnih studenata koji se samo žale, a onda kada se on njih nešto i zahtjeva što je u skladu sa izobrazbom samo pljuju po svima.
Nisam ni ja sretna što nema kolokvija, ali ako ti se već ne da dolazit na predavanja, onda se nemoj žalit i uporabi te svoje sive ćelijice i prouči malo te knjigice. Ako je i to preteško za tebe onda se iskreno zapitaj da li je ovo fakultet za tebe.

Nije dosta da su svi na katedri maksimalno susretljivi i stvarno rade svoj posao, još bi trebali sve servirat na gotovo. Jer su studenti pre-lijeni i uvučeni u svoj svijet te nemaju nikakvih dodirnih točaka sa stvarnošću.

I da - peace i tebi.
Joj da MOLIM te,koji nezahvalni studenti,a na cemu to da budemo zahvalni???? :roll: Mozda na tome sto placamo godinu 6500 kuna i vise i sto za to nedobijemo apsolutno nista,pa cak ni obicnu literaturu nemamo dostupnu,mozda na tome sto na 3.godini nemamo ni kolokvije a i ovi koje imamo sluze vecinom samo za ispunjenje seminarske obveze koja je naravno preduvjet da bi uopce izasli na ispit?????Mozda na tome sto MOLBE pisemo svako malo i prakticki molimo za ono sto smo platili,a izmjene dolaze svaki tren bilo za ispitnu literaturu bilo za promjene i ukidanje tzv."povlastica"sto smo ih kao imali,sto su nas na bolonju prebacili nepripremljeni,samo radi punjenja djepova!!!Kuzis,mi njima de facto placamo da bi se oni sa nama poigravali i rusili,jer ni to nije besplatno,moras i platiti da bi bio mucen :x !!!To je sve daleko od bolonje i bilo cega sto bi se moglo nazvati humanoscu,a da nespminjemo usporedbu sa ostatkom Europe a kamoli Svijeta!!!!I sada da ja jos budem empaticna prema njihovim regulama!!!Get real!!!A budimo svjesni,nije pravo nikakav elitni fakultet,ima puno tezih i elitnijih fakulteta,kao sto je medicina,fer ili strojarstvo,na kojima ljudi studiraju puno uspjesnije i dobivaju puno bolju uslugu za isto placenu svotu!!!Poanta studiranja nije patnja i neprestano nerviranje,sto je na ovom faxu nazalost surova realnost,a da se razumijemo titula i diploma necine covjeka,ja osobno vise cijenim svakog baustelca koji posteno radi i krvavo zaradjuje svoj novac da prehrani obitelj nego bilo koga dr.mr.sc-a kiji u sebi nema nimalo humanosti i osjecaja,zali Boze onda uopce takvog studiranja:-(Puno ljudi na ovom faxu degradira sve koji nisu kao u njihovom rangu,kao da su sami Bogom dani,a ocito i mnogo studenata ide tim pravcem a pise ovakve bezdusne i nelogicne izjave da bi se ulizali neznam kome!!1Zalosno i balavo!!! :smt011

[Alita]

možda je malo oftopik al eto...sori suni i alita...nemojte me odma špotati.. :smt018 :smt018 :smt018 :smt018 :smt018

samo želim reći da sam dns bila od 17-20h na predavanju iz ejp i bila je asistentica Perišin
i moram s vama podijeliti kak sam ugodno iznenađena s njom. :D :D
moram priznati da sam se svašta naslušala kako grozno predaje, kak je dosadna blablabla
mislim svatko ima svoj ukus ali ovo dns je bilo takvo osvježenje u ove vruće dane
-žena odmah udara u bit stvari, izdvaja najvažnije, sve super objasni, i tak je draga, slatka i simpa.

pozdravljam ju
Tehnicki imas njen topik za to, ali okej.
Da i ja iskoristim sansu i da kazem da zn. novakinja Vasiljevic ne zna predavati. Uopce. Zao mi je :?
Prvo mi je bio sok kad sam s Goldner presla na Perisin (Goldner mi je jos uvijek najbolja predavanja imala :smt010 ), ali sad s Perisin i Capete na Vasiljevic... :smt009
Kao da drzi predavanja reda radi, jer mora, ne znam da li uopce zna sto govori i je li uopce prisutna duhom, a interakcije sa studentima su 80% vremena..pa, smijesne. Netko se javi da nesto kaze, ona kao da to ignorira, pa za minutu ponovi isto to.. necu u daljnje detalje :-D I cemu uopce pitati na pocetku tko je citao ili nije presude, kad su pitanja koja se postavljaju takva da bi ih bilo tko mogao odgovoriti :-D
Ne znam, mozda je neka trema :? u pitanju, ili joj jednostavno fali iskustva u predavanju, ali kad mi se predavanje svede na doslovno prepisivanje sto pise u ppt prezentacijama (u kojima zna biti par kontradiktornosti, :-D ), onda cemu sve to.

I hvala djevojcici sa sibicama :smt008

[ert]

Jel bio netko na pismenom i usmenom iz ejp? kak to izgleda, kolko pitanja ima u testu?


30-40 pitanja nešto na zaokruživanje nešto odgovorit s 1-2 rečenice (bar je tako bilo na prošlim rokovima,za ovaj sad u 4. ne znam)...usmenog nema (ocjena s pismenog ti je dovoljna za prolaz) bar kolko je meni poznato ali ja ipak nisam došo do njega,.bio kratak za par bodova, bu-fucking-hu...uglavnom nije nimalo jednostavno ako nemaš svoje bilješke s predavanja i ako ne znaš baratat materijom

30-40 pitanja????????????????????????
pa kolko se to dugo piše?to se ni ne stigne riješit


šta ja znam kolko, sat vremena kolko se sječam, ma i to ti je previše ako znaš materiju ( kažem ti da su pitanja na zaokruživanja i na nadopunjavanje s max 2 rečenice)...ako nisi bio na predavanjima i nemaš svoje bilješke možeš vrtit knjige cijeli dan i ništa...bar je tako bilo dok sad nisu izdali te neke knjige pa bumo vidli kak bu u 6 mj.

[Joao]

Prošli put za izvanredne predavanje je vodila prof. Čapeta koja je između ostalog rekla da neće biti predroka, a što se tiče literature dovoljno je ovo što možemo skinuti sa neta po svakoj cjelini, te nije potrebno uzimati ovu ostalu nabrojenu literaturu.
Rekla je da će ispit biti u 2 dijela, prvi je closed books, na zaokruživanje, samo je jedan odgovor točan i to će biti jednostavna pitanja, a drugi dio je open books, gdje će nam biti postavljen problemski zadatak koji ćemo morati riješiti. Oni koji dobiju 2 ne mogu na usmeni, nego samo to mogu upisati u indeks, koji dobiju 3 mogu to ili upisati ili ići na usmeni.

[zidi]

Što se tiče ovih problemskih zadataka, mislim da je to nešto slično onome što je bilo u 2.kolokviju prije dvije godine...Uglavnom, zadan je teskt u kojemu opisuju neku fiktivnu državu koja ima neki pravni problem, a koji se tiče europskog prava i usklađivanja sa istim, na kraju teksta su konkretna pitanja, tipa da li nešto ta država smije napraviti, ili da li je neki zakon, odredba ograničavajuća i zabranjena po pravu Europske zajednice i slično. Taj problem koji se treba riješiti je sličan onima koje smo obrađivali u presudama, samo treba pažljivo čitati tekst. S obzirom da ćemo još na predavanjima i raditi neke slične zadatke(barem je tako bilo prije 2godine) vjerujem da to neće biti neki preveliki problem za riješiti, naravno ako ste pratili predavanja i imate dobre bilješke. :smt006

[AnikaF]

s obzirom da ima hrpa literature na webu a nema za sve PDF (ili se varam?) šta s tim dijelom? To se nabavi u skirptarnici ili je sve uključeno u knjizi ili whaaat?! Pliz, nemojte mi govoriti pročitaj topic jer ima 40 strana

Dovoljno je znati ono što se može skinuti s neta uz svaku nastavnu jedinicu. Ostala literatura je samo pomoć za bolje razumijevanje gradiva. Knjiga sadrži samo presude, a uz pojedine nastavne jedinice mogu se skinuti relevantni članci Ugovora. Dakle, onaj dio vezan za institucije i posebno za Europski sud, isto nije u knjizi, ali se isto može skinuti.

[Janko_Strižić]

ej, jel mi može, molim, netko reći kaj je bitno kod Solange 1 i 2.

Solange 1 je presuda njemačkog Ustavnog suda iz 1974. u kojoj on još nije priznavao ustavnu nadređenost eur. normi (koju je ES bio ustanovio u predmetu Internationale Handelgesellschaft). Naime, u Solange 1 njem. Ustavni sud je rekao da tako dugo dok (njem. solange= tako dugo dok) ne postoji adekvatna zaštita ljudskih prava na europskoj razini (a u to vrijeme njem. Ustavni sud smatra da je tako), tako dugo će on provoditi kontrolu europskih normi s obzirom na njem. Ustav.

U Solange 2 1986. je njem Ust. sud promijenio stav, jer se situacija u Europi što se tiče zaštite temeljnih prava promijenila, te je odlučio da tako dugo dok se na europskoj razini ljudska prava adekvatno štite, tako dugo on neće kontrolirati europske norme. Tu, dakle, njem. Ustavni sud priznaje nadređenost eur. prava Ustavu.

[Janko_Strižić]

Razmišljala sam dal da komentiram predavanje prof. Vasiljević ili ne, ali little snoflake, kad si već pitala, odgovor je SKORO PA NIŠTA!

Bar ništa korisno, što je jedna od stvari koju zamjeram predavačici zadnjih dvaju predavanja. Predavanje je trajalo do 19, a ne do 20 sati, jer se prof. očito ne da ostajati duže (a na početku oba predavanja je to najavila kroz tobožnju suosjećajnost s nama). Prošli smo na brzinu slučajeve Nold, Grogan, Schmidberger, a zadnji, Omega "nismo stigli" - čitaj nije joj se dalo. A i ove koje jesmo prošli, svodili su se na njeno čitanje prosječno 2 i pol paragrafa iz presude po predmetu, bez ikoje konkretne opaske o tome kako je koji slučaj na kraju riješen. Sve u svemu, za slučajeve zadnjih predavanja prepušteni smo sami sebi.

Uz dužno poštovanje akademskog statusa dr.sc.Vasiljević, moram reći da sam razočarana, jer su predavači koje smo dosad imali u grupi F (a bila sam na svim predavanjima) su puno cjelovitije iznijeli materiju, bili zanimljivi, i nisu djelovali kao da drže predavanje po kazni. I to u petak navečer, zamisli strahote! Svojim dolaskom na predavanje u petak navečer smo se očito svjesno odrekli tog vremena, da bar bude kakve koristi od toga, ovako je to bilo bacanje vremena!

[little_snowflake]

Razmišljala sam dal da komentiram predavanje prof. Vasiljević ili ne, ali little snoflake, kad si već pitala, odgovor je SKORO PA NIŠTA!

dragi/draga Janko Strižić, i ja sam već odavno htjela komentirati prof. Vasiljević al rekoh bolje ne, još ću zaraditi neku opasku al kad već ti jesi moram se u potpunosti složiti s tobom.
za početak moram istaknuti da se žena čini čisto draga i dobra ali predaje KATASTROFALNO!!!!

čim sam u petak ušla u dvoranu i vidla da ona predaje došlo mi je da plačem; zar sam ostajala 3 sata po toj vručini poslije kolokvija čekati NJENO "predavanje".
i tako sam ostala samo na prvom satu jer nisam imala živaca i za drugi. a ono kak je predavala na prvom satu...uhhh Bože me oslobodi...bolje da sam odma nakon kolokvija otišla doma. tako mi je nekako djelovalo nepovezano i nisam znala kaj bi bilo bitno a kaj ne...i sve se svelo na prepisivanje slajdova nadobudnih starijih dama koje su došle na predavanje.

ZATO APELIRAM NA KATEDRU DA NAM SLJEDEĆI PUT (ujedno i zadnji :( ) PREDAJE NETKO DRUGI (po mogućnosti asist.Perišin-naprosto sam oduševljena njenim pristupom i predavanjem) I DA AKO JE MOGUĆE PONOVO PROĐEMO I TE SLUČAJEVE OD ZADNJI PUT KOJE JE ASISTENTICA VASILJEVIĆ MALO POVRŠNO PRELETILA.
OD SRCA ZAHVALJUJEM AKO RAZMOTRITE MOJ PRIJEDLOG!!

sve vas pozdravlja little_snowflake :)

[Breeder]

Ne želim biti naporan, jasno m iej kako se ispit piše, ali bi volio da mi se objasne neke stvari
1. Je li skripta uistnu dovoljna za prolaz?
2. Koliko je bodova potrebno od koliko ih ima da bi se prihvatila ocjena?
3. Što je važno kada se piše open book? Prepoznavanje nečeg ili što?

Argh, ništa nez nam :(

1. da, ako razumijes o cemu se radi, sto znaci da moras procitati svaki slucaj koji smo radili i sloziti neku sliku u glavi o svemu tome
2.nemam blage
3.kao sto rekoh, bitno je da znas slucajeve okvirno (nemoras znati iz koje zemlje je tuzitelj i ine gluposti rofl:D) i da znas sto je svaki unio u pravo zajednice, na koji nacin, pod kojim uvjetima

moja preporuka je da procitas svaki slucaj bar jednom, podcrtas bitne stvari i u onu tablicu u skripti si napises broj stranice gdje ti se slucaj nalazi u hrpi onih papira jer ces tako lakse moci naci sto trebas

[Smijalica]

Htjela bih pohvaliti dr.sc. Snjezanu Vasiljevic. Njezina su predavanja nastojanje da nasi studenti imaju aktivnu ulogu da nisu samo slusaci nego i sudionici nastave. Problem je sto se nitko unaprijed ne priprema za predavanja vec svi iskljucivo dolaze skupljati biljeske i zapisivati ono sto je ionako vec sve zapisano u ispitnoj literaturi i to nam je 100 puta receno. Zena se ocito skolovala vani i pokusava prenijeti nove nastavne metode no to je tesko prihvatiti sve dok nam je fakultet jos uvijek kao dopisna skola a ne kao visoko vrijedna obrazovna ustanova. S obzirom da je mlada vjerujem da ce uspjeti potaknuti pozitivne promjene. Tesko je biti je biti predavac kad vidis 100njak studenata kako te blijedo gledaju i s nestrpljenjem ocekuju carobnu formulu za rjesenje ispitnih pitanja. Samo naprijed profesorice!

[Alita]

Htjela bih pohvaliti dr.sc. Snjezanu Vasiljevic. Samo naprijed profesorice!
Wrong, wrong, wrong.
Pripremala sam se za svako predavanje, ali nisu studenti ti koji nemaju pojma o cemu se radi u gradivu. Ne zna objasniti, ne zna se snaci, radi prezentacije na MacBooku pa pola slajdova ne valja /ukljuciti compatibility mode? Ne raditi na Macu kad ne znas? ...mislim...apple...blech./, kad ju studenti nesto pitaju, kao da je iskljucena i ne kuzi sto ju se pita...
Par puta sam stvarno i dizala ruku i pitala i komentirala, ali neema smisla. Nakon par pokusaja jednostavno odustanes. ovo danasnje predavanje bih najradije isla pitati nekog drugog na konzultacije da mi pojasni bolje jer imam samo hrpu nepovezanih cinjenica :S
...
a prostitutke su trebale biti bas zabavan i poucan slucaj. :<
Na kraju je citala clanke presude.
Sigh.

[Breeder]

Što znači kad je direktiva "sadržajno bezuvjetna i dovoljno određena"? :unsure::confused:

znaci da ispunjava uvjete za izravni ucinak (Van Gend en Loos)...a da li je izravni ucinak moguc uopce ovisi takodjer o tome da li pojedinac napada drzavu (u bilo kojem obliku, vidi slucaj Foster v British Gas) jer nema horizontalnog ucinka kod direktiva(Marshall)

[Breeder]

da to kužim, ali ne kužim kakva je direktiva kad je sadržajno bezuvjetna... Do kraja večeri sam prokužila "dovoljnu određenost" (znači nešto kao da je posve jasno što dotična direktiva zahtjeva) ali me ova bezuvjetnost zbunjuje :zaboga:

nema potrebe za dodatnim mjerama od drzave...sto pise tako se i provodi

znaci ako pise...ti i ti proizvodi moraju imati napisano to, to i to na ambalazi...i ni jedni drugi...to znaci da je bezuvjetna


bar ja tako mislim...ako me netko mozes ispraviti/nadopuniti...slobodno

[AnikaF]

Je li to onaj papiric sa cetiri mjere i tri pitanja i potpitanja vezana za njih? Ako bi mogla po recenicu o svakom potpitanju napisati kako je prof. to objasnila (posebno me zanima kako da odredim da li je mjera arbitrarna)?
I ono da li tezi legitimnom cilju - je li odgovor da tezi ako postize taj cilj, a ne ako je donesena sa nekim drugim prikrivenim ciljem?
Skini si tipologiju nac. mjera (link gore) i tim redosljedom si postavljaj pitanja. Što se tiče odgovora, to je stvar osobne procjene. Sama profesorica Ćapeta je rekla da nema točnog odgovora je li mjera u dosegu čl. 28 ili nije. Hoće li priznati odgovor, ovisi o odgovorima na sljedeća pitanja. Znači, ako netko odgovori da je mjera u dosegu čl. 28., mora ju opravdati. Ako pak misli da nije u dosegu čl. 28., onda ju ni ne treba opravdavati.
Da li mjera teži legitimnom cilju je test prikladnosti (prvi test testa proporcionalnosti): da li se tom mjerom može ostvariti namjeravani cilj? U biti je to ono što si i sama napisala.
Arbitrarna diskriminacija nije ni meni baš jasna. Mislim da je to kad se mjerom nema namjera diskriminirati strani proizvod, ali ipak dolazi do prikrivenog ograničenja.
Nek' me netko ispravi ako sam što krivo napisala.

[Alita]

Oke, jel moze malo pojasnjenje ovog vert. i horiz. ucinka.

Pise ovako:
Za razliku od ostalih izvora prava Zajednice, direktive imaju izravne učinke samo u vertikalnim pravnim odnosima.
- ukoliko neka direktiva može imati izravni učinak, na nju se može pozivati optuženi: tada je riječ o vertikalnom izravnom učinku (Ratti, 148/78)
- na direktivu se ne može pozivati tužiteljstvo protiv optuženo: tada bi se radilo o horizontalnom izravnom učinku (Kolpinghuis Nijmegen, 80/86)


A ja sam skuzio da je vertikalni ucinak kad imamo odnos pojedinac - drzava, a horizontalni kada je odnos pojedinac - pojedinac tj pravna osoba koja nije dzava
Pa da, dobro si skuzio, ne kuzim sto ti je jos nejasno. :S
I da, kud sad navodis kolpinguhis nimjegenjegnje, tamo se radi o tome da se drzava ne moze pozvati na direktivu koju nije implementirala. nema izravnog ucinka radi nacela estopella. *inace bi bilo, jer je odnos drzava pojedinac. drzava tuzi. - da je obrnuto, da je pojedinac tuzio drzavu, mogao bi se pozvati na tu neku direktivu. ako ti je ista jasnije.*

[Breeder]

Pa da, dobro si skuzio, ne kuzim sto ti je jos nejasno. :S
I da, kud sad navodis kolpinguhis nimjegenjegnje, tamo se radi o tome da se drzava ne moze pozvati na direktivu koju nije implementirala. nema izravnog ucinka radi nacela estopella. *inace bi bilo, jer je odnos drzava pojedinac. drzava tuzi. - da je obrnuto, da je pojedinac tuzio drzavu, mogao bi se pozvati na tu neku direktivu. ako ti je ista jasnije.*

@darkbuster:
u tom slucaju se drzava poziva protiv pojedinca, a ne obrnuto kako smo navikli...taj slucaj je upravo zato poseban jer direktiva je upucena samo drzavama clanicama, a ne pojedincima pa se ni drzava ne moze pozivati na njih, a kamoli jos na temelju direktive u pitanju izvoditi kaznenu odgovornost

[AnikaF]

Meni je zapravo nejasno kako uopće odrediti jeli mjera u dosegu članka 28? Kužim na ovim slučajevima koje smo radili, ali čim se postavi neki drugi, zbunim se. Jel mi može tko to malo bolje pojasniti? Hvala

Ograničava li mjera trgovinu? Prodaje li se manje nekog proizvoda zbog određene mjere ili je čak onemogućena prodaja nekog proizvoda (kao npr. Cassisa jer je imao premalo alkohola)? A imaš i u tipologiji nacionalnih mjera što je u dosegu čl 28, npr. ako je mjera nejednako primjenjiva ili stvara dvostruki teret.

[Fandaluzija]

Kolege koji ste upućeni, prosvijetlite me, molim vas, dal sam dobro skužila predmet Familiapress:

- nacionalna zabrana predstavlja mjeru s istovrsnim učinkom (jer zahtijeva od njemačkog izdavača da izmjeni sadržaj tiskovine)

- ta se mjera može opravdati ciljem javnog interesa, tj. ciljem održavanja raznolikosti tiska

- na nacionalnom sudu ostaje da utvrdi je li zabrana srazmjerna cilju održavanja raznolikosti tiska i može li se on postići manje restriktivnim mjerama, to će nac. sud postići analizom austrijskog tržišta tiskovina.

Jesu li to svi bitni elementi, ili sam možda nešto propustila? (prepuštena sam sama sebi s tim slučajem, predavala je S. Vasiljević :) )

to je otprilike to, ali bi mozda moglo malo preciznije:
-mjera s istovrsnim ucinkom je zato sto njemacke novine NE SMIJU u austriju, a ne zato sta se trazi izmjena sadrzaja

-tako je!

- nacionalni sud treba utvrditi da li stvarno prodaja njemackih novina u austriji narusava raznolikost tiska, i ako da, prema tome odrediti manje restriktivnu mjeru (da se napise da igre ne vrijede u austriji, npr). ako se ne narusava raznolikost, nijemci mogu mirne duse prodavat lauru takva kakva je u austriji i nitko im ne moze nista :mrgreen:

eto, nadam se da sam pomogla!

[Barfly]

Ajoj, ovo je višak.. dobro brasserie...

Kao što znamo Nijemci imaju mnoge Reinheitsgesetze :-D Samo sto su u drugoj polovici dvadesetog stoljeca vezani za alkohol... U ovom slucaju za pivo...
Francuska pivovara trazi odstetu za to sto nije mogla uvesti pivo u Njemacku.
U ovom slucaju se spominje i Factortame koja trazi takodjer naknadu stete jer se nije mogla upisati u britanski registar jer prema britanskom zakonu posada mora takodjer biti britanska.

Kako je vec receno u slucaju Frankovich, država mora nadoknaditi štetu...
ali moraju biti ispunjene tri pretpostavke: povrijeđeno pravilo mora imati za cilj dodjelu prava pojedincu, povreda prava mora biti dovoljno ozbiljna te mora postojati uzročna veza između neprovođenja direktive i nastale štete. Ovo drugo se ocituje u namjeri, ispričivosti pogreške... A očito je da je dovoljno ozbiljna kada je usprkos presudi kojom je povreda utvrđena ista i nastavljena.

ponovno molim nadopune...

[Breeder]

Ajmo malo raditi...

1. Pogledajte Ugovor o EU. Imaju li akti doneseni u području CFSP (II. Stup) izravni učinak. U kojoj se mjeri načela prava EU (nadređenost, izravni učinak, posredni učinak i dr.) mogu primijeniti na II stup?

koliko sam ja shvatio iz ugovora nemaju izravni (ali opet...p. 36 i 38 u slucaju Pupino...mada se nigdje ne spominju pojedinci niti subjektivna prava) ...nisu nadredene nacionalnome pravu niti se mogu tumaciti kao contra legem nacionalnome pravu, ali se tumace u duhu prava zajednice (neizravni ucinak)

2. Pogledajte ponovno predmet Pupino. Vrijedi li za zajedničku vanjsku politiku i politiku sigurnosti ono što je ES rekao za suradnju temeljem VI Glave Ugovora o EU?

paragraf 36 i 38 opet i 43...znaci rekao bih da

3. Ima li Europski sud nadležnost odlučivati o odlukama donesenim temeljem V. Glave Ugovora o EU? Kako to komentirate?

stavak 2, stavak 4 ugovora o EU, čl 35...stoga rekao bih da, jer cak i ako se drzave ne izraze one jos uvijek imaju mogucnost obracanja sudu

4.Kakve obaveze za države članice proizlaze iz Zajedničkih stajališta. Jesu li to pravne ili političke obaveze? Postoje li sankcije za njihovo kršenje?

politicke obveze...sankcija nema, ali mislim da bi se tu dala primjeniti klauzula lojalnosti (čl 5 (danas čl 10). UEZ...)


traze se genijalci, ajmo alita :belj:

[Joao]

Evo usporedila sam one slucajeve iz skripte i slucajeve s katedre ejp za ovu godinu i ovo sam skuzila

-u skripti ima sve potrebno s time da su slucajevi Becker i Antonissen neobavezni,dakle vjerojatno necer biti u ispitu

-fale slucajevi Brasserie i Jany

-visak su slucajevi Tobacco Advertising i BAT

Ako netko misli da sam nesto fulala slobodno nek javi!

Bilo bi stoga super kad bi netko ukratko opisao slucajeve Brasserie i Jany i iznio odluke Europskog suda da se to pridoda skripti :mhm:

Evo mog malog doprinosa, valjda će koristiti:

Spojeni predmeti C-46/93 i C-48/93 Brasserie du Pêcheur SA, Kraljica protiv Federativne Republike Njemačke, Državni tajnik za Promet, Ex parte: Factortame Limited i drugi, [1996] ECR I -1029
Spojeni slučajevi
Brasserie: Francuska pivovara izvozi pivo u njemačku, nije mogla u njem izvoziti jer je tamo bio zakon o čistoći piva (tj. sastojci piva) koje Franc. pivo nema. Nijemci su rekli da pića koja imaju određene sastojke se mogu pod tim nazivom prodavati što franc. pivo nema. Pokrenut je postupak protiv njem i donesena je odluka da je takav propis protivan eu načelima o unutarnjoj trgovini te se ne može primjeniti u odnosu na francusko pivo (na kinesko se može)
U jednom periodu nisu mogli izvoziti pivo te su pretrpili štetu.

Factortame: Englezi su promijenili zakon o registraciji brodova, u eng registar brodova se mogu upisati samo brodovi gdje su kapetan i važna posada englezi. Zbog toga neki španj. brodovi gdje su kapetan i posada su španjolci nisu se mogli upisati u eng registar te zbog toga se nisu mogli natjecati za eng. kvote izlova ribe.
Britanski sud je morao donijeti suspenziju svoje mjere. No jedan period španj. brodovi trpe štetu.

RADI SE O TOME DA JE EU SUD REKAO DA JE BRIT ZAKON O REGISTRACIJI SUPROTAN O ZAKONU O POSLOVNOM NASTANU I DA SE ZBOG TOGA NE MOŽE PRIMJENITI U ODNOSU NA ŠPANJOLSKE BRODOVE.

Države članice kada imaju diskreciju donošenja odluka, mogu je koristiti ali samo dok se ne krši pravilo unutanjeg tržišta.
U predmetu breseire sud navodi 3 uvjeta za naknadu štete (paragraf 51)

Paragraf 51
51 U takvim okolnostima, pravo Zajednice daje pravo na naknadu ako su ispunjenje tri pretpostavke: povrijeđeno pravno pravilo mora imati za cilj dodjelu prava pojedincima; povreda mora biti dovoljno ozbiljna; i mora postojati izravna uzročna veza između povrede obveze države i štete koju su pretrpjele oštećene strane.

1. put je uveden uvjet u Braserie: sud je rekao povreda će biti dovoljno ozbiljna ako je država očito i teško prekoračila granice svoje diskrecije. (država ima diskreciju reći što je pivo ali nema diskreciju zabraniti uvoz neke druge pive iz države EU jer se one nalaze zajedničkom unutarnjem tržištu, njihova diskrecija je ograničena time EU pravom)

Na kraju francuska pivovara nije dobila novce tj. nije presuđeno u njihovu korist.
Španjolci su dobili novce s tim da su tražili i naknadu štete ali su tražili i kaznenu štetu (ovo drugo nisu dobili).

[leptirić]

ljudiii, mene muče one mjere :mad2: nisam baš bila na predavanju kad se to radilo pa ne znam to baš...

Uglavnom može mi neko MOLIM VAS objasniti kad se zadatak rješava preko tih mjera?'

Koja si pitanja moramo postaviti: jesu to ova pitanja:
1. Je li u dosegu čl.28?
2. Ima li legitiman cilj?
3. je li proporcionalna?

Može mi onda neko objasniti 2. i 3. pitanje??? :pat: plizzzzzz!!

i isto vas molim nemojte me odmah otpiliti i uputiti na onu tablicu!! :nono:

fala :jumpy:

Drugo pitanje - dakle ima li mjera legitiman cilj?
To ti se odnosi na sva ona opravdanja koja država navodi kao razlog zašto je uvela neku mjeru. Npr. mi smo zabranili junk food zato jer želimo zaštiti zdravlje naših građana.
S time da ako je mjera diskriminatorna onda se mogu navesti samo ona opravdanja iz čl. 30, a ako nije diskriminatorna onda se mogu navesti i ti razlozi iz čl. 30 i bilo koji drugi valjani razlog (mandatory requirements)

Treće pitanje ti se odnosi na dva pitanja:
a) je li mjera prikladna
- dakle, postoji li šansa da ona uistinu i ostvari taj legitimni cilj koji je naveden (dakle, hoće li ukinuće junk fooda stvarno poboljšati zdravlje građana)
b) je li proporcionalna (u užem smislu)
- može li se taj cilj postići sa nekom drugom mjerom ali manje restriktivnom (npr. da sva junk food mora na sebi imati naljepnicu da je nezdrava)

[mačak]

Imam par stvari koje mi nisu baš najjasnije, pa ak netko to kuži, nek me pliz ispravi ak je krivo...

Dakle, nejednako primjenjive mjere su kada se ne tretira jednako domaći i strani proizvod (npr.kupujmo hrvatsko)...

jednako primjenjive su kada se odnose i na domaće i na strane proizvode....one mogu biti dvostruki teret- kada postoji neki dodatni uvjet koji država uvoznica mora ispuniti, i to opstruira slobodno kretanje dobara; i jednostruki teret - kada ne mora ništa dodatno raditi (tipa, samo se u toj državi ponedjeljkom ne smiju prodavat proizvodi, mogu bit opravdane čl.30, i mandatory requirements)

i to se sve ispituje u slučaju mjere s istovrsnim učinkom??? znači svaki put kad dobijem neki slučaj ako se radi o ovoj mjeri, moram napisat ovo gore, tj. zaključit kaj je od toga točno....

i u istim tim slučajevima odgovaram i na to jel postoji legitimni cilj, jel mjera prikladna (jel to sama zaključujem??, kak ja mislim?), jel nužna, i proporcionalnost stricto sensu??

Dalje, kužim kaj je pravo poslovnog nastana...al jel jedina razlika između toga i slobode kretanja i pružanja usluga u tome što je ppn trajne prirode, a ovo privremene....

Solange I, Solange 2. - tu je najbitnije da u prvom slučaju US će kontrolirati sve odluke ES jer na europskoj razini još nije dovoljno uređeno pitanje temeljnih prava...., a u 2.slučaju je to postignuto, pa ES ima nadležnost

Grogan- država članica ima pravo zabraniti pružanje inf.o klinikama za pobačaj i sve to, jer pružanje inf.na ovaj način spada u slobodu izražavanja, a ne pružanje usluga....-ES se ne miješa u temeljne vrednote nekog naroda

ERTA- bit svega je da je Komisija ostala isključena iz svojih nadležnosti, a vrijedi načelo IMPLICITNIH ovlasti...ako postoji unutarnja ovlast, onda to isto postoji i u vanjskim odnosima

jel može netko ukratno samo objasnit bit slučaja Demirel, Sevince i Polydor? Thanks

[Janko_Strižić]

Šta nitko nezna šta obuhvaća čl.30 UEZ?

Članak 28. (bivši članak 30.)

Zabranjena su količinska ograničenja na uvoz i sve mjere s istovrsnim učinkom između država članica.

Članak 29. (bivši članak 34.)

Zabranjena su količinska ograničenja na izvoz i sve mjere s istovrsnim učinkom između država članica.


Članak 30. (bivši članak 36.)

Odredbe članaka 28. i 29. ne isključuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza roba, a koja su opravdana razlozima javnog morala, javne politike ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka; zaštite nacionalnih blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti; ili zaštite industrijskog i komercijalnog vlasništva. Takve zabrane ili ograničenja, međutim, ne smiju biti sredstvom arbitrarne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine između država članica.

[Malecka]

Diskriminatorne mjere mogu se opravdani samo čl. 30.

Nediskriminatorne mjere mogu se opravdani sa čl. 30 i sa mandatory requirments.

[Malecka]

To su dodatni razlozi iskljucenja protupravnosti. Sto znaci da drzava moze odrediti neki svoj cilj koji stiti izvan onih navedenih u čl. 30. Npr. kao sto je Njemačka navela u Famillia Press --> cilj zastita raznolikosti tiska.

[Alita]

JEr negdje se navodi bezuvjetnost,jasnost preciznost. A negdje se dodaje i to da ne smije ovisiti o daljnjem djelovanju Zajednice ili nac. vlasti.
A sad idemo procitati jos jednom sto smo napisali.
Bez..UVJETNOST.... ne smije... OVISITI...
da! Radi se o sinonimima!
:mhm:
;_;
Svi su pukli majkemi. Ko kokice.
Zasto moze biti jednostavno kad moze biti komplicirano.
Hvala katedri na uputama za ispit.
Valjda sad bar nece biti ispada o citiranju clanaka presuda :E

[Breeder]

mislim da da....a jel to onda nejednako il jednako primjenjiva?!? joj kak me to sve zbunjuje

rekao bih nejednako primjenjiva jer
1) radi se samo o uvozu i to:
2) samo proizvodi sa designiranim porijeklom (ali sta je sa porizvodima koji su porijeklom iz Belgije, da li oni moraju imati ispravu?)

koja takodjer predstavlja dvostruki teret jer opet, ne radi se o citavom trzistu vec samo odredenim proizvodima

valjda? :unsure:

[mačak]

rekao bih nejednako primjenjiva jer
1) radi se samo o uvozu i to:
2) samo proizvodi sa designiranim porijeklom (ali sta je sa porizvodima koji su porijeklom iz Belgije, da li oni moraju imati ispravu?)

koja takodjer predstavlja dvostruki teret jer opet, ne radi se o citavom trzistu vec samo odredenim proizvodima

valjda? :unsure:

hm....al ak je riječ o nejednako primjenjivoj mjeri, onda se ne ispituje jel dvostruki il jednostruki teret....kaj nije to sam za jednako primjenjive??

ja bi isto rekla da je nejednako primjeljiva...

i sad tu još treba onaj test proporcionalnosti, jel?

[Breeder]

hm....al ak je riječ o nejednako primjenjivoj mjeri, onda se ne ispituje jel dvostruki il jednostruki teret....kaj nije to sam za jednako primjenjive??



da, u pravu si...zbrljao sam malo...sorry

[Breeder]

sad sam totalno zbunjena.....kaj je to arbitrarna diskriminacija ili prikriveno ograničenje? kak se to prepozna?


ajmo polako...



Članak 30.


Odredbe članaka 28. i 29. ne isključuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza roba, a koja su opravdana razlozima javnog morala, javne politike ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka; zaštite nacionalnih blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti; ili zaštite industrijskog i komercijalnog vlasništva. Takve zabrane ili ograničenja, međutim, ne smiju biti sredstvom arbitrarne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine između država članica.


sada ajmo pogledati dassonville


p. 6, 7, 8, 9




7 Bez obzira na to jesu li takve mjere ili nisu obuhvacene cl. 36 (danas 30), one ni u kojem slucaju, u skladu s nacelom izrecenim u drugoj recenici toga clanka, ne smiju predstavljati sredstvo arbitrarne diskriminacije ili prikriveno ogranicenje trgovine izmedu drzava clanica


8. to moze biti slucaj s formalnostima sto ih jedna drzava clanica zahtijeva u svrhu dokazivanja porijekla proizvoda koje bez velikih poteskoca zapravo mogu ispuniti jedino izravni izvornici




ne moze belgija reci skotskoj da izdaje potvrde kada ih izvozi u francusku...upravo to ti pise u paragrafu 6...tek kada se u uniji takvo sto odredi aktima onda cemo moci srati, a do onda mir, tisina i ne zajebavaj


a takvo sto se vjerojatno nece dogoditi (prva nastavna jedinica, definicija carinske unije kod onih stadija ekonomske integracije)






evo ga...meni je sada jasnije, a nadam se i tebi :mrgreen:

[Breeder]

koja tri uvjeta? bezuvjetna, precizna i jasno odredjena ili ono da mora bit u odnosu na drzavnu vlast, ili neka poduzeca koja drzava kontrolira... ?

tri uvjeta za nadokandu stete

slucaj frankovich i brasserie

u frankovichu ESP je rekao:

1. direktiva mora dodjeljivati subjektivna prava pojedincima
2. sadrzaj tih prava mora biti moguce iscitati iz odredba direktive
3. mora postajati kauzalna veza izmedu krsenja obveze drzave i gubitka (stete...sjecam se teorije? lucrum cessans, damnum emergens) koju su pretrpjele ostecene stranke

krivnja nije bitna (p. 79, brasserie)


brasserie je dodao novi uvjet, a to je da steta mora biti dovoljno ozbiljna

stoga uvjeti 1 i 2 postaju samo jedan (to ja tako pamtim radi sistematizacije), dovoljno ozbiljna steta je drugi, a treci je valjda ocit :mrgreen:

[Libro]

Tko će se sjetiti A grupe?

Jedno je pitanje bio odgovor carinska unija (valjda)
Jedno je bilo nešto sa ustavnim sudom hrvatske (nadopunite...)
Tko je nezavisni odvjetnik.
Solange II, na kaj se odnosi.
Dva pitanja u vezi sa ERTA? Se sjeća tko točno?

[Barfly]

Ne psujem na forumima ali bih sada mogla! Ne mogu biti isti pismeni prosle godine kada su predavanja bila nesto drugo i ove godine kada je situacija uzasna! Niti predavanja valjaju, niti smo mi sudjelovali... Nikada se nismo susreli s ovakvim zadacima, a sada mi o tome ovisi prolaz! 35 bodova za mogucnost odlaska na usmeni je pretjerana na ntu. Postujem katedru, izniimno, ali mislim da bi trebali uzeti u obzir ovogodisnje okolnosti!
Mislim da sam dovoljno ucila, ne znam sta bih vise gledala te sugave papire... Mozda da su bili fer i na predavanjima nam dali koji konkretan zadatak, a ne da blejim!

Ne znam, ne znam... umrijet cu do nedjelje navecer! Bojim se da se vidimo na drugom roku, a ne zbog prolaza nego ne dozvolim imati losu ocijenu iz ovoga! Mozda sam samo isfrustrirana i mozda bude dobro, ali oni odgovori... mislim da ne! Aaaaa

[Vice]

:thumbup: Prije svega, hvala katedri što je stavila pitanja sa ispita na internet. Moram reć da me par stvari nervira čitajući ove postove pa i one unatrag od prije jednu ili dvije godine. Ja sam stjecajem okolnosti već dugo student na ovom fakultetu pa mislim da mogu reć da znam dosta o raznim ispitima i katedrama. Ne znam jesu li ljudi uopće sudjelovali u radu drugih katedri, bili na drugim ispitima i na predavanjima iz drugih predmeta?? Ja sam nažalost već godinama student i išao sam na predavanja i prije 7, 8 godina kao što sam išao na neka i ove godine.
Ljudi moji!! - katedra iz EJP-a je daleko najbolja katedra na fakultetu. Oni se doista trude učiniti ispit smislenim. Svi ostali samo traže štrebanje koje samo zaglupljuje. Pošto sam nastavio fax poslije dosta godina mogu reć da bi bio puno više oduševljen fakultetom i bio bi puno više učio da je bilo ovakvih katedri i predavanja i ispita kao što je EJP. Mene je na ovom faxu najviše razočaralo što se kao nekakav uspjeh postavlja samo štrebanje što je u biti zatupljivanje ljudi. Ja vam kažem, ovo je možda jedina katedra i jedina predavanja kod kojih se traži logika i koji vas uče razmišljati. Svi drugi traže miljun činjenica i pamćenje detalja i detalja, koje ionako kasnije ne znamo primjeniti. Katedra iz EJP-a bi isto tako mogla dat 2000 stranica za naštrebat, bezveze odradit predavanja - i njima bi bilo puno lakše!! Predavanja i ispit iz EJP-a je ono kako bi svi ostali trebali izgledati! POHVALE KATEDRI, prvi put nakon puno godina mi se čini da je netko na ovom Fax-u shvatio da je važno naučiti razmišljati i shvatiti smisao, a ne štrebati bez pameti. Što se tiče ispita - bio je teži nego sam očekivao ali ako se redovito išlo na predavanja, ako se doma učilo što je bitno i ako se malo "mućnulo glavom" - OK.

[NAivan]

Položio sam ispit. Katedra razočaranje. Kriteriji su im bolesni. Pozdrav!

[Emme]

Joj dajte ljudi o kakvom razočaranju pričate??? Pa prošlo je 79% studenata, kad se IKAD takva statistika dogodila na npr. kaznenom???
Da, dobro, niste zadovoljni ocjenama, onda prijavite ponovno i pokušajte slijedeći put bolje napisati.

Komentari o razočarenju nemaju veze s mozgom, možda je problem u tome što je većina studenata shvatila ovaj predmet olako od početka. Od 1400 prijavljenih na početku za predavanja, Rodin je rekao da prema njihovoj statistici je dolazilo oko 300.

I sad bi svi 5 jer je ovo "lagan predmet". A u biti uopće nije lagan.

Da ne ispadne, ja sam dobila 2 i to ću upisati, al mi nije nikako fer da se sad pljuje po katedri koja je cijeli vikend ispravljala ispite kako bi mi mogli vidjeti jesmo li prošli ili ne (da ne napominjem kako se neki rezultati čekaju po tjedan dana na drugim katedrama, a za vikend im ne pada na pamet ispravljat). I još prođe 79% ljudi, a mogu se kladit da mnogi od tih 79% nisu išli na predavanja koja su trebala biti obavezna. I sad se bune.

Tko nije zadovoljan ima lijeka za njega.

[Denny Crane]

Mili moj labud!
Dobila dva, za one kojima su PRISILNO morali polagat ovaj test, a nisu isli na predavanja evo moje iskustvo. Tjedan dana cituckala presude iz skripte Djevojcice sa zigicama, kupila knjigu u Informatoru(moj savjet je da kopirate knjigu je uvodi u pojedine slucajeve daju dobre smjernice za ono sto je bitno u pojedinom predmetu). U Informatoru je knjiga 95kn, kod lihvara na faksu je 10kn skuplje- ako cete imat oridjidji materijal. Svakako 2-3 puta procitat slucaj bez podcrtavanja, dok ne vidite sto je vazno. I meni je, buduci nisam bila na predavanjima jako puno pomogla knjiga Europsko pravo, Pravni Fakultet Rijeka. Posudila je u knjiznici- Bazira se na pojmovima, a ne na slucajevima.
Drago mi je da sam se rijesila ovog predmeta, nemam pojma sto radi na 2god. Jedini argument je valjda da je EJP nadredjeno ustavnom ali za shvatiti ga treba znati sto je tuzba, zalba,presuda, rjesenje itd.. A koliko me sjecanje sluzi to student 2god jos ne zna.

[Gia]

ja bih vam savjetovala da se ne opterecujete s tim koliko ljudi sjedi u komisiji,kako se izabiru itd....taj dio cete lako naci u skripti,tj.knjizi, ako se dovoljno dobro izorganizirate po tom pitanju-olaksajte sami sebi posao, i lakse snalazenje po vlastitoj knjizi!

negdje sam u prethodnim postovima procitala da je ovaj ispit donekle nalik matematici-i to je tocno.
nema strebanja,kad skuzis, sve ide po spagi.
to se osobito odnosi na mjere: samo slijedi pitanja,odnosno odgovaraj pravim redoslijedom, i eto ti rjesenja!

mislim,ako sam se ja sama pripremala, koristila iskljucivo skriptu od djevojcice, i knjigu, i polozila bez problema, bome cete i vi!!

meni dan prije ispita 80 posto stvari nije leglo..ucila sam ali nisam bila sigurna u primjenu...onda sam dobrih dva sata citala forum, i skuzila gotovo sve!!

al mjesta panici nema!!

p.s.prodajem uvezenu skriptu(djevojcica sa sibicama) i knjigu (novo izdanje) za 80kn,ili samo knjigu za 60kn!

sretno svima!

[ars boni]

ja također predlažem da si popunite onu tablicu iz skripte "djevojčice", prije presuda, dopunite neke stvari kod svake presude/dodajte one kojih nema, bit će vam lakše orjentirati se na ispitu. i pokušajte moći, nakon što ste pročitali i proučili sve presude, o svakoj presudi reći ono najvažnije u dvije, tri rečenice. najbitnije je da vam principi rješavanja i bit presude sjednu u glavu, za sve ostalo je tu open book. moja procjena: tjedan dana rada. također, ne opterećujte se predavanjima, ja sam bila na ona uvodna 3, a dobila 3 iz ispita.
sretno svima!

[Malecka]

Brasserie nemojte preskakat, ima ga u skripti samo nije izdvojen kao poseban naslov vec u onom dijelu gdje se govori o odgovornosti za štetu (49. str. skripte).
Napisat cu vam sazetak:

BRASSERIE
Njemačka, Irska i Nizozemska smatraju da države trebaju naknaditi štetu samo ako povijeđene odredbe nemaju izravan učinak. Smatraju da pojedinci već imaju mogućnost ostvariti svoje pravo tužbom kod odredaba sa izravnim učinkom, pa je nepotrebno priznati im još i pravo na naknadu štete.

Sud odgovara:
Odredbe s izravnim učinkom pružaju samo minimalno jamstvo koje nije dovoljno samo po sebi za potpunu implementaciju UEZ. Puna učinkovistost prava Zajednice bila bi narušena ako pojedinci ne bi mogli ostvariti naknadu štete za povredu njihovih prava zajamčenih pravom Zajednice.
Pogotovo u slučajevima u kojima je pojedinac žrtva neprenošenja direktive, mora mu se osigurati naknada za pretrpljenu štetu.

Dalje slijedi ono rečeno u skripti od djevojcice na str. 49 - uvjeti za odgovornost za naknadu štete, a najvaznije je da je u Brasseriu određeno da država ima odgovornost za naknadu štete ako se radi o dovoljno ozbiljnoj povredi.

[pakosna]

zakaj se u frankovichu ne radi o ozbiljnoj povredi??

mislim da nigdje nije napisano da se u francovich ne radi o ozbiljnoj povredi, nego je stvar u tome da kod francovich direktiva nema izravan učinak i da zato za naknadu štete trebaju biti ispunjena ona tri uvjeta, a u brasserie se radi o odredbama Ugovora (koje imaju izravan učinak) i zbog toga se može tražiti zaštita prava pred nacionalnim sudovima, a kako bi dobili i naknadu štete, povreda prava mora biti ozbiljna. neka me netko ispravi ako sam u krivu.

[AnikaF]

zakaj se u frankovichu ne radi o ozbiljnoj povredi??
"Dovoljno ozbiljna povreda" je vezana uz predmet Brasserie. Njem. sud je tako odlučio, ima široku diskreciju (ali mora uzeti u obzir određene čimbenike > parag. 56-57 navedene presude).

[AnikaF]

Zrcalne odredbe su kad dva članka iz različitih ugovora glase isto (skoro od riječi do riječi), ali imaju različito značenje jer je svrha ugovora u kojima se nalaze različita - Polydor.
Također, ako je svrha ugovora slična, npr. Sporazum o pridruživanju ima za cilj pridruživanje Poljske Zajednici (Jany), onda i odredbe iz tog ugovora imaju izravan učinak (ako su jasne, precizne, bezuvjetne).

[Lewis Hamilton]

Evo preporuka svima koji uče- nakon kaj prođete prvi put sve presude i malo se upoznate sa gradivom, pročitajte obavezno ona 2 članka od Ćapete i Rodina iz zadnje nastavne jedinice, tam je dosta stvari super objašnjeno, neke stvari baš na ovim slučajevima koje mi radimo. Bar je meni pomoglo da dosta toga shvatim, nadam se da će i vama:D

[Malecka]

JANY

Češke i poljske državljanke traže pravo boravka u Nizozemskoj koje bi im omogućilo da rade kao samozaposlene prostitke. Pozivaju se na SSP.

Nacionalni sud postavio je ES nekoliko pitanja:
1) Mogu li se poljski i češki državljani izravno pozivati na SSP kako bi započeli obavljati ekonomske aktivnosti kao samozaposlene osobe?
2) Ako da, može li Nizozemska nametnuti dodatne uvjete koje moraju ispunjavati da bi dobili pravo boravka?
3) Je li prostitucija isključena iz pojma ekonomske aktivnosti zbog razloga moralne naravi?

ES odgovara:
1) Ako su odredbe SSP-a dovoljno precizne i bezuvjetne imaju izravni učinak. Navedene odredbe zadovoljavaju te uvjete te imaju izravan učinak, ali države i dalje imaju pravo primjeniti svoje vlastite zakone ako su u skladu sa SSP. Prava ulaska i boravka nisu apsolutne privilegije te mogu biti ograničene pravilima države primateljice.
2) SSP ne sprječava sistem prethodne kontrole te Nizozemska može kao dodatne uvjete zahtijevati da podnositelj zahtjeva za boravak pokaže da istinski namjerava raditi kao samozaposlena osoba, a ne biti radnik, odnosno raditi za nekoga; te da posjeduje dovoljna financijska sredstva.
3) Pošto Nizozemska svojim državljanima dozvoljava bavljenje prostitucijom, ne može zbog moralnih razloga zabraniti ulazak stranim državljanima koji bi se bavili istom aktivnosti.

[bennybennasi]

Frankovič nije dobio naknadu stete jer tada ES jos nije utvrdio sto je to "ozbiljna povreda države"'- to je tek utvrdio u predmetu Brasserie? bar ja tak mislim..
Ljudi jel dovoljno učiti iz skripte ili mi treba još i ta knjiga?
Kod onih zadataka di piše da bi se trebala citirati presuda, kaj to konkretno iz presude taj najbitniji dio? Ili samo naziv presude?

[AnikaF]

Šta smo rekli zašto Frankovich nije dobio naknadu štetu?
Nije dobio odštetu zato jer nije bio obuhvaćen direktivom. Direktiva se odnosila na zaštitu u slučaju insolventnosti (Bonifaci), a Francovich se žalio da je na svoj račun primao tek sporadične uplate nadnice.

Inače, objavljen je raspored ispita na studomatu (barem meni).

[Barfly]

Upravo si radim pitanja za test proporcionalnost uz koje bih željela priložiti primjere:
1. Je li mjera unutar čl. 28? pr. Dassonvile...
2. Teži li legitimnom cilju?
pr. DA; Zoni
NE; ???
3. Je li mjera prikladna?
pr. DA; Schmidberger
NE: Zoni
4. Je li nužna?
pr. DA; Schmidberger
NE; ???
5. Jesu li koristi koje ova mjera proizvodi za svoj cilj veće od štete koju uzrokuje onemogućavajući slobodno kretanje roba?
pr. DA; ???
NE; ???
6. Je li mjera arbitrarna
pr. DA; Conegate iz Madurovog mišljenja
NE; ???

Može li netko nadopuniti odgovore?

Gdje su emotikoni na ovom novom PKTu?!

[Nyx]

frankovich i bonifaci su znači radnici čija su poduzeća otišla u stečaj iliti postala insolvetna
postojala je direktiva koja je propisala da u takvoj situaciji države trebaju osnovati osiguravajuće fondove iz kojih bi se radnicima davao novac kroz to vrijeme i da države mogu same odrediti kak će se u te fondove prikupljat sredstva. radnici tuže državu da ima isplati ta jamstva il naknadi štetu.

e sad, situacija je vertikalna (pojedinac-država), država nije implementirala direktivu, a protekao je impl.rok, tak da bi direktiva imala izravni učinak-al nema-jer odredbe direktive nisu jasne u pogledu tko je dužan ta jamstva isplatiti, jer država ih samo treba osnovati.

država dakle nije implementirala direktivu,dakle nije osnovala fondove, a dir nema IU da bi se mogli na nju pozvati..i sad traže da ima država naknadi štetuzbog svog propusta kaj nije implementirala direktivu i time nije zaštitila subjektivna prava.

određeni su uvjeti za naknadu:
1. dir.mora davati subj.prava
2. mora biti moguće definirati sadržaj tih prava
3. mora postojati kauzalna veze između povrede i štete.

ti kriteriji su zadovoljeni i država mora naknaditi štetu.

[Tedy]

Mali sažetak:
Od slučaja Van Gend en Loss pa do Francovich(uključujuči i njega)osnovno što treba znati je sljedeće:
vertikalni odnos=pojedinac:država
tjelo u sastavu države,
pod kontrolom drž.,
specijalne ovlasti dodjeljene od države
horizontalni= pojedinac:pojedinac
izravan učinak=jasno,precizno bezuvjetno
evropsko pravo nadređeno nacionalnom bez obzira kada je nac.donjeto(prije ili poslije evr.)
Uredba-ima izravan horizontalni i vertikalni učinak ako je jasna, precizna ,bezuvjetna,znaju se prava i obveze,ne smije se pretočiti u nac pravo

[Tedy]

Direktiva-ima izravan vertikalni odnos nakon proteka roka
NEMA HORIZONTALNI-ali se onda uvijek nac pravo INTERPRETIRA u skladu s direktivom
OKVIRNA ODLUKA-ima posredni učinak -interpretira se nac pravo u skladu s njom
Načelo Estopel-država se ne može pozvati na svoj vlastiti propust
OBRNUTA VERTIKALNA SITUACIJA-DRŽAVA TUŽI POJEDINCA
3 uvjeta odgovornosti za štetu

Nadopunite i ispravite ako je što krivo.Bilo bi lijepo kada bi i ostale slučajeve ovako obradili.

[AnikaF]

ne misliš ti na von colsona? tam je implementirala, al ne dobro..
a tu piše da italija nije u interno pravo ugradila smjernicu.:unsure: ah, nemam pojma:neko:
U predmetu nigdje izričito ne piše da država nije dobro provela direktivu, nego da nije donijela provedbene mjere. To da nije dobro provela direktivu sam našla u svojim bilješkama s predavanja. Sad sam i ja zbunjena. Ako netko zna točnije nek se javi.
Da, i u skripti (mislim da je od Djevojčice...) piše da Ital. nije provela Direktivu. I sad vidim da na samom početku predmeta piše "propust da se provede direktiva". Stvarno ne znam otkud meni da nije dobro provela direktivu (a zapisala sam si velikim slovima). Hvala na ispravku!

[Malecka]

1) Sud prepusta drzavi da odluci da li ce zastititi temeljnu vrednotu iz svog ustava ili nacelo slobodne trgovine, reagirati ce samo ako se radi o disproporcionalnoj zastiti jedne vrednote spram druge. iz ceg proizlazi da se provodi test proporcionalnosti, a u schimbergeru je prosao test jer je zabrana bila najavljena, kratko je trajala, i nije ostecivala samo uvoznike vec i domace trgovce. Bitno je da je mjera proporcionalna i jednako primjenjiva (str. 65 skripte).
- tako nekako :blink:, slobodno ispravite jer su meni od proslog roka vec isparile neke stvari.
2) Ne trebas znati hrvatski SSP. Izravni ucinak ima ako zadovoljava uvjete za izravni ucinak. Neka mjera moze biti odredena kao takva da ogranicava trgovinu, ali ona se tumaci u skladu sa ciljem SSP. Sto znaci da ona mjera koja je mozda zabranjena temeljem ugovora o europskoj zajednici, ako ista takva mjera postoji u drzavi na koju se odnosi SSP ne mora biti zabranjena --> razlicit interpretativni ucinak prava EZ i asocijacijskog prava.

dopuna: kod Demirela - Turska --> cilj njezinog SSP-a nije ulazak u uniju
Polydor - Portugal --> cilj SSP je bio ulazak u uniju

[AnikaF]

Ima li onda taj SSP izravni ucinak il ne? Kod demirela ima, kod polydor nema
Kod Polydora je bila druga vrsta ugovora: cilj je bio stvaranje zone slobodne trgovine, a ne članstvo u Zajednici.
Osim toga, u Polydoru se postavljalo pitanje ograničavanja slobode kretanja robe opravdano zaštitom industrijskog i komercijalnog vlasništva, a ne pitanje izravnog učinka. Radilo se o zrcalnim odredbama.
Kod Demirela: Sporazum o pridruživanju ima izravni učinak ako su odredbe dovoljno jasne, precizne, bezuvjetne.
Oni članci na koje se pozivala Demirel, nisu bili dovoljno određeni i Demirel nije mogla ostati u Njem.

[AnikaF]

ja vise nis tu ne kapim. dogovorite se.
malecka kaze da je cilj Portugala bio uci u Uniju, anika kaze da nije nego zona slobodne trgovine. prije sam nesto kapila, sad mi se sve pobrkalo.
Pročitaj Polydor, 1. str., skroz dolje: Ugovor između EEZ i Portugalske republike nema istu svrhu kao i Ugovor o EEZ. UEEZ ide za ujedinjavanjem nac. tržišta u jedinstveno.
Ovo za zonu slobodne trgovine (bezuvjetno ukidanje određenih ograničenja trgovine) znam s predavanja.
A kod Demirela sam naziv sporazuma govori da je cilj prudruživanje.

[AnikaF]

Može li mi netko objasniti marginu prosudbe?
Van Duyn, Schmeidberger, Omega - kad ograničavaju neku slobodu (npr. kretanje radnika, pružanje usluga), nacionalna tijela imaju slobodu procjene u granicama koje postavlja Ugovor (vezano uz načelo proporcionalnosti).
Npr. procjenjuju je li važnija, u određenim okolnostima, sloboda pružanja usluga ili zaštita ljudskog dostojanstva (Omega).
Ne znam kak bi ti drukčije objasnila.

[Nyx]

države mogu same odrediti kaj im je važnije, da li zaštita temeljnih prava il sloboda kretanja roba ili usluga, same određuju dal su mjere proporcionalne, jer ak su proporcionalne, onda ih se ne može zabraniti makar su i protivne pravu zajednice.
jer se i temeljna prava mogu ograničiti, a ovak država veli da su joj temeljna prava važnija i još ih može opravdati da su proporcionalna.

[Nyx]

grogan je objavljivao informacije o klinikama koje obavljaju pobačaje u VB, iako je to irska zabranila.

on se pozvao na čl. 49. sloboda pružanja usluga, jer je smatrao da irska to krši, jer je pobačaj medicinska usluga koja se pruža uz naknadu i spada u doseg tog članka.

prema tome irska ne može zabraniti da njeni državljani odlaze na pobačaj u VB, jer je pobačaj uslužna djelatnost i time bi kršila čl.49.

ali:mrgreen:
tu se radi o pružanju informacija o tim klinikama, a pružanje informacija ne podrazumijeva pružanje usluga, ako se one ne pružaju u ime nekog gospodarskog subjekta, već iskazuju slobodu izražavanja.

a grogan nije bio angažiran od britanske klinike da objavljuje informacije, dakle nije ih objavljivao u ime nekog gosp.subjekta, i nije dobivao naknadu, pa to njegova aktivnost nije usluga i ne ulazi u dosag čl.49..i prema tome, irska mu može zabraniti da objavljuje takve informacije.

[AnikaF]

Koja je razloka između Simmenthal i Dassonville ?

Zar ne predstavljaju naplate vet. pregleda na talijanskoj granici također mjere s ist. učinkom kao količ. ogranič. isto kao zahtjev za certifikatom kod Dassonvillea ?


vrijedi li načelo uzajamnog priznanja kod Cassis de Dijon-a i kod Simmenthala ?hvala

Simmental je služio kao objašnjenje što nac. sudac mora učiniti kad je nac. pravo u suprotnosti s europskim koje u tom slučaju ima izravni učinak.


kad država teško prekorači granice diskrecije da bi povreda bila ozbiljna?? kaj treba napravit?

kaj je ono objašnjenje contra legem da interpretacija nije moguća??
Contra legem znači da nac. sudac ne mora direktivu/okvirnu odluku interpretirati protivno nac. zakonu, iako treba pokušati interpretirati što je više moguće u svjetlu i svrsi direktive. (mislim da je Pupino).

Joj ljudi, stvarno ste se rano sjetili postavljati pitanja :smile:.
Ja odoh još malo ponavljati, a onda na bus i u ZG.

[Romulus]

Gadni su ovi testovi iz ejpa.otežani bezveze. kad sam izlazio iz dvorane mislio sam da sam dobro napisao.a sad ne znam što da mislim.
meni je draže kazneno nego ovaj način pisanja testa.
kp znaš kad si naučio, o ovo mislim da nikad ne bi riješio za neku normalnu ocjenu.
open book testovi su najteža vrsta testa jer se onda sve ostalo oteža do krajnjih granica. od vremena pisanja koje se skrati da nije moguće sve napisati normalno do pitanja koja su toliko složena da ih se ne može riješiti ni uz svu literaturu.a o bodovanju za ocjene da i ne govorim.
ne znam, možda je ovakav tip testa moderan, zapadnoeuropski i sve, ali ja više volim stari način,gdje bar znas na čemu si kad napišeš test.

[Lewis Hamilton]

Ako je ovo što ova katedra provodi famozna Bolonja, onda se najozbiljnije nadam da ću diplomirati prije no što ostale katedre počnu primjenjivati taj sustav jer mi je sve ovo skupa jako smiješno... njihova bolonja funkcionira tako da od cca 500 ljudi njih ravno 34 ljudi "smije" izaći na usmeni. toliko puta citirani Gauss se okreće u grobu i pita zašto je ljudima otkrio svoju teoriju, tj. zašto ju nije sebično sačuvao samo za sebe kako je drugi kasnije ne bi mogli ovako bezobrazuno iskorištati :(
najmasovnija katedra na faksu (imaju 8 ljudi koliko znam), a samo dvoje ispituje... čemu to??? komotno su mogli još neki ispitivati, omogučiti ljudima da dobiju bolje ocjene od 2 s obzirom da su mnogi išli na predavanja
tzv. predavanja su tako koncipirana da ti tek na ispitu prvi puta dođeš u situaciju da moraš samostalno riješiti poprilično zakomplicirani slučaj, iako su nam na predavanjima mogli to barem malo bolje razjasniti... I daa, za buduće generacije- PREDAVANJA NISU OD KORISTI u rješavanju ovog ispita. to nažalost znam iz prve ruke jer sam bio na svima osim na jednom kad sam bio bolestan a to mi nije uopće pomoglo. zbirka presuda i skripte, eventualno nečija bilježnica je sve što ti treba za polaganje ovog ispita. nikako predavanja

ugl. ova katedra se utopila u bijedu i sivilo neorganiziranosti našeg faksa. jedno od većih razočaranja do sada. veleumni sustav sjedenja i maestralna prijava za to isto mjesto čak godinu dana prije nego što su uopće predavanja počela se urušio nakon punih tjedan dana. da ne spominjem ukidanje kolokvija samo našoj generaciji :(

znam da će me sad neki ljudi popljuvati, pogotovo stariji kolege, da sam lud i da je ova katedra najbolja na faksu, no jednostavno si ne mogu pomoći jer sam puno očekivao a dobio praktički ništa

[TG]

ma bljak ovaj ispit, čudni zadaci totalno. bila sam na svakom predavanju,pažljivo upijala, zapisivala....i onda gledam pitanja i nije mi jasno :mad2: razmijem kaj traže od mene,ali ne znam odgovoriti:angry: ....

prevelika je razlika između prvog roka u lipnju i ovog sada, ne znam kakvi će tek biti kasniji rokovi.

ovaj put je katedra složila dobar ispit,očito im je u interesu eliminacija ljudi. to je oke, ali svejedno....nije fer prema većini koja je pohodila predavanja i pratila ih. :headwall::headwall:

po meni, da sam i radila troduplo...JEDNAKO bih znala:rant:

ljudi,držim fige da prođete i dobijete zasluženo :)

[Romulus]

Samo loši komentari. nitko nije zadovoljan s ovim načinom ocjenjivanja i formatom ispita.Zašto je baš ova katedra pokušala nešto novo napraviti a ne da koristi stari prokušani recept gdje je naglasak na usmenom ispitu a pismeni služi samo kao filtracija, tj. da na usmeni dođu ipak ljudi koji nesto znaju?
ili misle da svi drugi krivo rade ili ne znam šta.
Gdje je normalno da za 3 treba 77.5 %, a za mogućnost da se dobije 4 87.5 %?
test je open book, ali jedini dokument pomoću kojeg se može ovaj ispit za normalnu ocjenu riješiti je dokument gdje su napisana rješenja od strane katedre.a njega dobijemo tek nakon testa.
Pravila za rješavanje nisu nigdje definirana,ponekad je moguće više ispravnih rješenja,a svaki rok nosi nove zamke.

[cudoprirode]

okej, razumijem da ne moze svatko imati 4 i 5, ali ogranicavati izlazak na usmeni ispit uvjetom da se ima 35 od 40 bodova je pomalo suvisno, u najmanju ruku pretjerano. da sam nepristojna, rekla bi katedri gdje da stave svoju gaussovu krivulju (stick it up where the sun don't shine), al buduci da sam pristojna cura, necu;).

na ovom faxu se bolonja provodi samo kad ide na stetu studentima. da, olaksajte si posao tako da eliminirate sve one koji bi isli na blef na usmeni, al ne na ovaj nacin. trazite da budemo kratki i jasni, a istovremeno zahtijevate da navodim cinjenice tipa da se radi o hor. odnosu i navedem slucaj iako su takve cinjenice selfevident(sto bi rekao ES).

ne zelim zvucati ko da se jadam, al vremena nije bilo dovoljno. nedostajalo mi je jos cca5-10min. isla sam na predavanja, bila su od koristi, naucila sam ovaj predmet i ne prihvacam manje od 4-5. buduci da je danas bilo kako je bilo, vjerojatno se vidimo opet;)
see ya soon (H)

btw koja je funkcija onih lozinki? get a life! ;)

[imported_Loola]

ja sam danas bio po prvi put i nije bilo baš sjajno..... vremena je tu negdje, skoro pa dosta (još 10-ak minuta ne bi bilo loše) ali pitanja ne znam koliko sam dobro riješio..

Ovo je jedan od onih ispita kada ne znaš jesi sve riješio dobro ili nisi ništa....ja mislim da ću sada pasti, jer ne vjerujem da ću prijeći magičnih 20 bodova..... mislim da bi ipak trebali sniziti prag, ja sam išao na predavanja, no ona baš i nisu pomogla kod ovakvog riješavanja, bar ne meni...

i koliko sam skužio od ljudi koji su bili i prošli rok, svi su mi rekli da je sada bilo teže...

Nadam se samo da se ta praksa stavljanja sve težih ispita neće nastaviti jer onda nikada neću dati taj ispit....

Btw pridružujem se kolegama u protestu na ovu sramotnu odluku da za priliku za 4 treba imati 35/40.....smatram da bi svatko tko želi trebao imati priliku izaći na usmeni (uz opasnost da padne) pa tko voli nek izvoli.....a ne da im ovako na usmenom bude 15-ak ljudi:(

[Resin]

1. 2 dokaza da se parlament bitno promijenio od trenutka osnivanja
2. što se događa sa 3. stupom stupanjem lisabonskog ugovora na snagu
3. X je slovenski učitelj skijanja koji odlazi podučavati u austriju. Trebalo je odabrati između ponuđenog: sloboda kretanja roba, kapitala, radnika, sloboda pružanja usluga i još nešto, ne sjećam se, uglavnom bilo je 5 ponuđenih 1 točan
4. U smislenu rečenicu uvrstit „nadređenost prava zajednice“
5. U čemu komisija nema isključivu ovlast: borba protiv terorizma, briga za okoliš, tržišna utakmica i još jedan
6. Što je sud utvrdio u slučaju defrenne – 4 ponuđene, sve je u biti točno, no traži se ono najbitnije za konkretni slučaj
7. Kako je sud u slučaju npr. van colson opravdao potrebu interpretacije
8. Ponuđene 4 tvrdnje o uredbama, jedna točna

eto, ispravite ak sam fulao


jesu stavljeni negdje na stranicu katedre slučajevi od jučer?
volio bih to proći sad, hladne glave...

[AnikaF]

Jel' može netko molim napisati definicije (malo mo je to konfuzno na predavanjima objašnjeno, ponekad ne vidim razliku):
1. mjera s istovrsnim učinkom;
2. jednako primjenjivih mjera;
3. nejednako primjenjivih mjera;
4. mjera s jednostrukim teretom;
5. mjera s dvostrukim teretom.

Neizmjerno hvala! :smile:
1.da mjera ima učinak kao i količinsko ograničenje (npr. smije se uvest samo 1 T šećera), prepreka je trgovini, manje se uvozi/izvozi
2.jednako se primjenjuje na domaće i strane proizvode (npr. zabrana rada nedjeljom)
3.nejednako se primjenjuje na dom. i strane proizv. (radi se o izravnoj diskriminaciji jer su strani proizvodi u nepovoljnijem položaju od domaćih, npr. kad se traži da svi strani suveniri imaju oznaku zemlje porijekla)
4.kad mora udovoljiti kriterijima samo jedne države
5.proizvođač iz strane drž. porijekla mora udovoljiti kriterijima drž. porijekla i države odredišta (Cassis!, neizravna diskriminacija!)

[Vice]

Za mene je ovo prvi ispit koji traži razumijevanje bez opterećivanja ljudi sa nepotrebnim činjenicama. Kad bi barem ostali ispiti tražili malo smisla i logike bez miljuna činjenica koje zaboravimo ili se ionako promijene. npr. Kazneno se u zadnjih 7,8 godina mijenjalo 3 puta, a sad ga opet mijenjaju - Koja šteta svega što sam pamtio i pamtio... EJP te barem uči razmišljati i primjenjivati. Za mene kvalitetan koncept ispita,a ko više voli po starom neka samo izvoli štrebat tisuću stranica. Hvala katedri na dvojci i pozdrav.

[kadija]

nije istina, pitaju i teoretski dio... znači i institucije i stupove i integraciju i sve ostalo što se radilo na predavanjima:(
Bio je moj prijatelj, nega konkretno nisu pitali institucije..ali nista pretesko ga nisu pitali, vise manje definicije i primjere su pitali, uglavnom nista pretesko, i da je usmeni bio ugodan...Sretnoo!

[Romulus]

Nisam htio jučer ništa pisati nakon rezultata, ali ova katedra mi se sad čini možda i najboljom na faksu. Učio sam od 11. 6. do 19. 6. za pismeni po isprintanim materijalima, po zbirci presuda uspoređujući sve sa skriptom od djevojčice(ona je dovoljna za dva, za više nije) .
i uspio naučiti prilično dobro, izgleda dovoljno dobro za usmeni.
perišin je na usmenom super, pita teže doduše nego rodin prema pričama ali
ako se zna dobije se 5. odgovaralo nas je četvero i dobili smo svi 5.inače rekla je da na prošlom roku nikome nije dala 5, pa valjda sve ovisi o znanju, ili šta ja znam čemu.
pita hipotetske slučajeve, npr. trgovac u belgiji prodaje samo belgijske šampone i neće prodavati tuđe. imaju li strani proizvođači pravo tužiti ga pa da mora staviti injihove proizvode
na police.Na kraju rješenje je bilo da ne, jer članak 28. nema hor, nego samo ver. izr. učinak.
zato je npr. i zabranjeno hgku kupujmo hrvatsko, a konzumu konzumirajmo hrvatsko nije jer nije država(jer ssp sadrži zrcalnu odredbu čl. 28.).
pita o priopćenju komisije nakon cassisa, faze ekomomske integracije i jos puno hipotetskih slučajeva.i naučiti jako dobro test proporcionalnosti, i to onu podjelu od no madure.
sve u svemu jako ugodan usmeni, meni bude perišin ostala u jako dobrom sjećanju, ali kako sam već i rekao kod rodina se bez rizika dobije 5 a kod perišin je sve to ipak teže.

[tyra]

PISE ti kod rezultata,odmah na 1.strani!!!Moj savjet za sve koji spremaju ejp je da rade po skripti od Silvia(to je ona nova)te onoj maloj od 8 strana!!!Ja nisam radila po djevojcici i ova mi je skripta puno bolja,jer nisam furala presude,vec su tu navedeni i najbitniji paragrafi i bit svake presude!Mala skriptica,brijem od Maline ili sl.,je super za orijentirati se na brzinu!!Savjetujem svima koji trebaju polagati i da si procitaju i one Ucinke direktiva u pdf formatu(Ima 289 strana,ali netreba sve!)jer se tako lakse skuzi sve sto se tice direktiva,te clanak o SSP-u od prof.Rodina,puno toga se poslozi u glavi nakon sto procitas te clanke!!!I da,neke se stvari moraju znati,jer open book nepomaze ako nista neznas,nemas vremena to sve ni traziti,a kamoli naci!!!!SRETNO SVIMA!!!!:thumbup:

[Resin]

probaj ovako gledat na to:
europski sud je od nastanka donio hrpetinu presuda, interpretacija ugovora...
katedra je odabrala 40-ak tih slučajeva zato što su najvažniji, zato što su nešto promijenili ili postavili neko načelo u sudskoj praksi. drugim riječima, svaki od tih slučajeva ima neku specifičnost, nešto po čemu se razlikuje od svih ostalih i to nešto je bitno za poznavanje europskog prava jer da nije, katedra uopće ne bi odabrala taj slučaj, ne bi ga svrstala među ono što trebamo učiti.

e sad, kako znat što je to nešto u presudi?
pogledaj po skriptama, najčešće je izvučeno najvažnije.
npr. u van gend en loos je utvrđen izravni učinak i kad se u ispitu trebaš pozvat na presudu, a vidiš da se radi o izravnom učinku, pozoveš se na van gend en loos
u costa v. enel je utvrđeno načelo nadređenosti prava eu nacionalnom pravu, ako u ispitu vidiš da u sukob dolaze norme eu i nacionalnog prava, pozivaš se na costu...

budući da je open-book ispit, mislim da bi pomoglo kad bi na papir napisala pitanja koja idu uz svaku presudu, funkcioniralo bi poput uputa za rješavanje hipotetskih slučajeva (ja nažalost nisam stigao to napraviti, ali mislim da bi bilo puno lakše na ispitu)
npr. postoji li izravni učinak odredbe ugovora? (van gend)
dolaze li u sukob eu i nacionalno pravo?

pa onda dalje
može li se stranka pozvat na uredbu?
na direktivu? ako da, ima li izravni učinak?
spada li stranka pod pojam države?
itd, itd...
tako napraviš za svaku presudu, i na kraju imaš pitanja koja samo postavljaš i odgovaraš na njih s obzirom na konkretni slučaj. pogledaj po skriptama, istaknuta su najvažnija načela i bit presude.

:)

[bennybennasi]

Slucaj brasserie pojasnjava onaj termin "dovoljno ozbiljna povreda drzave", u tom slucaju je francuska zabranila uvoz piva iz njemacke ili tak nest (slicno cassis de dijon) :thumbup:, i sad ta dovoljno ozbiljna povreda moze doci u ispitu- jednostavno je treba sam napisati da je povreda uvijek dovoljno ozbiljna ak drzava nije nist poduzela da nest ucini/ne ucini, ili je krivo primjenila direktivu itd.
sretno svima sutra:mrgreen:

[bzvz001]

evo ja se sjećam ostatka pitanja
- sudska odluka Commission vs. Italy, Commission Germany.
O kojoj je grani nadležnosti ES riješio - dopuni opisno i br.čl.
- što je stand-still (klauzula - mirovanja)
- koju fazu ekonomske integracije regulira SSP između Eu i HR

[bennybennasi]

bodovi sa seminara ce se zbrajati... :)))



da li bi netko htio odgovoriti na onih prvih 7 pitanja iz testa:

1. u kojem je predmetu prvi puta odluceno o temeljnim pravima? mislim da je to bio Nold

2. pa koji koji su to izvori na temelju kojih je u tom predmetu (iz prvog zadatka )
odluceno?

3.ono nesto "zabranjen rad nedjeljom"..sto karakterizira takva presuda?
jelo to ono sto je raceno u čl. 28, 29, 30 UEZ-a?

4. u kojem od 3 stupa ES nije nadležan? - u II. i III. ili?

ako se netko sjeca drugih pitanja, neka napise(i odgovore) i ispravi moje ako su krivi

tnx


1) da NOLD
2) 2 izvora: ustavne tradicije DČa, i međunarodni sporazumi za zastitu
ljudskih prav
3) za rad nedjeljom sam napisao da se radi o MIU koja je jednako primjenjiva, i neznatno ogranicava pristup trzistu(isto kao i KECK)
4) u 2 stupu nije uopce nadlezan

Jel zna neko koji je odgovor na zadnje pitanja, ono o fazama ekon suradnje??
hvala

[suni]

Sramota je pisati o tome kako su ne fer ako ne možeš reći za sebe da si sto posto fer i da si 95% gradiva stvarno SHVATIO i naučio:mad2:! Odite na konultacije svi koji ste pali ili odbijate ocjene, vjerujte da će vam sve objasniti i da na slijedećem roku skupljate 35 bodova! Ali nema leba bez motike, što se od strane mnogih studenata od ove katedre očekivalo, a budite ljudi i recite da je i ta motika bila toliko teška i stresna! Nije!


necu reci da katedra nema mana. svatko ih ima ali i uz sve to ja sam jako zadovoljna s njima. toliko izlaze u susret apsolutno svima da me vec sram pisati. maksimalno su korektni i u ophođenju sa studentima i prilikom bodovanja i na uvidu. ma ne da su korektni nego fakat mogu reci dobri-super!

kaj se tiče spremanja ispita-ukratko moje iskustvo je ovakvo. radila sam ejp 3 tjedna mozda malo više ali jako ležerno nikakav presing.

tko želi biti super na usmenom+ima dovoljno vremena za spremanje ispita evo par savjeta
1.bilješke s predavanja nisu dovoljne ako se ne čitaju članci i ne priprema se za svaku nastavnu jedinicu-ako nemate svoje bilješke bolje i da ih uopće ni ne koristite jer po meni solo bilješke su za jedva dva eventualno 3
2.raditi svaku nastavnu jedinicu po redu-što znači pročitati na katedri mali uvod obraditi presude iz skripte i zatim pročitati članke na webu
3.pročitati ako se nađe vremena i dijelove iz hartleyeve knjige i rodinove knjige
4.vježbati na primjerima iz ispita i ispisati si najbitnije iz svakog slučaja

ljudi su još mogli na prvom roku proći sa 5 dana učenja. mislim da toga više nema.
tko želi više i bolje treba bar 2 tjedna učenja.
ali to uopće nije problem jer ne trebate bubati 10h dnevno vec vam je to učenje puno interesantnije.

pozzz

[twilight baby]

Na našem fakultetu me zapanjuje mnogo stvari.... većina od njih su neugodne...
ali ono što je najneugodnije je čitati kako jedni kolege pljuju po drugima u dobrom starom stilu: "ma sam si si kriv, nije ti katedra"...

SVATKO IMA PRAVO NA SVOJE MIŠLJENJE!!!

Ne zanima me ulaziti u ničija, ali činjenice ostaju:
Ova katedra živi na staroj (prošlogodišnjoj) slavi!!!
Bolonju ove godine proveli nisu!!! :mad2:

Bodovni prag možda ima veze sa svačim, ali zdravi razum nije jedna od nijh.
(ako imaš 40 bodova, po matematici pola je 2 tj. 20 bodova.... preostalih 20 podijeliš sa sa 4 tj.onoliko ocjena koje moraš dati i to je bodovni raspon od 5 bodova ilitiga
od 20-25 = 2
od 25-30 = 3
od 30-35 = 4
od 35-40 = 5
ako im se ispit ne uklapa u ovo shemu, a jebiga, nek ga promijene...
Ljudi se žale s pravom. Sa 30 imaš 2, a sa 33 možeš dobit 5...
3 boda ne označuju raspon znanja od četiri ocjene.... :smartass:

Što se tiče GAUSOVE KRIVULJE s kojom su se tako hvalili početkom godine, ona služi da pokazuje statističi uspjeh katedre tj. kvalitetu predavanja i koliko su ljudi usvojili gradiva.
Ona ne služi da bi katedra njome naknadno "ispravljala" svoju statistiku dodajući i igrajući se sa +/-2 boda.

I najvažnije!!!! Po pravilnik u preddiplomskom studiju:
"Članak 18.
(1) Ispiti se polažu usmeno, ili pisano i usmeno :mad2:ili izvedbom odnosno prezentacijom praktičnog rada..
(2) O načinu polaganja ispita odlučuje Fakultetsko vijeće na prijedlog katedre.
(3) Ako se ispit polaže pisano i usmeno, pisani dio ispita polaže se prije usmenog, a usmeni ispit mora se, osim u posebno opravdanim slučajevima, održati u roku od najviše pet radnih dana od održavanja pisanog ispita.
(4) Student ne može pristupiti usmenom dijelu ispita ako nije zadovoljio na pisanom dijelu ispita.
(5) Pisani i usmeni dio ispita čine cjelinu i ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom.:mad2:

što znači da Fakultetsko vijeće može odobriti samo usmene ili
pismene + usmene ispite, a nikako SAMO PISMENE!!!
a i samo zanimanje pravnika traži nekakvu oralnu viještinu koja se ne može iščitati samo iz dotičnog pismenog....

a sada s obzirom, da sam danas položila ovaj predmet s najvišom ocjenom i imam uvjet za 3.god odlazim slaviti ::E:

ali mala poruka katedri koja vjerovatno čita ove forume;
1) nismo labaratorijski miševi da se na nama svake godine isprobavaju novi štosevi
2) nije u redu da jedna godina prije ima 3puta lakše uvjete studiranja od slijedeće to je loše i za vas jer postaje upitna "kvaliteta" ocjene tj. odnos ocjene dan u lakšim i one u težim uvjetim)
3) što je stvarno toliki problem da svi idu na usmeni?! pa 5 vas je na katedri, organizirajte se nekako
- i vama će biti lakše, što niste primijetili da su vam ljudi po tri puta izlazili na pismeni, premda su i prva dva puta dobili prolaz jer :
"nečija dvojka je nekome najveća sreća, a drugome opet nesreća":smartass:

[bond007]

nemogu riječima opisati razočaranje današnjim ispitom i tim zadacima. svaki rok je sve teže i teže. izgleda da žele da što više ljudi padne ovaj predmet i da nikad ne položi. do ove godine to je bio najlakši ispit za položiti, a sada je noćna mora mnogima. mogla bih reć da je čak teži od rimskog i nacije! stvarno užasno!

[Hira]

i meni ej bilo dosta teško .Mada se stvarno nadam da ću se uspjeti izvući, a ako ne onda juriš na uvid. Stvarno ne znam, prije sam uspoređivao ztadatke i stvarno je bilo lakše ali jednostavno se čovjek pogubi od svih tih stvari. Pa shvati o čem se radi, pa dok shvatiš nađi to u skripti pa pazi da nema iznimke pa dobro primjeni pa opet pazi itd.


E da, jedna opaska katedri: VRIJEME!!! Ja bi volio da je deset minuta duži ispit ,jedva sam stigao sve napisati s tim da ni jedanput nisam to provjerio, što izričito mrzim kada pišem bilo koji ispit. Treba se sve to posložiti u glavi, a 10 minuta demose, asistente i profesore ne može puno koštati.

[DianaSara]

evo, pismeni je tocno ovak izgledao:

ISPIT IZ PREDMETA EUROPSKO JAVNO PRAVO

ROK 04.09.2009.





Prije rješavanja ispita pažljivo pročitajte sljedeće upute:


Kod hipotetskih slučajeva:

1) gdje god je to moguće i smisleno, potrebno je navoditi sudsku praksu , odredbe Osnivačkih ugovora i drugih izvora prava EU;

2) od studenata se očekuje da pravo primijene na hipotetski slučaj. Sudsku praksu i pravne propise potrebno je uklopiti u smislen argument, a ne samo ponavljati, citirati ili prepričavati.




Stoga se u hipotetskim slučajevima, osim ako konkretno pitanje kaže drugačije, NEĆE pozitivno bodovati:

a) navođenje/citiranje sudske prakse ili pravnih propisa na krivom mjestu, izvan konteksta, ili bez poveznice kako s argumentom koji se praksom ili propisima želi objasniti, tako i s činjenicama hipotetskog slučaja;

b) općenite tvrdnje o pravu (npr. navođenje elemenata testa proporcionalnosti u širem smislu), čak ni ako su točne, ako nisu primijenjene na činjenice hipotetskog slučaja;

c) neobrazloženi potvrdni ili niječni odgovori na izravno pitanje (npr. je li mjera u skladu s pravom EU?), čak ni ako su točni.



Dijelovi odgovora koji se prima facie čine točnima neće se pozitivno bodovati ako im se proturječi u drugom dijelu teksta, ili ako je iz cjelokupnog odgovora jasno da student nije razumio problem.








1. Upotrijebite izraz ''uzajamno priznanje'' u smislenoj rečenici, u kontekstu unutarnjeg tržišta EU.




2. Ako se sudska odluka Europskog suda citira kao ''Commission v. Germany'' onda je riječ o kojoj grani nadležnosti Europskog suda? (navedite broj članka Ugovora o EZ ili napišite opisno kako se ta grana nadležnosti zove)




3. Koliko nezavisnih odvjetnika sudjeluje u radu Suda prvog stupnja?




4. Tko je sve morao potvrditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju da bi Sporazum stupio na snagu?




5. U postupku suodlučivanja potrebno je da prijedlog akta prihvate_________________




6. Može li se, prema kriterijima prava EU, dom zdravlja Trešnjevka, smatrati ''emanacijom države''? Zašto?




7. Može li se pojedinac pred nacionalnim sudom pozivati na Povelju temeljnih prava EU kao na izvor subjektivnih prava? Zašto?




8. Student ekonomskog fakulteta u Budimpešti Tibor Horwath, mađarski državljanin, ljetuje u hotelu Vesuvio u Italiji. Kojom se tržišnom slobodom on koristi?









HIPOTETSKI SLUČAJ 1.



Andy, popularni škotski glazbenik, je 2009.g. izdao novi album ''Lure''. Nakon vrlo uspješne početne prodaje CD izdanja, album je bio dostupan i u iTunes obliku. Album je u srpnju dospio na sam vrh ljestvica u većini europskih država, pa tako i u Reelandiji, najmlađoj članici Europske unije. No, zarada koja se manjim dijelom sastoji od prodaje CD izdanja, a većim od prodaje iTunesa, u Reelandiji nije ni približno dosegnula iznose kao u ostalim državama, uglavnom zbog velikog broja nelegalnih piratskih kopija iTunesa koje su se pojavile na reelandijskom tržištu. Srećom, reelandijska je policija u vrlo uspješnoj akciji uspjela uhvatiti jednog od glavnih distributera piratskih iTunes snimaka, g. Kartmanovića, koji je putem interneta prodavao kopije iTunesa za 1/5 cijene.

Prilikom ulaska Reelandije u Europsku uniju reelandijski je zakonodavac implementirao većinu zakonodavstva Zajednice, pa tako članak 15 reelandijskog Zakona o autorskom pravu glasi:
''Tko bez odobrenja proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke zabilježene na CD-u, DVD-u, audio ili video kaseti, emitira ili umnoži navedenu zvučnu ili slikovnu snimku, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 5 godina.''

Andy je pred reelandijskim općinskim sudom tužio g. Kartmanovića te tražio naknadu štete koju je pretrpio zbog piratskih iTunesa. Na sudu se pozvao na reelandijski Zakon i na Direktivu o zaštiti autorskih i srodnih prava, čiji je implementacijski rok istekao 2002.g., a koja sadrži sljedeću odredbu:
''Tko bez odobrenja proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke emitira ili umnoži zvučnu ili slikovnu snimku, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 5 godina.''

Odvjetnik g. Kartmanovića na sudu tvrdi da reelandijski zakon nije primjenjiv na snimke zabilježene na internetu te da je direktiva u navedenom predmetu neprimjenjiva.


Temeljem opisanih činjenica odgovorite na sljedeća pitanja te svoje odgovore potkrijepite praksom Europskog suda:



1. Može li se Andy protiv g. Kartmanovića pred reelandijskim sudom pozvati na navedenu odredbu Direktive o zaštiti autorskih i srodnih prava?


2. Objasnite jesu li ispunjeni uvjeti da navedena odredba Direktive ima izravni učinak.


3. Ako se Andy izravno ne pozove na Direktivu, može li mu i kako Direktiva ipak pomoći pri ostvarivanju njegovog zahtjeva u ovom postupku? Bi li situacija bila ista da sporni reelandijski Zakon osim navedene sadrži i sljedeću odredbu: ''Dozvoljeno je neograničeno umnažanje zvučnih snimaka u iTunes obliku''?









HIPOTETSKI SLUČAJ 2.



Hitonija, članica EU, je donijela novi Zakon o oružju čiji 6. članak glasi:

''Uvezeno vatreno oružje prije stavljanja na tržište mora biti prijavljeno Središnjem državnom registru za vatreno oružje.''

Segalovsky Inc. je poljski veletrgovac ribolovnim i lovačkim priborom koji posluje u gotovo svim članicama Unije, pa tako i u Hitoniji. Segalovsky sve puške koje uvozi u Hitoniju prijavljuje Središnjem državnom registru za vatreno oružje, no nekoliko je pušaka greškom ostalo neprijavljeno te je hitonijska inspekcija Segalovskom naložila isplatu visoke novčane kazne.


Vi ste odvjetnik društva Segalovsky Inc.



1. Može li vašem klijentu koristiti europsko pravo da bi se obranio od navedene novčane kazne?


2. Je li i kako općenito moguće opravdati nacionalni propis istih karakteristika kao članak 6. hitonijskog Zakona o oružju?


3. Je li i kako moguće opravdati konkretni članak 6. hitonijskog Zakona o oružju? Primijenite test proporcionalnosti na ovaj slučaj.


4. Europska je komisija već zaprimila nekoliko pritužbi pojedinaca na spomenuti članak 6. Zakona o oružju. Što Komisija može učiniti i temeljem čega za to ima ovlasti?
Koju će vrstu presude u tom slučaju donijeti Europski sud?















HIPOTETSKI SLUČAJ 3.



Republika Hibernia (RH) je država članica EU. Hibernia je 1. srpnja 2008. uvela sustav pomorskih vinjeta koje moraju kupiti i koristiti svi vlasnici plovila manjih od 6 metara. Vinjete su isključivo godišnje i njihova je cijena 200 €. Kazna za neisticanje vinjeta je 1000 € i oduzimanje plovila u korist RH.

Poduzeće ''Adriatica'' iz Montane bavi se iznajmljivanjem brodica i u svojoj floti ih ima 10. Jednoj od njih, greškom, nije kupljena vinjeta za 2008. godinu.

Odlukom lučke kapetanije u gradu N., ''Adriatica'' je kažnjena novčanom kaznom te oduzimanjem brodice.

Adriatica osporava kaznu pred upravnim sudom pozivajući se na pravo Europske unije.



1. Na koju se tržišnu slobodu zajamčenu Ugovorom o EZ Adriatica može pozvati?


2. Može li se odluka lučke kapetanije opravdati? Temeljem kojeg opravdanja? Pojasnite to opravdanje.


3. U ulozi suca upravnog suda analizirajte nacionalni propis provodeći jasno sve korake testa proporcionalnosti.


4. Odluka upravnog suda RH je konačna, tj. protiv nje nije dopuštena žalba. Prije 5 godina Europski sud donio je presudu u (hipotetskom) predmetu C-123/02, Yanez v. Montana (2005) ERCR 456 kojom je presudio da je sustav naplate cestarine vinjetama, kakav se koristio u Montani, suprotan slobodi pružanja usluga zbog toga što je indirektno diskriminatoran u odnosu na korisnike usluga iz drugih država članica. Stranke pred sudom ne slažu se oko primjenjivosti ove presude na slučaj u pitanju. Što može ili mora učiniti upravni sud pred kojim se vodi postupak i kako biste formulirali njegov zahtjev?











HIPOTETSKI SLUČAJ 4.



Temeljem članka 95 Ugovora o EZ, Vijeće i Europski parlament usvojili su Uredbu o nužnim sastojcima pojedinih prehrambenih proizvoda. Uredba je stupila na snagu u veljači 2006. Između ostalog, njom se predviđa da votka mora sadržavati barem 20% alkohola. Piće koje sadrži manje alkohola ne može se stavljati na tržište država članica pod nazivom votka.

Buble d.o.o. je poduzeće registrirano u državi Finiji, članici EU, koje proizvodi piće pod nazivom ''Lady''. Na tržištu Finije, to se piće pojavljuje u bocama s etiketom: ''Lady'' lagana votka za dame. Piće, već godinama predstavlja hit na tržištu Finije, posebice među ženskim potrošačima, a u posljednje je 2 godine imalo veliki uspjeh i na tržištima nekoliko susjednih zemalja. ''Lady'' međutim sadrži samo 10% alkohola.

Usprkos Uredbi, Bubble d.o.o. nastavio je proizvoditi votku ''Lady''. Na to se između ostalog odlučio i stoga što Finija nije izmijenila svoj postojeći Zakon o alkoholnim pićima, koji ne propisuje minimalni sadržaj alkohola u votki.

U ljeto 2006. tržišna inspekcija Finije pojačala je kontrole ne bi li popunila veliki manjak u državnom proračunu. Tako je, između ostalog, iz svih dućana u regiji Alto maknuta iz prodaje votka ''Lady'', a tržišna je inspekcija poduzeću Buble d.o.o. izdala Rješenje o plaćanju kazne u iznosu od 50 € po svakoj zatečenoj boci votke ''Lady''.

Buble d.o.o. osporava navedeno Rješenje na sudu.


Komentirajte sljedeće navode stranaka, navodeći relevantne koncepte prava EU i sudsku praksu:



1. Buble tvrdi da se tržišna inspekcija ne može protiv njih pozvati na Uredbu.


2. Buble nadalje tvrdi da ako se tržišna inspekcija i može pozvati na Uredbu, sud Finije ne može je primijeniti dokle god je na snazi nacionalni zakon koji omogućuje prodaju votke s 10% alkohola.


3. Buble tvrdi da je Uredba u pitanju pravno nevaljana, jer je EZ nije mogla usvojiti temeljem članka 95, koji je pravni temelj za harmonizaciju na unutarnjem tržištu. Može li nacionalni sud zaključiti da je Uredba doista pravno nevaljana i stoga je ne primijeniti pri rješavanju spora? Ako smatra da je Uredba pravno nevaljana, može li se nacionalni sud ili čak mora obratiti Europskom sudu i kako?

[bebica]

ovo je strasno!kao ejp je lagan predmet???covjece,frendica mi ide na komisiju,17 ljudi proslo od 106?????ovo je katastrofa,jos cu zbog ejp-a upisivat parcijalu! ovaj ispit je bio katastrofalno tezak!!!:(:(:(

[bond007]

ma užas ,daj molim te, ja sam sve zadatke napisala odgovore ,ok neki su točni neki su polutočni,a nijedan mi nisu priznali niti po 1 bod. samo su mi ocjenili onih prvih 7 pitanja....
stvarno,ovo je gore od bilo kojeg predmeta, kaj nam to rade, ....
sve više ljudi će ić na komisiju iz ovog predmeta i možda izgubit pravo studiranja

[micci]

A prošle godine su za ovaj ispit predavanja trajala dva tjedna i bila su dva kolokvija!! A što je sad ovo?????

Malo su pretjerali!!!

Tko će htjeti znati više o ovom ispitu i o samom Europskom pravu, ima prilike na 5. godini izabrati taj smjer. A ovdje je dovoljno znati neke osnovne stvari.

[bebica]

ja fakat vise ne znam kako to ucit,iz cega ucit...skripta od djevojcice sa sibicama definitivno nije dovoljna...a ne pada mi na pamet nabavljat onu svu literaturu koja pise na stranici katedre...fakat sam pomalo izbezumljena s ovim ispitom!!!!:unsure::unsure::unsure: dajte neki savjet...

[crazy_whisper]

hm...upravo se upoznajem s ovim predmetom jer mislim izaći na sljedećem roku (što znači za kojih 10-ak dana), pa sam pregledala malo skripte ali me pomalo zabrinulo ovo što ste pisali kako je bilo na ovom roku :blink:
do sada nisam imala takva saznanja o ovom predmetu, ali to samo potvrđuje da ni jedan predmet ne treba podcjenjivati !!
a sada me zanima što mislite, vi koji ste već učili (jer ja nisam ni počela), da li se stigne što napravit i ono što je važnije na koji način??
da li se ovaj ispit odnosi prvenstveno na slučajeve? mislim dal je to bit, i kao onda na pismenom dobiš slučajeve i trebaš znat kako ih rješit ili?? na što obratit pozornost?
ispričavam se unaprijed ak postavljam pitanja koja su već postavljana, ali i dojmovi i savjeti se mijenjaju od roka do roka, pa eto...koji friški savjet bi dobro došao :worship:

[Hira]

hm...upravo se upoznajem s ovim predmetom jer mislim izaći na sljedećem roku (što znači za kojih 10-ak dana), pa sam pregledala malo skripte ali me pomalo zabrinulo ovo što ste pisali kako je bilo na ovom roku :blink:
do sada nisam imala takva saznanja o ovom predmetu, ali to samo potvrđuje da ni jedan predmet ne treba podcjenjivati !!
a sada me zanima što mislite, vi koji ste već učili (jer ja nisam ni počela), da li se stigne što napravit i ono što je važnije na koji način??
da li se ovaj ispit odnosi prvenstveno na slučajeve? mislim dal je to bit, i kao onda na pismenom dobiš slučajeve i trebaš znat kako ih rješit ili?? na što obratit pozornost?
ispričavam se unaprijed ak postavljam pitanja koja su već postavljana, ali i dojmovi i savjeti se mijenjaju od roka do roka, pa eto...koji friški savjet bi dobro došao :worship:


Gledaj, vrlo jasno ću to sada svima objasniti. Npr. ovo je meni bio treći put da sam izašao i hvala Bogu da sam ga položio jer sam bio psihički izmaltretiran fino cijelo ljeto kako ću šta ću i tako dalje. Moja prva preporuka je da se mora raditi, ali ne na onaj način kao, ja ću to pročitati 3 puta kao što su mi rekli jer to pravilo je bilo na prvom roku.TO PRAVILO ovdje više ne vrijedi. To sada svi moraju imati na umu. Ako usporedite pitanaj s prvog roka i sada to je razlika nebo zemlja. Nažalost da sam barem ja znao da idem na prvi rok ali eto što je tu je.

U vezi literature: Skripta djevojčica za šibicama je super, ali prema meni je ajmo tako to nazvati nepotpuna. Nemojte me krivo shvatiti. Obavezno po njoj radite, ali samo nju koristiti je ogromna greška. Pa onda se postavlja pitanje što koristiti osim toga? Naravno da vam ne pada na pamet da vadite sva ona čuda iz knjiga sa njihovih stranica. Moja preporuka je da odete na njihovu stranicu i koristite tzv. Literaturu- ejp za cjeloživotno obrazovanje ili kak se već zove. Tamo doduše nema slučajeva ali su direktive, uredbe, tržišne slobode i mjere s istovrsnim učinkom izvrsno objašnjene. Osim toga svi instituti tipa eu sud eu komisija i tako dalje su isto tako još bolje prema meni objašnjeni. Naravno ni ova skripta nije potpuna ali najbolji pristup je naravno koristiti i jednu i drugu i to bi bilo super kada biste tako postupili.


Bit- ono što sam ja primjetio prvo na sebi a i na drugima je da imaju totalno pogrešan pristup ovom ispitu, Kao prvo ovo je open book ispit, dakle ne klasični koji dođeš naštrebaš i ideš odgovarati. Ovo je čini mi se prvi put da imamo primjenu sudskog slučaja na neki novi imaginarni slučaj. Prema tome, ne bi se trebalo pristupiti ovom ispitu na standardni način. Bit ispita je razumijeti institute i što oni mogu s aktima što ne mogu i zašto je to tako. To je još jedan razlog zašto preporučujem skriptu od strane katedre da se pogleda.

Npr. ono što sam ja radio jest da sam uzeo skriptu od djevojčice i štrebao gotovoe te sudske presude i koliko ih toliko shvatio. Kada bi došao na ispit samo bi stao i blentavo bi gledao i niš ne bi kužio. Tipa pitanje koji je sud nadležan, nisam imao pojma to jest bilo mi je svejedno (prethodni postupak), ili kada direktive imaju učinak (nemaju u hoz. odnosima) ili da li je mjera u dosegu čl. 28(što znači u dosegu?).

Ako malo bolje pogledate i analizirate dosadašnje ispite iz ovog predmeta vidjet ćete da su svi napravljeni prema jednom te istom patternu. Dakle imamo prvo tih 8 pitanja i onda imamo četri slučaja. Ta 4 slučaja se vrte oko određenih situacija. Npr. jedan slučaj je sa direktivom, drugi slučaj je sa uredbom, treći je sa mjerom, četvrti je sa tržišnom slobodom. I tako stalno se ponavlja. Dakle ako se razumiju ta 4 instituta i njihova primjena onda nema nikakvog problema da se i primjene valjano. Sudska praksa se samo treba povezati i to je to. A ako vas nešto pitaju u vezi nekog sudskog predmeta onda samo zavirite u skriptu oko tog predmeta...

I na kraju obavezno pogledati kriterije za bodovanje da se vidi kako trebate odgovarati i na koji način. Imate na stranici katedre kriterije pa ih sve otvorite i malo uspoređujte Šteta što nema slučajeve da se na nečemu može malo bolje vježbati, ali svakako to pogledati!


Puno sreće svima :)

[Fandaluzija]

imam još jedno pitanjce:
da li se i na ovim sada rokovima u 9.mj smije imat skripta i ostala "papirologija"
na samom ispitu, tj. pismenom ????
u tom je i poanta cijelog ispita, može se :mrgreen:



kad je usmeni vama koji ste na komisiji? i please napisite dojmove... najgore je ovaj predmet podcijeniti i dovesti se do komisije
nemojte paničarit oko komisije. ovo je valjda jedina Katedra na kojoj je stvarno svejedno odgovaraš li sam ili pred komisijom iz vrlo jednostavnog razloga - a to je da se radi o korektnim ispitivačima koji prolaz ne poklanjaju, ali će čačkat po tvom mozgu dok ne nađu znanje za prolaz. sami ocijenite jel to okej karakteristika ::E:

bdv samo bih htjela reć da me užasno živcira što se cijelo vrijeme govori "prošle godine je bilo lakše, ajme što nas snašlo".
istina je da su prošle godine, kad se zbroji, kolokviji bili neusporedivo lakši od sadašnjeg pismenog u smislu da je lakše bilo dobiti dvojku ili trojku. ali ono što se cijelo vrijeme zaboravlja da i oni koji su se "provukli" i riješili kolokvije, ipak su cijeli semestar dolazili na predavanja, i čak tu i tamo sudjelovali u nastavi ili pisali pisane reakcije (to pogotovo nije sam tak!). razumijem da ove godine predavanja su bila pretrpana zbog spajanja s izvanrednima i nije sve bilo idilično, ali opet toliko padati u afan je sasvim nepotrebno. i prošle godine se trebalo na isti način učiti, možda je pomoglo to što se na predavanjima iskristaliziralo što to točno podrazumijeva, no i sada ima način da to saznate - NA KONZULTACIJAMA.

i molim vas nemojte govoriti "ovo bi trebao biti lagan predmet" kao argument zašto sve ovo nije fer, u krajnjoj liniji je to bezobrazno. možemo se isto tako žaliti da nije fer što je ekipa par generacija ispred nas išla na faks 4, a mi moramo 5 godina ili što je neki profesor slomio nogu ili što je sabor donio novi zakon. ispit je open book i od studenata se traži razumijevanje. i umjesto da osuđujete takav pristup, probajte se odmaknuti od uobičajenog štreberskog pristupa i probati način od kojeg za budućnost stvarno ima koristi.

naime, ovaj predmet ne samo da je ogoljen do osnova (otprilike kao da u obiteljskom treba naučiti definiciju braka, djeteta ii..da se pare u braku dijele popola i to da bude SVE) nego će trebati bilo kome tko će se nakon faksa baviti praksom, ako želi biti dobar u tome. ako si tako postavite stvari, možda će biti lakše. uostalom, u odnosu na ostale krasote, tipa GPP, ovo je ravno izležavanju na plaži.

ispričavam se ako ispada da sam uzela nekog na zub, nisam namjeravala, ovo ja ovako općenito, u nadi da će promjena stava prema ispitu biti od koristi. sretno svima :mrgreen:

[Fandaluzija]

a sta opcenito treba znat za usmeni??prepricavat slucajeve il sta??

Mislim da se obično pitanja kreću prvo nešto o institucijama EU, aktima i to, onda šta je bilo u kojem slučaju (s naglaskom na odluku suda, a ne toliko šta je to ureaformaldehid il kak se više zove), a onda još i kao "razumijevanje" slučaja, di se šta može primijenit i tako to.

inače u vezi KOMISIJE:
mislim da je samo usmeno, i da na početku postave eliminacijsko pitanje "Što je izravni učinak?". to se mora znat da bi te nastavili pitat :neko:

[Hira]

a di se tocno nalaze zadaci?ne mogu ih pronaci na stranici katedre..

zadatke na stranici katedre nemaš nego samo kriterije za bodovanje ispita. Kažem i ponavljam, važno je znati o kakvoj se situaciji radi i kako je primjeniti na postojeći slučaj, nemojte uzeti slučajeve i onda pokušavati ga primjeniti na vaš i tražiti u čemu je on sličan. Dakle važno je shvatiti uredbe, direktive, tržišne slobode i mjere.

Doduše imaš sa zadnjeg roka na nekoliko postova gore preveslaj pa ćeš naći

[petar.pan007]

Malo da pojasnim komisijski ispit. Profesori traze razumjevanje gradiva, tocno prvo pitanje je eliminacijsko i da nastavite dalje s usmenim morate znat bar nesto odgovorit na prvo pitanje. Recimo prvo pitanje moze biti opiši Prvi stup EU ili Zona slobodne trgovine. Nakon toga slijede pitanja najcesce vezana uz primjere iz knjige npr. Sto se prvi put pojavljuje u presudi Pupino? Stav katedre je da komisija nije laksa od pismenog zato bez podcjenjivanja komisijskog ispita (trazi se elementarno znanje za 2, uz malo truda moze se dobiti i 3,ali 4 ili 5 nije bilo do sad).

[bond007]

je li komisija inace isti dan kad su i pismeni? ako netko zna hvala, ako ne nemojte mi drzati prodike kao jedna kolegica kad sam prosli put pitala nesto vezano za komisiju. naravno da se bojim, ovaj predmet je veoma zanimljiv no nije mi nimalo lagan, svrstavam ga u teze ispite i ako prodjem komisiju bit cu najsretnija na svijetu...

komisija ti je isti dan kad je i pismeni,ali prije pismenog, tako ti je bilo na prošlom roku

[jaaaaaa]

ljudi jel zna tko kako odgovoriti na ovo pitanje??


Hipotetski slučaj 3B
Hrvatska nije članica EU, ali je na snazi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Čl. 17(2) SSP‐a koji propisuje:
Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma ukidaju se količinska ograničenja na uvoz

u Zajednicu i mjere s jednakim učinkom za proizvode podrijetlom iz Hrvatske . Pravni fakultet Sveučilišta u Borimaru (Livonia, EU) (dalje SB) uveo je novi predmet "Pravo Svjetske trgovinske organizacije" (WTO). Za navedeni predmet obavezna literatura je knjiga Johna Johannsona pod naslovom "WTO Law". Odlukom Rektora SB svi studenti obavezni su pribaviti i na ispit donijeti osobni primjerak te knjige kupljene u skriptarnici SB (zamjena može iznimno biti neka druga livonijska knjiga). Razlog takvog propisa je zaštita autorskih prava.
Studentica Ana Anić pristupila je ispitu bez primjerka knjige. Pristup ispitu joj je onemogućen s obrazloženjem da nije kupila propisanu ispitnu literaturu. Ana Anić odgovorila je da je ispit spremila prema knjizi naslova "Pravo Svjetske trgovinske organizacije u hrvatskom kontekstu" autora Ive Ivića, u izdanju Sveučilišne naklade iz Zagreba. Nakon što joj je uskraćen pristup ispitu, te nakon bezuspješne žalbe drugostupanjskom tijelu, Ana Anić traži pravnu zaštitu pred Upravnim sudom Livonije.


Pitanje: Savjetujte Anu Anić kako temeljem SSPa i relevantne prakse Europskog suda
argumentirati pravni zahtjev Upravnom sudu. Navedite primjenjive pravne odredbe i relevantnu praksu Europskog suda.

[Fandaluzija]

Mislim da Ana Anić treba reći da je odluka Rektora mjera s istovrsnim učinkom (prema SSPu zabranjena) i to diskriminatorna zato što ona mora kupiti ili Johnson knjigu ili iznimno livonijsku knjigu, dakle NE SMIJE hrvatsku knjigu niti knjigu iz bilo koje druge članice osim livonije samo zato što te knjige nisu livonjske. s druge strane, SB bi vjerojatno tvrdilo to što piše - da je cilj te mjere zaštita autorskih prava, a onda Ana Anić kaže da to pada na testu proporcionalnosti. I sad uzmeš 3 stupnja testa proporcionalnosti (lijepo ga je opisao npr NO Maduro u svom mišljenju, ima vjerojatno na stranici Katedre pod nastavnim jedinicama), pogledaš svaki od njih u odnosu na slučaj, i upreš kreativne snage i smisliš zašto ta mjera nije proporcionalna. :smartass:

Bdv ispravite me ako sam fulala :mrgreen:

a šifre, moš probat sa vjeverica, london, madagaskar, konstantinopol.

[Fandaluzija]

E da i Ana Anić je ljuta jer ne može prakticirati slobodu kretanja usluga (?). Jel studij usluga? Ili se ona broji kao radnik? Tak neš. U svakom slučaju nije sloboda kretanja roba jer si može u Livoniju donijet hrvatsku knjigu.
Sretno!

[iviv]

stvar je u tome, kako je vec par puta naglaseno, da se znas koristit tm svim svojim materijalima.
jer ce ih biti vrlo vjerojatno puno i neces se mozda moci snaci.
to je najbitnije, znat se snalazit, oznacit si i ne koristit tri tone toga.
pomno odabrat kaj nosis na ispit jer ako ces imat toga previse (vlastito iskustvo) izgubit ces se ( a pritom i zagubit ispit među tim papirima-vlastito iskustvo).

[Breeder]

ako si isao na predavanja i znas barem nesto onda bi se i dalo, ali to nije standardni predmet gdje sjednes i nastrebas...

treba proci sve presude sa razumijevanjem, sve to sortirati, znati gdje je sto, a treba i vremena da se slegne

ako do sada nisi vidio EJP sumnjam da ces tako lako to spremiti za 7 dana...ali probaj, barem ce ti biti lakse sljedeci rok ako ovaj ne prodjes

[pineapple_freak]

Jel mogu bez problema položit ejp iz skripte od djevojčice, skripta je od 1.6 2008. i jedan kolega me uvjerava da se može bez problema položit ispit ako se ta skripta temeljito nauči, zanima me jel još netko položio preko skripte i koje? Hvala unaprijed

humm...da te utjesim, ja sam prosao po toj skripti na zadnjem roku nakon par dana iscitavanja iz prve s tim da niti jednom nisam bio na predavanjima..tako da se stvarno moze.
ne moras nista "uciti",jedino je bitno da razumijes neke stvari sto se slucajeva tice i da isto znas primjeniti npr. nadleznosti suda , horiz. - vertik. odnose , mjere s ist. ucin....da ne nabrajam , sve ti je to u skripti i sve ces to uociti proucavajuci. samo stvarno pazi da razumijes sve i da znas primjeniti to na hipotetski slucaj.
uz to bi ti bilo dobro napraviti si samostalno listu slucajeva i pored svakog si napisati nesto sto ti se cini bitno ili sto mislis da te moze podsjetiti o cemu se u slucaju radi i to samo kako bi se lakse covjek snasao.
hmm sto jos...uglavnom ovo ti nije predmet gdje treba strebati vec snaci se i primjeniti znanje.

sretno!!!

[Django]

evo, vraćam se sad s ispita i mogu reći da mi je ovo bio najzeznutiji pismeni dosad (a položio sam kazneno). MOGUĆE DA SAM JA NEKAJ FULAO KOD KONCEPTA UČENJE OVOG ISPITA.

ali mene muči to kaj sam ovo definitivno učio. nisam štedio na printanju svih dijelova gradiva i nisam preskočio niti jedan dio gradiva. mislim da sam neke teže stvari sasvim dobro skužio i nije me bilo strah pred ispit. jedino kaj nisam znao je povezati naziv slučaja s materijom koje se dotiče- ali to samo vrijedi za neke slučajeve. npr da me netko pita o slučaju keck, ja mu znam sadržaj i znam o čemu se radi ali ne pamtim da se to zove slučaj keck. no s druge strane, pitaj me o slučaju cassis de dijon i znam ispričati sve jer je to jedan od onih koje sam zapamtio već i po imenu. dakle, nisam preskočio niti jedan slučaj.

da sam imao pola sata više za rješavanje testa, bio bih siguran da imam REALNE šanse za prolazak.

da sam imao sat vremena više, lako moguće da bih čak i ispunio kvotu bodova za usmeni (35/40).

a ovak me sad muči hoću li uopće proći ispit. u najboljem slučaju ću imati taman bodova za prolaz (20ak). recimo, četvrti hipotetski slučaj nisam stigao niti pročitati a kamoli riješiti. samo sam napisao 'PRE MALO VREMENA'.

stvarno moram analizirati zakaj sam ovako lagan ispit uspio dovesti u pitanje zbog nedostatka vremena...pre dugo sam ga rješavao, očito.

nisam ovo očekivao. damn, zakaj su baš nama ukinuli kolokvije :(

a ovo mi je zadnji ispit s druge godine, u veljači imam građansko i financije :headwall:

i još moram čekat na rezultate do srijede.

starci pucaju od sreće...baš kao i ja...

[ninotschka]

molim vas koji ste bili jucer na ispitu napisete kako je bilo i koji su biji zadaci??hvala i pozzzzzzz!odo ucittttttt:smartass::smartass::smartass:


prvo što moram reći je: PREMALO VREMENA
zato sve jako dobro utvrdi, da ne moras kopati po papirima (kao ja) jer to oduzima vecinu vremena i na kraju ništa ne napraviš.
ispit je bio poprilično težak, u jednom trenutku više nisam znala šta čitam šta pišem, puno podataka, puno podpitanja, malo su zakomplicirali, ali to je njihovo pravo, ne žalim se. ja jesam učila, ali mogla sam i bolje to utvrditi.
savjetujem vam da si sami ispišete sve bitne stvari (da sam si ja to napravila, sigurno bi sve stigla riješiti i nebi mi bilo nimalo komplicirano), ne preporučujem baš, osim ako nije nužno, korištenje tuđih skripti.

[axl]

znaci na ovom ispitu ne moras odgovarati usmeno nego mozes uzeti ocijenu iz pismenog?
da, samo nije da NE MORAŠ nego ni NE MOŽEŠ odgovarat usmeno ako nemaš na pismenom dovoljan broj bodova, koliko već odrede. znači, ako ne skupiš toliko bodova, dobivaš 2 bez odgovaranja i bez obzira jel ti želiš odgovarat za više ili ne.

[axl]

Vasiljević je danas na uvodnom predavanju bila toliko pričljiva da je rekla... NIŠTA :lol: ne znam ni koja je bila svrha da bude tamo, nije se čak ni predstavila, nego je samo Rodin stavio strelice na ploči pored svog i njenog imena. ona je cijelo vrijeme nepomično sjedila i gledala u prazno, tu i tamo se nasmijala na nešto kaj bi on rekao i to je bilo to.

[Alita]

Nda..

zanima me kakva su predavanja S.Vasiljević i M.Mataije?? jer razmisljam ic u tu grupu I na predavanja, iako je za izvanredne rekli su nam danas da mozemo i mi redovni dolazit u tu ako nam vise odgovara...
Savjetujem ti da nades drugu grupu. Predavanja S.Vasiljevic su losa.. tj gora od losa.. a za Mataiju iskreno ne znam, iako bih rekla da je on okej. Al cim je Vasiljevic tamo, bjezi od toga kao od samog vraga.
Usput, bila sam na svim proslogodisnjim predavanjima novakinje Vasiljevic, da ne bi bilo da ne znam sto pricam.
A Mataija.. Nadam se da je bolji od Selaneca, jer iako Selanec zna dobro objasniti srz svake cjeline, treba docekati tu jednu kljucnu recenicu nakon 15 minuta monologa/sepurenja.

A ako kome treba ikakav fajl, imam ih sve bekapirane u ejp foldericu, tako da georgee, ako ti neki fajl bude falio javi se.

Usput, ne kuzim cemu predavanja na engleskom jeziku..tj.. tko ce ih drzati? Prosle god.su jedva uspjeli obicna predavanja organizirati. O seminaru ni necu.
>_>
Jednostavno nisu svi za predavace.
Usput, pozdrav profesore i cestitke na Mootu. :mah:

[festa_u_selu]

nisu govorili niš o ispitu, a na stranici piše da će bit nekih izmjena u obliku.. e sad, on je spominjo openbook tak da nemaš straha za to. samo onda ne znam na kaj se oblik odnosi, vjerojatno broj pitanja i sl.

ma ugl, zaključak bi bio: idite redovito na predavanja, radite bilješke, pročitajte na pravo.hr/ejp što će bit na sljedećem predavanju...a literature kao obvezne ne postoji, ali postoje knjige("Izbor presuda Europskog suda", "Osnove prava Europske Unije", "Učinci direktiva" i još neke koje su relevantne za spremanje ispita i koje naravno MOŽETE imat sa sobom na pismenom dijelu ispita). Malo čudno sve to, ali kako kažu ne bi trebalo bit teško ako ste redoviti na predavanjima i onda tjedan dana ponavljanja i ćao đaci. Osim ako ne uzmete za seminar.

joj da...što je isto ovako dobro i zanimljivo za znat(za sve nas poliglote). Predavanja iz ejp--a se mogu slušat i polagat na engleskom jeziku. Ako je nekom primavljivo nek razmisli i o toj opciji(meni jest, ali čisto sumnjam da ću ić na tu opciju jer mi se ne da). :thumbup:

[ejp]

Dragi studenti, vidim da po pravokutniku kruže urbane legende o scripta za učenje EJP. Istina je ova: sve presude Europskog suda koje su vam potrebne dostupne su u knjizi u izdanju Informatora (Zbirka presuda ...) koju možete pribaviti za manje novca nego što košta kopiranje scripta. Drugi materijali dostupni su na internetu i nema ih puno. Najvažnija je e-publikacija "Učinci direktiva" koja se može skinuti s weba. U ožujku izlazi publikacija Osnove prava EU u izdanju Narodnih novina i to bi moralo biti to.

Vaša katedra za EJP

[ejp]

imam tu knjigu Zbirka presuda i unutra nema puno toga sto je na stranicama katedre označeno koa gradivo koje treba spremiti za ispit. Istina da se neke stvari mogu skinuti s neta, al sta je s onom velikom vecinom koja spada pod obveznu literaturu, a da se ne moze downloadati? kaj je to u toj scripti 1?

OK, da pojasnimo, ono što je navedeno kao literatura za spremanje ispita je pomoć onima koji propuste neko od predavanja. Ono što će se tražiti na ispitu je gradivo koje je obrađeno na predavanjima i koje se može downloadati s pojedinih nastavnih jedinica. Drugim riječima, pratite nastavne jedinice.

Katedra

[Breeder]

Samo još nekaj - sad imam isprintano ''Osnove prava EU'' i ''Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu s izabranim presudama Europskog suda u punom tekstu i komentaru''. E sad, s obzirom da ovo drugo očito sadrži i neke izabrane presude, dal mi svejedno treba ona Zbirka sudske prakse, tj. Izbor presuda Europskog suda (prvo navedeno na str katedre pod download, ispitna literatura)? Ima skoro 300 stranica pa da ne printam bezveze ako su dovoljne presude obuhvaćene u onom dokumentu ''Učinci direktiva...''

:rotfl: daj prestani panicariti

jos jednom:

skidaj odavde:
http://www.pravo.hr/EJP/predmeticourses/ljetni_semestar/nastavne_jedinice

ne moras stvari pod literatura za spremanje ispita ako kanis ici na predavanja


sve sto se tu nalazi+ predavanja je sasvim dovoljno


edit:
te presude u izadnju informatora su odluke ECJ na stranici katedre

literatura je rastrkana upravo radi tih odluka koje se sustavno obraduju na predavanjima



ne fakat, prestanite panicariti, nema smisla, samo si printajte nastavne jedinice, odlazite na predavanja i uskoro ce vam sve biti jasno...

[Breeder]

Al ak idem na predavanja, ne bi smjelo bit problema, kaj ne?



NE!

sve ce biti dobro :mrgreen:

i da, iako se cini nepregledno, ima smisla...prvo ucite malo povijesti i osnove pa institucije pa krecete sa ECJ gdje idete polako...ugovor, direktive, horizontalni, vertikalni ucinak, trziste...itd itd

sve ce sjesti na mjesto, samo si printaj nastavne jedinice, tu i tamo provjeri da nisu nesto novo stavili (prosle godine je goldner stavila neke PPT malo kasnije recimo...), a i nasao sam jednu gresku (zbog lisabonskog) u vezi aktova III stupa ovdje:
http://www.pravo.hr/_download/repository/Vrste_akata_po_stupovima2.doc

naime, nema vise okvirnih odluka...(sto je vazno jer ove nove imaju izravni ucinak za razliku od tih starih)
vjerojatno ce vam reci na predavanju, ali eto...da se zna da neke stvari tamo nisu apdejtane

[Romulus]

previse se zamarate s predavanjima iz ejpa.ja sam prosle godine isao na otprilike 40 posto predavanja i jesu mi pomogla, ali i onaj dio gradiva koji nisam isao sam naucio bez nekih vecih problema.istina, mozda bih lakse naucio da sam isao na sva, ali ovo je lagan predmet ako se pravilno uci.isli na predavanja ili ne isli.
ja sam ucio 9 dana, bez da sam prije taknuo išta i dobio super ocjenu.
moj savjet :
nauciti prvo povijest eu i sve o institucijama, sta tko radi i koje su mu ovlasti.
onda, uzeti zbirku presuda i shvatit sta novo svaki navedeni slucaj donosi.ali, glede ucenja slucajeva mnogi su prosle godine pogrijesili misleci da je to dovoljno. a zapravo treba znati pricu svakog slucaja, npr. kod cassisa da se radilo o likeru koji se uvozi iz francuske u njemacku gdje se ne moze staviti u promet kao liker i sl.to treba znati jer svaki zadatak u testu je zapravo sažimanje elemenata ovih slucajeva i onda je lakse prepoznati sta se trazi.
najteze je nauciti slucajeve koji se ticu kretanja robe ( cassis i onih par sljedecih).to je uvijek bio jedan zadatak koji je nosio 8 bodova i vecinom je neznanje tih 'prometnih slucajeva' bila razlika za prolaz na usmeni gdje su se dijelile najvise ocjene.
nevezano za ejp, ja bih vam preporucio da se cim vise bavite s kaznenim ovaj semestar koji je daleko najtezi ispit na prve dvije godine (opci dio je tezine rima a posebni je tezine engelsfeldine knjige iz nacije).da vam se ne dogodi da ga sad polazete kao puno mojih kolega s trece.

[georgee]

jučer sam pito lang kako su se mijenjali članci pa ću ih tu sad napisat. molim vas da istu stvar pitate i napišete tu u srijedu jer nam je to potrebno za ispit.

čl. Ugovora o EEZ|čl. Ugovora o EZ nakon Nice|Nakon Lisabona
12|ne postoji|ne postoji
169|226|258 UFEU
170|227|259 UFEU
177|234|267 UFEU

trebalo bi provjerit za costu makar mislim da je uglavnom se isto, makar nadređenost eu normi se sad nalazi u čl. 288 UFEU


dakle, molim vas da napravite isto (pitate prof kako su se mijenjali članci) i da ih tu zapišemo.

prije nego kaj neko pita, ne, ne trebamo ih znat napamet, al ih je dobro imat na ispitu jer se možemo pozivat na njih u obrazloženju.

[Hollow]

jučer sam pito lang kako su se mijenjali članci pa ću ih tu sad napisat. molim vas da istu stvar pitate i napišete tu u srijedu jer nam je to potrebno za ispit.

čl. Ugovora o EEZ|čl. Ugovora o EZ nakon Nice|Nakon Lisabona
12|ne postoji|ne postoji
169|226|258 UFEU
170|227|259 UFEU
177|234|267 UFEU
189|249|288
119|141|157
59 | 49 | 56
48 | 39 | 45


Evo, ja sam nadodala članke koji se odnose na Walrave & Koch i Defranne, nadam se da je točno jer nisam skroz sigurna, malo sam se pogubila u svojim bilješkama.

[Little Wing]

Profesorica je rekla da je najbitnije u slučaju Kücükdeveci da se ne radi o odredbama osnivačkih ugovora (kao izvora prava) i njihovom horizontalnom učinku, nego o općim načelima (kao izvoru prava) - sud je utvrdio u tom slučaju kako i ona proizvode učinke u horizontalnim situacijama.

[legal_neverland]

93/71 leonesio

radi se o tome da postoje viskovi mlijeka na eu trzistu i stoga je donesena UREDBA kojom se proizvođace putem subvencija potice na smanjenje proizvodnje mlijeka i ubijanje krava muzara. međutim, u nac. proracunu nisu predviđena sredstva za to i novaca nema. EU smatra da drzava ulaskom u zajednicu pristaje snositi troskove koji se pojavljuju na zajednickom trzistu (ista politika), a cijela je bit da uredbe, kao i osnivacki ugovori, imaju izravan ucinak.

cl. 5, 6, 21, 22, 23

39/72 komisija protiv italije

to se raspravljalo o pomovima transponirati i implementirati.
uredbe se nikad ne smiju transponirat u nac. pravo jer to ometa primjenu uredbe, protivno njezinoj pravnoj prirodi, te ometa nadleznost EU suda ( ako uredbu copy-paste-amo u nacionalno pravo- tko mijenja nac. zakone? tko je nadlezan u slucaju nepostivanja iste? nac parlament- nac. sudovi, a ne vise EU sud)
transponirat- se ne smije
implementirat- moraju, npr. provedbene mjere kojim se daje puni ucinak
zasto bi se tekst EU uredbe prenosio u nac. pravo kad imaju izravan ucinak, izravnu primjenu?

cl. 17, 18

34/73 variola

italija uvela iskrcajnu pristojbu za robu koja se iskrca u tal. luci. braca variola smatraju da je to oblik nekakve carine ili poreza

cl. 7, 8, 10, 11

41/74 van duyn

pripadnica scientoloske crkve zeli se doseliti u uk. uk kaze da je to protiv javnog interesa. sloboda kretanja radnika: direktive/osnivacki ugovor
sad je tu bit na DIREKTIVI. kad ista ne bi imala izravan ucinak ( bez obzira sto je upucena drzavama, sto ostavlja slobodu provođenja i zahtjeva provedbene mjere) doslo bi do nejednake primjene prava eu, diskriminacije
na kraju ta gospođa ipak nije usla u uk jer je pripadnost scientoloskoj crkvi protumacena kao njezino ponasanje, ali danas bi presuda bila drugacija (buduci da danas u uk postoji sci. crkva to znaci da ju uk fakticki podrzava tj. ne zabranjuje pa prema tome ne moze ni reci da bi ulazak gđe. van duym bio protivan javnom interesu)

cl. 3, 12,

148/78 tullio ratti

cl. 21,22, 43, 45

imamo dvije direktive na koje se tullio poziva. jedna iz 73 s implementacijskim rokom od godinu dana (74) i jedna iz 77 s impl. rokom do 79. godine. slucaj je iz 78, pa se tullio moze pozivati samo na prvu direktivu kojoj je prosao rok za implementaciju.
NACELO ESTOPPELA- Direktiva ima izravni učinak, tj. pojedinci se mogu na nju pozivati jer se država ne može braniti pozivajući se na vlastiti propust estoppel načelo (p.22)
Esstopel načelo utjeclo na to da se učinak direktiva ograniči na vertikalni izravni učinak Budući da rok nije prošao, države još nisu dužne primjenjivati direktive

Država članica koja u propisanim rokovima nije donijela provedbene mjere propisane direktivom ne može se braniti protiv pojedinaca pozivajući se na vlastiti propust da izvrši obveze koje proizlaze iz direktive.
Iz toga slijedi da nacionalni sud, od kojega osoba koja je postupila prema odredbama direktive zatraži da ne primijeni nacionalnu odredbu koja nije u skladu s direktivom, neugrađenom u unutarnji pravni poredak države članice koja nije ispunila svoju obvezu, mora taj zahtjev prihvatiti ako je obveza o kojoj je riječ bezuvjetna i dovoljno određena. Podložno tim rezervama, nakon proteka roka utvrđenog za provedbu te direktive država članica ne može na takvu osobu primijeniti svoje unutarnje pravo koje još nije uskladila s direktivom, čak i ako ono predviđa kaznene sankcije.

S druge strane, sve dok ne protekne rok u kojem su države članice obvezne ugraditi odredbe direktive u svoje unutarnje pravne poretke direktiva ne može imati izravni učinak. Takav učinak nastaje tek po proteku propisanoga roka, i to u slučaju kad dotična država članica ne ispuni svoju obvezu.

( ovaj estoppel sam cp jer zurim na predavanje)

tako je to nekako bilo :D

[legal_neverland]

necu tlaciti, samo cu reci nesto najbitnije jer danas dosta ljudi nije bilo (razumljivo). ne trebate stiskati nikakve tnx jer ovo nisam napisala zbog toga. dok sam doma citala, pola toga nisam registrirala po "vazno", pa eto.. ova se klauzula lojalnosti nigdje ne spominje, prvi se put srecemo s interpretativnim ucinkom i obrnutom/inverznom vertikalnom situacijom.

kod colsona (vertikalni odnos njemacka:p osoba) imamo direktivu vijeca 76. koja u njemackoj nije ispravno implementirana sto znaci da svrha nije ostvarena, međutim, postoji obveza nac. sudova da se nac. pravo tumaci u "svjetlu teksta i svrhe direktive". spominjemo interpretativni ucinak! granice tog ucinka zadane su nacionalnim pravom i to onim koje je doneseno u svrhu implementacije direktive ( kasnije ce biti prosireno). ex cl. 5. eez- danas cl.4. st.3. ugovor o eu ( osnivacki) je opcenita tvrdnja iz koje eu crpi obvezu nacionalnih sudova da postupaju po interpretativnom ucinku i to je tzv. klauzula o lojalnosti.

kod marleasinga: horizontalna situacija. marlesing tuzi i kaze da je ugovor o nastanku cia trgovackog drustva nistavan ( osnovan od 3 pravne osobe s ciljem da jedna od njih prevari svog vjerovnika) i poziva se na direktivu 68 u kojoj su razlozi taksativno nabrojeni.sad meni nije bas najjasnije zasto se on poziva na direktivu u kojoj kao razlog nistavosti ugovora nije naveden i ovaj nama najbitniji, ali nema veze, nije to bit. direktiva nije potpuno implementirana, ali je rok prosao. kako je ovo horizontalna situacija, marleasing se na direktivu ne moze pozvati (1!), a u direktivi ovo nije ni navedeno kao razlog nistavosti (2!), ali spanjolski građanski zakon kaze da je to nezakonitost osnivanja i dolazi do sukoba. tada sud prosiruje interpretativni ucinak na cijelo nacionalno pravo! sto bi znacilo da se nac. pravo treba izostaviti iz primjene. pod utjecajem kritika, sud se "predomislio" i rekao da je ogranicenje zadano nac. pravom, ali da postoji obveza tumacenja u sto siroj mjeri.

DANAS, postoji kombinacija ta dva slucaja: imamo interpretativni ucinak koji je ogranicen na nac. pravo, ali na cijelo nac. pravo, a ne npr. na neku provedbenu mjeru koja se tice konkretnog slucaja.

80/86 kolpinghuis
obrnuta ili inverzna vertikalna situacija s kojom se jos nismo sreli gdje je pravna osoba ima obveze, a drzava prava, odnosno nizozemska tuzi kolpinghuis. bit je da direktive ne mogu imati izravan ucinak u obrnutoj vertikalnoj situaciji, a u ovoj situaciji ne moze imati ni interpretativni ucinak utvrđivanja kaznene odgovornosti ili otegotnih okolnosti jer je rok za implementaciju prosao, a ona nije implementirana te bi to bilo suprotno opcim nacelima i nacelu pravne sigurnosti. (usporediti s marshall)

[Django]

evo, ljudi upravo sam PAO ejp 3. put. dakle, moguće je. idem na komisiju sljedeći put. i definitivno nisam jedini koji je više puta tresnuo, ima nas kolko oćeš. nije nikakva znanstvena fantastika. sva tri puta sam pao zato što sam ga klepao (u zadnji čas) uz neki drugi, glavni ispit. evo, u utorak sam imao gp1 (položio sa super ocjenom) i na ejp jednostavno nisam obraćao preveć pažnje. dakle, onima koji idu prvi put savjetujem da uzmu bar 2 tjedna za učenje ispita (intenzivno) i da uz to ništa ne krpaju. vjerojatno se da naučiti i za manje od 2 tjedna, ali- ziher je ziher. bolje 3 tjedna učenja pa labud nego 7 ili 10 dana učenja pa da fali kusur bodova za prolaz.

za prolazak je potrebno 20 od 40 bodova. ovaj put su spustili prag na 18 bodova. ovaj put je 33 bilo za usmeni. prošli put 35. to je čist ok da spuste malo prag. al ne znam kako će biti sljedeći put.

ja sam prvi put imao 12 bodova, drugi puta 15 bodova, i treći puta 13 bodova. niti jednom nisam stigao riješiti cijeli test. dakle, za one koji to vole komotno, kao ja, preporučam metodu označavanja skripti, da ne gubite vrijeme na listanje jer ćete izgledati kao da čerupate kokoš. oni vele da je potrebno snaći se u materijalima. meni osobno to nije bio problem, znam dobro gdje mi je kaj u papirima. više vremena sam potrošio na mozganje na pitanja za koja nisam bio siguran. to je mene došlo glave svaki put.

sad je pismeni na zaokruživanje. sve varijante su moguće. vele da je tak lakše. meni je, recimo, teže. frustrira kad vidim da sam jedan odgovor točno zaokružio, ali nisam i drugi, pa dobijem nula bodova na pitanje o kojem, očito, ipak nešto znam.

nakon ispita sam ostao malo u dvorani s još jednim kolegom i postavljao sam goldnerici neka pitanja u vezi prolaznosti, koncepta ispita i slično. sve mi je objasnila.

mene je najviše zanimalo to što na prva dva roka na koja sam izašao, nitko nije dobio više od dva, osim jednog kolege koji je imao 30 bodova. sad sam tek vidio da sam fulao-19.2. je bilo još troje ljudi sa preko 30 bodova, promakli su mi, ali nitko sa 35 (koliko je tada trebalo za usmeni). očekivao sam da će biti više ljudi sa trojkicom, pa i višim ocjenama. mislim da je jedino logično objašnjenje to da ljudi olako shvate ispit i onda su sretni kad i ako izvuku dvojku.

zato, pamet u glavu. dva tjedna lupajte po tome kak spada, i nećete morati izlaziti na ispit više od jednom jer je test definitivno rješiv, i , eto, vidimo da često znaju izaći studentima u susret i spustiti prag za prolaz/usmeni. ako sam ja svaki put s možda tjedan dana slabašnog učenja uspio skupiti 12,15 i 13 bodova, onda nema razloga da netko, tko se primi poštenog učenja, kiksa na ispitu.

sretno!

[Django]

@ axl:
evo, ovako, što se tiče zadataka na zaokruživanje.
prvih osam pitanja su na zaokruživanje i na nadopunjavanje.
4 hipotetska slučaja su isključivo na zaokruživanje. prije su studenti pisali odgovore a sad imate ponuđene odgovore. nekad su ponuđena npr samo 2 odgovora- zaokruži da ili ne. kad kažem da su sve varijante moguće, to znači da može biti jedan točan odgovor, dva točna odgovora, tri točna odgovora, četiri točna odgovora, svi točni odgovori ili niti jedan točan odgovor. zadatak morate TOČNO riješiti inače dobijete 0 bodova. dakle, ako su u nekom zadatku točni odgovori pod a) i b), a vi zaokružite samo a), dobijete okruglih 0 (nula) bodova.

[legal_neverland]

doktrina competence-competence? netko?

razumijem ovaj dio da trebaju opravdanje za transfer ovlasti. njemacka je to pronasla u ustavu- dio ovlasti prenijeti na međ. organizacije, a vb je prihvatila onaj akt o ulasku u eu cime su samoogranicili parlament)

[Barroom Hero]

Evo moje črčkanje u bilježnici s predavanja: "Pitanje u čijim je rukama krajnja procjena donosi li EU (njena zakonodavna tijela) odluku unutar svojih ovlasti, Nijemci kažu njihov Ustav, Europski Sud kaže da je on nadležan. Nije riješeno i visi u zraku"

[Hollow]

doktrina competence-competence? netko?

ja imam zapisano o tome:
competence-competence - pitanje tko je nadležan kontrolirati je li EU postupila unutar svojih ovlasti. taj problem još nije riješen. ES smatra da je to pitanje interpretacije Osnivačkih ugovora te da on treba odlučivati o tom problemu, a nacionalni sudovi smatraju da je to njihov zadatak jer se transfer ovlasti na EU temelji na nacionalnom pravu.

[gnaahh]

jel moze netko tko je procitao napisati u kratko o cemu se radi u predmetu Kucukdeveci?? sto se tice u.becker misli da to nismo radili na predavanjima, neka me netko ispravi ako grijesim pa to valjda ne treba, pogotovo ako se ne spominje u nastavnim jedinicama...

Kücukdeveci:
- 30 god nakon Simmenthala javlja se ovaj slučaj - još se ne zna se kako primjeniti načelo nadređenosti;
njem. sud pita ES može li, ako postoji izravna primjena EU prava i njem. zakon, primjeniti EU zakon, a da zanemari nac.
- na temelju ovog slučaja vidi se kako i opća načela prava mogu biti izvor prava,
radi se o horizontalnom učinku - gđa K. je s 18 počela, a s 28 prestala raditi u nekoj firmi;
u njem. zakonu stoji da ukoliko se osoba zaposli prije 25e godine, te joj se godine neće računati kao radni staž,
ESud je na kraju ustanovio da je zakon protivan direktivi o zabrani diskriminacije

Becker: (to smo na seminaru spominjali)
- Njem. građanka, traži oslobađanje od nekog poreza;
tu je bitno da nije važno ima li cijela direktiva izravni učinak - može samo njen dio zadovoljavati ona 3 uvjeta i onda se pojedinac može na njega pozvati bez obzira na ostatak direktive

[korana]

kome treba...


HIPOTETSKI PREDMET I

G. Paučić živi u Lokvici, malom selu u državi Loniji, članici EU. 1. lipnja primio je telefonski poziv. Na telefonu je bio Marko, zaposlenik firme „Za bolje sutra“, u vlasništvu Pere P. Pošto je pohvalio njegov vrt, Marko je g. Paučiću prodao godišnju pretplatu na časopis „Moj vrt“. G. Paučić se drugo jutro predomislio i telefonom otkazao pretplatu, što „Za bolje sutra“ nije prihvatila te je tužila g. Paučića na naplatu. Pred sudom se g. Paučić pozvao na Direktiva 97/7/EC o ugovorima sklopljenim na daljinu. U članku 6, naslovljenom, “Pravo otkaza”, predviđeno je:

“1. Za svaki ugovor sklopljen na daljinu, potrošač će imati razdoblje od najmanje 7 radnih dana u kojem se može povući iz ugovora bez ikakve kazne i bez navođenja razloga. Jedini trošak koji se može naplatiti potrošaču zbog korištenja njegova prava povlačenja iz ugovora je izravni trošak povrata robe.”

Lonija nije ugradila direktivu u svoje nacionalno pravo, iako je rok za to protekao prije dvije godine. Lonijsko pravo primjenjivo u predmetu jest Zakon o obvezama, koji taksativno navodi razloge za prekid ugovora, među kojima se ne nalazi mogućnost da se jedna od stranaka predomisli. Istovremeno, taj zakon sadrži opću klauzulu po kojoj ga je, u slučaju sumnje, potrebno interpretirati u korist slabije strane ugovora.

HIPOTETSKI PREDMET II

Markus je deklarirani homoseksualac, donedavni voditelj nevladine udruge „Boje“. Nedavno je doktorirao psihologiju. Sveučilište u Reniji, državi članici EU, raspisalo je natječaj za mjesto docenta na odsjeku za psihologiju. Iako su plaće neprivlačne, jer se Sveučilište financira iz proračuna Renije, Markus se odlučio prijaviti na natječaj. Iako je bio jedini kandidat koji je zadovoljavao formalne uvjete za to radno mjesto, Markus nije primljen. Tijekom razgovora za posao, jedan član povjerenstva, donekle podrugljivo, rekao je Markusu: „Ti doista misliš da imaš ovdje ikakve šanse?“. Smatrajući stoga da je jedini razlog zašto nije primljen njegova homoseksualna orijentacija, Markus je tužio Sveučilište Radnom sudu Renije tražeći naknadu štete koja se sastoji od izgubljenih plaća te nematerijalne štete nastale pretrpljenom uvredom. Također je tražio da se presuda, ukoliko bude utvrđena diskriminacija, javno objavi u javnim glasilima Renije na trošak tuženog.

U sporu se Markus pozvao na Direktivu 2023/15/EU o jednakosti pri zapošljavanju. Renija nije uvrstila direktivu u nacionalno pravo iako je protekao rok za njezinu implementaciju. Direktiva zabranjuje diskriminaciju osoba u pogledu zapošljavanja, uvjeta rada i napredovanja te prestanka radnog odnosa temeljem spola, rase, etničke pripadnosti, dobi, političkog ili vjerskog uvjerenja te seksualne orijentacije. Pri tome je zabranjena i izravna i posredna diskriminacija. Od država članica traži se da kao sankciju za diskriminaciju pri zapošljavanju odrede naknadu štete, koja mora biti takva da doista kompenzira pretrpljenu štetu te odvrati poslodavce od diskriminacije. Uz to, Direktiva predviđa da države mogu izabrati dodatno kazniti diskriminaciju i na druge načine.

Radni je sud odbio tužbeni zahtjev smatrajući da direktiva nije primjenjiva u sporu. Markus se na ovu presudu žalio Vrhovnom sudu Renije. Markus tvrdi da je direktiva primjenjiva. Sveučilište tvrdi
a) Da direktiva nije primjenjiva;
b) Alternativno, ako direktiva jest primjenjiva, da Markus nema pravo na javnu objavu presude u javnim glasilima;
c) Također, ako direktiva jest primjenjiva, da Markus nema pravo na naknadu štete zbog pretrpljene uvrede.

HIPOTETSKI PREDMET III

18. prosinca 2008. je za sve države članice EU istekao rok za implementaciju Direktive o protupožarnoj sigurnosti. Članak 12. Direktive propisuje da svi objekti s površinom većom od 120 m2 moraju biti opskrbljeni prijenosnim aparatima za gašenje požara, a prema članku 13. svi objekti s površinom većom od 250 m2 moraju k tome imati ugrađene protupožarne detektore dima koji u slučaju požara aktiviraju vodene prskalice.
Risonija, članica EU, je implementirala Direktivu Zakonom o protupožarnoj sigurnosti koji je stupio na snagu 16. prosinca 2008. No, risonijski Zakon, za razliku od Direktive, za prostore veće od 250 m2 zahtjeva samo opskrbljenost prijenosnim aparatima za gašenje požara.
G. Jason, državljanin Risonije, je vlasnik dućana s planinarskom opremom koji se prostire na 320 m2. G. Jason svoj dućan nije opremio nikakvom protupožarnom zaštitom. Risonijska inspekcija mu je stoga 2. siječnja 2009. odredila plaćanje novčane kazne u iznosu €2000 zbog propusta da dućan opremi prijenosnim aparatima za gašenje požara te u iznosu €5000 zbog propusta da ugradi protupožarne detektore dima.

[Hollow]

unit 12, ova druga presuda, spojeni slucaj pivovare i grupe poduzeca.... koji je zakljucak?
Brasserie du Pecheur i Factortame?
nemam pojma, ja imam zapisano da je tu samo bitno što je dodan 4. kriterij za naknadu štete - povreda prava zajednice mora biti dovoljno ozbiljna.


imam par pitanja..u predmetu Van Duyn je zaključak da direktiva NEMA vertikalni izravni učinak??zašto?pa inače ima,ili sam ja krivo zapisala..često se spominju ona 3 kriterija kad nešto ima izravni učinak ili ne,a kak da znam dal su ta 3 kriterija ispunjena?u vertikalnim situacijama direktive imaju izravni učinak samo kad se radi o državi,ne?odn. kad je država iure imperii ili gestionis.

u van duyn direktiva ima vertikalni izravni učinak, ali se sloboda kretanja radnika može ograničiti javnim interesom. javni interes se prije shvaćao drugačije i danas bi van duyn dobila spor. međutim tad se radilo o tome da je scientologija bila nepoželjna u UK i oni su je htjeli obeshrabriti kako bi zaštitili javne interese. prilikom razmatranja hoće li se stranom državljanu dopustiti zapošljavanje u državi gleda se njegovo osobno ponašanje, a zaključeno je kako članstvo u scijentološkoj crkvi predstavlja osobno ponašanje koje je nepoželjno.

[Hollow]

jel to možda ovo http://www.mvpei.hr/ei/download/2010/01/21/Vas_vodic_kroz_Lisabonski_ugovor.pdf ? ako ne, onda mi pošalji to svoje, poslala sam ti pm.

[legal_neverland]

Nije bilo nekaj da su 20 iz funkcioniranja i institucija EU, i onda još 3 hipotetska slučaja? Meni su tak rekli

neeeeeeee, kad bi to stigli ? :)

ja sam to shvatila kao 3 hipotetska slucaja-svaki slucaj po pet pitanja- svako pitanje po 1 bod =15

i 5 pitanja na zaokruzivanje, nadopunjavanje, teorija, ovo ono, -svako pitanje jedan bod=5


uglavnom, proucavam ove stupove:

po maastrichtu(1993.) je stvorena eu, tri stupa

po amsterdamu(1999.) imamo 3 stupa
1. EZUC ( ugljen i celik), EZ, EURATOM (atomska energija)
2. ZVSP ( zajednicka vanjska i sigurnosna politika)
3. PPS ( politicka i pravosudna suradnja u pitanjima kaznenog prava)

po tom istom amsterdamu PPS u pitanjima građanskog prava, azil, imigracije su iz 3.stupa presla u 1., a 2002. EZUC prestaje postojati

onda dolazi ugovor iz nice koji je bio na snazi do prije par mjeseci, pa lisabon. tu sam stala :D

po lisabonu se 1.i 3. stup spajaju sto bi znacilo da ujedinjuju podrucnu nadleznost bivse EZ i PPS? sto je s onom podjelom institucionalnih akata nakon lisabona?
1. stup:
Obvezujući akti: uredbe, direktive, odluke
Neobvezujući akti: preporuke, mišljenja

2. stup: zajednicke strategije, stajalista, akcije, nacela i opce smjernice

3. stup: zajednicka stajalista, okvirne odluke, konvencije

[mm1929]

nismo ga spominjali kod uredbi i ugovora, ali i zašto bi ga imali kad odredbe i ugovori moraju imati izravni učinak, moraju ih primjeniti u nacionalno pravo, kaj ce ga onda i interpretirati :P
bar ja tako mislim :)


da, ali ako odredbe uredbe ili ugovora nemaju izravni ucinak (ne zadovoljavaju ona tri kriterija), imaju li onda interpretativni?to mene muci...
jer ne kuzim koja je svrha npr. ugovora ako nema izravni ucinak pa se pojedinac ne moze pozvati?

[legal_neverland]

Sretno svima danas na kolokviju! Ovo su mudre poruke koje su ex seminaristi ejp ostavili nama u nasljeđe :)

"Treba pratiti na satu, raditi predmete, ali i to samo po sebi na kraju
nije dovoljno, ja sam se na kolokviju sluzio i logikom, pa cak pomalo
i vudu magijom :-)"

"Bilo je par pitanja na kojima sam koristio sljedeće metode:
1.metoda "ovaj odgovor je najmanje besmislen"
2.metoda "a ja mala vjeverica bija baja buf"
3.metoda "ovo je jedino što smo spominjali na predavanjima"

"Ejp: Predlažem da se obratite upravi fakulteta kako bi se racionalizirala administracija i profesori rasteretili posla za koji su prekvalificirani.
Netko: Ma žalite se Europskom sudu!"

"ma,nisu tolko oni krivi kolko ima "osebujnih" studenata. lijepo piše u kolko je koja grupa za predat indeks,ali neee;naseru se svi oko onih demosa ko mladi majmuni umjesto da čekaju.ali,biseri koji su došli po ocjenu a da ispit nisu prijavili :evil: što će to poslije od pravnika biti"

"o cem ti pricas? i s kim...? :?
nikad nisam bila za slobodu kretanja radnika anyway. da nam dodju tu kojekakvi sabani radit bez ikakvih ogranicenja, a nasi ljudi odlazit van...?"

"A moram li učiti da bi nešto naučio?"

:D

[cokolada1]

U Francovich se nabrajaju 3 uvjeta, a tek u Brasserie du Peceheur i Factortame u kojima se nije radilo o propustu države da donese direktivu kao kod Francovich, nego o povredi odredbe Ugovora o EZ, dakle norme koja ima izravni učinak, dodaje se 4 uvjet ''Povreda prava zajednice mora biti dovoljno ozbiljna''. Pitanje je li povreda dovoljno ozbiljna ovisi o mjeri diskrecije koju je država uživala prilikom donošenja odluke kojom je povrijedila europsko pravo. Ne postoji formula po kojoj se može unaprijed odlučiti da li je povreda dovoljno ozbiljna. (ali će od nas vjerojatno zahtijevati na pismenom da prosudimo/odlučimo jel! :/)

[Anjja]

Evo što ja imam načrčkano od danas, nadam se da pomaže.

Znači, kod sloboda kretanja roba mogu postojati novčana (carine i diskriminatorni porezi) i nenovčana ograničenja (naravno države ih ne smiju uvoditi) Ovih nenovčanih tiču se današnji članak 34 (30, nakon Nice 28) i članak 36 (36, nakon Nice 30). Postavljaju se tri pitanja kad se susretne s nekom upitnom mjerom: 1. Je li mjera u dosegu čl. 34? 2. Ako jest, ima li legitimni cilj kojim se može opravdati? i 3. Ako se može opravdati, je li proporcionalna (znači, nadilaze li koristi od cilja štete za slobodu trgovine)? Na ta pitanja može odg. svako tijelo koje se susretne s određenom mjerom. U čl. 34 spominju se količinska ograničenja i mjere s istim učinkom kao količinska ograničenja. Čl. 34 ima samo VERTIKALNI IZRAVNI UČINAK.

Mjere mogu biti jednako i nejednako primjenjive. Nejednako pr. smatraju se izravno diskriminatornim, jer u samom tekstu rade razliku između domaćih i stranih proizvoda (pr. kupujmo irsko). Kod jednako pr. javljaju se jednostruki i dvostruki teret (strani proizvođač mora udovoljiti domaćim, ali i pravilima odredišne zemlje, pr. propis po kojem svi proiz. moraju imati oznaku zemlje porijekla). Radili smo par primjera za doseg čl. 34.

Tri faze interpretacije: Prva je razdoblje prije sudske prakse, kada su samo diskriminatorne mjere bile u dosegu. Nakon slučaja Dassonville, slijedi druga faza, kada sve prepreke koje ometaju trgovinu imaju iste učinke kao i količinske mjere. Treću fazu radimo sljedeći put. I slučaj Cassis de Dijon: tu se uvodi načelo jednakog priznavanja: svaki proizvod koji je zakonito stavljen na tržište jedne države mora se staviti i na tržište druge osim ako ne postoji opravdani razlog -> zbog toga dolazi do prebacivanja tereta dokaza, koji je sad na državi. I spominju se obvezni zahtjevi (ne znam šta je to, odlutale mi misli) Slučajeve nismo baš pretjerano obrađivali danas, ima nešto sitno o njima, pa nisam ni pisala. To bi bilo to :smile:

[cokolada1]

Ovako. U čl.36 navodi se taksativna lista razloga koji ne isključuju zabrane ili ograničenja izvoza. Kako se tamo mnogi važni razlozi ne navode sud je uveo mandatory requirements-osobitno važni razlozi javnog interesa koji pod određenim okolnostima također mogu opravdati nacionalnu mjeru. I to samo u slučaju jednako primjenjivih mjera jer su nejednako primjenjive mjere već same po sebi diskriminatorne. Dakle, ako je riječ o jednako primjenjivoj nacionalnoj mjeri, onda će kao opravdanje, uz ona iz čl. 36 UFEU, moći poslužiti i drugi važni razlozi javnog interesa koje u svojoj praksi, počevši od predmeta Cassis de Dijon, kristalizira Europski sud. Ti drugi razlozi uključuju između ostaloga, i razloge poput učinkovitosti fiskalnog nadzora, zaštite okoliša ili tem.ljud.prava. Uvjeti su dakle za mandatory requirements: 1.da je nacionalna mjera jednako primjenjiva na domaće i strane proizvode (da nije izravno diskriminatorna) 2.da uz zahtjeve koje određeni proizvod mora ispuniti u državi porijekla ne nameće dodatni teret koji ograničava pristup tržištu u državi odredišta robe.

[axl]

Hm... Ne znam kak da počnem ovaj post. Uglavnom, zadnja dva predavanja asistenta Mataije... Vidi se da se čovjek stvarno trudi maksimalno nam pojasnit sve ovo, al moram reć da ja njega nisam uspio ulovit i ne mogu baš reć da mi je iz njegovih predavanja puno toga jasno, pogotovo današnje predavanje. Ne znam jel za to zaslužan moj umor kaj se nisam dovoljno naspavao ili njegov princip rada, al čuo sam i od kolega iza sebe da su prigovarali da im nije jasno pa nekako imam dojam da ipak nije problem u meni. Asistent puno tog želi reći i pokušava obuhvatit srž svega, al onda krene u neko svoje objašnjavanje i skrene u slijepu ulicu iz koje se više ne može vratit (da to tako slikovito dočaram). Ja nekako imam dojam da previše detaljno ulazi u same činjenice slučaja (presuda) i objašnjava svaki pa i najmanji detalj iznutra, umjesto da to, poput ostalih predavača, obuhvati najsažetije što može, pa se koncentrira na konkretan aspekt europskog prava koji je nama bitan i to nam objasni na način da to svi shvatimo. Mislim, govorim u množini, nek me ispravi netko ako misli suprotno. Danas mi je bilo smiješno kad sam vidio da neki kolege oko mene u bilježnicu zapisuju velikim slovima istaknuto "KVAKA 22" - onu famoznu asistentovu formulaciju, kao da se radi o nekom esencijalnom pojmu koji će se pojavit na ispitu, a zapravo nema veze ni sa čim. Sve je to lijepo da se oni trude približit nam maksimalno tu materiju, al mislim da bi i za njih i za nas bilo korisnije da se i na predavanjima i na seminarima usredotoče na to da nas pripreme za ono kaj nas čeka u ispitu tako da naučimo na njihov način razmišljat. Koliko vidim zadnjih dana, nezadovoljstvo samih seminarista dovoljno govori o svemu tome.

Ne znam kako to drugačije objasnit, al jednostavno nakon kaj sam bio oduševljen predavanjima prof. Ćapeta, doc. Goldner-Lang i doc. Perišin, asistentova predavanja mi nikako nisu sjela. A nekako mi se čini da su baš ove nastavne jedinice koje trenutno obrađujemo jako bitne.
Znam da nisam ništa pametno rekao, al eto, imao sam potrebu podijelit to.

A kad već pišem, nadodat ću samo da se iskreno nadam da katedra pred sam kraj semestra i rokove neće pokazat svoje drugo lice jer sam skužio dosad da se svako tehničko pitanje u vezi ispita/kolokvija mudro izbjegava, kaj mi se nimalo ne sviđa. Također, na stranici katedre je najavljeno da će nakon rokova u 2.mj. bit uveden novi princip ispita i u skladu s tim bit napravljen Informacijski paket u kojem bi nam to sve trebalo bit objelodanjeno. Koncept ispita je promijenjen, ali o tome ni riječi ni od kog, samo posredno od studenata koji su bili na roku u 4.mj. i seminarista s kolokvija. Predavanja su kvalitetna i predavači su kvalitetni, to neću osporavat, ali na stvarima tehničke prirode katedra po meni ne bi dobila neke dobre ocjene jer ima puno propusta kojih ne bi smjelo bit. Rečenica: "Ispit je open-book" nama baš i ne znači previše kad to ostane samo na tome bez daljnjeg pojašnjenja.

Eto, gotov sam s monologom. Kome se da, nek čita, kome ne, nek ignorira. Želim nam svima da se bezbolno riješimo ovog ispita, a katedri da ima čim manje posla s nama. :thumbup:

[don_corleone]

opravdanje za zabranu uvoza ne drži vodu. Sud je secirao svaki razlog kojeg je italija navela kao opravdanje i došao do gore navedenog zaključka, većinom zbog toga jer italija nije mogla dokazati štetnost a zaštita potrošača se je mogla ostvariti i na primjereniji način (proporcionalnost).

čini mi se da smo baš dosta detaljno o tom dijelu raspravljali

Za ove dijelove gradiva treba se kvalitetno pripremiti doma. Gradivo je kompleksnije... Meni su asistentova predavanja čisto oke, vidi se da čovjek daje maksimum od sebe što se cijeni. ::E:

O onom drugom dijelu Axlovog posta ću kasnije...

[samogledam]

Znači uvoz je dozvoljen. A što je s proizvodnjom i prodajom u Italiji? Ona je i dalje zabranjena?

što će italija proizvoditi ili ne to je njihova stvar, mislim da je ES izričito rekao kako zabrana zabrane uvoza nema veze sa ostalim talijanskim zakonima - PARAGRAF 25 presude.
Za prodaju - PARAGRAF 14 - mjera zabrane prodaje proizvoda nije proporcionalna - tj. nije opravdana.
Ono što je meni čudno je to da je ES zabranu prodaje protumačio kao pitanje karakteristike proizvoda a ne pitanje načina prodaje, al to je ipak ES.

[don_corleone]

što će italija proizvoditi ili ne to je njihova stvar, mislim da je ES izričito rekao kako zabrana zabrane uvoza nema veze sa ostalim talijanskim zakonima - PARAGRAF 25 presude.
Za prodaju - PARAGRAF 14 - mjera zabrane prodaje proizvoda nije proporcionalna - tj. nije opravdana.
Ono što je meni čudno je to da je ES zabranu prodaje protumačio kao pitanje karakteristike proizvoda a ne pitanje načina prodaje, al to je ipak ES.

Da, da bi ES imao interes mora postojati uvoz/izvoz, ovaj primjer gdje Italija regulira svoje unutarnje tržište nekim zakonima ES ne zanima....

[Hollow]

sloboda kretanja usluga
4 situacije:
1. pružatelj putuje u drugu državu članicu radi pružanja usluge
2. primatelj putuje u drugu državu članicu radi primanja usluge (najbolkji primjer su turisti)
3. usluga se kreće preko državne granice (prof. je dao primjer vidovitog milana koji iz studija u banja luci ili gdje već putem telefona pruža svoje usluge nekome u hrvatskoj - naravno, ako zamislimo da su RH i BiH već u EU)
4. davatelj usluge osniva podružnicu u drugoj državi članici kako bi se tamo na trajnoj osnovi bavio pružanjem usluga = poslovni nastan

GEBHARD
(neću pisati činjenice iz predmeta jer su dosta jasne i zanimljive pa nije problem pročitati slučaj)
ono što je u slučaju najbitnije:
---> definirana razlika između pružanja usluga i poslovnog nastana - gleda se redovitost, periodičnost i kontinuitet; ako je privremeno onda se radi o pružanju usluga, a ako je trajno onda se radi o poslovnom nastanu
---> razlika između regulirane i nereguliranje profesije - kod neregulirane profesije nisu propisani uvjeti pa je pružanje usluga gotovo neograničeno i temelji se na uzajamnom priznanju; a kod reguliranih profesija nacionalne mjere mogu postaviti određene uvjete koji se tiču organizacije, kvalifikacije, profesionalne etike, nadzora i odgovornosti; njih osoba mora ispuniti da bi mogla raditi, ali te mjere koje mogu otežati ili učiniti manje atraktivnim određeni posao (analogne su mjerama s istovrsnim učinkom) moraju ispuniti 4 uvjeta - test proporcionalnosti
---> test proporcionalnosti za usluge:
1. mjera se mora primjenjivati na nediskriminatoran način (uvjeti za obavljanje odvjetništva jednaki za sve )
2. mjere moraju biti opravdanje imperativnim razlozima koji su u općem interesu (organizacija, kvalifikacija, profesionalna etika, nadzor i odgovornost)
3. mjere moraju biti prikladne
4. ne smiju ići preko onoga što je nužno za postizanje cilja
u okviru testa proporcionalnosti država članica ne smije ignorirati znanje i kavlifikacije koje je osoba stekla u drugoj državi - osoba može pristupiti testu usporedbe znanja i kvalifikacija ili proći razdoblje prilagodbe (praksa u trajanju 1. godine) <- gebhard imao iskustvo od 10 godina

kod roba - jednako primjenjive mjere se mogu opravdati čl. 36 i s mandatory requirements; a nejednako p.m. samo čl. 36.
kod usluga - nakon gebharda i direktive o uslugama 2 mišljenja:
1. nejednako primjenjive mjere se ne mogu uopće opravdati;
2. javni interes, javna sigurnost i javno zdravlje mogu opravdati n.p.m. uz test proporcionalnosti

ANTONISSEN ovo smo prešli na brzinu pa nemam baš puno za napisati
- slobodu kretanja radnika treba interpretirati široko
- pravo boravka u drugoj državi imaju zakonito zaposleni i oni koji traže posao - 6 mjeseci razuman rok za pronalazak posla
- ako se osoba ne trudi i nema šanse da se zaposli nakon 6 mj - deportacija

Marina Mercante Espanola
- španjolska nac. norma propisuje da kapetani brodova i prvi časnici španjolskih brodova moraju biti španjolski državljani
- iznimka od slobode kretanja radnika se odnosi na javnu službu -> čl. 39 (4) UEZ
- postavlja se pitanje je li kapetan javni službenik - on ima policijske, javnobilježničke ovlasti... koje jesu javna dužnost
- ali kako se oni tim ovlastima ne koriste stalno i te ovlasti su samo mali dio njihove aktivnosti nac. norma se ne može opravdati

ako je nešto krivo ili ako fali nešto bitno - vičite!

[korana]

dal može neko razjasnit misterij - da li uredbe uvijek imaju izravni učinak i stvaraju prava za pojedince.ne kužim,budući da države ne smiju ništa oko toga raditi,već one izravno ulaze u pravo.ili pak i.u. uredbi također ovisi o ona uvjeta
ovako... uredbe su ti obvezujuće u cijelosti i izravno su primjenjive u državama članicama te ih nije potrebno implementirati u nacionalno pravo.

direktive su ti te koje trebaju biti jasne, precizne i bezuvjetne, potrebno ih je implementirati u nacionalno pravo, obvezujuće su za države članice kojima su upućene u odnosu na rezultat koji treba ostvariti.

nadam se da sam pomogla, ako treba još nešto, samo pitaj...

[Hollow]

izravni učinak uredbe ovisi o tome zadovoljava li ona uvjete za izravni učinak.
ista stvar i s odredbama ugovora. kod van gend en loosa se radilo o odredbi ugovora pa je ta odredba morala zadovoljiti uvjete.
svaka norma europskog prava mora zadovoljti te uvjete.

[cokolada1]

Može li netko objasniti 14. lekciju - slučaj Nold? Tražila sam, al o tome ovdje nema ni riječi... Hvala!

To nam je Rodin držao predavanje pa je malo zbrkano, ali evo ovo je meni zapisano.:roll: U Noldu ES jer rekao da temeljna prava čine sastavni dio općih načela prava čije poštovanje Sud osigurava. U toj zaštiti crpi inspiraciju iz 1.ustavnih tradicija zajedničkih svim državama članicama i 2.iz međunarodnih ugovora za zaštitu ljudskih prava. Funkcija temeljnih prava u EU je legitimacija aktivnosti EU i njihovo ograničenje, ograničenje aktivnosti država članica u provedbi prava EU, ograničenje aktivnosti država članica u korištenju vlastitih nadležnosti i opravdanje ograničenja tržišnih sloboda. Obvezu poštivanja temeljnih ljudskih prava imaju institucije EU, države članice (vertikalni odnos) i fizičke i pravne osobe u međusobnim odnosima(horizontalni odnos).

[gnaahh]

Malo je offtopic, al molim PJa da ne poludi jer mi je glupo stavljat pod 'seminare' budući da su seminaristi vidjeli kolokvij...
Daklem, možete skinit prvi kolokvij s ovog linka-koliko sam uspjela pohvatat na seminaru kad se isti čitao-pa eto, ako će nekome pomoć pri spremanju ispita...
Poslah već axl-u na mail jer me čovjek zamolio ::E: pa evo dijelim i s ostalima.
Ispričavam se za greške u pisanju i ine gluposti.
Sretno svima i meni skupa s vama.

http://www.2shared.com/document/P8ggjMuI/Kolokvij_ejp.html?

[Hollow]

bila sam na nekih 80% predavanja, možda više. i sad kad je sve završilo mogu reći da mi je prof. goldner-lang najdraža jer sve lijepo objasni, priča polako pa se stigne sve zapisati i nije joj cilj sve na brzinu odraditi. u rangu s njom je prof. perišin koja ima zanimljiva predavanja, pristupačna je, simpatična. prof. rodin i prof. ćapeta su mi tu negdje. nekad imam osjećaj da im se uopće ne da predavati. zadnje predavanje prof. ćapete je bilo katastrofa. trajalo je sat vremena, pričala je sto na sat i ništa nisam stigla zapisati niti pohvatati, a ni druga predavanja nisu bila nešto bolja. jako brzo priča, skače s teme na temu... na predavanjima asistenta mislava nisam bila pa o njemu ne mogu suditi, a melita mi je simpatična, još je mlada i vjerujem da će biti dobra predavačica za par godina kad nauči sve tajne "zanata".
ono što me najviše smetalo kod same organizacije je neprestano mijenjanje ključnih informacija - npr. koja literatura ulazi u 1. kolokvij, kada će biti 2. kolokvija, kako će kolokvij izgledati... bezbroj je takvih primjera.

i da, žao mi je što sam danas uopće dolazila u zg zbog tog repetitorija. bilo bi korisnije da sam ostala doma i sama sve ponovila.

[axl]

Super, znači druga grupa je imala normalan i kvalitetan repetitorij, a mi u prvoj grupi smo imali ovo sranje koje smo imali, i to još vođeno od strane predstavnika katedre koji je došao s putnom torbom u žurbi i vjerojatno bez ikakve pripreme. :roll:

Uglavnom, moja hijerarhija predavača po dojmovima:
1. mjesto: Perišin/Goldner-Lang/Ćapeta - sve 3 su mi bile odlične (Perišin najsimpatičnija, al ostale dvije ništa manje simpatične, ali kaj je bitnije: sve 3 vrlo kvalitetno predaju i sve kaj su one predavale skužio sam bez problema)
2. mjesto nek bude zajedno asistentu Mataiji i prof. Rodinu, iako se možda čak ne bih ustručavao stavit profesora na zadnje mjesto. Asistent je imao peh da je predavao one nastavne jedinice koje je predavao pa se malo pogubio, al se vidjelo da nam želi prenijet i objasnit puno tog, samo kaj baš nije bilo vremenski dobro tempirano, a prof. Rodin, ko kaj je Hollow napisala, mi se svaki put kad je bio činio ko da mu se uopće ne da. Stalno se znalo događat da ima stanke u predavanju kad se pokušava sjetit kaj da veli, kaj da ne veli i to je sve na kraju ispalo meni totalno bezveze.

Hodao sam cijeli semestar na predavanja, nije me bilo ukupno 2 puta tako da mislim da imam pravo iznosit pohvale, kritike i cjelokupne dojmove. Još mi je ostao samo jedan dojam, a to je s ispita i iskreno se nadam da će barem to bit donekle pozitivno. Iako sam bio redovit na predavanjima i pripremao se i oke mi je predmet, ne tražim ništa više osim mizernih 20 bodova (ili koliko će već trebat za prolaz) i da mi udare dvojku u indeks jer trenutno imam puno kompleksnijih ispita za rješavat, a na visoke ocjene sam odavno prestao ciljat. 04.06. ftw. May the force be with us.

[Snowhite]

Kad već iznosimo dojmove i kukamo, da se i ja pridružim... Išla sam na predavanje do 15. nastavne jedinice, a onda sam prestala, nisam više baš kužila o čem se radi (nisam seminarist pa nisam učila paralelno s predavanjima, nego dolazila bez pripreme i učenja poslije), nagomilalo mi se obaveza iz drugih predmeta, a možda mi se jednostavno više nije ni dalo, ne znam...
U početku su predavanja bila ok (usprkos gužvama i sjedenju na podu - kronično je falio još jedan termin), jedna od korisnijih dosad na faksu, al s vremenom su fakat bila sve gora i nekvalitetnija...
Predavači (možda subjektivno, moj dojam);
1. Iris Goldner Lang - žena je stvarno davala sve od sebe, trudila se objasnit na laički način pa bi i ja koja nisam niš pročitala prije sata sve skužila, djeluje kao izuzetno iskusni predavač s obzirom na svoje godine. Sve pohvale!
2. Tamara Ćapeta - dosta kvalitetno objašnjava, iako mi je djelovala možda mrvicu manje pristupačno, ali također vrlo dobro naglašava što je važno u kojoj presudi
3. Siniša Rodin - nadam se da se prof. neće uvrijedit, al meni su njegova predavanja bila čista katastrofa. Ne zna naglasit što je važno, skače s teme na temu, sve mi je djelovalo nepovezano i nesuvislo... Imam dojam da on sam ima ogromno znanje, zanima ga predmet kojim se bavi i svaka mu čast na tome, ali ne zna nam to prenijeti na onoj razini koja je nama potrebna za ispit. U redu je da ima takav pristup recimo na seminaru, ali obična predavanja trebaju biti razumljiva i nama koji nismo seminaristi i ne učimo predmet paralelno uz predavanja u istoj mjeri kao oni. Poslije predavanja prof. Rodina ja ne bi mogla ponoviti dvije smislene rečenice o tome što smo radili.

Ostale profesore ne mogu ocijeniti jer nisam bila na njihovim predavanjima, ali čula sam od kolega sve najbolje o prof. Perišin.

I jedna ogromna zamjerka katedri odnosi se na literaturu, koje jednostavno nema. Ako su sve katedre ne faksu (i to iz puno važnijih i opsežnijih predmeta) u stanju izdati literaturu, ne vidim zašto ne može i ova... Lijepo je sve to s pokušavanjem provođenja bolonje, ali realnost je da na našem faksu to ne funkcionira. I studenti ne dolaze na predavanja iz predmeta iz kojeg nisu seminaristi (ako i tada). Nama je prof. Turković na kaznenom baš lijepo rekla da oni kad pišu kazneni zakon moraju uzeti u obzir ono što je provedivo u našem društvu u praksi, a ne ono što bi teoretski možda bilo najbolje i najnaprednije... Čini mi se da ovoj katedri to i nije baš najjasnije.

Eto, toliko od mene, kritike su u najboljoj namjeri da katedra s idućim generacijama ne radi iste greške ko i s nama!

[samogledam]

I jedna ogromna zamjerka katedri odnosi se na literaturu, koje jednostavno nema. Ako su sve katedre ne faksu (i to iz puno važnijih i opsežnijih predmeta) u stanju izdati literaturu, ne vidim zašto ne može i ova... Lijepo je sve to s pokušavanjem provođenja bolonje, ali realnost je da na našem faksu to ne funkcionira. I studenti ne dolaze na predavanja iz predmeta iz kojeg nisu seminaristi (ako i tada).

ovo je jedan od rijetkih predmeta gdje štrebanje ne pali i zato mi se sviđa. Ejp je najbliže u RH case law studiranju, znači onom studiranju koje gledate po američkim/britanskim filmovima i kojem se svi divimo. Bi li ti radije učila po literaturi a la nacija gdje uvaženi profesor-autor knjige zna svaki zarez i koji te onda maltretira s glupostima?


Nama je prof. Turković na kaznenom baš lijepo rekla da oni kad pišu kazneni zakon moraju uzeti u obzir ono što je provedivo u našem društvu u praksi, a ne ono što bi teoretski možda bilo najbolje i najnaprednije... Čini mi se da ovoj katedri to i nije baš najjasnije.

dotična je također napomenula da ju, citiram: boli neka stvar što se odvjetnici žale što ovaj faks stvara pravnike koji ne znaju napisati ni najobičniji podnesak sudu, i što nakon završenog predmeta KZ studenti ne znaju napisati niti tužbu, jer to nije NJEZIN POSAO?!?! a da niti ne počnem o stanju kaznenog prava u RH kojim se niti jedna katedra ne bi smjela ponositi.

nemoj shvatiti niš osobno, EJP katedra je daleko od dobre katedre, ocjenivanje im je stravično; ali barem je katedra unijela neku dozu svježine na ovaj fax.

[georgee]

ali studenti bi trebali imati literaturu koja će im omogućit da shvate gradivo i bez predavanja. osnove prava eu su na dobrom putu, ali nisu dovoljne. nema mjesta za sve, plus ljudi imaju druge obveze i kako se onda ozbiljnije posvetit ejp-u?
al ideja ko ideja - svaka čast katedri jer je case law kul. ko i openbook :thumbup:

[Snowhite]

@samogledam
Naravno da ne hvalim literaturu tipa nacija, ne znam odakle si to zaključio, pogotovo mi nepismenost u službenim knjigama ide na živce, al ni zbirka cijele hrpe isprintanih papira za svaku nastavnu jedinicu (od kojih pola na kraju ni ne prođemo) mi se ne čini kao najpraktičnie rješenje, zar ne? Mislim da je ljudima koji ne idu na predavanja, a takvih realno gledajući ima puno, (ne ulazim uopće u raspravu je li to pametno ili ne) nije jednostavno spremiti ispit po takvoj nesistematiziranoj hrpi papira. Samo kažem da bi nam svima bilo puno lakše s ovim predmetom da postoji jedna knjiga u kojoj su sustavno navedene relevantne presude i komentar ili obrada dotičnih (zapravo ono što zapisujemo na predavanju), i teorijska osnova svega toga (za to je možda rješenje ova nova knjiga, nemam je pa ne znam kakva je).
Kaj se tiče profesorice Turković, isto tako nikada nisam rekla da se slažem sa svime što ona kaže, ali onu izjavu o prilagođenosti praksi itekako odobravam. To je samo moje mišljenje, također ništa osobno prema tebi.
Naravno da mi se sviđa što katedra pokušava modernizirati i pokrenuti stvari, vjerujem da sve čine u najboljoj namjeri, ali u nekim stvarima griješe i ne vidim zašto im ne bismo probali ukazati na to što da promijene.

[EleanorRigby]

Mene je također lagano razočarala ova katedra, ali sam i imala velika očekivanja. Na predavanja sam išla do kraja prvog kolokvija i bez njih bi bilo teško počet raditi, ali ne i nastaviti.
Sviđa mi se taj način rada, apsolutno, al i opet - kritike literaturi!!! Ok ako radimo slučaje, ali to što oni objave da pročitamo je potpuno nepotrebno- gotovo cjelovite presude koje imaju 30ak stranica, a potrebna je jedna. I onda na to izgubiš sat i pol prije svakog predavanja i na kraju svejedno ništa ne kužiš. Pogotovo meni jer sam ja recimo u engleskoj skupini i kolko god dobro ja znala engleski, te presude su toliko složeno napisane da čak i ako razumiješ riječi, rečenica se nekako izgubi, tako da sam brzo odustala od čitanja presuda na engleskom.
Bilo bi jednostavnije da kao službenu literaturu objave skriptu od djevojčice sa šibicama jer svakako sadrži sve što treba znat::E:i. Dokaz za to sam dobila kad sam nedavno otišla na jedno predavanje za vanredne jer nisam stigla na svoje, a da bi neka mlada asistenica il tko je to već bio napravila prezentaciju koja se sastoji od doslovno copy/pasteane skripte i samo čitanja iste.

O katastrofi seminara neću ovdje, samo ću reći da bi hipotetski slučaji koje radimo tamo trebali biti dostupni svima i treba ih biti više jer su najbolja moguća priprema za ispit.

I sve moguće nejasnoće oko kolokvija i ispita trebaju nagodinu biti ispravljene da se zna što očekivati kad se sjedne za ispit. I neznam koliko je taj... test inteligencije zapravo dobro mjerilo. Prošla sam kolokvij, ali kad sam naknadno gledala stvari koje sam znala nisam dobro napisala.

Prolazna ocjena katedri za trud, pristupačnost, inovativnost, posebne pohvale za omogućavanje nastave na engleskom(koja će kaskat dok netko ne prevede skriptu :lol: ), ali na godinu nadam se da će ispraviti neke greške od ove godine.:thumbup:

[piranja]

Evo što je sve ukratko prof. Goldner Lang spomenula na repetitoriju. Išla je po nastavnim jedinicama. Ako netko ima još za dodat, nek slobodno doda;)

Krenula je dakle od 2. nastavne jedinice i spomenula da si pogledamo Schumannovu deklaraciju i kronologiju (važno! - kad je koji ugovor potpisan) i sve power point prezentacije (također i za institucije EU i da moramo znat od svake ulogu - to su znači: Europsko vijeće, Vijeće ministara, Europski parlament, Europski sud, Revizorski sud, Europska komisija - i što se promijenilo Lisabonskim ugovorom (to ima sve u prezentacijama))
-treba znati stupnjeve ekonomske integracije (danas je to ekonomska i monetarna unija) i ovlasti EU

4. nast.jedinica- Pregled nadležnosti Europskog suda:
- a) prethodni postupak- ili tumači norme europskog prava ili utvrđuje njihovu valjanost (daje ocjenu ili interpretaciju valjanosti)
- sud najnižeg stupnja u DČ ne mora, ali može uputiti pitanje Eur.sudu, dok sud najvišeg stupnja mora uputiti prethodno pitanje Eur.sudu (osim ako nije sve kristalno jasno)
- b) postupak protiv države članice (DČ) koja je povrijedila pravo zajednice- pokreće ga ili komisija protiv DČ ili jedna DČ protiv druge DČ
- c) postupci za poništenje nekog pravnog akta EU- pokreće ga komisija, DČ, (a u iznimnim slučajevima neka fizička ili pravna osoba)
(možete vidjeti da je pod b) „zaribala“ DČ pa se protiv nje vodi postupak, a pod c) su „zaribale“ institucije EU pa se protiv toga pokreće postupak sa svrhom da se ponište akti EU)
*treba znati i sastav Eur.suda kojeg čine neovisni suci i to se bira po jedan iz svake DČ (trenutno 27) i znati ulogu nezavisnih odvjetnika

5.- Novi pravni poredak; Kako čitati odluke Europskog suda
VAN GEND EN LOOS- najvažnija presuda Eur.suda; novi pravni poredak (djeluje ograničavajuće; različito od nacionalnog i međunarodnog prava; ne funkcionira kao obično međunardno pravo, niti kao pravni dualizam ni kao monizam)
- norme eur.prava mogu imati IZRAVAN UČINAK (kriteriji: jasna, bezuvjetna, precizna, neovisna...)
(u ovom slučaju se radilo o odredbama osnivačkih ugovora)
COSTA v. ENEL- NAČELO NADREĐENOSTI Eur.prava
- nacionalni sudac mora izuzeti iz primjene nacionalnu normu i primjeniti europsku
- nadređenost postoji bez obzira je li norma nac.prava donešena prije ili poslije donošenja eur.norme

7. (skočili smo na sedmu nast.jedinicu jer se predmet Simmenthal nastavlja na Costu;))
SIMMENTHAL- Eur.sud razrađuje načelo nadređenosti
- u ovom slučaju se dogodila kolizija europske i nacionalne norme; nacionalni sudac ne mora čekati Ustavni sud, nego mora izuzeti iz primjene nac.normu i primjeniti europsku
(predmet Kucukdeveci ne treba znati)

6. Nadređenost- nacionalna perspektiva
- Njemačka se pobunila protiv širenja dosega europskog prava
INTERNATIONALE HAND.- pitanje odnosa eur.prava i poštivanja temeljnih ljudskih prava
(ovdje se radi o prethodnom postupku- utvrđivanje valjanosti normi eur.prava)
- postavlja se pitanje je li donošenje normi u skladu s temeljnim pravima- Eur.sud kaže da on ima nadležnost to kontrolirati jer se to odnosi na opća načela prava zajednice koja proizlaze iz ustavnih tradicija DČ
SOLANGE I. – njemački Ustavni sud kaže da toliko dugo dok je zaštita temeljnih prava na nižemo nivou od strane eur.suda, oni će biti kontrolor temeljnih prava
SOLANGE II. – ovdje njemački Ustavni sud kaže da toliko dugo dok je zaštita temeljnih prava eur.zajednice na adekvatnom nivou, oni će prepuštati tu nadležnost Eur.sudu (znači dok stvari funkcioniraju na zadovoljavajuć način)

8. Horizontalni izravni učinak Osnivačkih ugovora
WALRAVE I KOCH- sloboda kretanja radnika; sud odlučio da odredbe osnivačkih ugovora mogu imati horizontalan izravan učinak (kriteriji!!!)
- ovo je netipična horizontalna situacija
DEFRENNE- jednaka plaća za rad m i ž; također horizontalan izravan učinak osnivačkih ugovora, ali onemogućavanje retroaktivnog djelovanja
(DČ ne mogu izmjenjivati odredbe osnivačkih ugovora)

9.a- UREDBE- slučajevi LEONESIO, COMMISION v. ITALY (Italija išla implementirati uredbu) I VARIOLA
- najvažnije od sekundarnog prava (uz direktive, odluke, mišljenja i preporuke)
- pravno obvezujuće; razlika od direktiva- ne smiju biti implementirane od strane DČ
- trenutkom stupanja na snagu postaje obvezujuća i ima izravan učinak (horizontalan i vertikalan; kriteriji!!!) – ne dopušta da bude implementirana

9.b- DIREKTIVE- mogu imati izravan učinak, ali samo u vertikalnim situacijama; zahtjevaju implementaciju
RATTI- ukoliko je protekao implementacijski rok, a direktiva nije implementirana ili je pogrešno implementirana tada ima izravan učinak
- ako nije protekao implem.rok tada nema izravan učinak, ali treba nac.pravo tumačiti u skladu s direktivom
VAN DUYN- načelo estopell- nitko se ne može pozivati na vlastiti propust; sloboda kretanja radnika; izravna primjena direktiva; još nije jasno što je s horizontalnim situacijama

10. MARSHALL- vertikalna situacija; Eur.sud proširuje doseg vertikalne situacije (država i kao poslodavac- iure gestionis)
- direktive nemaju horizontalan izravan učinak; spominje se i naknada štete
FOSTER- dva testa na temelju kojih će se utvrditi je li tijelo emanacija države: 1. vlast (kontrola) države; 2. posebne ovlasti
FACCINI DORI- Sud u punom sastavu odlučio da direktive ne mogu imati horizontalan izravan učinak

11. Interpretativni učinci- nacionalne norme treba tumačiti u svjetlu europskog prava ( i to cjelokupno nacionalno zakonodavstvo bez obzira je li donešeno prije ili poslije eur.norme ili u svrhu implementacije)
VAN COLSON MARLEASING
KOLPINGHAUS- još se spominje zabrana retroaktivnosti i načelo pravne sigurnosti (to su granice interpretativnosti)
*NALČELO LOJALNOSTI (čl.10. UEZ)

12. PUPINO- više nije relevantan jer se tiče trećeg stupa koji je spojen s prvim Lisabonskim ugovorom
- interpretativni učinci prošireni i na odluke; klauzula lojalnosti!

13. Odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije
FRANCOVICH- odgovornost države za štetu – ako država ne ispuni određene obveze prema pojedincu (ako nema ni izravnog ni interpretativnog učinka)
- naknada štete!- postoji bez obzira jel norma ima ili nema izravan učinak
- kriteriji za naknadu štete: 1. pojedincima dodjeljena određena subjektivna prava, 2. moguće odrediti sadržaj prava, 3. uzročna veza između povrede države i štete pojedincu
BRASSERIE- dodan i 4. kriterij za naknadu štete: povreda prava zajednice mora biti dovoljno ozbiljna (o tome odlučuje nacionalni sud)


14. Temeljna prava EU
NOLD- sud proširuje ono što je rekao u Internationale Hand.
- temeljna prava EU pripadaju općim načelima prava zajednice koja proizlaze iz ustavnih tradicija, ali i iz međunarodnih sporazuma (bez obzira jesu li ih potpisale ili samo sudjelovale u donošenju)
HAUER- primjena onog što je sud rekao u Noldu; nije ništa novo rečeno

15. Sloboda kretanja roba
DASSONVILLE- definicija mjera s istovrsnim učinkom kao količinska ograničenja; čl. 28.
- otežavaju, onemogućuju trgovinu između DČ
CASSIS DE DIJON- pravila o uzajamnom priznanju; dodatna opravdanja; dvostruki teret
(**pogledati tipologiju nacionalnih mjera)

*rekla nam je na koji način bi trebali kad dobijemo slučaj odrediti o čemu se radi, tj. koja pitanja postaviti, pa nekim redom bi to ovako išlo: 1. o kojoj slobodi se radi?, 2. je li to mjera s istovrsnim učinkom kao količinska ograničenja ili količinsko ograničenje, 3. diskriminatorno ili ne, 4. dvostruki ili jednostruki teret, 5. načelo uzajamnog priznanja, 6. karakteristika proizvoda ili način prodaje, 7. opravdanje?, 8. test proporcionalnosti, 9. može li se postići isti cilj ali s manje restriktivnom mjerom?

16. Doseg čl.28.- TORFAEN ; KECK ; FAMILIAPRESS
- ovdje se radi o načinu prodaje (prodajni aranžman)
- Eur.sud napravio razliku između karakteristika proizvoda i načina prodaje- to je neznatno ograničenje, izvan dosega čl.28., ne treba mjeru opravdavati

17. SKR- opravdanje i proporcionalnost
ZONI i MARS- kako Eur. sud provodi test proporcionalnosti

18. Ostale tržišne slobode
GEBHARD- sloboda poslovnog nastana
- što neka mjera mora zadovoljavati iako je restriktivna tj.zbog čega može opstati (nediskriminatorna, opravdana imperativnim razlozima opće namjene, mora proći na testu proporcionalnosti)
- razgraničava slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga (privremeno i povremeno)
ANTONISSEN- sloboda kretanja radnika
- obuhvaća situaciju kad državljanin jedne države ode u drugu u svrhu traženja zaposlenja (ali ograničeno vremenom, i time da mora imati dovoljno sredstava za život)

19. Temeljna prava i tržišne slobode- OMEGA; GROGAN; SCHMIDERBERGER
- balansiranje između temeljnih prava i temeljnih sloboda- temeljna prava mogu biti opravdanja za ograničenja temeljnih sloboda

20. Vanjski odnosi EU
POLYDOR- ZRCALNE ODREDBE- odredbe međunarodnih sporazuma, iako identične odredbama osnivačkih ugovora, mogu biti interpretirane na različit način- trebamo se pitati koja je svrha i doseg?!
(ovisi o kontekstu)
(*primjer niza zrcalnih odredbi- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju- Hrvatska potpisala sa EZ)
DEMIREL- norme međunarodnih ugovora imaju izravan učinak ako ispunjvaju kriterije (jasna, bezuvjetna, precizna, neovisna...)
SEVINCE- i odluke Vijeća pridruživanja mogu imati izravne učinke
ERTA- EZ ima pravnu sposobnost, može sklapati međunarodne ugovore s trećim državama (dodijeljene ovlasti)
- ako Unija u nekom pitanju ima interne ovlasti, mora imati i eksterne!
- teorija implicitnih ovlasti

(*21. nastavnu jedinicu nismo radili i neće biti u ispitu)

[cokolada1]

Da rekla je Ćapeta za taj SSP. Evo budem napisala onima koji nemaju novu super duper knjižicu.:thumbup:
Dok ne stupi u članstvo EU, Hrvatska je svoje odnose s EU uredila Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Mogućnosti izravne primjene tog sporazuma pred hrvatskim sudovima u razdoblju prije članstva ovise o hrvatskom ustavnom poretku. Ostali izvori europskog prava ne mogu se u našem internom pravu primjenjivati izravno prije ostvarenja članstva. Doktrinu posrednog učinka, međutim, moguće je i korisno primijeniti i na hrvatsko pravo u predpristupnom razdoblju. Naime, SSP-om je Hrvatska preuzela obvezu usklađivanja svog prava s europskim. Vlada je izradila planove po kojima se takva harmonizacija odvija. Postoje argumenti da se, barem one norma hrvatskog prava koje su usvojene u procesu usklađivanja s europskim pravom,tumače u skladu s europskim pravom. Uz to, SSP sadrži klauzulu lojalnosti, sličnu onoj u Ugovoru o EU, koja hrvatskim sudovima može poslužiti da zaključe o postojanju obveze usklađenog tumačenja. Korist takvog pristupa jest u tome da se doista osigura usklađenost hrvatskog prava s europskim. Usklađivanje, naime, nije završeno usvajanjem odgovarajućih propisa, već njihovom primjenom u praksi koja je istovjetna primjeni u EU. Odgovornost, dakle, za usklađivanje europskog prava s pravom EU nije samo na zakonodavcu, već i na sudovima.
Evo, nadam se da je nekome pomoglo. Jer nema puno toga, a s obzirom da profesori daju neke šifrirane izjave, hoće li ili neće biti ovoga, valjalo bi pročitati.

[samogledam]

doobro, vidim da se svi tuku tko će prvi napisati odgovor.
jel mi može onda netko bar objasniti mjeru s istovrsnim učinkom?

mjera s istim učinkom kao uvozna kvota. znači to su mjere koje ograničavaju uvoz robe u državu.

a za kobler - nije dovoljno ozbiljna povreda jer je povreda izašla iz pogrešne interpretacije presude ES a ne namjernog i očitog kršenja prava

[Hollow]

pa krenimo redom...


nije mi točno jasno u slučaju Polydor kakav je zaključak... smije se ili ne i zrcalne odredbe..dakle one su tekstualno iste ali se drugačije interpretiraju ovisno u svrsi or what?
kako to povezujem točno sa Polydorom?

zrcalne odredbe u različitom kontekstu imaju različito značenje. budući da je cilj ugovora između EZ i Portugala bio stvoriti zonu slobodne trgovine, a ne zajedničko tržište radi se o različitom kontekstu.



e i Schmidberger... zašto je on u dosegu članka 34 i samim time zašto je to (ako je) količinsko ograničenje?
hvala :)
u dosegu je čl. 34 zato jer je ograničeno slobodno kretanje robe. Austrija nije spriječila prosvjed, Schmidberger je imao određene gubitke...
ali ES ostavlja široku marginu diskrecije državama članicama pa je na kraju odlučeno kako u ovom slučaju tržišne slobode ipak nisu bile ugrožene. prosvjed je trajao samo jedan dan... da je trajao tjedan dana ili više onda ta mjera ne bi bila proporcionalna i ne bi se mogla opravdati.


Jel može netko malo objasniti predmet Viking? što se na kraju zaključilo? Nije mi uopće jasno to:unsure:
ovo ja imam zapisano:
problem očuvanja socijalne države
nije tužena država već privatne osobe koje ometaju poslovni nastan; sloboda kretanja usluga ima horizontalni izravni učinak
u ovom slučaju je ljudsko pravo prepreka - pravo na štrajk, a to pravo je opravdano zaštitom radnika, za razliku od Schmidbergera i Omege gdje se prepreka tržišnoj slobodi opravdava ljudskim pravima -> zato ES u ovom slučaju ne spominje široku marginu diskrecije

[tyrannos]

pozz svima ...malo sam pretrazivao forum i naisao na ovaj hipotetski slučaj.....buduci da mi neke stvari nisu jasne...molio bi ako bi netko mogao odgovorit na dolje navedena pitanja

HIPOTETSKI SLUČAJ 1.



Andy, popularni škotski glazbenik, je 2009.g. izdao novi album ''Lure''. Nakon vrlo uspješne početne prodaje CD izdanja, album je bio dostupan i u iTunes obliku. Album je u srpnju dospio na sam vrh ljestvica u većini europskih država, pa tako i u Reelandiji, najmlađoj članici Europske unije. No, zarada koja se manjim dijelom sastoji od prodaje CD izdanja, a većim od prodaje iTunesa, u Reelandiji nije ni približno dosegnula iznose kao u ostalim državama, uglavnom zbog velikog broja nelegalnih piratskih kopija iTunesa koje su se pojavile na reelandijskom tržištu. Srećom, reelandijska je policija u vrlo uspješnoj akciji uspjela uhvatiti jednog od glavnih distributera piratskih iTunes snimaka, g. Kartmanovića, koji je putem interneta prodavao kopije iTunesa za 1/5 cijene.

Prilikom ulaska Reelandije u Europsku uniju reelandijski je zakonodavac implementirao većinu zakonodavstva Zajednice, pa tako članak 15 reelandijskog Zakona o autorskom pravu glasi:
''Tko bez odobrenja proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke zabilježene na CD-u, DVD-u, audio ili video kaseti, emitira ili umnoži navedenu zvučnu ili slikovnu snimku, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 5 godina.''

Andy je pred reelandijskim općinskim sudom tužio g. Kartmanovića te tražio naknadu štete koju je pretrpio zbog piratskih iTunesa. Na sudu se pozvao na reelandijski Zakon i na Direktivu o zaštiti autorskih i srodnih prava, čiji je implementacijski rok istekao 2002.g., a koja sadrži sljedeću odredbu:
''Tko bez odobrenja proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke emitira ili umnoži zvučnu ili slikovnu snimku, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 5 godina.''

Odvjetnik g. Kartmanovića na sudu tvrdi da reelandijski zakon nije primjenjiv na snimke zabilježene na internetu te da je direktiva u navedenom predmetu neprimjenjiva.


Temeljem opisanih činjenica odgovorite na sljedeća pitanja te svoje odgovore potkrijepite praksom Europskog suda:



1. Može li se Andy protiv g. Kartmanovića pred reelandijskim sudom pozvati na navedenu odredbu Direktive o zaštiti autorskih i srodnih prava?


2. Objasnite jesu li ispunjeni uvjeti da navedena odredba Direktive ima izravni učinak.


3. Ako se Andy izravno ne pozove na Direktivu, može li mu i kako Direktiva ipak pomoći pri ostvarivanju njegovog zahtjeva u ovom postupku? Bi li situacija bila ista da sporni reelandijski Zakon osim navedene sadrži i sljedeću odredbu: ''Dozvoljeno je neograničeno umnažanje zvučnih snimaka u iTunes obliku''?

[Hollow]

buduci da mi neke stvari nisu jasne...molio bi ako bi netko mogao odgovorit na dolje navedena pitanja
pokušat ću, ali ne mogu garantirati da je to točno...i pitanja su sad na zaokruživanje

- ne može se pozvati jer se radi o sporu između dva pojedinca - horizontalni odnos - direktiva nema izravni horizontalni učinak čak ni onda kada je rok za implementaciju istekao, a država nije provela direktivu (Faccini Dori)
direktiva mu može pomoći, nacionalni sud je obvezan interpretirati nacionalno pravo u skladu s direktivom (van Colson). :unsure:



i da jel ima negdje navedeno nekoliko hipotetskih slučajeva

pogledaj zadnjih par stranica topica za seminariste ejp- tamo imaš hipotetske slučajeve i odgovore na neke.
učiti možeš iz skripte - djevojcica sa sibicama. koliko znam, ta je skripta najbolja.

[shosanna]

kakvi su dojmovi danas sa ispita,tezak ,lagan,je li naglasak na prvom ili drugom dijelu gradiva ? sto je bilo od teorije ? ajmo ljudi,akcije malo :mhm:

[piranja]

http://www.pravo.hr/ejp
stigli su rezultati ispita, ali koliko ja vidim nigdje ne piše koliko je dovoljno za prolaz?! da li netko zna???

ispit je po meni bio relativno težak, pogotovo zbog toga što je na zaokruživanje a može biti jedan točan odgovor, više njih ili nijedan, a sve je tako zbunjujuće i čini mi se da postavljaju baš trik pitanja. na početku je par pitanja iz teorije, ostalo su hipotetski predmeti, bilo ih je 5, a ukupno 40 pitanja na ispitu.

[shosanna]

potrebno je 20 za prolaz, 20-29 je dvojka. 30-40 trojka, a 32 je za usmeni...

cestitke svima koji su prosli, sretno onim sretnicima koji sutra idu na usmeni:bravo:

[Drakon1]

Potrebno je 20 za prolaz.

Ja sam položio s 25 bodova a kao materijal za ispit su mi poslužile ove skripte u skriptarnici. Nisam ništa drugo koristio tako da su one veoma dobre:thumbup:

[bond007]

kakvi su dojmovi danas sa ispita,tezak ,lagan,je li naglasak na prvom ili drugom dijelu gradiva ? sto je bilo od teorije ? ajmo ljudi,akcije malo :mhm:

Težak. Trik pitanja, na nekim odgovorima je pisalo iste riječi, samo ispremiješane, ili mora, može, ovo ono,komplicirano i moraš baš paziti i dobro čitati, inače baš mi ne leže pitanja na zaokruživanje,a pogotovo kad može biti bilo što kao odgovor, ali uglavnom napokon sam prošla i riješila se ovog ispita. Ovo moram proslaviti!

[bond007]

ja sam ju kupila i nije ispunila ocekivanja. isto te dođe kao i knjiga s presudama, a dosta toga nedostaje (slucajevi), dok su drugi tako nepregledni ili krivo fotokopirani. ima i dosta toga sto se uopce ne treba znati.
nadopuniti se treba jedino lisabonski ugovor, a mislim da je za to dovoljna prezentacija sa stranica katedre.

buduci da ce nocas biti rezultati ispita i drugog kolokvija, ako prođem, ja ti dam svoju da to ne kupujes ( ako ti ne smetaju markeri u svim mogucim bojama :D )

ja sam isto bila uzela tu skriptu, čak je bila koštala više nego knjiga, ništa mi nije valjala, ispremiješana, preteška, pola toga je falilo, tako da sam ju samo par puta prolistala i to je bilo to. Koristila sam za ispit 4 knjige: Izbor presuda, Lis.Ugovor, Osnove prava EU,Direktive i njihovi učinci. Uz to ima još onih svakakvih dodatnih članaka, mislim da je to čisto dovoljno,ljudi su me danas gledali kao da sam pala s Marsa kad sam izvadila te sve knjige i papire. Valjda sam imala više nego cijela dvorana zajedno :-)

[axl]

Eto, ja od srca čestitam svima koji su prošli, ja nisam.
Od trenutka kad sam predao ispit se zapitujem u glavi jel ispit stvarno bio težak ili je problem u meni.
Sad kad vidim rezultate, vidim da je ovo drugo.
Ja idem na sljedeći rok i past ću opet.
Toliko od mene za neko vrijeme na ovom topiku.
Pozdrav.

[bond007]

Eto, ja od srca čestitam svima koji su prošli, ja nisam.
Od trenutka kad sam predao ispit se zapitujem u glavi jel ispit stvarno bio težak ili je problem u meni.
Sad kad vidim rezultate, vidim da je ovo drugo.
Ja idem na sljedeći rok i past ću opet.
Toliko od mene za neko vrijeme na ovom topiku.
Pozdrav.

nije problem u tebi nego je ispit stvarno bio težak, nadam se da ćeš na sljedećem roku proći.
Ja sam se dosta mučila s ovim predmetom i vjeruj mi kako mi je sad lakše kad sam napokon prošla.

[legal_neverland]

ja sam isto bila uzela tu skriptu, čak je bila koštala više nego knjiga, ništa mi nije valjala, ispremiješana, preteška, pola toga je falilo, tako da sam ju samo par puta prolistala i to je bilo to. Koristila sam za ispit 4 knjige: Izbor presuda, Lis.Ugovor, Osnove prava EU,Direktive i njihovi učinci. Uz to ima još onih svakakvih dodatnih članaka, mislim da je to čisto dovoljno,ali onu skriptu nikako nemoj uzimati

mene je najvise zivciralo sto sam ju platila 100 i nesto kuna ( jos sam im rekla da mi to u tri dijela stave da ju ne teglim cijelu na predavanje) a imala sam osjecaj da sam svaki tjedan nesto morala printati.
inace, ako kolegicu zanima, neka se javi na pm jer ce moja trojka sutra biti u indexu :)

meni je drugi kolokvij bio stvarno korektan. imala sam 15 bodova iz prvog i 15 iz drugog, ali mi se ovaj cinio laksim. mislim da sam zeznula one 4 temeljne slobode kod veterinara.

[Anjja]

Čestitke svima koji su prošli :mhm:

Neg, jel ima itko da zna kak izgleda usmeni?? Anybody?? Jesu samo slučajevi il treba i teoriju znat (tipa institucije EU)? Jer se malčice dvoumim :unsure:

[legal_neverland]

Čestitke svima koji su prošli :mhm:

Neg, jel ima itko da zna kak izgleda usmeni?? Anybody?? Jesu samo slučajevi il treba i teoriju znat (tipa institucije EU)? Jer se malčice dvoumim :unsure:


super si napisala oba kolokvija. mislim da bih na tvom mjestu otisla. jos mozete birati i kod koga cete odgovarati. ja bih kod tamare perisin :)

inace, kad sam ucila za kolokvije prelazila sam topik i vidjela da usmeni iz ejp-a nije bauk i da su ljudi koji su izasli na njega zadovoljni. napisi u trazilicu.

[don_corleone]

Eto, ja od srca čestitam svima koji su prošli, ja nisam.
Od trenutka kad sam predao ispit se zapitujem u glavi jel ispit stvarno bio težak ili je problem u meni.
Sad kad vidim rezultate, vidim da je ovo drugo.
Ja idem na sljedeći rok i past ću opet.
Toliko od mene za neko vrijeme na ovom topiku.
Pozdrav.

Falilo ti je jako malo. I ziher sam da budeš to riješio na slijedećem roku. Samo hrabro i slijedeći rok je tvoj:wink:



Katedro ako ovo čitate dajte molim vas stavite obavijest dovoljno rano da i mi putnici možemo stići na upis ocjena(vidim da ste stavili da tko ne može doći u zadano vrijeme da mu se upisuje pad, pa imajte na umu tu činjenicu). ::E:

[Hollow]

Katedro ako ovo čitate dajte molim vas stavite obavijest dovoljno rano da i mi putnici možemo stići na upis ocjena(vidim da ste stavili da tko ne može doći u zadano vrijeme da mu se upisuje pad, pa imajte na umu tu činjenicu). ::E:

upravo to. :thumbup:
ne bih htjela pasti samo zato jer ne živim u centru zg.

[shosanna]

hollow kak si na kraju prosla,predstavnice katedre :smartass:

[Hollow]

imat ću 2. :rotfl:

[don_corleone]

imat ću 2. :rotfl:

ovo je jedna od slađih dvica....::E:

[fat drummer]

Katedro ako ovo čitate dajte molim vas stavite obavijest dovoljno rano da i mi putnici možemo stići na upis ocjena(vidim da ste stavili da tko ne može doći u zadano vrijeme da mu se upisuje pad, pa imajte na umu tu činjenicu). ::E:

ovo je bez iznimke nešto najgluplje što sam ikada čuo... da, naravno da bi bilo odgovorno i inteligentno od studenata da se drže rasporeda ili da opravdaju svoj nedolazak, ali pad položenog ispita zbog toga što je sedmica iskočila iz tračnica...

[Hollow]

ovo je jedna od slađih dvica....::E:
pa ne znam baš. ja se osjećam popišano.
da imam vremena išla bih idući rok na ispit... ali neću se zjb s tim. ja nikada ne odbijam ocjenu.::E:

[don_corleone]

Na ovom faksu sam vidio sve i svašta. Ni ovo me nebi iznenadilo, pa pomislih bilo bi dobro da ih podsjetim. A pošto je to jedna od rijetkih katedra koja konstantno prati naše postove...::E:

[fat drummer]

dapače, katedra je super. odogovara promptno na mejlove i niz drugih kul stvari, ali rušenje na ispitu zbog nedolaska na upis ocjene mi se čini malo faggish

[gost]

Može li molim, netko za nas računalno nepismene :( odnosno koji nemamo nove verzije Office-a staviti u Excell tablicu - ili nešto slično - rez. ispita što možemo svi otvoriti ? naime, na službenom sajtu katedre mi se ne otvaraju rezultati.. Puno hvala!

[piranja]

pa ne znam baš. ja se osjećam popišano.
da imam vremena išla bih idući rok na ispit... ali neću se zjb s tim. ja nikada ne odbijam ocjenu.::E:

tako je, potpisujem :D... ni ja nikad ne odbijam ocjenu!

[saul hudson]

Eto, ja od srca čestitam svima koji su prošli, ja nisam.
Od trenutka kad sam predao ispit se zapitujem u glavi jel ispit stvarno bio težak ili je problem u meni.
Sad kad vidim rezultate, vidim da je ovo drugo.
Ja idem na sljedeći rok i past ću opet.
Toliko od mene za neko vrijeme na ovom topiku.
Pozdrav.

Nije problem u tebi,ispit je težak bio, trik pitanja na svakom koraku, učio sam mnogo za ovaj ispit i jedva prošao, a prvi ispit koji sam pao na pravu je ejp, i kp sam dobio 4 isprve, malo sreće i polozit ćeš, moram ti potporu dati jer si mi mnogo puta pomogao odgovorajuci na postove, a pad ako ne dodjem na upis je smiješan, samo toliko

[Hollow]

Može li molim, netko za nas računalno nepismene :( odnosno koji nemamo nove verzije Office-a staviti u Excell tablicu - ili nešto slično - rez. ispita što možemo svi otvoriti ? naime, na službenom sajtu katedre mi se ne otvaraju rezultati.. Puno hvala!

http://spreadsheets.google.com/pub?key=0AsG_UK7ZYnbQdG5ZT19maURRNUU5VDVFNDBxNTJWT Wc&hl=hr&single=true&gid=0&output=html

[Little Wing]

Jel bi mogao neko napisati primjer pitanja kakva su bila...ova na zaokruživanje...
molim vas...

[lejla:)]

evo valjda najlakše :)

Međunarodni mješoviti sporazum je:
a)sporazum sklopljen između EU i države članice
b)sporazum sklopljen između više država članica
c)sporazum sklopljen između EU i neke treće države

Načelo dodijeljenih ovlasti znači:
a)da države članice imaju samo one ovlasti koje im dodijeli EU
b)da EU može donositi odluke samo u područjima u kojima su države takvu ovlast na nju prenijele
c)nijedan akt EU nema pravnu snagu ako ovlast za njegovo donošenje nije propisana Ugovorima
d)ništa od navedenog

za svaki slučaj odgovori su na prvo c) a na drugo b) i c) ;)

[samogledam]

evo valjda najlakše :)

Međunarodni mješoviti sporazum je:
a)sporazum sklopljen između EU i države članice
b)sporazum sklopljen između više država članica
c)sporazum sklopljen između EU i neke treće države

za svaki slučaj odgovori su na prvo c)

zašto je tu išta točno od ponuđenog??

Mješoviti međunarodni sporazum je sporazum između EU i država članica s jedne strane i treće države s druge strane.

[legal_neverland]

bio je i dvostruki teret, zrcalne odredbe, one 4 temeljne slobode ( 3 pitanja), bila su i neka skroz bezvezna na drugom kolokviju tipa o kojem se odnosu radi (vertikalni, horizontalni), onda SSP koji je bio puno laksi od ocekivanoga ( vrijedi do ulaska zemlje u eu, nakon toga se vise na njega ne moze pozivati, nego na osnivacki ugovor/direktivu/uredbu ako se zadovoljavaju oni zahtjevi, ima izravan ucinak kao i odluke onog nekog vijeca), zabrana rada nedjeljom- aktualna sudska praksa, koje je puno ime naseg ssp-a....

u svakom slucaju, bilo bi jako dobro procitati zadnju cjelinu pogotovo ona dva clanka...

ja sam isla na sva predavanja i za drugi kolokvij ucila dva dana ( u sri sam imala ustav, nakon kojeg sam otisla na vikend i vratila se u subotu) - citala presude, skriptu od djevojcice i isprintala si onaj podsjetnik iz skriptarnice). meni je ovo bio najlakse polozen ispit do sada :)

[lejla:)]

zašto je tu išta točno od ponuđenog??

Mješoviti međunarodni sporazum je sporazum između EU i država članica s jedne strane i treće države s druge strane.

e to sam i ja pitala demosicu...pitam ja jel tu slucajno il namjerno jedno fali? :D kaže ona sve je u redu...i sta sad..?

[legal_neverland]

e to sam i ja pitala demosicu...pitam ja jel tu slucajno il namjerno jedno fali? :D kaže ona sve je u redu...i sta sad..?

ja sam tu isto c zaokruzila jer sam to nasla u rodinovom clanku u uvodu :ne zna, nije ju briga : :)

[pazi se]

jel zna netko kada su upisi ocjena i gdje...?i gdje je to na netu stavljeno jer ja ništa nisam vidio?

[Hollow]

nisu još objavili - stavit će danas.
samo je stavljen raspored za usmene.
i nema potrebe da isto pitanje postavljaš ovdje i na seminarima. that's a no-no!

[legal_neverland]

jel zna netko kada su upisi ocjena i gdje...?i gdje je to na netu stavljeno jer ja ništa nisam vidio?

jos nista nije stavljeno. svi cekamo.

[pazi se]

i am sorry hollow,nisam mislio da ćete biti tako brzi,pa stavio za svaki slučaj...evo mičem :)

[Hollow]

e to sam i ja pitala demosicu...pitam ja jel tu slucajno il namjerno jedno fali? :D kaže ona sve je u redu...i sta sad..?
ja sam to ostavila prazno jer su mješoviti ugovori (ono što je prof. Ćapeta rekla na predavanju) ugovori koje sklapa EU i svaka država članica s trećim zemljama. i još mi je bilo čudno kako odgovori idu a), c), d).

[don_corleone]

kako mene ovo čekanje živcira... :angry:

[pazi se]

vjeruj mi nisi jedini...Vjerojatno će staviti u 8 navečer da treba doći....majmuni

[shadowplay9]

uglavnom koja netransparentnost.
dodem na uvid, i prvo sto cujem da su smanjili prag za usmeni na 31. dakle svi koji su bili prie te fantasticne objave sa 31 bodom i mislili su da nemogu na usmeni ili ovi koji nisu niti dosli na uvid sa 31 bodom su popusili.
u jednoj sobi gdje se vrsi uvid jos kao dizu bodove, zbog dvosmisleno postavljenih pitanja pa su neki odgovori mogli proc ako ste valjano argumentirali odgovor.. u drugoj sobi nakon sto vam dignu bodove, ako ste slucajno ostvarili tih famoznih 31, najjcesce poniste bodove koje su vam digli u prvoj sobi. ili ostave neke jadne ljude da cekaju neznam kolko dok ovi vjecaju i jedu kekse, i kao odlucuju dal ce se ipak priznat neko pitanje.
il kazu da ne zele priznat nesto, jer bi ond svima morali priznat. i na kraju ispadne da zicas ocjene. i osjecas se ko zadnje smece.
mah. uzas. kao zabrijali su na eu i transparentnost i zato je samo pismeni da se izbjegne arbitrarnost, al ovo je predmet kod kojeg je to nemoguce napravit. jer je to takav predmet. jer nista nije sigurno. i sve se moze drukcije interpretirat, objasnit i protumacit. i onda neznam cemu to forsiranje striktnosti, zaokruzivanja, i ne imanja usmenog za sve. ako nejde nejde. -.-

[cinco]

svi mi čekamo raspored za upis ocjena i neće vrijeđanje neće pomoć

[pazi se]

pa neće vrijeđanje pomoći,ali samo malo...sve ima svoje granice...ovu katedru i njihov idiotizam trpim od 3 mj. stalno neke nove stvari,promjene(naravno ništa u našu korist) itd...<Shadowplay ja te razumijem i slažem se s tobom da oni rade totalne gluposti i da to nema veze s vezom...

[mali]

stavljen raspored za upis ocjena

[legal_neverland]

o boze...

radije bih cekala u guzvi dva sata nego dolazila na faks u 9 ipo i onda opet u 13. pa ode mi cijeli dan na to.... :ljuta:

[shadowplay9]

i zivcira me sto je jedina stvar kojom argumentiraju taj debilan nacin rada( neznam kako da ga drukcije nazovem) je sto imaju 1000 studenata. i toe to.
TO NIE MOJ PROBLEM. sta se mene tice, svejedno mi je dal imaju samo mene, 10 studenata ili 1000. nek se smanje kvote.il stagod.nek se to rjesi. mene ne zanima taj njihov problem. upisala sam faks, platila ako sam trebala i gotovo. dalje me se ne tice. zahtjevam odredenu kvalitetu.