II. Ekonomska Politika

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/ep

ISPITIVAČI
prof. dr. sc. Mladen Vedriš - utorkom od 16:30 (TMT 14, soba 60/II.)

ASISTENTI
dr. sc. Nenad Rančić - utorkom od 16:00 h (TMT 14, soba 62/II.) - ispituje
dipl. oec. Ružica Šimić - utorkom od 16:30 h (TMT 14, soba 59/II.), mail: ruzica.simic@pravo.hr - ispituje
* Helena Morović, nekadašnja asistentica na Katedri, odnedavno više nije članica iste pa to valja uzeti u obzir prilikom pregleda dolje priloženih dokumenata s iskustvima s usmenih ispita.

ROKOVI 2010./11.
11.11.2010.
03.02.2011.
17.02.2011.
14.04.2011.
02.06.2011.
16.06.2011.
07.07.2011.
01.09.2011.
15.09.2011.

PRIJAVA ISPITA
Studenti koji studiraju po programu usklađenom s bolonjskim procesom ispite prijavljuju putem studomata.
Ispiti se odjavljuju najkasnije do termina utvrđenog u studomatu.

Studenti koji polažu ispite po starom programu prijavljuju ispite prijavnicama.

O PISMENOM ISPITU:
- Pismeni ispit sastoji se od 5 pitanja, od kojih svako pitanje nosi maksimalno 5 bodova, dakle ukupno je moguće 25 bodova.
- Pitanja su raspoređena na način da JEDNO pitanje dolazi iz DOKTRINA, DVA pitanja iz SAMUELSONA i DVA pitanja iz ČLANAKA.
- Za prolaz na pismenom dijelu ispita potrebno je postići minimalno 10 od ukupno 25 bodova, ali pritom treba voditi računa o tome da se dva pitanja ne smiju ostavit prazna ili da se na dva pitanja ne osvoji nijedan bod. U tom slučaju, čak i ako bi, primjerice, na 3 pitanja bio osvojen maksimalni broj bodova (što bi iznosilo ukupno 15 bodova i teoretski značilo prolaz), a preostala 2 pitanja ostanu neodgovorena ili se na njima ne osvoji nijedan bod, to znači pad.

Kriteriji za vrednovanje pismenih ispita:
0 - 9 bodova = nedovoljan (1)
10 - 13 bodova = dovoljan (2)
14 - 18 bodova = dobar (3)
19 - 22 boda = vrlo dobar (4)
23 - 25 bodova = izvrstan (5)

REZULTATI

a.) Ako prijavljujete prijavnicom na webu faksa, pod ispiti rasporedi.
b.) Ako prijavljujete putem Studomata, na Studomatu pod "Ispiti u tijeku".

--> Ukoliko je pismeni ispit pozitivan, na Studomatu će se pojaviti termin usmenog ispita i (možda) ocjena iz pismenog.
--> Broj sobe koji vam piše u rasporedu za usmeni usporedite s gore navedenim podacima o pojedinim članovima Katedre i tako ćete saznati kod kojeg ispitivača odgovarate.
--> Ako vam ni nakon duljeg vremena ne piše ništa na Studomatu, radi se o padu ispita. Za svaki slučaj to možete provjeriti na oglasnoj ploči Katedre na TMT14 ispred ureda članova katedre gdje je uvijek objavljen cjelokupni raspored studenata koji su prošli i pali, zajedno s ostvarenim brojem bodova za negativno ocijenjene i ocjenom za pozitivno ocijenjene ispite.

c.) Ako ih nema na webu onda su na oglasnoj ploči kod katedre. Ako znate da rezultata neće biti na webu molimo vas da kažete da su rezultati izvješeni na faksu kada to saznate.

SLUŽBENA LITERATURA
SAMUELSON, P.A. I NORDHAUS, W.D.: EKONOMIJA, 18. izdanje, MATE, Zagreb, 2007. - izabrana poglavlja:
1. poglavlje – Počela ekonomije (str. 3)
2. poglavlje – Tržište i države u modernom gospodarstvu (str. 25)
3. poglavlje – Osnovni elementi ponude i potražnje (str. 45)
9. poglavlje – Nesavršena konkurencija i monopol (str. 166)
12. poglavlje – Kako tržišta određuju dohotke (str. 225)
13. poglavlje – Tržište kapitala (str. 243)
14. poglavlje – Zemlja i kapital (str. 264)
Dodatak 14 – Tržišta i ekonomska učinkovitost (str. 283)
15. poglavlje – Komparativna prednost i protekcionizam (str. 294)
16. poglavlje – Državno oporezivanje i rashodi (str. 318)
17. poglavlje – Promicanje učinkovitijih tržišta (str. 341)
18. poglavlje – Zaštita okoliša (str. 361)
19. poglavlje – Učinkovitost prema jednakosti: veliki kompromis (str. 382)
20. poglavlje – Pregled makroekonomije (str. 405)
21. poglavlje – Mjerenje gospodarske aktivnosti (str. 424)
27. poglavlje – Proces ekonomskog rasta (str. 555)
28. poglavlje – Izazov ekonomskog razvoja (str. 577)
29. poglavlje – Devizni tečajevi i međunarodni financijski sustav (str. 598)
30. poglavlje – Makroekonomija otvorenog gospodarstvo (str. 619)
34. poglavlje – Ekonomske politike za rast i stabilnost (str. 709)


DUJŠIN, U.: IDEJE O EKONOMSKOJ POLITICI (DOKTRINE EKONOMSKE POLITIKE), Pravni fakultet Zagreb, 2009. i DUJŠIN, U. I VEDRIŠ, M: EKONOMSKA POLITIKA U RH, DOKUMENTI - ČLANCI - ANALIZE, Pravni fakultet Zagreb, 2009. (dostupna u Knjižari Fakulteta)

NAPOMENA
Publikacija "Što čini Hrvatsku poduzetničkom zemljom" (napomena na str 275) dostupna je na
http://www.cepor.hr/gem2006-brosura-hrv.pdf,
obvezan dio: str. 9-10 i 16-71 (ne uključujući tablice i grafičke prikaze).

PITANJA
U privitcima se nalaze pitanja u .doc formatu koja ovdje možete preuzeti.

[Mohikanac]

Evo pitanja po kojim se možete orjentirati kod učenja


DOKTRINE

1)Što je ekonomska teorija?
2)Što su ekonomske doktrine?
3)Nabroji sve doktrine i napiši kada se javljaju?
4)Ciljevi ekonomske politika,što je ekonmska politika,što je politička ekonomija?
5)Merkantilizam i merkantilizam u Engleskoj,u Francuskoj(kolbertizam) i Njemačkoj(kameralizam)
6)Razlika francuskog i engleskog merkantilizma?
7)Fiziokratizam
8 )Razlika merkantilizma i fiziokratizma?
9)Liberalizam
10)Protekcionizam-mjere zaštite kod protekcionizma,posljedice primjene,koje se ideje razvijaju?
11)Intervecionizam-ciljevi ekonomske politke po Keynesu ograničenja i nedostaci intervencionizma?
12)Kriza 70-tih u zapadnim zemljama
13)Monetaristička doktrina
14)Ekonomika ponude
15)Socijalizam-zašto je propao,državni socijalizam i socijalističko samoupravljanje?
16)Tranzicija i pvrivreda postsocijalističkih zemalja

ČLANCI

1)Hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 10 godina
2)Stagnantnost izvoza
3)Osnovni ciljevi stabilizacijskog programa 1992.
4)Osnova koncepta stabilizacijske politike 1992.
5)Mehanizmi/mjere stabilizacije
6)Ciljevi stabilizacijskog programa 1993.
7)Faze stabilizacijskog programa 1993.
8 )Politka dohodaka u stabilizaciji 1993.
9)Socijalna politka kod stabilizacijskog programa 1993.
10)Hrvatska privreda nakon stabilizacije 1993.
11)Vrste stabilizacijskih programa
12)Vrste otplate državnog javnog duga(5)
13)Strukturalizam i neoliberalizam
14)Tržišni neuspjesi
15)Državni neuspjesi tj. neoliberalistički argumenti protiv aktivne industrijske politike
16)Mjere horizontalne politke
17)Kriteriji za izbor grana pobjednika
18)Mjere industrijske politike
19)Što je industrijska politka i 2 suprostavljene teorije
20)Dva pristupa industrijske politke
21)Industrijska politka za zemlje tranzicije
22)Što je privatizacija
23)Faze privatizacije
24)Dva modela privatizacije
25)Hrvatsko gospodarstvo i 2 aksioma(članak Mladena Vedriša)
26)Lisabonska agenda
27)Nordijski model
28)Prednosti i mane regionalnog udruživanja
29)Ekonomski i financijski razlozi pristupanju integracijskim zajednicama
30)Prednost ulaska malih zemalja u EU
31)Plusevi i minusi ulaska Hrvatske u EU
32)Globalizacija-što je,prednosti globalizacije,kritika globalizacije i razvijenih zemalja,kritika globalizacije iz nerazvijenih zemalja(7 grijeha globalizacije)
33)Šest pravca mobilizacije
34)Washingtonski konsenzus
35)Post-Washingtonski konseznus i novi razvojni model Hrvatsje
36)Konsenzus iz Monterreya
37)Uzroci krize Hrvatskog gospodarstva 1990.-2005. i izlazak iz krize
38)Uzroci krize Hrvatskog gospodarstva 1994.-2004. i moguči izlasci iz krize
39)Mane i prednosti gubitka monetarnog suvereniteta
(TILA, sri vel 27, 2008)
Mohikanac, 06.09.2007.
http://aycu35.webshots.com/image/26994/2005115955205062046_rs.jpg

http://aycu06.webshots.com/image/27245/2005178887515534102_rs.jpg




http://img518.imageshack.us/img518/3544/scanaaz5.jpg
http://img337.imageshack.us/img337/1806/scana1av1.jpg

http://img225.imageshack.us/img225/8886/scanbtm1.jpg
http://img229.imageshack.us/img229/7876/scanb1wz2.jpg


.:Marko:., 07.07.2009.

- ak ti mogu pomoć malo, probaj učit po ovim pitanjim ( nisu puno, al malo su detaljnija )

1. Janos Kornai
šest značajki, čimbenici ubrzanja u procesu transformacije, kognitivni problemi
2. Milan Mesarić
soros, stiglitz, 15 točaka
3. Siniša Kušić
moguće privatizacijske strategije
4. Zdenko Babić
liberalizam, okunov model, uloga fiskalnog sustava u ostvarenju soc pravednije distrib, zaključak
5. Mate Babić
stabilizacijski program, karakteristike na sidru utemeljenih stabilizacijskih programa, ocjena razvoja
6. Račić i Cvijanović
faze privatizacije,
7. strateški okvir
komponentna i djelotvorna javna uprava - ciljevi, reforma pravosuđa- ciljevi, instrumenti i akcije, uloga države u gosp - ciljevi
8. Damir Novotny
zaključak
9. Gordan Družić
osnovni uzroci krize od 1994 - 2004, neki od mogućih načina izlaza iz krize
10. Vedriš
koliki je rizik dužničke krize za RH, problemi upravljanja vanjskim dugom, zaključak
11. Kesner - Škreb
ideje o industrijskoj politici, strukturalizam i neoliberalizam, tržišnio i državni neuspjesi, suvremena državna intervencija, kriteriji za izbor grana pobjednika, pomoć gubitašima
12. Vedriš
politike koje utječu na ind politiku (tablica 1), tablica 2, zaključak
13. Vedriš
šest glavnih makroekonomskih ciljeva, graf 2, zaključak
14.
državne potpore u Hrvatskoj, što su državne potpore,
15. Boromisa i Samardžija
europa na raskrižju, lisabonski program zajednice, integrirane smjernice za rast i zapošljavanje, lisabonska strategija i kriteriji iz Kopenhagena, zaključak
16. Vedriš
na str 309. analiza krize uzroka hrv gospodarstva, konkurentska pozicija Hrvatske u odnosu na okruženje, kako je bilo u RH, lisabonska agenda, nordijski model, zaključno razmatranje - str. 320.

cudoprirode, 09.09.2009.

znam da su prethodno objavljivali slicna pitanja, al ih je bilo manje i nisu pokrili svo gradivo. evo mala pomoc onima koji spremaju ispit. ovo su najvaznija pitanja iz zbirke clanaka koja budu i na pismenom i usmenom:

1.Šest značajki transformacije str.9
2.Čimbenici ubrzanja u procesu transformacije str.13
3.Kognitivni problemi i uzročna analiza str.19
4.Washingtonski konsenzus str.53
5.Kritike na račun klasične ekonomske teorije str.60
6.Privatizacijska strategija i metoda, asset stripping str.64 i 65
7.Liberalizam str.76
8.Socijalizam str.77
9.Libertanijanizam str.79
10.Dva stajališta o nastanku države blagostanja str.81
11.Okunov model probušenog vedra str.82
12.Tendencije Hrvatske po pitanju socijalne pravednosti str.87
13.Opći ciljevi u stabilizacijskom programu i faze str.93
14.Ocjena razvoja hrvatske privrede nakon stabilizacijskog programa str.127
15.Faze privatizacije str.132
16.Iz kojih razloga se krenulo u privatizaciju u Hrvatskoj str.147
17.javna uprava str. 152, pravosuđe str. 155, financije str. 158
18.Osnovni uzroci krize hrvatskog gospodarstva str.182 + str.309
19.Neki od mogući načina izlazka iz krize str.191
20.Problemi upravljanja vanjskim dugom str.205
21.Strukturalizam i neoliberalizam str.226
22.Tržišni neuspjesi i državni neuspjesi str.227
23.Kriteriji za izbor grana pobjednika str.232
24.Mjere i oblici industrijske politike str. 234
25.Hrvatska i konkurentnost str.252 (zaključak)
26.Razvojni prioriteti RH str. 259
27.Makroekonomska stabilnost i gospodarska otvorenost str. 261
28.Politika vidljive ruke str.270 ( zaključak)
29.ciljevi i pitanja GEM-a str. 9 (članak s neta)
30. preporuke za povećanje poduzetničkog kapaciteta Hrvatske str. 10 (članak s neta)
31. indikatori str. 16 (članak s neta)
32. kriteriji za GEM istraživanja str. 29 (članak s neta)
33.Što su državne potpore str.278
34. Lisabonska stragija i revidirana Lisabonska strategija str. 286
35. Instrumenti provedbe str. 290.
36.Smjernice za rad i zapošljavanje str.292 (navesti za svaku samo nekoliko)
37. Nacionalni planovi provedbe reformi str. 293
38.Lisabonska agenda str.314
39.Nordijski model str.315
40.Kopenhaški kriteriji i vrijeme nastanka str.320

Samuelson (stranice u Maat skripti):
1. makro/mikroekonomija str 1
2. tri pitanja ekonomslke organizacije str1!!!!
3.nacini organiziranja gospodarstva str2
4.kako trzista rjesavaju tri ekonomska pitanja str 3
5.prednosti mane globalizacije str5
6. ekonomska uloga drzave str6!!!!!
7.potraznja/ponuda i njihove sastavnice(sile) str 9-10!!!!
8.nesavrseni oblici konkurencije str12
9.izvori trzisnih nesavrsenosti str 13
10. ponuda rada str18
10. financijska i materijalna imovina str21
11. tri razlike domace i medunarodne trgovine str 25
12. argumenti navedeni na str 28
13. 4 glavne funkcije drzave str 30-31
14. Okunovo propusna posuda str 40
15.sredisnja ekonomska pitanja i njeni ciljevi str 40-41 !!!!!
16.alati makroekonomske politike, fiskalna i monetarna politika str 42-43!!
17. BDP str 44!!!!
18.zemlje u razvoju s osvrtom na znacenje ljudskog resursa str 50!!
19. tranzicija str 54!!
20.platna bilanca i devizni tecaj!!!!!!!!!!! str 55-58.

[Mohikanac]

OBJAŠNJENJA, PART I
(edit by kitty)


Kad tražite neki pojam prvo idite u web pregledniku na edit pa na find on this page gdje možete upisati traženi pojam. Tek ako ga tako ne nađete postavite pitanje u novom postu.

Pojmovnik
http://www.limun.hr/main.aspx?id=9312
Linkovi
http://www.pravo.hr/EP/linkovi
Imate popis linkova koji sam stavio na web stranicu katedre, na kojima mozete naci dosta informacija iz domene ekonomske politke kad vam zatreba ili imate zelju za spoznajom znacenja pojmova koje ucite.
Dosta informacija o bankarskom sustavu i monetarnoj politici u Hrvata mozete naci na:
http://www.hnb.hr
A i sve ovo iz bankarskog sustava iz Samuelsona i monetarna politika je korisno za financijsko pravo i znanost sljedece godine jer se i tamo detaljno obrađuje pa cete imati potrebno predznanje ili ce vam bar biti lakse uciti kad ste vec to prije negdje procitali.
(17.01.2007. by Mohikanac)

Preporučam vam da otvorite Samuelsona i počnete SVI učiti i taj dio gradiva koristeći se uz to i pojmovnicima. Sva pitanja koja postavljate imate u njemu, a vi neki se pravite na ispitu, a često i ovdje -gdje je to? što je sad ovo? ovo NIGDJE nema? kako mogu staviti takvo pitanje? to nema u literaturi! Pitanje kao što je agregatna potražnja i pitanja iz nezaposlenosti-vrste, zamka nezaposlenosti, skrivena nezaposlenost) javljaju se na više rokova u određenom obliku, a bit će na rokovima sve više pitanja iz Samuelsona pa će vas to (bar se tako nada docent Vedriš) natjerati da dobro naučite odabrane dijelove- (bar pojmovnik, sažetke i pitanja za ponavljanje trebate jako dobro i s razumijevanjem naučiti!)

I naravno možete se žaliti na pismene na usmenima, možda je netko i zakinut, ali pazite na činjenicu da docent i asistent žele da na pitanje odgovorite s razumijevanjem. Kod docenta je palo dosta ljudi, a on je inače najtolerantniji ispravljač i ispitivač kojeg znam.

česte greške s ovog pismenog proizlaze iz lijenosti da pogledate i učite Samuelsona, iz učenja bez razumijevanja i nepreciznog čitanja ili neshvaćanja pitanja-primjeri:

Rekli su mi da ste na neka pitanja odgovarali u širinu, ali bez konkretnog odgovora na pitanje. Tako da možete napisati pola stranice o intervencionizmu - ali ako je asistent stavio pitanje OGRANIČENJA intervencionizma - tražio je OGRANIČENJA i njihov kraći opis, a ne kad se javila doktrina, začetnici, zemlje primjene, karakteristike - jer to bi bio odgovor da je pitanje bilo samo INTERVENCIONIZAM. Također kod VRSTA NEZAPOSLENOSTI - nije tražen sam pojam NEZAPOSLENOSTI ili ZAMKA NEZAPOSLENOTI već nabrojati i ukratko opisati vrste nezaposlenosti-njihove uzroke, značenje, rok. Pod prijedloge LISABONSKE AGENDE ne možete trpati sve što vam padne na um iz drugih razvojnih programa ili proturječne prijedloge jer se ne možete sjetiti pa nepovezano izmišljate.

To podrazumijeva UČENJE S RAZUMIJEVANJEM i SHVAĆANJE POSTAVLJENOG PITANJA.

Također ako niste naveli polovicu karakteristika postsocijalističkih zemalja ili ako ste naveli pola točnih i pola krivih ili većinu krivih, a tek neku točnu - ne računajte da ćete dobiti više bodova.

I možete pisati svojim riječima, ali morate navesti najvažnije elemente definicije - neće vam skidati bodove za krivo upotrebljeni glagol ili veznik, ali skinut će vam ili križati sve za pisanje nepovezanih i neobjašnjenih stvari ili kružnih definicija. nepravilno pr. Kao agregatna potražnja je ona potražnja koja pokazuje agregatnu potražnju zemlje u godini (kružna definicija)...Agregatna potražnja je potražnja koja se sastoji od cijena, izvoza, ponude novca...(neobjašnjeno, nepovezano)

pravilno pr. Agregatna potražnja može se definirati kao cjelokupno planirano ili željeno trošenje u ekonomiji tijekom zadanog razdoblja. Određuje ga agregatna razina cijena i na njega utječu domaće investicije, ukupni(neto) izvoz, trošenje države, funkcija potrošnje i ponuda novca.

Nadam se da će vam ovi primjeri grešaka pomoći na narednim rokovima.

Ako je moglo nekoliko kolega imate sve ili gotovo sve bodove,a dosta njih i iznad 20 bodova, znači da nije bilo nemoguće riješiti ovaj pismeni uz rad i razumijevanje naučenog i pažnju na pismenom pri odgovaranju! Preolako ste počeli shvaćati ovaj predmet i naravno da to smeta docentu. NIje pravni predmet, ali bez njega (uz pretpostavku da nemate izvan faxa interesa za praćenje ekonomskih tema) ne možete s razumijevanjem učiti neke pravne predmete, a što je još važnije ne možete ni pogledati vijesti iz gospodarstva, pročitati novine s razumijevanjem, shvatiti za kakav ekonomski program određene stranke glasate na izborima, kakve ekonomske opasnosti prijete RH, o ulogama države i njezinih institucija u području makroekonomije, kako bi nam moglo svima biti bolje i kojim mjerama ekonomske politike, o globalizaciji i konkurentnosti...sve su to teme o kojima jedan student prava mora zauzeti svoj stav (makar ga i ne zanimalo to previše!) da bi uopće mogao nešto vrijediti izraz akademski građanin.

Za češća pitanja s usmenih kod docenta i asistenta pregledajte temu unazad otprilike godinu dana - gotovo uvijek je netko navodio pitanja s usmenih pa ćete otprilke vidjeti koja su vjerojatnija. Navedeno je u bar desetak postova. Može vam biti od pomoći.

Samuelsona pitajte nekog od kolega koji su bili na seminaru, ako su ga nabavili, pitajte nekog poznanika s ekonomije, imate u NSB-u, a mozete nabaviti i vlastiti originalni ili manje originalni primjerak. Za njega su vam oznacena poglavlja u popisu literature s brojevima stranica, a u nastavnom planu mozete pogledati sto se predaje vezano uz Samuelsona. Iako se cini da ima puno stranica, stivo je citljivo i ima sazetke na kraju poglavlja s pitanjima za ponavljanje i pojmovnik iza pomocu kojeg ,ako dobro naucite, necete imati problema za baratanje s ekonomskim pojmovima u clancima. Preporucam da si zapisete sve pojmove nepoznate na papir i onda ih potrazite u ekonomskim rjecnicima ili pojmovniku ili odete na konzultacije par puta.
(17.06.2006. by Mohikanac)


Sto se tice zamke nezaposlenosti - ne treba komplicirati jer bi cisto informativno trebali znati sto je to i u okviru cega se javlja. Evo pricice za sve. Javlja se u okviru socijalne politike i davanja nezaposlenima. Socijalna davanja trebala bi osigurati minimalnu egzistenciju nezaposlene osobe, ali s tim da ne budu previsoka pa destimuliraju zaposljavanje i stalnu potragu za poslom. Treba se naci idealni omjer svih davanja koji bi ipak stimulirao osobe da se usavrsavaju, prekvalificiraju i da se ne zadovolje samo s nakandom te budu dodatni trosak drzavi vec da se zaposle i pocnu davati u proracun. Zemlje s visokim standardom i socijalnom osjetljivoscu poput Svedske i Australije imaju vise problema sa zamkom nezaposlenosti jer su socijalna davanja znatna, a vlade stalno moraju balansirati izmeðu socijale, politickih bodova i ekonomije.
(25.08.2006. by Mohikanac)

Uvijek bude jedno pitanje iz doktrina, a ostatak pitanja uglavnom- tri iz zbirke clanaka i jedno iz Samuelsona (kod kojeg dobro proucite i po mogucnosti naucite pojmovnik i pitanja za ponavljanje na kraju cjelina s naglaskom na najvaznijim definicijama i podjelama, nabrajanjima elemenata za određene pojmove). Ne smijete ostavljati prazno skroz na dva-tri pitanja jer se ne priznaje kao prolaz na pismenom ako imate odgovorena samo dva pitanja skroz tocno, a ostalo prazno. Dakle ne ostavljajte praznine, jer mozete o svemu nesto napisati buduci da je gradivo dosta povezano i znate koja su glavna podrucja (pogledajte prijasnje stranice postova). Pitanja nisu preopsirna, za odgovor na svako vam treba najvise pola stranice (o cemu cete dobiti upute i na samom ispitu), ali i znatno manje ovisno o strukturi pitanja (opisno ili nabrajanje). Na pitanju dobivate maksimalan broj bodova, ako navedete sve najvaznije elemente kod trazene definicije ili nabrajanja, a ako sto izostavite dobivate manji broj bodova razmjerno nedostatku odgovora sto svo troje ocjenjivaca dosta ujednaceno provodi.
(29.08.2007. by Mohikanac)

Pojmove koji se nalaze u pojmovniku najbolje je učiti iz Samuelsona. Znam da vam svi kažu da je pojmovnik dovoljan, ali bilo je slučajeva da asistent Rančić pita na predroku ŠTO JE EFEKT ISTISKIVANJA ili ŠTO JE I KAKO SE ODREĐUJE KAMATNA STOPA i onda ljudi bulje u njega u nevjerici jer nisu ni otvorili Samuelsona.
Znam da se čini da toga ima puno, ali iz Samuelsona se trebaju znati DEFINICIJE, PODJELE I UVJETI. Dakle, samo ono OSNOVNO. Ne treba znati grafove i tablice ili statističke podatke. Dakle, na kraju ispadne puno manje nego što se čini na prvi pogled.
Primjerice, ŠTO JE BDP, ŠTO JE JAVNI DUG I KAKO GA SE FINANCIRA, ŠTO JE MONETARNA POLITIKA, KOJI SU INSTRUMENTI MAKROEKONOMSKE POLITIKE, ŠTO JE PRORAČUNSKI DEFICIT I KAKO GA SE FINANCIRA, KOJI SU OBLICI IMPERFEKTNOG TRŽIŠTA, ŠTO JE AGREGATNA POTRAŽNJA.
(17.10.2006. by lenny)

Laissez-faire kao ekonomska politika Hrvatske je novi clanak u zbirci i moram vidjeti s asistentima na sto bi stavili naglasak u njemu i sto bi se moglo javiti kao pitanje. On je vise jedan opcenitiji uvod u ostale clanke i pregled situacije u RH, prezentira vladajucu ekonomsku doktrinu kod nas i greske u vođenju ekonomske politike. Vidjeli ste da je vise orijentacijski s mnostvom grafova, tablica, usporedbi, statistickih podataka koji vam sluze iskljucivo da stvorite predodzbu gdje i kako RH stoji danas u odnosu na druge zemlje i u odnosu na prosla vremena. Po meni sigurno su vazna podrucja: investicije, javni dug, struktura osobne potrosnje, socijalna politika, odnos uvoza i izvoza (platna bilanca), koje reforme treba provesti i zakljucak na kraju clanka sto akademik Stipetic smatra da bi se trebalo napraviti na podrucju ekonomske politike da bi se poboljsalo stanje u gospodarstvu- navesti prijedloge i ukratko ih obrazloziti.
(12.11.2006. by Mohikanac)

Iz mog iskustva s ispitnih rokova, seminara i kolokvija mogu vam dati okvirno ono sto se najcesce pojavljuje na ispitima i sto treba posebno dobro nauciti s razumijevanjem. To ne znaci da nista drugo ne moze biti na ispitu, nego da obratite pozornost vise na ove stvari:

1. Doktrine: merkantilizam, fiziokratizam, protekcionizam, J.M.Keynes, ekonomika ponude, socijalisticke doktrine ;

2. Stabilizacijski programi -ciljevi, instrumenti-fiskalna politika, monetarna politika, socijalna politika, politika placa - faze programa ;

3. Industrijska politika - definicija, vrste restrukturiranja, vertikalne i horizontalne mjere ind.politike, neoliberalisti, strukturalisti -teze o trzisnim uspjesima i neuspjesima i teze o stetnosti i koristi mijesanja drzave u gospodarstvo ;

4. Privatizacija -stanje u tranzicijskim zemljama (postkomunistickim), modeli-prednosti i nedostaci svakoga, ciljevi, zakonski okvir u RH, faze, stanje ;

5. Globalizacija i europske integracije - prednosti i nedostaci, kritika iz razvijenih i iz nerazvijenih zemalja, 7 grijeha globalizacije, faze i proces pridruzivanja RH EU, troskovi i koristi za male narode ;

6. Stanje u gospodarstvu RH (clanak prof. Nikica) u kratkim crtama+savjeti za izlazak iz krize, koristi i nedostaci gubitka monetarnog suvereniteta ;

7. Ostalo: Javni dug, prezaduzenost, kriteriji iz Maastrichta, zasto su kamatne stope bile visoko u RH, stanje i reforma trzista radne snage...itd.

+ uvjeti konvertibilnosti, restriktivna politika, sto je stagflacija i kada se javlja+ uvjeti za ekonomsku stabilizaciju i rast prema prof.Babicu-makroekonomski i mikroekonomski(s pocetka stare plave knjige).

Nadam se da ce pomoci onima koji spremaju ispite kao orijentir u ucenju!
mohikanac 06.02.2006.

Svi oni koji pristupe pismenom ispitu i ostanu u dvorani pisati nakon isteka roka odustajanja od 5 minuta dobiju za ispuniti papirice na kojima se traze osnovni podaci - kada se popune ti papirici odnesemo ih gore tajnici koja napravi popis studenata koji pisu ispit prema abecedi i raspodijeli ih na tri jednaka dijela - doc. Vedrisu, asistentici i asistentu. Pismene ispite podijelimo na njih troje prema abecednom redu i onda oni to isprave do petka i ispituju na usmenom u ponedjeljak samo one koji su prosli pismeni kod njih. Tako da nema razmjestanja i biranja ispitivaca na redovnim rokovima i sve je transparentno. Mozes traziti asistenticu, ako si bivsi seminarist eventualno i ako imas prosjek iznad 4.2 i potvrdu o statusu iznimno uspjesnog studenta - nisam ironican s ovim zadnjim! Ovo sve s ispitima zasad dobro funkcionira i skoro svi koji produ pismeni ispit prolaze usmeni kod svih ispitivaca tako da mislim da ne igra veliku ulogu sam ispitivac, koliko da se nauci s razumijevanjem i najvaznije pojmove!
mohikanac 28.03.2006.

Nisam stigao za Jadransku orijentaciju odmah..to je asistentu stara navika pitati to jel ispituje vec par godina po onoj plavoj staroj zbirci, ali mislim da vam ne bi uzeo za veliki minus, ako ne bi znali zbog toga sto nema to u novoj zbirci,ako mu se i zaleti da vas pita. Ipak kolege su vam dobro napisali da je to orijentacija na komparativne prednosti koje pruza pristup Jadranskom moru...povezivanje kontinentalnih prometnica s lukama jer je morski transport najjeftiniji, obavljanje usluga pretovara i transporta za zemlje bez mora, zatim turizam i multiplikatori vezani uz njega u odnosu na druge grane gospodarstva, ribarstvo i obnova ribarske flote, marikultura i brodogradnja, ali prilagođena svjetskom trzistu, dakle ne samo izgradnja nego i remont brodova sto je profitabilno i zahtijeva specijalizaciju, Jadransko-jonska autocesta radi bolje povezanosti sa susjednim jadranskim zemljama i protoka robe u luke...
mohikanac 13.05.2006.

POJMOVNIK:
Trebali bi ga detaljno procitati i nauciti najvaznije pojmove koji se spominju i u literaturi- kao BDP, platna bilanca, globalizacija, konkurentnost, nizozemska bolest, inflacija, aprecijacija, deprecijacija, devalvacija... cesto se pita na usmenom da se objasni neki od tih pojmova. Tamo ih imate na jednom mjestu ukratko i najvaznije.

LITERATURA:
Vi koji idete na seminare i predavanja kupite novu knjigu ipak - zbirka clanaka iz 2006. s nesto novijim podacima i par novih clanaka. Dosla je iz tiska i trebala bi biti dostupna u knjizari fakulteta Mislim da nisu preskupe. Nemojte bas donositi fotokopije na predavanja i seminare, eventualno ako netko stvarno ne moze kupiti zbog imovinskog stanja. Samuelsona nabavite od kolega s ekonomije ili od kolega s prava od prosle godine, imate u NSB-u ili fotokopirajte dijelove koji vam trebaju jer bas nije jeftin. Tko moze, neka kupi.
Sadasnja vrijedi dok ne izađe nova prof. Dujsina i doc. Vedrisa- vjerojatno jos jednu akademsku godinu.

PITANJA IZ SAMUELSONA:
Vecinom budu pitanja iz Samuelsona (1-2) vezana uz gradivo iz clanaka-najvise uz konjukturna kretanja, industrijsku politiku, konkurentnost i globalizaciju- nabrojati neke elemente ili opisati neki proces ukratko.
mohikanac 10.09.2006.


VISOKE KAMATNE STOPE U RH su bile visoke za vrijeme rata i nakon njega zbog niskog kreditnog rejtinga RH, nerazvijenosti financijskog trzista i institucija, nemogucnosti naplate starih plasmana banaka (pa su povecavale kamate u novim plasmanima da se pokriju).

No danas je novac "jeftin" - kamate Europske banke i FED-a su bile niske i to je utjecalo na bolje kreditiranje gospodarstva-samo je nedostajalo dobrih ideja, inovacija i ljudi spremnih uci u rizik biznisa. I u RH su danas kamate relativno niske (nesto vise nego u EU jer banke kod nas uzimaju "jeftini" europski novac i plasiraju ga s vecim kamatama kod nas i zarađuju dobro, a ukupno zaduzenje raste-zato im je HNB raznim restikcijama i povecanjem obveznih rezervi htio stati na kraj u toj praksi banaka, ali ne bas uspjesno)


PRIMARNO I SEKUNDARNO TRZISTE

1. U financijskom smislu-Primarno trziste je ono na kojem se inicijalno plasira i distribuira nova emisija vrijednosnih papira.Sekundarno trziste (transakcijsko trziste) je ono na kojem se obavlja stalna kupoprodaja vec emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora dosli rasprodajom na primarnom trzistu. . Na njemu se ne prikupljaju nova novcana sredstva vec se samo mijenja vlasnik vrijednosnice (znaci preprodaja vrijednosnih papira).

2. Ako se uzme u smislu plasiranja robe onda je primarno ono na koje proizvođac primarno cilja za plasman svojih proizvoda i usluga (recimo poduzece RH proizvodi neku robu i primarno trziste za izvoz te robe je BiH u koju ide 90 % robe, a sekundarno je EU trziste gdje se izvozi samo 10 % robe).

Sad moras vidjeti u kojem kontekstu ti se javlja u raznim clancima, analizama, vijestima pa odabrati smisao...

PREDNOSTI I MANE ULASKA MALIH ZEMALJA U EU
U slucaju takvog pitanja. Trebas na najvise pola stranice napisati sve sto smatras najvaznije. Koncentriraj se na clanak prof. Dujsina i upotpuni ga s onim sto si jos procitala iz drugih clanaka i smatras bitnim. To ti je dovoljno. A povezivanje gradiva je kod ovakvih predmeta uvijek bitno.

PREZADUZENOST
Ne, formule uciti! Vazno je znati razloge i posljedice prezaduzenosti. To se na javlja bas na pismenom, ali eventualno za usmeni ili u okviru ukupnog stanja gospodarstva RH.
mohikanac 10.10.2006.

Pojmove koji se nalaze u pojmovniku najbolje je učiti iz Samuelsona. Znam da vam svi kažu da je pojmovnik dovoljan, ali bilo je slučajeva da asistent Rančić pita na predroku Ĺ TO JE EFEKT ISTISKIVANJA ili ŠTO JE I KAKO SE ODREĐUJE KAMATNA STOPA i onda ljudi bulje u njega u nevjerici jer nisu ni otvorili Samuelsona.

Znam da se čini da toga ima puno, ali iz Samuelsona se trebaju znati DEFINICIJE, PODJELE I UVJETI. Dakle, samo ono OSNOVNO. Ne treba znati grafove i tablice ili statističke podatke. Dakle, na kraju ispadne puno manje nego što se čini na prvi pogled.

Primjerice, ŠTO JE BDP, ŠTO JE JAVNI DUG I KAKO GA SE FINANCIRA, ŠTO JE MONETARNA POLITIKA, KOJI SU INSTRUMENTI MAKROEKONOMSKE POLITIKE, ŠTO JE PRORAČUNSKI DEFICIT I KAKO GA SE FINANCIRA, KOJI SU OBLICI IMPERFEKTNOG TRŽIŠTA, ŠTO JE AGREGATNA POTRAŽNJA...
lenny 17.10.2006.


Kamatna stopa oznacava stoti dio cijene za posuđeni kapital. Visina je kamatne stope razlicita i ovisi o trajanju kredita (postoje kratkorocni, srednjorocni, dugorocni krediti), osiguranju naplate (kakav zalog, jamstva, polog) i sigurnosti potrazivanja (stabilnost drzave, politicka i regionalna stabilnost, razvijene institucije, pravosuđe, gospodarske prognoze). U vremenu kamatna stopa se mijenja pod utjecajem ponude i potraznje na trzistu kapitala. A temelj za opcu kamatnu stopu je diskontna stopa centralne banke (odnosno stopa po kojoj centralna banka otkupljuje potrazivanja poslovnih banaka). Prije sam vam napisao stanje s kamatnim stopama u RH od 1991. do danas pa nađite u mojim prethodnim postovima.

Efekt istiskivanja je naziv za tvrdnju da trosenje drzave smanjuje privatne investicije. Evo ukratko o djelovanju - kada drzava zapocne projekt koji povecava drzavnu potrosnju, zbog efekta multiplikatora, BDP ce porasti za iznos koji je visestruko veci od povecanja trosenja drzave. Veci BDP povecava transakcijsku potraznju za novcem, pa je za ocekivati da ce sredisnja banka poduzeti politiku monetarnog stezanja. Za ocekivati je porast kamatnjaka i ogranicavanje kredita, sto ce, pak, povratno negativno djelovati na privatne investicije. Naravno da za ovo imamo primjer u Hrvatskoj godinama s obzirom na ogromne drzavne investicije cesto iz politickih, predizbornih razloga bez sagledavanja vece slike i savjeta ekonomskih strucnjaka.

Za Samuelsona - moram priznati da nemam kuci primjerak, a necu i danas ici na katedru. Ali vec su ti pisali neki prije sto je potrebno - zajedno s pojmovnikom iz zbirke clanaka - tridesetak pojmova - koji nisu potrebni samo radi pitanja na usmenom vec da povezes i shvatis cijelo gradivo. A i trebala bi vam vecina biti poznati, ako pratite medije. Npr. Inflacija, tecaj, aprecijacija, deprecijacija, devalvacija, revalvacija, centralna banka i monetarna politika, monetarizam, makroekonomija, trziste-odnosi ponude i potraznje, monopol i ostali oblici imperfektnog trzista, fiskalna politika, platna bilanca, vanjska trgovina, devizni sustav, "nizozemska bolest", socijalna drzava-drzava blagostanja, BDP, investicije i njihove vrste, javni prihodi, javni rashodi i potrosnja, proracun (pojam, suficit, deficit), javni dug...
mohikanac 18.10.2006.


Ucite iz stabilizacijskih programa (odvojeno za program iz 1992. i program za 1993.) okvirno ovo:
*sto su to stabilizacijski programi?
*zasto su bili potrebni i kakva je ukratko bila situacija u RH tada?
*koji su ciljevi stabilizacijskih programa?
*koje su faze stabilizacijskih programa i sto se (ukratko) rijesavalo u svakoj?
*sto su to ortodoksni, a sto heterodoksni stabilizacijski programi?
*koji su instrumenti,mehanizmi stabilizacijskih programa i objasni ih (ukratko)?
* o rezultatima stabilizacijskih programa - njihovi uspjesi i nedostaci?
mohikanac 11.11.2006.


Clanci:
Stipetic-Stanje gospodarstva/ekonomska politika Hrvatske- preskociti uvod, usporedbe, grafove...baciti se na investicije, stukturu osobne potrosnje, probleme uvoza i izvoza, stanje izvoza i uzroci, sanaciju platne bilance, probleme realnog sektora, problemi socijalne politike, zakljucna razmatranja autora i njegove prijedloge za poboljsanje ekonomske politike.

Stabilizacijski programi-napisao stranicu prije-pa pogledajte jos jednom...posebno obratiti pozornost na ciljeve, mehanizme, faze, ortodoksne, heterodoksne programe!!!

Otplata duga-sto je vanjski dug-sto ulazi u njega, nacini otplate...

Industrijska politika- definicija, strukturalisti, neoliberalisti-oko cega se razlikuju, njihove glavne teze, zatim suvremena ind. politika i drzavna intervencija, mjere i oblici ind. politike, sto su to horizontalne, a sto verkikalne mjere kriteriji za izbor grane pobjednika, zasto se odrzavaju gubitasi...VAZAN CLANAK! Obvezno nauciti detaljno!.

Industrijska politika u RH - greske , prijedlozi prof. Dujsina za poboljsanje, zakljucak clanka...vise informativni i orijentacijski clanak na primjenu u RH...
mohikanac 13.11.2006.

Realni sektori su proizvodni sektori kao npr. poljoprivreda, industrija i građevinarstvo koji su obrađeni u clanku. Dobro naucite probleme u realnom sektoru, odnosno u obrađenim granama od str. 19-23

Kad sam pricao o osobnoj potrosnji mislio sam na sektore, a ne pojedinacne.kupovne predmete ili usluge...Sektori kao prehrana, obrazovanje, kultura, stanovanje, zdravstvo, odmor... O vaznosti udjela osobne potrosnje u BDP-u i nesrazmjeru toga u RH imate u clanku...pogledajte malo tablice radi usporedbe...problemi- krediti dodatno napuhuju osobnu potrosnju, kao i siva ekonomija-sve ide u potrosnju na automobile, odmore, odjecu, zivi se iznad mogucnosti i nema stednje, nema investiranja, slab rast BDP-a...

Investicije razne su podjele - domace-strane, javne(drzavne)-privatne (poduzeca i građani), greenfield-brownfield, po sektorima: kod nas u recimo financijski (banke), telekomunikacijski (T-com,VIP) i farmaceutski (Pliva), a slijedi i u energetski kad se privatizira ( INA, HEP )
Greenfield investicije su one kad se pocinje neki biznis-ideja i cilj razvoja, treba se kupiti zemljiste, graditi infrastrukturu, zaposliti i osposobiti radnu snagu, srediti svu papirologiju, zahtijeva velika pocetna kapitalna ulaganja. Dok su brownfield investicije ulaganja u vec postojeca poduzeca, preuzimanjem ili dokapitalizacijom i onda se ili ide u modernizaciju i restrukturiranje poduzeca radi postizanja dobiti ili se preproda radi dobiti, spoji, unisti radi osvajanja trzista. Kod nas prevladavaju brownfield. Trebaju nam greenfield i to iz stranih izvora u proizvodne grane koje ce otvoriti nova radna mjesta i dignuti konkurentnost gospodarstva, povecati izvoz, povecati drzavne prihode.Ovo nema u clanku, ali vam je vazno kasnije za usmeni i za razumijevanje clanka.

Investicijski potencijal postoji u amortizaciji, dobiti poduzeca, kreditima banaka, stednji građana...Najcesce investiraju kod nas: drzava i domaca poduzeca jos uvijek...problemi privlacenja investicija i razvojnog fonda 44.-45. str.

Posebno se pozabavite problemima izvoza (14.-18. str.) i sanacije platne bilance (34.-40. str.) !!! Te koji su glavni problemi socijalne politike i nabrojati prijedloge autora iz zakljucka. Imate sve u clanku o tome, nema puno-par stranica kad izbacite ogromne tablice i grafove....
mohikanac 16.11.2006.


STABILIZACIJSKI - ovo je vec treca prerada stabilizacijskih porgrama u zbirkama--dosta je nazalost nejasan dio o mehanizmima opet...

Za 1992. su mehanizmi donekle ovi koje si nabrojao... uz socijalni program zbrinjavanja najugrozenijih slojeva (dio socijalne politike).

Ukupni mehanizmi u oba stabilizacijska programa mogli bi se podvesti (onda to koristiiti i za program iz 1993., ali mislim da ce vjerojatnije biti pitanje za 1992.pa bolje naucite i navedite iz clanka te nove zbirke, a ovo uzmite orijentacijski) pod sljedece instrumente:

*politika novca, kamata i tecaja u monetarnoj politici
*politika poreza, politika drzavnih rashoda, konsolidacija javnog duga i
upravljanja drzavnom imovinom u fiskalnoj politici
*reguliranje placa javnih sluzbi u politici dohodaka
*privatizacija,restrukturiranje i demonopolizacija uz sanaciju banaka i
razvijanje financijskog trzista
*program socijalne pomoci i zbrinjavanja u socijalnoj politici
mohikanac 17.11.2006.

Vanjski dug obuhvaca: dug drzave, jamstva drzave, dug poduzeca, banaka (i građanstva) prema vanjskim vjerovnicima - međunarodnim institucijama, stranim bankama, financijskim konzorcijima, trgovackim drustvima...

Politika dohodaka
je politika upravljanja plaćama. U stabilizacij. programu 93. ona se temelji na:
indeksaciji plaća putem kolektivnih ugovora
rastu plaća nesrazmjerno rastu produktivnosti rada (nerealno visoke plaće)
uz visoku plaću jača i porezna presija
ovo dvoje skupa smanjuje profit i konkurentnost
plaće su uglavnom rasle u turizmu, graditeljstvu, ugostiteljstvu i trgovini, a padale u strojogradnji i većem dijelu državnih usluga

Ciljevi privatizacije u Hrvatskoj su bili da se prodajom poduzeca dođe do sredstava za sanaciju drzavnog proracuna, servisira javni dug i financira obnova Hrvatske i skrb za ratne stradalnike. Primarni strateski cilj (barem formalno) je ipak bio restrukturiranje poduzeca i gospodarstva u cjelini dokapitalizacijom i novim ulaganjima radi prilagodbe trzisnim uvjetima.

Zapravo ima 9 bitnih modela i tehnika privatizacije-ali su se u RH primjenjivali pojedinacna prodaja te masovna-vaucher (vecinom ratnim stradalnicima i nesto manje radnicima poduzeca). Pojedinacna prodaja određenom vlasniku ima prednosti sto bi u slucaju idealnih uvjeta-drzava dobila dobru cijenu za poduzece, novi vlasnik bi preuzeo odgovornost za poduzece, restrukturirao poduzece, ulagao u tehnologiju, uveo novi menadzerski model upravljanja okrenut profitabilnosti, a nedostaci su naravno hazard pri izboru novog vlasnika (njegove kvalitete, iskrenost planova u ulaganja, moguca korupcija pri izboru), masovna otpustanja viska radnika.... Naravno u hrvatskoj inacici to se provodilo u lose vrijeme pri niskoj vrijednosti poduzeca uz ogroman politicki utjecaj i korupciju pri izboru kupca, neprovođenje ili cak i nepostojanje planova ulaganja uz masovna otpustanja radnika i preprodaju nekretnina poduzeca koja je novim vlasnicima donosila ogromnu zaradu, a trosak za zbrinjavanje bivsih radnika prebacivala na drzavu. Masovna-vaucher ima prednosti da ako se provodi među radnicima i upravama-potice ih i motivira na rad jer rade da povecaju vrijednost poduzeca kojem su i oni dijelom vlasnici. Također podjelom radnicima dijeli im se ono sto su zajedno stvarali godinama u socijalizmu. Ipak teskoce su pri restrukturiranju jer ne dolazi do otpustanja viska radnika-vlasnika, ne smanjuju se place prema rezultatima rada, vise se gleda na solidarnost nego razvoj i konkurentnost. A ratnim stradalnicima se podjelom pomaze mogucnoscu da kapitaliziraju udjele ili imaju određenu imovinu za pomoc pri povratku i obnovi sto je pozitivno. Naravno kao negativno tu su bile mnoge malverzacije ("torbari", "PIF"-ovi) i vecina je prodala svoje udjele za nekoliko tisuca kuna-daleko ispod nominalne vrijednosti. Također besplatnom podjelom se ne puni drzavni proracun pa i to ulazi u nedostatak.

Prednosti globalizacije...imate o tome gotovo u svakom clanku ponesto...evo samo nesto sto bih izdvojio...povecanje protoka ljudi, robe i kapitala, brza razmjena informacija i tehnologija, iskoristavanje komparativnih prednosti zemalja u međunarodnoj trgovini i racionalizacija proizvodnje zbog odrzavanja konkurentnosti, snizavanje cijena kapitala i veca dostupnost stranim izvorima financiranja, razvoj poduzetnicke klime...

Ukratko kritika globalizacije iz nerazvijenih zemalja je:
sudbina zemlje je cesto izvan njezine kontrole, određena vanjskim elementima, globalizacija je selektivna u pogledu liberalizacije (u korist razvijenih), marginalizacija zemalja u razvoju (osiromašenje i nerazvijanje ionako zaostalih podrucja), povratak ekonomskom kolonijalizmu pod okriljem svjetskih financijskih institucija, nametanje zapadnih ideja i rjesenja kao univerzalnih dogmi, redukcija suvereniteta drzava (velike sile, multinacionalne kompanije, međunarodni kriminal), nametanje zapadne kulture potrosnje manje razvijenim zemljama putem medija...

Dok određeni nezadovoljnici iz razvijenih zemlja kritiziraju globalizaciju jer smatraju da: globalizacija smanjuje nadnice zbog dolaska strane radne snage iz siromasnijih zemalja, dovodi do otpustanja domacih radnika zbog premjestanja proizvodnje u manje razvijene zemlje zbog manjih troskova radne snage i poslovanja, iskljuciva izvozna orijentacija vlastite zemlje i ostalih zemalja svijeta vodi do kolapsa svjetskog gospodarstva zbog hiperprodukcije i hiperponude na trzistu, drzava gubi socijalne i zastitne funkcije radi imperativa konkurentnosti, kriza legitimiteta jer o vaznim pitanjim ne odlucuje izabrana vlast u drzavi nego WTO, MMF, eurokrati EU, tiranija financijera i bankara - nametanje Washingtonskog konsenzusa radi bogacenja bogatih!

O svemu ovom smo pricali na seminarima i predavanjima te bi vam trebalo biti jasno....sad je razbacano po clancima pa treba pohvatati i povezati. Gore navedeno mozete dobro iskoristiti za usmene ispite. Za kolokvij cu razgovarati s asistentima i vidjeti preglednost i preciznost kod pitanja te upozoriti na eventualne mogucnosti zablude ili nejasnoca pri pitanju. Pitanja bi trebala biti jasna, samo iz zadanih clanaka i ponavljanja iz Samuelsona te koncipirana da znate sto se tocno trazi od vas u svakom pojedinom pitanju. Zato ucite prema novoj zbirci clanaka, a za dodatne informacije pitajte ovdje pa cu vam reci da li treba ili ne i napisati potrebno
mohikanac 15.01.2007.

Konkurentnost je sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom trzistu koji omogucuje bolji zivotni standard za sve. Ona je rezultat brojnih cimbenika, a narocito konkurentnosti na razini poduzeca i povoljne poslovne klime koja potice investicije te uvođenje novih proizvoda, tehnologija i procesa Svi ti cimbenici u međusobnom djelovanju vode k povecanoj produktivnosti, visem dohotku i odrzivom razvoju! Ujedno je sve ovo i razlog zasto je konkurentnost i njezino unapređenje temelj razvoja u danasnjem globaliziranom i materijalistickom svijetu. Pogledajte jos da li postoji neka sluzbena definicija konkurentnosti OECD-a u Samuelsonu ili clancima pa nju upotrijebite na kolokviju, a ova gore navedena je i vise nego dobra za usmeni jer ju i docent koristi u clancima - jos kad se razmasete rukama pri objasnjavanju.

Ekonomska recesija, a ne recenzija, je povremeno usporavanje u gospodarskoj aktivnosti neke zemlje uz istovremeno pogorsanje opce ekonomske klime - pad stopa rasta, pad potraznje, pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskoristenosti proizvodnih kapaciteta...U doba recesije socijalna politika povecava socijalna davanja ugrozenim kategorijama stanovnistva, nezaposlenima, mirovine, invalidnine da bi se potakao i preko toga rast potraznje na trzistu zbog povecane kupovne moci stanovnistva. Osim takve socijalne politike krece se i u velike drzavne investicije, ponekad (rijetko u zapadnim zemljama) i javne radove sa zaposljavanjem velikog broja do tada nezaposlenih, zatim vece javne nabave da bi se pokrenulo uspavano gospodarstvo. Ovdje dolazi do djelovanja multiplikatora. Smanjuju se porezna opterecenja građana i tvrtki - opet da bi ostalo vise novca za potrosnju i ulaganja i tako se pokrenulo gospodarstvo.

Uzroci stagnantnosti izvoza:
1. aprecirana domaca valuta (procjene su da je kuna precijenjenja najmanje 20%) -ovo docent Vedris i vecina strucnjaka smatra glavnim uzrokom-culi ste pred desetak dana kad je docent na predavanju rekao da je precijenjena kuna u deset godina nanijela RH vise stete nego ratna razaranja. O precijenjenosti kune i razlozima HNB-a i drzavne vlasti zasto je to tako, uvoznom lobiju, ovisnosti Vlade o PDV-u, carinama, riziku otplate javnog duga u slucaju deprecijacije kune...raspravljate za vecu ocjenu na usmenom s docentom i asistentom ! ...NOT!

2. jos neki vazniji uzroci stagnantnosti izvoza bi bili: gubitak dva desetljeca tehnoloskog razvoja uzrokovanog stanjem u Jugoslaviji 80-ih i ratom 90-ih, unistenje industrije i gubitak trzista Jugoslavije, promasaji privatizacije, skromne stope BDP-a s visokom domacom potraznjom koja ne ostavlja puno mogucih roba za izvoz, politicka izolacija 90-ih, slaba gospodarska promocija, slabe investicije, struktura investicija usmjerena na domace trziste i potrosnju, visoki troskovi rada, visoko porezno opterecenje, nepoticajna makroekonomska politika i nepostojanje dugorocnog i kvalitetnog modela razvoja, nesređen pravosudni i administrativni sustav...

Centralno bankarstvo-sto je centralna banka, uloga i instrumenti centralne banke-mislim da ce biti precizirano pitanje, ako se eventualno pojavi!

Uloga drzave u trzisnom gospodarstvu ili uloga drzave danas, a ne u trzistu - nalazi se vjerojatno u prvom poglavlju Samuelsona-mislim da je i bilo pitanje na prvom kolokviju. Za Samuelsona je naznaceno koja su najvaznija podrucja vec nekoliko puta-nema vise "poblize"...Navedeno na predavanju od strane asistenta imate sve u Samuelsonu, jedino sto vidim da ste dosta krivo zapisali-ali ako procitate ovdje na forumu sve ce vam biti jasno jer se ponavljaju pojmovi na vise stranica postova. Također imate na prethodnim stranicama sto docent i asistent najcesce pitaju na usmenom pa si uzmite vremena i pregledajte
mohikanac 20.01.2007.

Najcesce se pitaju pojmovi iz Samuelsona ...vezani uz clanke...one podatke i primjere iz SAD-a ne morate znati. Samo ono sto je vazno kao globalna definicija pojma, vaznije podjele i elemente pojma. Ovo se cesto javlja iz Samuelsona - na usmenom i pismenom ispitu:

Inflacija, tecaj, aprecijacija, deprecijacija, devalvacija, revalvacija, centralna banka i monetarna politika, monetarizam, makroekonomija, trziste-odnosi ponude i potraznje, monopol i ostali oblici imperfektnog trzista, fiskalna politika, platna bilanca, vanjska trgovina, devizni sustav, "nizozemska bolest", socijalna drzava-drzava blagostanja, BDP, investicije i njihove vrste, javni prihodi, javni rashodi i potrosnja, proracun (pojam, suficit, deficit), javni dug, uloga drzave u suvremenom gospodarstvu, instrumenti ekonomske politike, temeljna pitanja ekonomije-sto, kako i za koga proizvoditi...
mohikanac 06.02.2007.


Fiksni tecaj karakterizira stabilnost vrijednosnog odnosa između domaceg novca i stranih valuta, a temelji se na paritetu sto su ga utvrdile monetarne vlasti određene zemlje (u slucaju RH, HNB) kojim one cijenu jedinice strane valute izrazene u domacem novcu formiraju prema nekom objektivnom standardu, odnosno jednom konvencionalno izabranom nazivniku (prije prema zlatu, zlatu i dolaru, a danas prema nekoj stabilnoj valuti ili kosarici valuta. Kosaricu valuta cini nekoliko relevantnih valuta u svijetu (npr. dolar, euro, jen, svicarski franak, juan prema kojima se onda uspoređuje nasa draga kuna). Stabilnost fiksnog tecaja moze biti apsolutna (npr. kad postoji zakonski tecaj u rezimu deviznih ogranicenja) ili relativna uz minimalne oscilacije oko utvrđenog pariteta (npr. u slucajevima prisutnosti intervencija centralne banke odnosne zemlje na deviznom trzistu sto imamo slucaj u RH jer HNB sve cesce poseze za takvim intervencijama ). U RH je prvenstveno uveden usred hiperinflacije radi stabiliziranja cijena i makroekonomske stabilnosti na poznatoj razini 4444 HRD za 1 DEM, a kasnije se uvođenjem kune stabilizirao na razini od 3,7 uz manje fluktuacije. MMF je bio jak zagovornik stabilne kune (bez obzira na druge negativne strane) kao jednog od kljucnih elemenata makroekonomske stabilnosti (zbog deficita, inflacije, proracuna, otplata dugova). Izvoznici su bili protiv i velik dio struke i biznisa zeli oslabiti kunu do 20 %. No, Europska centralna banka zeli stabilnost valuta, a i nasa drzava uz makroekonomske ima i razloge financijske prirode (PDV na uvoz, otplata duga) pa sumnjam da ce do toga doci.
mohikanac 15.02.2007.

Ekonomska politika se bavi osnovnim pojmovima ekonomije, ekonomskim doktrinama, ekonomskim procesima i problemima u RH i svijetu (tranzicija, privatizacija, industrijska politika, globalizacija, konkurentnost, MMF, problemi gospodarstva RH, stanje u RH, vanjski dug, kako dalje, zasto nismo "balkanska Svicarska", da li ima nade za nas...) sto ce vam trebati za neke predmete s visih godina, a i za opcu kulturu i poslovne razgovore jednog dana ili bar za citanje novina i pracenje vijesti-rubrika gospodarstvo- s razumijevanjem. Ekonomija je baza, a pravo regulator, nadgradnja i neraskidivo su povezani. Vecina pravnika ovo prihvati ili sada ili u praksi kad se velikim dijelom bave i ekonomskom problematikom i pojmovima te surađuju s ekonomistima.

Isplati se uzeti seminar iz ekonomske, ako ti je zanimljiv predmet, zelis imati kontakt s katedrom, informirati se o gospodarskim događanjima u RH i svijetu, sudjelovati u raspravama oko ekonomske problematike RH, cuti zanimljive goste, razjasniti nejasne pojmove u gradivu te naravno, ako zelis vece sanse za boljom ocjenom na ispitu jer se honorira i zalaganje i aktivnost na seminarima.

Politicka ekonomija vise teorijski govori o proizvodnim procesima u određenom drustveno-ekonomskom uređenju, odnosima raspodjele i razmjene, kolanja kapitala, osnovnim ekonomskim velicinama, dok ekonomska politika ima naglasak na aktualnim pitanjima koje drzava mora rijesiti kroz svoju monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku politiku...posebno s obzirom na problematiku RH. Jednog dana ce vjerojatno spojiti ova dva predmeta u jedan opsiran, ali za sada je politicka prosla na Vijecu pri uvođenju Bolonje i zadrzala samostalnost kao katedra.
mohikanac 21.02.2007.

Monopol nastaje iz razloga: nedostatka konkurencije na određenom trzistu, nedostatka supstituta kojima se moze trgovati (roba ili usluga) te zbog postojanja ulaznih barijera na trziste - monopolist kontrolira vrijedan input, prirodni monopol, patenti i zastite, državni monopoli.
Primjera monopola iz proslosti i sadasnjosti u RH iz svih gore navedenih razloga bar imate dovoljno i trebali bi vam biti poznati-od sektora telekomunikacija, energetike, komunalija i vodoopskrbe...

Uz monopol mozete pod nesavrsenu konkurenciju navesti i oligopol, razne oblike monopolisticke konkurencije, monopson, oligopson...Sve ovisi o tome tko na trzistu svojom kontrolom ili zbog drugih okolnosti utjece na cijene. Kod monopola jedan proizvođac, kod oligopola vise njih utjece na cijenu jer jedino oni proizvode robu ili uslugu koja se trazi ili im je polozaj osiguran neekonomskim razlozima, a vecina kupuje od njih. Kod monopsona i oligopsona radi se se o jednom velikom i u drugom slucaju vise vecih kupaca koji određuju cijenu onoga sto nabavljaju jer su kupci vecine proizvoda određenog proizvođaca.
mohikanac 20.04.2007.

Okunov zakon pokazuje odnos stope nezaposlenosti i stope ostvarenja potencijalnog društvenog proizvoda. Naime, Okunova istraživanja (jer on je bio na čelu nekog ekonomskog odbora za praćenje nezaposlenosti i njezinih posljedica na gospodarstvo u SAD-u, 60-ih godina prošlog stoljeća) su pokazala da porast nezaposlenosti za 1% iznad prirodne stope nezaposlenosti izaziva pad realnog BDP-a za oko 2 -2.5 % (čitao sam da su neki ekonomisti izračunali da taj pad iznosi u tranzicijskim zemljama čak i do 3.3 %). Porast nezaposlenosti prate dodatni gubici ukupnog proizvoda zbog toga što paralelno padaju i ostvareni radni sati, produktivnost i zaposlenost, stopa aktivnosti se smanjuje, a dolazi i do povećanja socijalnih izdataka za povećani broj nezaposlenih. Dakle, Okunova teorija pokazuje da je gubitak proizvoda vezan uz nezaposlenost znatno veći nego što to pokazuje sama stopa nezaposlenosti. Zbog toga vjerojatno analogija s napuklom cijevi.
mohikanac 26.04.2007.

Globalizaciju je dobro znati jer se stalno spominje u člancima. Definicija Europske komisije glasi: "Globalizacija je proces kojim tržišta i proizvodnja u različitim zemljama postaju međusobno sve ovisniji zbog dinamike rasta trgovine robom i uslugama kao i zbog tokova kapitala i tehnologije." (1997.)

Mjere državne intervencije u poljoprivredi su:
1.garantirane cijene poljoprivrednicima (pr. kod nas za pšenicu, uljanu repicu, šećernu repu...)
2.intervencijski otkup na lokalnom tržištu (da ne propadne proizvođač)
3.uvozne carine na strane proizvode u području vanjske trgovine (pr.protiv jeftine ukrajinske ili srpske pšenice)
4.kompenzatorska plaćanja u obliku subvencija cijena i sirovina za proizvodnju
5.povlašteni krediti i mjere strukturne politike u poticanju poljoprivrede (pr.okrupnjavanje, modernizacija, bolje kulture)

Uvjeti za pristup tržištu EU za zemlje Istočne Europe odnose se vjerojatno na kriterije iz Kopenhagena i Maastrichta, a to imate ovdje na temi navedeno i objašnjeno, a i u člancima nove zbirke.

Utjecaj integracijskog tržišta na restrukturiranje i na rast gospodarstva je u novoj zbirci članaka i trebate pročitati od 208 - 215.str. (izbacite grafove i statistiku i iz onoga što vam ostane napravite si smisleni odgovor kojim svojim riječima možete opisati prelazak iz upravljanog, zatvorenog tržišta na otvoreno, dinamičko tržište globaliziranog svijeta i posljedice na promjenu strukture gospodarstva, zaposlenost, strukturu zaposlenih, tehnologiju, međunarodnu razmjenu i konkurentnost).

Osnovni elementi industrijske strukturne politike, a ne industrijske strukture je pitanje iz stare literature. Naveo ga je vjerojatno kao primjer i neću vas zamarati s tim jer nije u propisanoj literaturi.

Ekonomski i financijski čimbenici ključni razlozi pristupanju integracijskim zajednicama su (okvirno): veće tržište, uklanjanje carina, administrativnih zapreka pri trgovini i poslovanju, povećanje kvalitete proizvoda i usluga, a opet jeftiniji proizvodi i usluge zbog veće konkurentnosti, veći protok robe, usluga, kapitala i ljudi, mobilnost radne snage, brži protok informacija, razmjena tehnologija, brži razvoj i veća mogućnost istraživačkih projekata, smanjenje transakcijskih troškova, ujednačavaju se porezi, povećava se makroekonomska stabilnost zemlje, ujednačavaju se kamatne stope, otvara pristup većoj ponudi i jeftinijim kreditima, odupire se gospodarskim pritiscima drugih integracija...
mohikanac 23.05.2007.

Kopenhaški kriteriji: (mislim da je u članku o konkurentnosti)
1.Stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, pravnu državu,poštivanje ljudskih prava i manjina
2.djelotvorno tržišno gospodarstvo
3.sposobnost poduzeća zemlje da konkurentno djeluju unutar EU
4.sposobnost preuzimanja i izvršavanja obveza određenih članstvom u EU i provođenja ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije

Kriteriji iz Maastrichta: (mislim da su u člancima o EU)
Kriteriji konvergencije predstavljaju ekonomske uvjete utvrđene Ugovorom iz Maastrichta, kojima se procjenjuje spremnost zemalja EU za sudjelovanje u Ekonomskoj i monetarnoj uniji. To su sljedeća četiri kriterija:
1. visok stupanj cjenovne stabilnosti - stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 % u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama;
2. smanjenje prekomjernog javnog duga (do 60% BDP) i proračunskog deficita (do 3% BDP )
3. postizanje stabilnog tečaja;
4. prosječne nominalne dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od 2 % u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije.
mohikanac 25.05.2007.

Prednosti regionalnog udruživanja - analogija s ekonomskim i financijskim prednostima integracija s prošle stranice postova. Mane- vladanje birokracije i jakih financijskih subjekata, gubitak dijela suverenosti, gubitak samostalnog vođenja ekonomske politike zemlje...

Glavne karakteristike socijalističke doktrine - država (partija) upravlja svim segmentima gospodarstva, vlasništvo nad sredstvima proizvodnje, autarkičnost, planska privreda i planovi razvoja (petoljetke), ubrzana industrijalizacija, meko proračunsko ograničenje, kontrolirana cijena roba i usluga, politika pune zaposlenosti - dva modela: državni socijalizam (sovjetski) i samoupravni socijalizam (jugoslavenski) - i kod njih su kurzivom na stranicama o doktrinama označene još neke važnije odrednice i razlike u njima-knjigu u ruke. Ne treba se ovdje pisati, ako ima pregledno i razumljivo napisano u knjizi.
mohikanac 23.06.2007.


Post-washingtonski konsenzus je jedan razvojni model koji nije potpuno i konačno definiran jer je on nastajao na nedostacima Washingtonskog konsenzusa i prihvaćao u sebe prijedloge i realnosti zemalja u kojima se primjenjuje, prijedloge međ. institucija (svjetske banke, MMF-a) i teoretičara poput Narayana i Rodrika.

Sve te preporuke su na početku teksta o PWK svedene na četiri najvažnije skupine, zatim se prelazi na analizu pojedinih segmenata. No, dijelovi iz tih analiziranih segmenata ne mogu se smjestiti isključivo u jednu skupinu mjera već prema njihovoj namjeni dijelovi idu u određenu skupinu.

1.Mjere za sprečavanje kriza bi bile fiskalna politika sprečavanja dužničke krize - anticikličkim djelovanjem, kontrolom zaduživanja države i strukture javnog duga, smanjenjem deficita države i deficita platne bilance, napuštanjem mekog proračunskog ograničenja;

2.Reforme prve generacije odnose se na ono neodgodivo kod zemalja s dubokim poremećajima u gospodarstvu - smanjivanje inflacije stabilizacijskim programima monetarne i tečajne politike i obnovom ekonomskog rasta preko stabilizacije gospodarstva i pokretanja industrije i trgovine promjenama u makroekonomskoj politici, smanjivanjem udjela države i ukidanjem protekcionizma;

3.Reforme druge generacije odnose se na izgradnju pravne države, institucija modernog tržišnog gospodarstva i održivog javnog sektora usluga radi međunarodne konkurentnosti i ekonomske stabilnosti zemlje . One zahtijevaju duže vremena i politički su "teške" zbog otpora građana i interesnih skupina dubokim reformama koje su većinom dugoročno ipak opravdane;

O instrumentima za reforme prve i druge generacije imate u zbirci članaka na str. 253.

4.Distribucija dohotka i socijalna politika:
Iznimno važan skup preporuka koji prizaje da se ne mogu prihvatiti prijedlozi WK o minimalnoj ulozi države i oštrom rezanju socijalnih davanja. Zahtijeva se korištenje umjerene regulatorne uloge države, fiskalne politike (porezne reforme), socijalne pomoći, skrbi za reformama najugroženije slojeve.

Dakle, Rodrikove mjere bi većinom našle mjesto u ove 4 najvažnije skupine preporuka koje su uopćeno navedene na početku članka.
mohikanac 28.06.2007.

spin off poduzeća odnose se na možemo reći poduzetničku taktiku po kojoj se jedan segment poduzeća iz njega izdavaja kako bi pružao usluge ne samo njemu, nego i drugim privrednim subjektima.
prijedlozi u tom smislu kod nas su se javili (ako se sjećate) kad su bili aktualni problemi s coca-colinim prijevoznicima. da objasnim na konkretnom primjeru, smisao spin offa je da usluga koja je dotad postojala samo za dotično poduzeće (jer je bila u sklopu njega - kao u ovom slučaju coca-colini prijevoznici koji su djelatnici coca.cole koji voze coca-coline kamione) postane otvorena i za druge subjekte (dakle u ovom primjeru da ti prijevoznici i kamioni postanu izdvojeni iz coca.-cole te voze ne samo za coca-colu, nego i za druga poduzeća).
jasno, time se povećava produktvnost poduzeća. usluga koja je dotad bila rezervirana samo za to poduzeće i bila mu je na trošak, dok njen potencijal nije bio potpuno iskorišten, otvaranjem za druge subjekte i sama ubire profit i time doprinosi produktivnosti svog matičnog poduzeća.

ako se ne varam, to se spominje u člancima nakon problema pseudo-poduzetništva.
hells angel 28.06.2007.

Monetarna i fiskalna politika kao jedne od podvrsta ekonomske politike (uz politiku dohodaka, politiku platne bilance-ili odnosa s inozemstvom i politika tržišta i cijena)! Samo okvirno da se možete snaći pri učenju i na što da obratite pozornost:

Monetarnu politiku vodi centralna banka (kod nas HNB) neovisno o uputama Vlade (izvršne vlasti) putem instrumenata kao što su operacije na otvorenom tržištu (otkupi i prodaja deviza, blagajničkih zapisa), obveznim rezervama i diskontnom stopom. Osnovni ciljevi i politike su regulacija novčane mase u optjecaju (politika novca), regulacija i stabilnost tečaja domaće valute (politika tečaja) te regulacija kamatnih stopa (politika kamata).

Fiskalna politika je ukratko politika upravljanja prihodima i rashodima države i upravljanja državnom imovinom. Osnovni instrumenti fiskalne politike bili bi proračunska potrošnja ( izdaci za državna tijela, zdravstvo, školstvo, obranu, socijalnu pomoć, ulaganje države u infrastrukturu i održavanje....), autonomni porezi, transferi i porezne stope. Osigurava i otplatu dugova, ali i daje impulse za nova zaduženja pri deficitu proračuna. Fiskalnu politiku određuje i vodi Vlada putem Ministarstva financija. Nju dakle određuje izvršna vlast i politička struktura na vlasti.
mohikanac 02.07.2007.

Normalna nezaposlenost uključuje sezonsku i frikcionalnu. Sezonska nezaposlenost je posljedica snažnih varijacija gospodarskog procesa u određenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatišja ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena. Značajne promjene na strani ponude rada u određenim razdobljima tijekom godine, naprimjer u vrijeme završetka školske godine, također mogu biti uzrok sezonskih promjena razine nezaposlenosti. Frikcionalna nezaposlenost javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi između područja i zaposlenja ili kroz različite stadije životnog ciklusa, odnosno ukoliko prijelazi s jednog radnog mjesta na drugo zahtijevaju određeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traženja) uzrokovano nesavršenošću obavještenosti i mobilnosti. Obično se pretpostavlja da je takva nezaposlenost kratkotrajna budući da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajućih radnih mjesta, a za usklađivanje ponude i potražnje, odnosno spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino vrijeme. čak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti (tisuće ekonomista koji diplomiraju, pobogu opet ih upisuju 2450 ove godine samo u ZG, a već ih je dosta na burzi - nema strategije rade snage ) traže posao ili dok se žene nakon poroda vraćaju u radnu snagu (nemojte samo karijeru ganjati, rodite i djecu, ona su pravo blago i ono što će ostati iza vas, a posao će čekati ili ćete naći novi.)

Strukturalna nezaposlenost označava nepodudarnost između ponude i potražnje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Nepodudarnosti se mogu javiti zbog toga što potražnja za jednom vrstom rada raste dok se potražnja za drugom vrstom rada smanjuje u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagođivati.

Ciklička nezaposlenost, koja se još naziva i konjukturnom, posljedica je općeg nedostatka potražnje na tržištu roba i time na tržištu rada. Ona se javlja kad je sveukupna potražnja za radom niska. Kad se smanjuju potrošnja i proizvodnja, nezaposlenost se povećava. Međutim, sam pojam podrazumijeva da se radi o srednjoročnoj pojavi koja nestaje u uvjetima ponovne ekspanzije gospodarstva. Ukoliko se radi o dugoročnom niskom gospodarskom rastu, takav se tip nezaposlenosti uvjetovane nedostatkom potražnje naziva stagnacijska nezaposlenost.
mohikanac 12.07.2007.

Ortodoksna i heterodoksna SP razlikuje se prema uzrocima inflacije.
a kronične inflacije uzrokovane prekomjernom državnom potrošnjom, fiskalnim deficitom i prevelikom količinom novca u opticaju( kad Hnb vrši emisiju novca) namjenjena je ortodoksna SP - nastoji se mjerama monetarno - fiskalnih restrikcija uspostaviti ravnoteža u financijskom sustavu i smanjiti inflacija ( nastoji se meko buđetsko ograničenje ukrutiti i spriječiti izdavanje novca bez pokrića) - znači - putem tečaja, kamata, porezne politike, politike javnih rashoda.

Heterodoksna SP je namjenjena u slučaju da stopa inflacije ubrzano raste pa je usmjerena na njeno usporavanje - zbog toga se zamrzava ili tečaj, ili plaće, cijene... te veličine su sve međuovisne pa ako se jedna fiksira, druge dolaze s njom u ravnotežu dok se inflacija ne uspori.
tal 17.11.2006.

Mohikanac
Deficit tekuće transakcije znači da smo u minusu što se tiče razmjene roba i usluga. Na produbljivanje deficita već uobičajeno uutječu kretanja na računu roba, odnosno produbljivanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. I koliko više uvezemo robe, toliko se poveća mogućnost osobne potrošnje građana na tu robu.

Ortodoksna stabilizacijska politika je za kronične inflacije uzrokovane prekomjernom državnom potrošnjom, fiskalnim deficitom i prevelikom količinom novca u optjecaju ( centralna banka vrši emisiju novca). Nastoji se mjerama monetarno - fiskalnih restrikcija uspostaviti ravnoteža u financijskom sustavu i smanjiti inflacija ( nastoji se meko proračunsko ograničenje ukrutiti i spriječiti izdavanje novca bez pokrića) i to putem tečaja, kamata, porezne politike, politike javnih rashoda.

Heterodoksna SP je namijenjena u slučaju da stopa inflacije ubrzano raste pa je usmjerena na njeno usporavanje - zbog toga se zamrzava ili tečaj, ili plaće, cijene... te veličine su sve međuovisne pa ako se jedna fiksira, druge dolaze s njom u ravnotežu dok se inflacija ne uspori.

marguerite
asistent je jučer na seminaru rekao da je iz predzanjeg članka bitno znati:
što je monetarni suverenitet,argumente za i protiv mon.suv.,
pojam "seignorage"
i bitno je ono kod 5. fusnote-ta rečenica na str 338.
zadnji članak:
-kako se kreira novac,tečaj, koliko to ima smisla i da li bi to trebalo mijenjati
-pojam-"binarni novac"(nisam ziher da se baš tak zove,al tak sam zapisala)
-zaključak je bitan i pojam slobodno-fruktirani tečaj(ili tak nešto),ugl-to je tečaj po zakonu ponude i potražnje na tržištu.

chokosica
za drugi kolokvij
Obrati pozornost na : 208.-215.str, kriteriji za ulazak u EU.... , 240.str.- 6 pravaca mobilizacije (jako bitno! ), naravno i na 249.str. washingtonski i nakon nj postwash., te konsenzus iz Monterreya na 255., 273. i 314/315. jako bitno!!!! ( BDP i kriza gosp.), ciljevi ek.pol., odricanje od monetarnog suvereniteta......
Uostalom klikni na 1.i 2. str., imaš puno pitanja koja je upravo Mohikanac i stavio
Netko je pitao za makroek.kretanja u hrv.gosp. -to je na 311.str. veeeeeliki naslov


http://hr.wikipedia.org/wiki/Hipoteza_istiskivanja


Hipoteza istiskivanja je naziv za tvrdnju da trošenje države smanjuje privatne investicije. Kako djeluje mehanizam istiskivanja ? Kada država započne projekt koji povećava državnu potrošnju, zbog efekta multiplikatora, GDP će porasti za iznos koji je višestruko veći od povećanja trošenja države. Veći GDP povećava transakcijsku potražnju za novcem, pa je za očekivati da će središnja banka poduzeti politiku monetarnog stezanja. Za očekivati je porast kamatnjaka i ograničavanje kredita, što će, pak, povratno negativno djelovati na privatne investicije.

Na slijedećem grafu vidimo potpuno istiskivanje. Centralna banka podiže kamatnjake da potpuno poništi ekspanzionistički utjecaj državnih programa, a to za poslijedicu ima smanjenje privatnih investicija upravo za isti iznos koliko se povećala državna potrošnja.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/6/6b/Efekt_istiskivanja.gif



Objašnjenje:

crvena crta predstavlja situaciju na početku s ravnotežom u E
strelica 1 označava da država povećava potrošnju od G na G'.To uzrokuje povećanje GDP-a na Q'
da ne bi došlo do inflacije dolazi do povećanja kamatnjaka , a strelica 2 označava posljedični pad privatnih investicija i uspostavljanje ravnoteže tamo gdje je i bila na početku E=E


Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hipoteza_istiskivanja"

eto. kad vec nemogu naci u knjizi. ( KAKO LI MI JE SAMO TO MOGLO PROMACI, DOVRAGA [pissed smajlic] )
(tapir_u_magli)


INSTRUMENTI HNB-a:

OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU

MOGUCNOST NOVCANIH DEPOZITA VISKOVA , LOMBARDNI KREDIT , UNUTARDNEVNI KREDIT

GRANIČNA OBVEZNA PRIČUVA I POSEBNA OBVEZNA PRIČUVA BANAKA

DEVIZNE AUKCIJE I BLAGAJNIČKI ZAPISI

MINIMALNO POTREBNA DEVIZNA POTRAŽIVANJA

KRATKOROČNI KREDIT ZA LIKVIDNOST

STOPE ZA IZRAČUN KAMATA I NAKNADA HNB-a
(Mohikanac, sri svi 17, 2006)

[Mohikanac]

OBJAŠNJENJA PART II
(edit by kitty)


face to face
dakle, proračunski deficit možemo sanirati zaduživanjem zajmovima, emisijom novca itd. pri čemu sam siguran da se emisijom novca bavi centralna banka u sklopu monetarne politike a smanjenje državne potrošnje se tiče fiskalne politike

no prilično sam uvjeren da ih ima još jer je pitanje glasilo kojim mjerama fiskalne i monetarne politike se može smanjiti a ja sam ih naveo dosta a s obzirom na broj bodova očito je kako nisam sve točno naveo pa ako može netko neka pomogne

ista stvar je sa industrijskom politikom gdje, tj na kojim područjima uloga države se vidi u industrijskoj politici

NaStY23
osim ovog kaj si ti napisao ja bi i ovo rekla
Proračunski deficit se može sanirati:smanjenjem troškova javne uprave(s obzirom da mnoge male upravne jedinice nemaju dovoljno sredstava da pruže usluge koje prozlaze iz Ustava,pa tada republički proračun uskače sa sufinanciranjem),smanjenjem subvencija kojima državni proračun prihodima od poreznih obveznika pokriva neekonomično poslovanje,smanjenjem kapitalnih rashoda u proračunu(kapitalni transferi poduzećima,sufinanciranje nekih poduzetnika i početnika,kapitalni izdaci kućanstvima..),smanjenjem izdataka za kamate na preuzete kredite, smanjenjem izdataka tekućih transfera koji narušavaju ravnotežu proračuna(zato je potebno povećati broj zaposlenih jer je upravo na njima teret održavanja potpora za nezaposlene i umirovljeničke naknade,u zdravstvu-osnivanje privatnih ambulanti,veće učešće stanovništva u troškovima zdravstvenih usluga..),legaliziranjem "sive ekonomije"( to bi povećalo prihode proračuna jer kada bi se ona uklučila u registrirane tijekove gospodarstva to bi povećalo prihode mirovinskih i zdravstvenih fondova i prihode poreza na promet),sanacijom platne bilance(to se može ostvariti ekspanzijom BDP-a u zemlji putem izvozne orjentacije hrv. gospodarstva),povećanjem investicija privrednih subjekata(jer većinu svih investicija vrši država),povećanjem štednje stanovništva(izvor su investicija u fiksne fondove)-------- tako bih ja napisala
što se industrijske politike tiče država ispravlja tržišne neuspjehe(eksterne učinke,ekonomije obujma i asimetrične informacije) i putem mjera horizontalne ind.pol. ciljano pomaže razvoj ključnih elemenata proizvodnog procesa(ljudski kapital,infrastrukturu,razvoj i istraživanje)a ne posebno pojedinu granu ili sektor.Zato bira grane koje će pomagati,tj. grane buduće pobjednike(od kojih se očekuje da će u budućnosti ostvarivati visoke stope rasta,pa seli resurse iz onih poduzeća ili sektora koji ostvaruju prihvatljiv prinos od kapitala u te sektore pobjednike) i grane gubitaše(koje bez posebnih mjera državne pomoći nisu u mogućnosti ostvariti prihvatljiv prinos od kapitala).Država: izravno investira u poduzeća koja su u njenom vlasništvu ili ih neizravno subvencionira( od njih potražuje ostvarivanje niže profitne stope od one koju nameće privatno tržište kapitala),izdaje investicijske dozvole po određenim kriterijima u skladu sa drž. prioritetima,daje kredite privatnom sektoru pod povoljnijim uvjetima od onih na slobodnom tržitu(niže kamatne stope kredita,povoljniji kreditni uvjeti,davanje garancija na kredite), daje subvencije i porezne olakšice(njima pomaže stručna i znanstvena istraživanja,pomaže obrazovni sustav,poboljšava investiranjem stanje gospodarske infrastrukture,donosi antimonopolske zakone,deregulira gospodarstvo), politikom državnih nabavki država može stimulirati razvoj određenih grana i razvoj novih tehnologija i njihovo brzo rasprostiranje na druge korisnike-----mislim da se to pitanje odnosilo na mjere ind.pol


face to face
ne znam ok mi je to ali...
kojim mjerama fiskalne a kojim monetarne što tu nije određeno ali je lijepo opisano i ja sam popriličnu količinu toga upotrijebio ali ih nisam razdijelio npr ako pomoć gubitašima nije sigurno mjera monetarne politika što mi govori u prilog da je to mjera fiskalne politike, kužiš podjela
drugo se slažem ali opet nekako naširoko na kojim područjima se vidi važnost države ja sam tu pisao rekonstruiranje radi konkurentnosti, efikasnosti itd al svejedno precezirano ne kužim koja su to točno područja

NaStY23
kako to misliš da je pomoć gubitašima način sanacije proračuna?!?to ne spada ni u monetarnu ni u fiskalnu pol...to si se zeznuo ili kaj? Znam kaj hoćeš pitati u vezi podjele -monetarna/fiskalna politika,ali ne znam ni ja točno koje su sad fiskalne a monetarne mjere.Ove koje sam ti ja napisala su u biti mjere fiskalne politike...A kako utječe monetarna politika pojedinačno fakat ne bih znala...možda smanjenjem kamata,povećanjem količine novca-no to onda dovodi do povećanja kamata i cijena i na kraju do inflacije...fakat ne znam
a što se industrijske politike tiče,mislim da je to što sam ti napisala u redu.Uloga je vidljiva(ukratko)u: alokaciji resursa iz određenih grana i sektora u druge grane i sektore,rashodi kojima pomaže djelatnost istraživanja i razvoja,antimonopolističke mjere(smanjuje prepreke ulaska na tržište i povećava konkurenciju),poitče razvoj domaćih konkurentskih grana,subvencionira kamate poduzećima(potiču se mala i srednja poduzeća),pomaže obrazovni sustav bla bla bla


LITERATURA vezano uz konkurentnost:

-Nacionalno vijeće za konkurentnost: Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2002., Zagreb, lipanj 2003.

-Nacionalno vijeće za konkurentnost: Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2004., Zagreb, svibanj 2005.

-Galinec, A., Jurlin, K., Lenardić, M.: Konkurentnost hrvatskog izvoza u EU; IMO - J.E. Austin Associates, Inc, Zagreb, 2002.

-Radošević, D.: "Izazovi razvoja", Politička kultura, Zagreb, 2005.

-Družić, G.: "Hrvatska obratnica - Stanje i perspektive hrvatskoga gospodarstva", Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.

-Družić, G.: "Kriza hrvatskog gospodarstva i ekonomska politika", Golden marketing, Zagreb, 2001.

-Dujšin, U.: "Ogledi o ekonomiji i ekonomskoj politici 1963. - 2003.", Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet Zagreb, 2004.

-Stiglitz, J.: "Globalizacija i dvojbe koje izaziva", Algoritam, Zagreb, 2004.


prosle godine mali kolokvij je izgledao otprilike ovako:
1.merkantilizam (doktrine)
2.strukturalisticke teze u industrijskoj politici (clanci)
3.uloga drzave u suvremenom gospodarstvu (Samuelson)

1. liberalizam (doktrine)
2. ciljevi stabilizacijskog programa iz 1992. (clanci)
3. instrumenti ekonomske politike (Samuelson)
(Mohikanac, uto pro 19, 2006)


Nedavno preminuli dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Milton Friedman koji se zalagao za slobodno trziste i savjetovao americke predsjednike Nixona, Forda i Reagana smatra se jednim od kljucnih teoreticara neoliberalizma. Njegova ekonomska teorija postala je 80-tih godina 20. stoljeca okosnica politike SAD i Velike Britanije, poznatije kao "reganomika" i "tacerizam", odnosno danasnji neoliberalizam. S tim da nista nije cisto u primjeni doktrina-uvijek ima mjesavina razlicitih modela. Reganomika je dala jak poticaj trzistu i preko vojne industrije (a narucitelj drzava!), uz deregulaciju i smanjenje fiskalnih presija kao standardne maksime liberalizma.Drzite se gradiva doktrina kad govorite o tim stvarima. A u clanku, u dijelu o "mitovima" vidi se poistovjecivanje pojmova ekonomski neoliberlizam i neokonzervativizam, za istu danas prevladavajucu ekonomsku doktrinu.
(Mohikanac, sri sij 17, 2007)


Reforme prve i druge generacije se u određenoj mjeri podudaraju s mjerama iz Washingtonskog i njegove nadogradnje, ali nisu sinonimi.

Za Washingtonski je bitno sto je, tko ga je oblikovao, u cijem interesu, za koje zemlje, primjena, posljedice, one preporuke nabrojati i naznaciti najvaznija podrucja- sve na str. 249. - 250. Nije uspio uz navedeno i zbog toga sto nije respektirao posebnosti svake zemlje u razvoju vec nametao univerzalno rjesenje, problema s provođenjem privatizacije, ogromnim deficitima, radi svoje sok terapije i njezinih posljedica za gospodarstvo i stanovnistvo zemlje-daljnje siromastvo, raslojavanje, problema u liberalizaciji vanjske trgovine i nekonkurentnosti, deregulacijom i minimiziranjem uloge drzave koja je gubila zastitne i socijalne funkcije...

A za postwashingtonski-sva ona podrucja nabrojati i par recenica o svakom podrucju na cemu je bio naglasak. On je rezultat neuspjeha prethodnog modela u zemljama Latinske Amerike-vise je prilagođen zemljama u razvoju i stavlja naglasak na umjerenu regulatornu ulogu drzave (ne kao prije minimalnu), fiskalnu disciplinu i preventivno djelovanje prije kriza, pazi na nagomilavanje deficita i u platnoj bilanci i budzetu,oprezniji kod socijalne politike (buduci da je problem siromastva i neravnomjerne distribucije dohotka ostao nerijesen ili cak jos izrazeniji u nekim zemljama primjenom Washingtonskog konsenzusa).

Ali za odgovor na pismenom nemojte ici u sirinu, nego odgovorite na ono sto se trazi od vas i objasnite u recenici dvije elemente koje ste nabrojali. Sve bitne smjernice, podjele, definicije o ovim razvojnim modelima mozete izvuci i sistematizirati s 249.-261.str. Racunajte da ce vam pitanje iz ovog podrucja vjerojatno doci ili na kolokviju ili na usmenom.
(Mohikanac, sri sij 17, 2007)

Konsenzus iz Monterreya je vise jedna etapa u razvitku Washingtonskog konsenzusa prilagođena nerazvijenim zemljama i tranzicijskim zemljama nego zaseban razvojni model pa stoga vazan i za RH kao tranzicijsku zemlju. Ne javlja se na pismenim, ali tko zna sto asistent sprema sad kad sam radi pitanja za 4 grupe. Docent ga pita na usmenom cesce, asistenti ne bas, ali... - trebali bi znati sto je, koje su međunarodne institucije sudjelovale u njegovu nastanku, za koje zemlje su preporuke namijenjene te navesti onih 6 podrucja preporuka. Ma mislim da imate jednu ili dvije stranice o njemu, nemojte da vam bude tesko procitati i nauciti ovo najvaznije sto sam naveo...
(Mohikanac, sri sij 17, 2007)


Da, moze se uopciti za centralno bankarstvo i u drugim zemljama. S tim da ima i specificnosti u svakoj zemlji. Za kolokvij napisite pod odgovor ono sto ste nasli u propisanoj literaturi jer asistent pitanja radi po njoj pa cete se moci pozivati na literaturu pri eventualnim nesporazumima kod ispravljanja. A za usmeni se mozete i pozeljno je i dodatno se informirati pa se razbahatiti znanjem za vecu ocjenu!

Dosta informacija o bankarskom sustavu i monetarnoj politici i njezinim instrumentima u Hrvata mozete naci na:

http://www.hnb.hr
http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm?tsfs ... 4a44ba38c4

A i sve ovo iz bankarskog sustava iz Samuelsona i monetarna politika je korisno za financijsko pravo i znanost sljedece godine jer se i tamo detaljno obrađuje pa cete imati i vise od potrebnog predznanja ili ce vam bar biti lakse uciti kad ste vec to prije negdje procitali.
(Mohikanac, pet sij 19, 2007)


Kritika globalizacije pa tako i ona iz razvijenih zemalja razbacana je u novoj zbirci clanaka na vise mjesta. U starijoj zbirci (2005.) je bilo preglednije, ali nije vam to potrebno sad za kolokvij jer nije u literaturi iz koje se slazu pitanja. Za eventualno pitanje s povezivanjem i vasim lamentacijama na usmenom procitajte moj post o tom pitanju s prethodne stranice gdje imate sve najvaznije na jednom mjestu.

Konvertibilnost valute je bila detaljnije obrađena u jos starijoj zbirci iz 2003. - pitanje vezano uz to se odnosilo na uvjete potrebne za konvertibilnost valute (kad se ti uvjeti-potrebni za sigurnost valute, sigurnost financijskog prometa, ulaganja, stednje- zadovolje dobije se dopustenje međunarodnih financijskih institucija MMF-a, WB-a za slobodno mijenjanje valute s drugim stranim valutama i za slobodno koristenje valute u međunarodnim financijskim transakcijama). Ovo je samo okvirno da znate, ne zelim vas opterecivati sad pred kolokvij. Mislim da se ne pojavljuje u novoj zbirci-eventualno samo pojam konvertibilnost valute.

Kriteriji iz Kopenhagena (ekonomske i politicke slobode, trziste, demokracija i vladavina prava) i kriteriji iz Maastrichta (visina inflacije, kamata, udio duga u BDP-u, visina deficita) -potrebno detaljno nauciti iz zbirke clanaka (imate sigurno u novoj!)-ili za kolokvij ili za usmeni!
(Mohikanac, pet sij 19, 2007)


Svaki od nas, pojedinacno, moze uciniti - nista!

Ali mi kao građani, biraci i buduci nositelji pravnog zivota - regulatora ekonomije, zatim neka buduca Vlada RH, institucije drzave, ekonomski strucnjaci, uprave poduzeca i banaka, upucen narod u ulogama potrosaca, biraca, stedisa, ulagaca, radnika...mozemo puno uciniti...puni su clanci preporuka i prijedloga razvoja, povecanja konkurentnosti i izvoza, umjerene deprecijacije kune, bolje industrijske politike, racionalnih poticaja propulzivnim novim granama, restrukturiranja brodogradnje (izgradnja manjih brodova, elitnih brodica, remont, specijalizirani tipovi brodova, izvoz znanja u brodogradnji), celicana (pogledajte samo Srbe kako su svoje celicane restrukturirali s partnerom US Steel i postali najveci regionalni izvoznik!), supstituiranje dijela uvoza vlastitim proizvodima, restrukturiranje turizma-turizam kroz cijelu godinu, vise prema elitnom, a manje prema masovnom, konferencijski turizam, vise sadrzaja (pr.golf koncesije), bolja usluga i promocija, gradnja ili preuređenje kapaciteta u turizmu, ulaganja u obrazovanje (informaticko i tehnicko, farmaceutsko, biomedicinsko, ekonomsko i pravno) i ostanak najboljih kadrova u zemlji uz poticajne mjere, kvalitetno obrtnicko obrazovanje i ulaganja u strukovne udruge i poticanje malog i srednjeg poduzetnistva, privlacenje stranih ulaganja kako Hrvata u inozemstvu tako i strateskih globalnih ulagaca, smanjivanje troskova rada, stvaranje klastera u tekstilnoj, prehrambenoj i drvnoj industriji jer jedino tako nase manje tvrtke imaju sanse na regionalnom i svjetskom trzistu, kvalitetni oblici javno-privatnog partnerstva u vaznim drzavnim poduzecima i infrastrukturnim objektima, vece iskoristavanje energetskih potencijala i prirodnog bogatstva vode u daljoj buducnosti, poljoprivreda-navodnjavanje i okrupnjavanje, tehnolosko dizanje farmi i njihovo prosirenje i povezivanje kreditima, kvalitetnije kulture, secerna repa, maslina, vinova loza, marikultura s trazenim plodovima mora, racionalna fiskalna politika s disperziranim poreznim prihodima drzave i povecanom bazom oporezivanja na nizim poreznim stopama, restrukturiranje kredita u one s nizom kamatom i povoljnijim uvjetima otplate, eventualno dalje zaduzivanje samo radi investicija u proizvodnju, a ne radi potrosnje, smanjiti osobnu potrosnju građana kreditima iznad mogucnosti na ne bas nuzne automobile, hranu, odmore, potrosna dobra i usmjeriti dohotke građana na stednju i investicije ili na financijskom trzistu, zivotnom osiguranju, dodatnom zdravstvenom, stambenoj stednji, profesionalnom usavrsavanju i tako rasteretiti drzavne izdatke za socijalnu, stambenu politiku, ogromne izdatke u zdravstvu, skolstvu koji nas dodatno guse i ne ostavljaju novca za ulaganje u gospodarstvo... Ima naravno jos toga sto mi nije sad doslo ili ne mogu previse u sirinu, ali to cete vi dodati na usmenom kod docenta ili asistenta...

Nije deficit proracuna bas smanjen vanjskim zaduzenjem jer je udio sredisnje drzave u dugu cak i umanjen za 12 %, ali banke radi sto veceg plasmana kredita građanima, poduzecima i određene lokalne jedinice generiraju stalan rast duga. Deficit se smanjio rezanjem troskova, odustajanjem od nekih projekata u zdravstvu, obrazovanju, infrastrukturi, vecim prihodima od PDV-a i kako Suker kaze boljom kontrolom naplate poreza i upravljanja svim transakcijama kroz Drzavnu riznicu.
(Mohikanac, pet sij 19, 2007)

Mislim da kolokvij objektivno nije bio tezak. Neka od pitanja smo navodili na repetitoriju i seminarima vise puta i sve imate pregledno napisano u literaturi, pr. uloga drzave u trzisnom gospodarstvu, instrumenti monetarne politike, uzroci stanja gospodarstva, nedostaci gubitka monetarnog suvereniteta, postwashingtonski, Lisabonska agenda...naglasavali smo ih kao "mnogo verovatna" -kako bi rekla nasa istocna braca koja su sada zaposlena izborima.

Nekima nije bilo precizno pitanje o cetiri podrucja preporuka koje su nastale na konceptu preporuka Washingtonskog konsenzusa. Traze se preporuke nakon Washingtonskog-znaci preporuke postwashingtonskog - to su mjere za sprjecavanje kriza, institucionalne reforme, reforme prve generacije, pravednija distribucija dohotka i socijalna politika-naravno trebalo se raspisati o svakoj u par recenica da bi se pokupilo 4 ili 5 bodova. O tom sam i prije kolokvija pisao u jednom postu pa procitajte.

Kao teza pitanja kod vecine studenata pokazala su se devizni sustavi i agregatna ponuda - oba iz Samuelsona i pojmovnika! Za devizne sustave asistent je htio da napisete zlatni, slobodno plutajuci, upravljani i opisete malo kako se regulira sa svakom od tih metoda. Kod agregatne ponude je htio da se napise da je to veza između potencijalne proizvodnje i opce razine cijena i o kojim sve faktorima ovisi. Ili da je agregatna ponuda jednaka ukupnoj kolicini dobara i usluga koje je ekonomija zemlje voljna proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u određenom vremenskom razdoblju i pod određenim faktorima ( troskova proizvodnje, uvjeta na trzistu... )-ona ovisi o opcoj razini cijena i velicini potencijalnog proizvoda.

Na malom kolokviju kao sto smo i najavili osnove osnova- Keynes, merkantilizam, teze strukturalista u industrijskoj politici, nesavrseno trziste-monopoli,oligopoli...Nadam se da ce od vas oko 25 koji ste ga pisali svi proci i olaksati sebi i katedri. Tko ne skupi na tim pitanjima za prolaz-nemam komentara...Morat ce se javiti kod prijava ispita i pisati na nekom redovnom roku posebno taj mali kolokvij dok ga ne prođe i ne rijesi seminarsku obvezu.
(Mohikanac, sub sij 20, 2007)

Asistent jako cesto stavlja pitanje uloge drzave u trzisnom gospodarstvu, a i ja sam ga ovdje i na seminarima napominjao kao vazno i govorio vam da uvijek morate znati reci nesto o tom, bilo na pismenom ili usmenom. Moze se puno napisati o toj temi, povezivati gradivo i tako skupiti od 1-5 bodova ovisno o tocnosti elemenata i stilizaciji vasih odgovora. Ukratko - suzbijanje trzisne neefikasnosti i nelojalne konkurencije, ravnomjernija distribucija dohotka (putem socijalnih davanja, poreza, mirovina, stipendija...), makroekonomska stabilnost-stabilnost cijena, tecaja, teznja prema punoj zaposlenosti, povoljna poslovna klima, horizontalne mjere- ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje, skuplje tehnoloske investicije na opcu korist, istrazivanje... Bitno je zapamtiti uloge drzave i kao vazno za opcu kulturu i za samo razumijevanje drzave u danasnjem smislu.
(Mohikanac, sub sij 20, 2007)




daklem, hrvatska ima izlaz na jadran, ergo jadranski je orjentirana. to je naša komparativna prednost jer možemo se bavit turizmom, brodogradnjom, marikulturom i inim djelatnostima vezanim uz tijelo vode kao što je jadran. također fora je kad cestovno/željeznički povežeš jadran i ostatak hrvatske pa je to razvoj infrastrukture i povezanosti....


Nisam stigao za Jadransku orijentaciju odmah..to je asistentu stara navika pitati to jel ispituje vec par godina po onoj plavoj staroj zbirci, ali mislim da vam ne bi uzeo za veliki minus, ako ne bi znali zbog toga sto nema to u novoj zbirci,ako mu se i zaleti da vas pita. Ipak kolege su vam dobro napisali da je to orijentacija na komparativne prednosti koje pruza pristup Jadranskom moru...povezivanje kontinentalnih prometnica s lukama jer je morski transport najjeftiniji, obavljanje usluga pretovara i transporta za zemlje bez mora, zatim turizam i multiplikatori vezani uz njega u odnosu na druge grane gospodarstva, ribarstvo i obnova ribarske flote, marikultura i brodogradnja, ali prilagođena svjetskom trzistu, dakle ne samo izgradnja nego i remont brodova sto je profitabilno i zahtijeva specijalizaciju, Jadransko-jonska autocesta radi bolje povezanosti sa susjednim jadranskim zemljama i protoka robe u luke...


jadranska orijentacija-imas jedan moj post opsirniji - vazna je kao bitna odrednica razvoja gospodarstva RH.. Nalazi se u staroj literaturi, ali i u novoj su crte o njoj rastrkane po clancima-samo sto nema tog imena navedeno vjerojatno. Mozete i sami zakljuciti na sto se odnosi- JADRANSKA orijentacija...hmmm..komparativne prednosti RH kao obalne zemlje-.turizam i prateca industrija, tranzitne luke, prometna infrastuktura i povezivanje luka i zaleđa, marikultura i ribolov, racionalna restrukturirana, specijalizirana brodogradnja.
(malimrav85, pon sij 22, 2007)

trebate za seminare i kolokvije uciti po novoj literaturi jer je dodano par novih clanaka, a neki stari su izmijenjeni-znaci, zbirka clanaka iz 2006. + Samuelson (koji je bio i prije). Za detaljne promjene u literaturi pogledajte 4-5 stranica postova iza-ne moze se stalno isto objasnjavati jel se vama ne da listati pa da imamo kao npr. na sociologiji 20 nepreglednih stranica s preko 1000 nekorisnih postova koje nitko ni ne pregledava.
(Mohikanac, sri vel 21, 2007)


SEMINARSKI RADOVI
Ako radite sami, najpozeljniji opseg rada je oko 20 stranica teksta pisanog na racunalu uz NORMALNE FONTOVE OVISNO O STILU SLOVA (12-14) I NORMALNE PROREDE. ALI, u stranice teksta ne racunajte naslovnu stranicu, sadrzaj, popis literature! Ne mozete ici ispod 20-ak stranica jer su sve seminarske teme ozbiljni procesi i institucije o kojima morate napisati određeni uvod, zatim sredisnji dio rada s problematikom i vise pogleda, usporedbama, kritickim osvrtima, misljenjima strucnjaka, vasim opredjeljenjem i kvalitetnim zakljuckom koji nece biti samo prepisivanje vec navedenog u glavnom dijelu.

Ako vas je dvoje, vas rad mora biti nesto opsezniji radi podjednakog doprinosa oba studenta i opsirnijeg pristupa temi s obzirom na podjelu posla. Tada se opseg rada treba kretati od oko 30 stranica pa nadalje...

Za radove koji bi konkurirali za neku nagradu ili objavu u strucnim casopisima treba se javiti voditelju seminara da bi vas usmjeravao i ti radovi dakako moraju biti opsirniji i isticati se zanimljivim i argumentiranim tezama i promisljanjima autora.

Nadam se da su seminaristi skinuli UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA s web stranice katedre - jer pomocu njih mozete napraviti tehnicki i sadrzajno dobre radove, a pomoci ce vam i kod drugih predmeta i u buducnosti pri pisanju diplomskog rada.
(Mohikanac, pon tra 16, 2007)



Ovo ću objasniti jer se spominje na predavanjima i treba vam vjerojatno za usmeni:

Globalizaciju je dobro znati jer se stalno spominje u člancima. Definicija Europske komisije glasi: "Globalizacija je proces kojim tržišta i proizvodnja u različitim zemljama postaju međusobno sve ovisniji zbog dinamike rasta trgovine robom i uslugama kao i zbog tokova kapitala i tehnologije." (1997.)

Mjere državne intervencije u poljoprivredi su:
1.garantirane cijene poljoprivrednicima (pr. kod nas za pšenicu, uljanu repicu, šećernu repu...)
2.intervencijski otkup na lokalnom tržištu (da ne propadne proizvoda)
3.uvozne carine na strane proizvode u području vanjske trgovine (pr.protiv jeftine ukrajinske ili srpske pšenice)
4.kompenzatorska plaćanja u obliku subvencija cijena i sirovina za proizvodnju
5.povlašteni krediti i mjere strukturne politike u poticanju poljoprivrede (pr.okrupnjavanje, modernizacija, bolje kulture)

Uvjeti za pristup tržištu EU za zemlje Istočne Europe odnose se vjerojatno na kriterije iz Kopenhagena i Maastrichta, a to imate ovdje na temi navedeno i objašnjeno, a i u člancima nove zbirke.

Utjecaj integracijskog tržišta na restrukturiranje i na rast gospodarstva je u novoj zbirci članaka i trebate pročitati od 208 - 215.str. (izbacite grafove i statistiku i iz onoga što vam ostane napravite si smisleni odgovor kojim svojim riječima možete opisati prelazak iz upravljanog, zatvorenog tržišta na otvoreno, dinamičko tržište globaliziranog svijeta i posljedice na promjenu strukture gospodarstva, zaposlenost, strukturu zaposlenih, tehnologiju, međunarodnu razmjenu i konkurentnost).

Osnovni elementi industrijske strukturne politike, a ne industrijske strukture je pitanje iz stare literature. Naveo ga je vjerojatno kao primjer i neću vas zamarati s tim jer nije u propisanoj literaturi.

Ekonomski i financijski čimbenici ključni razlozi pristupanju integracijskim zajednicama su (okvirno): veće tržište, uklanjanje carina, administrativnih zapreka pri trgovini i poslovanju, povećanje kvalitete proizvoda i usluga, a opet jeftiniji proizvodi i usluge zbog veće konkurentnosti, veći protok robe, usluga, kapitala i ljudi, mobilnost radne snage, brži protok informacija, razmjena tehnologija, brži razvoj i veća mogućnost istraživačkih projekata, smanjenje transakcijskih troškova, ujednačavaju se porezi, povećava se makroekonomska stabilnost zemlje, ujednačavaju se kamatne stope, otvara pristup većoj ponudi i jeftinijim kreditima, odupire se gospodarskim pritiscima drugih integracija...
(Mohikanac, sri svi 23, 2007)


Zaintrigiran time kako je naš udžbenik neodređen shvatio sam zašto je to tako. Evo rasprave o deprecijaciji. Pročitajte, možda vam bude jasnije ili se uključite ako imate što za dodat:

http://forum.net.hr/thread.jspa?threadI ... 2&tstart=0
(radzid, uto kol 07, 2007)


Moze li meni netko objasniti agregatnu potraznju jer se meni cini povezana sa svim i odlucujuca za sve, a bojim se da ne moze biti tako i ne bih da izvalim neku notornu glupost na usmenom ako dobijem to.

Dakle, da krenem redom i rasclanim sporno... Znaci, agregatna potraznja je ukupna kolicina koju su razliciti sektori u ekonomiji spremni potrositi u odredenom razdoblju. Odnosno, drugim rijecima, ukupna kolicina proizvodnje koja se dragovoljno kupuje pri odredenim cijenama, kad su ostale stvari konstantne.

Na nju utjece novac, trosenje i porezi i ostale snage, drugim rijecima - uglavnom fiskalna i monetarna politika drzave. A onda agregatna potraznja utjece na cjelokupan GDP, zaposlenost, cijene i inflaciju i uvoz/izvoz.

Mene zanima - kako to ona utjece!?
Ja to tumacim ovako (i mislim da grijesim): sto je veca agregatna potraznja (znaci drustvo vise trosi), to je veca i agregatna ponuda (znaci drustvo vise proizvodi). Ako drustvo vise proizvodi, veca je potreba za radom i samim time se nezaposlenost smanjuje, a GDP raste jer je GDP finalna proizvodnja drzave u odredenom razdoblju.

Sto se tice utjecaja na cijene, zahvaljujuci odnosu agregatne ponude i agregatne potraznje - postize se makroekonomska ravnoteza tj. uskladuju se cijene i kolicine. Znaci niti kupci niti prodavatelji ne zele mijenjati svoje kupovine ili prodaje ili cijene, sve sto se proizvede - to se i trosi. I tako se stabiliziraju cijene.
Ako je razina veca od ravnotezne - poduzeca zele vise prodati nego sto kupci zele kupiti i cijene opadaju jer se robe gomilaju.
I obrnuto, ako je razina cijena manja od ravnotezne - kupci zele vise kupiti nego sto poduzeca zele prodati, i samim time poduzeca dizu cijene jer povecavaju proizvodnju.

Mene zanima je li to sve tako kako sam si ja objasnila? Mohikanac, pomoc bi dobro dosla

I zanima me kako agregatna potraznja utjece na inflaciju i investicije?
Moze li to biti zato jer povecana agregatna potraznja rezultira i povecanom proizvodnjom, a povecana proizvodnja ce uvjetovati i povecane investicije, i na koncu veci GDP.

Gdje je tu veza sa inflacijom onda?
I mijenja li se agregatna potraznja ako se mijenjaju samo njeni faktori (potrosnja, investicije, kupovine i izvoz) ili se mijenja pod djelovanjem jos nekih faktora (kojih?) ???

Hvala unaprijed i na strpljenju i citanju, fakat me muci ovo i ne mogu uciti dalje dok si ne razjasnim te osnove jer ne bih da ucim krivo
(Insecure, ned kol 19, 2007)


Ne miješajte stara pitanja iz zbirke članaka iz 2003. i 2005. (npr. 7 grijeha globalizacije) sa sadašnjom zbirkom - to sam već par puta upozorio - jer uspaniče se ljudi koji su sve prošli i naučili iz nove zbirke kad vide ta stara pitanja. Ako se neki pojam, elementi ili prijedlozi uopće ne spominju u novoj literaturi, a spominju se na forumu u postovima iz 2005. i polovice 2006. onda su pitanja zastarjela.

Kad naučite montarnu i fiskalnu politiku, njihove mjere i čemu služe (članci+Samuelson), bit će vam jasno, a i pročitat ćete kako utjecati na smanjenje deficita platne bilance.

Družićeve preporuke su nekim čudom pri kraju Družićevog članka u zbirci članaka - od 323. str.

Ciljevi ekonomske politike su brojni, ali kao osnovne moglo bi se izdvojiti:
ostvarivanje poželjne stope gospodarskog rasta (uz održivi razvoj i konkurentnost)
smanjivanje stope nezaposlenosti (nova radna mjesta, težnja punoj zaposlenosti)
stabilnost cijena (suzbijanje inflacije)
uravnotežena platna bilanca (smanjivanje deficita izvozom, manjim uvozom)
smanjenje siromaštva i povećanje socijalne stabilnosti (preraspodjelom dohodaka, mjerama socijalne politike)

Vidite što se od ovoga navodi u Samuelsonu pod ciljevi pa tako i napišite na pismenom da bude što točniji odgovor na traženo pitanje. Na usmenom možete koristiti i ovo gore navedeno.

Napominjem da se većina ciljeva ekonomske politike ne može istovremeno provoditi u potpunosti jer su često kontrarni jedni drugima. Zbog toga je važna lista prioriteta među ciljevima koju određuje izvršna vlast - nositelj ekonomske politike pojedine zemlje.
(Mohikanac, sub ruj 01, 2007)


Za ciljeve EP - pa ovo što ste naveli je sadržajno isto onom što sam napisao - osim što sam u zagradama stavio kratka pojašnjenja - tako da ne vidim problem oko tog pitanja. Napišite onda, u slučaju da vam dođe to pitanja, gore navedeno i onda u zagradi još obrazložite ukratko i dodajte kratka pojašnjenja ili nabrajanja vezana uz pojedini cilj i pokupit ćete sve bodove na pitanju.

Pojmovi - platna bilanca, tečaj, deprecijacija, aprecijacija, monetarna i fiskalna politike i njihovi instrumenti bi vam trebali biti dobro poznati iz članaka, Samuelsona i pojmovnika.

Ukratko ću objasniti o uravnoteženju platne bilance.

Platna bilanca zemlje je negativna kada se više uvozi nego izvozi - slučaj RH. Uravnotežena platna bilanca znači da bi izvoz zemlje trebao bar donekle pokriti uvoz u zemlju.

Monetarna politika - npr. regulira tečaj - a ako je tečaj kune niži - naša roba i usluge bit će cijenom konkurentniji na stranom tržištu i više ćemo izvoziti - za one koje zanima primjer iz prakse - Kina - SAD i svijet, deprecirani kineski juan=ogromni kineski izvoz i suficit platne bilance. Zato su savjeti stručnjaka da se kuna postepeno deprecira za oko 20 % jer se smatra da je za toliko precijenjenja zbog nekih imovinsko-političkih razloga (uvozni lobi, ogromni porezi na uvoznu robu od kojih država živi, a ne mora ništa ulagati, jeftina otplata državnog javnog duga u inozemstvu zbog višeg tečaja kune, a što je viši tečaj kune manje se kuna iz proračuna daje za kupnju eura za otplatu kamata i glavnica), a svi oni guše hrvatski izvoz.

Fiskalna politika - npr. regulira poreze i trošarine, olakšice i subvencije - ako smanjite direktne ili indirektne poreze na proizvodnju i izvoz, a povećate poreze i trošarine na uvoznu, stranu robu to bi trebalo dovesti do povećanog izvoza, a smanjenog uvoza. Također tome služe i brojne olakšice, subvencije i državni krediti domaćim proizvođačima orijentiranim na izvoz ili na supstituciju uvozne robe za potrebe domaćeg tržišta.

Pokušao sam što lakše objasniti, ako nešto nije jasno idite na konzultacije. Ne mogu ja ovdje raščlaniti i secirati svaki pojam.
(Mohikanac, pon ruj 03, 2007)



a mene zanima što je to neto ekonomsko blagostanje?

samo cekam da Mohikanac uleti i zdere se: DAJ PROCITAJTE SAMUELSONA PRIJE NEG PITATE NESTO!!! :D just kidding

nek me netko ispravi ak sam nest krivo napiso: neto ekonomsko blagostanje (NEW) je mjera drustvene proizvodnje koja iskljucuje neke komponente iz BDP-a koje ne pridonose blagostanju pojedinca (npr. poduzece koje proizvodi elekt. energiju zagaduje okolis u susjedstvu stoga se u izracun ne dodaje samo vrijednost elekt. energije vec se odbija steta prouzrocena nzagadivanjem okoline), a dodaje neke stavke potroĹĄnje koje se ne ukljucuju u BDP (npr. slobodno vrijeme - ak se obogatis, radis manje i iako se tvoje blagostanje povecava zbog psihickog zadovoljstva koje ti imas od tog slobodnog vremena izmjereni BDP se smanjuje ili npr. ako sama uzgajas doma za sebe paradajz i papriku posto se ta dobra ne prodaju niti ne kupuju na trznici ona ne ulaze u izracun BDP-a).
(sifilis, pon ruj 10, 2007)

Uz navedeni opis ukratko formulica za: neto ekonomsko blagostanje (NEW) = BDP - Dp + dokolica i siva ekonomija - zagađenje okoliša.
(Mohikanac, uto ruj 11, 2007)


Stalna imovina se prema pojavnim oblicima grupira u:
Materijalnu imovinu
Nematerijalnu imovinu
Financijsku imovinu

MATERIJALNA IMOVINA obuhvaća imovinu poduzeća u obliku stvari koje su nabavljene za uporabu u proizvodnji ili za uporabu u pribavljanju roba i usluga, za iznajmljivanje ili za uporabu u administrativne svrhe.

NEMATERIJALNA IMOVINA podrazumijeva imovinu u neopipljivom obliku kao npr. troškovi istraživanja i razvoja, troškovi reorganizacije, koncesije, franšize, pravo korištenja patenata, licenca i sl.

FINANCIJSKA IMOVINA obuhvaća sve oblike angažiranja gotovine poduzeća izvan vlastita poslovnog procesa radi ostvarivanja dobiti po toj osnovi. Obuhvaća uloge u povezana poduzeća kupnjom vrijednosnica (dionica, obveznica), kreditiranje povezanih poduzeća, ulaganja u ostala poduzeća, dugoročne depozite i sl.
(TILA, ned vel 24, 2008)


EKONOMIKA ili EKONOMIJA je znanost koja se bavi proučavanje ljudskog ponašanja, pojedinačnog i kolektivnog, pri biranju među alternativama te učinaka tih odabira na proizvodnju, raspodjelu I potrošnju rijetkih resursa odnosno lakše rečeno proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse da bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima.

ili definicija iz Samuelsona: proučavanje kako društva biraju upotrebu oskudnih proizvodnih sredstava koja imaju alternativnu upotrebu, da bi proizvela robe različitih vrsta i razdijelila ih među različite grupe.

Riječ se izvodi iz grčkog Oikos – obitelj, domaćinstvo, imanje i Nomos – običaj, zakon, dakle: ‘upravljanje domaćinstvom’,

Ekonomika je uobičajeno podijeljena u dvije cjeline: mikroekonomsku teoriju i
makroekonomsku teoriju.

Mikroekonomika se bavi proučavanjem individualnog izbora i istražuje koje
ekonomske snage utječu na taj izbor: količina proizvodnje jednog poduzeća,
cijena pojedinačnog proizvoda ili usluge, dohodak pojedinca ili kućanstva,
zaposlenost pojedinca i sektora

Makroekonomika se bavi proučavanjem ekonomije kao cjeline. Ona se bavi
problemima: inflacije, nezaposlenosti, poslovnih ciklusa i ekonomskog rasta.

3 temeljna pitanja ekonomije su što, kako i za koga proizvoditi.
(Mohikanac)

[Vule]

Meni je osobno ova ekonomska kompliciranija i nešto teža od političke.To je gradivo koje me ne zanima i zato mi je čak i malo naporno učiti ju pogotovo kad krenu sa stručnim riječima.Europska pravo je po meni laganije od ekonomske al opet to su različit predmeti, kod europskog ne trebaš učiti na pamet i moraš razmišljat i povezivat dok mnogi ekonomsku uče na pamet a povežu ono što mogu i razumiju.

Meni je ekonomska bila poprilično težak predmet - pustimo sad na stranu kakav je to predmet u odnosu na građansko, kazneno... itd.. - nego čisto ovako po pojmovima i razumljivosti predmeta.. meni je fakat bio težak..

Netko jednostavno ima "kliker" za te stvari pa mu nije teško.. no eto, nama drugima to je ipak ispit oko kojeg se trebaš itekako potrudit..

Al preporuka je upisat seminar i ić na predavanja, jaaako puno toga se može tamo pohvatat.. premda je 'nekad' dosadno.. al jbg, pregrizeš malo, izdržiš.. i eto, riješiš na prvom mogućem roku..

[TILA]

Si bila možda na predavanjima il seminaru?

Ako jesi onda super.. ja sam bio na seminaru i predavanjima, zapisivao šta smo tamo radili (više-manje), položio na kraju .. s tim da Samuelsona opće nikad nisam ni kupio (čak ni kopiranog).. hoću reći s nekakvim bilješkama možeš to srediti.. sretno!

jel? samo si po biljeskama sa predavanja radio?! ne, nisam bila na predavanjima tako da biljesaka nemam nikakvih. ali ako si radio po biljeskama znaci da ga ne treba opsirno raditi, vec samo osnovne stvari iz Samuelsona...

Da, ja sam isključivo po tim bilješkama radio.. u prvom dijelu Samuelsona su uglavnom neki opći pojmovi koje možeš znat i ovako iz opće kulture, dok 'drugi' dio (ja to gledam prije i poslije prvog kolokvija..) ipak ima neke teže pojmove.. al sam izabrao par jer nisam stigao sve to proč..

Uglavnom koliko sam čuo od drugih znao je neke pitat Samuelsona no .. može ti se potrefit da ne dobiješ (na usmenom) ni jedno pitanje iz njega..

sretno

Tak sad svejedno hoće li te pitati samuelsona na usmenom kad će ti ionako biti dva pitanja iz njega na pismenom pa moraš naučiti ono bitno,ima i na prvoj stranici glavna pitanja iz samuelson pa to može sigurno pomoći,al mislim da će stvarno biti oni općeniti pojmovi koji se i javljaju u glavnoj knjizi tak da sumnjam da će sad baš cjepidlačit ili da će srušit samo zbog jedne rečenice definicije,ali svakako to treba pročitat jer ne možeš ostaviti 2 neodgovorena pitanja na pismenom.


ja imam jedno opčenito pitanje za izvanredne kolege... 8) ... Da li u drugom semestru mi redovni imamo iz sva 3 predmeta kolokvije ili samo iz seminara?? I drugo pitanje je li uistinu najbolja opcija uzeti seminar iz kaznenog ili ipak nešto drugo???


Možeš ići na kolokvije iz SVIH predmeta :-D I baš zbog toga ja preporučam da uzmeš seminar iz onog što ti je zanimljivije.Mnogi su uzeli seminar iz kaznenog i onda popadali na kolokvijim pa im se i nije baš nešto isplatilo.Kazneno preporučam ak češ se stvarno primit posla.Nije ti ni loše uzeti ekonomsku ak te to zanima 8)




PITANJE

Što je važno znati iz sljedečih članaka:

a) Bogunović-Europska unija i perspektive
b) Dujšin-Politekonomske pretpostavke pridruživanja republike hrvatske europskoj uniji

Bila bih zahvalna kad bi mi neko mogao pomoć s ovim :-D



Oprostite, ali na koju skripticu vi to točno mislite? :D

pridruzujem se pitanju... koja je to nova skripta?

Ova kaj se nalazi tu u pravokutnovo skriptarnici,piše kraj nje "novo" 8) Jako je dobra ali fali par stvari,ali se definitivno može učit po njoj ima 40 strana. Al nema dobro objašnjenu konkuretnost,ni tranziciju i tranziciju u postsocijalističkim zemljama,te se stvari često znaju nači na ispitu,bilo pismenom ili usmenom

[Katarina]

mislim ok je vise manje,mislim da fali onaj dio od poslije doktrina pa do 110 stranice al to se i iz knjige nauci za 2 sata,a samuelson je ok ,jos pojmovnik uz to i mislim da bi prolazno trebalo biti :oops:

[TILA]

Ok, nesto mi nije bas jasno. Koliko detaljno radite Samulsona? učite li azijski model, one mlitavce, ...dajte malo napisite koliko detaljno raidte i neke primjere po cjelinama sto radite? :) good luck i hvala na odgovoru unaprijed :)

Ma najbolje da ga radim detaljno,ne bih znala za sebe :lol: I ovov osnovno mi je teško zapamtiti.

ekonomika
tržište,funkcije tržišta
faktori proizvodnje
uloga države u suvremenoj ekonomiji
savršena i nesavršena konkurencija
ponude/potražnje(krivulje)
gospodarski rast i razvoj
ciljevi i instrumenti ek. politike
monetarna i fiskalna politika
instrumenti HNBa
kamatna stopa i zašto je u RK kamatna stopa visoka
devizni sustavi i tečajevi
konvertibilnost valute
mjere horizontalne ind politike
politika dohodaka
javni dug
konkuretnost
investicije
ekonomska recesija
okunov zakon
spin off poduzeća
nezaposlenost i zamka nezaposlenosti
platna bilanca i sastavnice
BDP i slični pokazatelji
4 elemta ekonomskog razvoja
kako tržište riješava 3 ekonomska problema
efekt istiskivanja
inflacija i sve vezano za nju + slični pojmovi kao stagflacija npr
agregatna potražnja i ponuda
tržište deviza i devizni sustavi
bilanca međunarodnih plačanja
deprecijacija/aprecijacija,devalvacija/revalvacija
MMF
svjetska banka
ciljevi i instrumenti makroekonomske politke
jadranska orjentacija
nizozemska bolest
proračun
pri kojoj se cijeni na tržištu potpune konkurencije postiže ravnoteža
indeksiranja
restriktivna monetarna politika
centralna banka
ekonomija razmjera
eksternalije
model multiplikatora
spirala nadnica i cijena
privatizacija
tranzicija
tržište kapitala

to bi otprilike bilo ono najvažnije :-D



Kolege, dajte recite- kolko je efektivnog učenja dovoljno za spremit ovaj ispit? Il je bolje kolokvirat? :?

Ja predlažem rađe odmah na ispit,manje zezancije ti je s tim.Možeš ga naučit u 2-3 tjedna :-D A neki su ga učili i manje pa pošli 8)

[Katarina]

ma znate sto cu vam reci,naucite doktrine iz skripte,do 110 stranice procitajte iz knjige, to traje mozda 3 sata, po ovim postovima proucite ovo lisabon,washington i te spike,imate možda 15-20 pitanja koji mogu biti tu sve na forumu,procitajte pojmovnik , a za samuelsona ne znam jos ni sama,ja cu ga iz skripte ove prve procitat !! eto !! mozete za 4 dana ovo naucit ako zasidnete za komp!

oce mi ko odgovorit na pitanja TEMELJNE ZNACAJKE 2 MODELA PRIVATIZACIJE I PRI KOJOJ SE CIJENI NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE POSTIŽE RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE

Mislim da ce usmeni biti dan posli i u ponedjeljak.
Evo ovako mene zanimaju odgovori na ova pitanja sto ne mogu niakako dokuciti:

1.pri kojoj se cijeni na tržištu potpune konkurencije postiže ravnoteža
2.Restrektivna monetarna politika
3.Efekt istiskivanja
4.Zakon opadajućih prinosa?
5.Kojim se mjerama monetarne i fiskalne politike može utjecati na smanjenje platne bilance?

ETO HVALA !

[Justice4all]

POZDRAV!

Može li mi netko objasniti kako su povezani ZAŠTO aprecijacija valute dovodi do smanjenja izvoza? Tj . smanjenja konkurentnosti na tržišti.

Jasno mi je što je aprecijacija i kako ona nastaje. Ali ZAŠTO npr. ako je trenutno Hrvatska valuta aprecirana to nužno treba voditi ka nekonkurentnosti? Jer ukoliko je ona i depricirana to ne znači da bi porizvodi bili po nižoj cijeni?! a samim time ne bi bili konkurenti. Npr. ako je cijena mljeka u (usporedbi sa DEM radi stabilizacijskog programa) 3,8 kn po litri a u njemačkoj 1DEM i kada bi se KN depricirala tada bi litra mlijeka iznosila npr. 5,5kn a zašto bi to godilo izvozu? ( Jasno osim ako depricijajaciju ne bi prazila infalcija što je smiješno )

Jasno mi je pak da nerealno održavanje tečaja KN na toj razini čini veliki teret za gospodarstvo, te da već zaduženo gospodarstvo sve više zadužuje što je razlog da onda investitori ne žele ulagati u našu zemlju i teško je potaknuti porizvodnju.Treb optlatiti taj dug i probiti se kroz administratvne poteškoće što je teško. No to nema direktne veze sa aprecijacijom već sa zaduživanjem kao takvim koje nerealno jaka KN omogućava.

[TILA]

Pa imaš pravo.Ne znam zašto je to tako.Mislim da se u tekstu više pojavljuje izraz diskontna stopa,pa možeš taj izraz koristiti.


Sto bih tocno trebao odgovoriti na pitanje: Mikroekonomski uvjeti za poticanje i razvoj privrede Zna netko? Ako nista drugo, barem hint gdje se to nalazi....

Ja mislim da je to kod riješavanje problema tranzicije jer ne znam na kaj bi se drugo to moglo odnositi

-liberalizacija domačeg tržišta i vanjske trgovine
-ukidanje kontrole politike cijena
-smanjenje carinske zaštite u cilju slabljenja domačih monopola
-konvertibilnost domaće valute
-razvoj financijskih institucija i uvođenja tržišta kapitala
-privatizacija društvene imovine

[Frenki]

Nema 2, ima ih 7

• Sudbina mnogih zemalja u razvoju je izvan njihove kontrole
• Globalizacija je selektivna u pogledu liberalizacije
• Marginalizacija zemalja u razvoju
• Povratak kolonijalizma pod vodstvom MMF-a, Svjetske banke i međunarodnih sporazuma
• Nemogućnost izbora zbog „ jednog rješenja koje je dobro za sve „
• Redukcija suvereniteta država
• Nove kulturne vrijednosti

[Justice4all]

POZDRAV!

Može li mi netko objasniti kako su povezani ZAŠTO aprecijacija valute dovodi do smanjenja izvoza? Tj . smanjenja konkurentnosti na tržišti.

Jasno mi je što je aprecijacija i kako ona nastaje. Ali ZAŠTO npr. ako je trenutno Hrvatska valuta aprecirana to nužno treba voditi ka nekonkurentnosti? Jer ukoliko je ona i depricirana to ne znači da bi porizvodi bili po nižoj cijeni?! a samim time ne bi bili konkurenti. Npr. ako je cijena mljeka u (usporedbi sa DEM radi stabilizacijskog programa) 3,8 kn po litri a u njemačkoj 1DEM i kada bi se KN depricirala tada bi litra mlijeka iznosila npr. 5,5kn a zašto bi to godilo izvozu? ( Jasno osim ako depricijajaciju ne bi prazila infalcija što je smiješno )

Jasno mi je pak da nerealno održavanje tečaja KN na toj razini čini veliki teret za gospodarstvo, te da već zaduženo gospodarstvo sve više zadužuje što je razlog da onda investitori ne žele ulagati u našu zemlju i teško je potaknuti porizvodnju.Treb optlatiti taj dug i probiti se kroz administratvne poteškoće što je teško. No to nema direktne veze sa aprecijacijom već sa zaduživanjem kao takvim koje nerealno jaka KN omogućava.

Vidim da nitko nije odgovorio pa sam se ja potrudio i smislio nešto...nisam siguran jel to baš to...
Naime ako se Kuna aprecira onda se onemogućava izvoz iz čistog razloga što je relana vrijednost nekog proizvoda veća od tečajne vrijednosti kune. Npr.
Ako imam litru mlijeka za koju je potrebno da se pokosi trava , pomuze krava, dostavi mlijeko kamionom i, smpremi u flašu i onda proda po relanoj cijeni zbog svih tih troškova za 6kn a na hrvatskom tržištu se ona prodaje za zbog toga što je tečaj kune precijenjen spram drugih valuta i on iznosi 4kn netko treba pokriti te dvije kune manjka. Pogotovo ako bih htio izaći van sa tim mlijekom koje može biti fenomenalno ali sa cijenom od 6kn+još dodatni troškovi carina i puta onda IZVOZ postaje potpune NEKONKURENTAN.

To znači da sam osuđe mprodavati na svome tržištu, ali zbog liberalizacije tržišta mlijeko iz cijeloga svijeta po niskoj cijeni može doći i ja još dodatno postajem nekonkurentan i u vlasitij zemlji ... JUPI! :cry: :smt010


A kako pokriti te dvije kune? ZADUŽIVANJEM U WTO-U :D :D i prodajom sveg državnog, tj. sruštvenog vlasništva koje se goidnama mukotrpno sticalo pojednicaima za male pare :smt010 :smt010 :

DAKLE nužno je potreban deprecijacija valute i poticanj izvoza i investicija... :smt006

[TILA]

sto se ima za napisati za Nordijski model osim da je mjesavina dva eu modela: anglo-saksonskog baziranog na ekonomskom liberalizmu i kontinentalnog modela baziranog na velikom javnom sektoru... to je sve?

pa onda nadodaš na koja dva područja temelje uspjeh skandinavske zemlje,pa malo spomeneš konkuretnost,efiskasnost javnog sektora i to bi bilo to po meni

[annie sk]

pa onda nadodaš na koja dva područja temelje uspjeh skandinavske zemlje,pa malo spomeneš konkuretnost,efiskasnost javnog sektora i to bi bilo to po meni
aha, temelje uspjeh na aktivnoj ulozi u razvoju nacionalne ekonomije i na visokom stupnju angazmana i odgovornosti za socijalnu ukljucenost u blagostanje ukupne populacije.
i to je to?! da.. prelagano mi je to za pitanje..

[malimrav85]

Moram vas pohvalit da čovjeku dajete super savjete. :-D On vas pita jedno vi mu pričate nešto drugo.
Ostao mu je rim pa mu je onda smislenije da ide na neke kolokvije nego da čeka da da rim pa onda uči jedno po jedno.

@Kancelar
Moje je mišljenje da uz rim možeš ići na kolokvije iz ep i ejp. Kp ne. Za svaki kolokvij iz ep ti treba 7-10 dana, ako kažeš da te zanima to područje i manje.
Mislim da ti je pametno da ideš na kolokvije iz ejp i ep i s time učiš paralelno rim. U slučaju da daš rim u 4. mjesecu već ćeš praktički u 6.mjesecu imati dva ispita sa druge godine.
Sretno!
:smt006

[Hell's Angel]

Može li mi netko reći dal je zamka nezaposlenosti i skrivena nezaposlenosti jedno te isto? :oops:
ne!
o zamci nezaposlenosti možemo govoriti kada su prava nezaposlenih takva da im se "ne isplati" zaposliti se.
primjer: naknada za nezaposlenog muškarca sss iznosi 700 euro, a zaraditi bi mogao recimo 800 euro. ne isplati mu se raditi. to je zamka nezaposlenosti -- prava nezapolsenih su takva da djeluju destimulativno na zapošljavanje.

skrivena nezaposlenost postoji kada postoje ljudi koji su zaposleni, ali ne stvaraju novu vrijednost.
primjer: imali smo toga i previše u rh. mnoga poduzeća imala su stotine zaposlenih, a proizvodili nisu ništa ili gotovo ništa. ti ljudi ne stvaraju novu vrijednost.

*ovo nisu baš stručna objašnjenja, davno je bila moja ekonomska, ali mislim da možeš skužiti otprilike u čemu je bit.

[ryana]

S obzirom da mi se više ljudi javilo da im podijelim savjete oko polaganja ovog ispita oglasit ću se ovdje 8)
Pipl nisam vam ja baš materijal za dijeljenje naputaka za učenje :smt005 al eto mojih dojmova:

Napominjem da iznosim samo svoje mišljenje koje sam stekla tokom učenja i polaganja ovog predmeta,tako da postoje ljudi koji će se složiti samnom, a postoje oni koji neće.

Literatura:
Od literature sam koristila glavnu knjigu,sažetke iz samulesona i starog i novog te skripte sa pravokutnika (blažene bile) + http://www.limun.hr i mukotrpno googlanje za sve što nisam razumjela (a tog je bilo puno) i najviše mi je to oduzimalo vrijeme.
Po meni je literatura sama po sebi apsolutno grozna,raspršena i neorganizirana. Uzroke inflacije,lombardni krediti i sl. objašnjenja nisam našla u knjizi (što po meni bi trebalo pisati s obzirom da tomu knjiga i služi-da me nauči nešto, a ne da se osjećam kao da sam uletila u raspravu doktora ekonomije). Dakle, po meni knjiga treba biti pisana na način da se autor obraća studentima od kojih većina nije imala doticaj sa glavninom ovih ekonomskih pojmova.
Pojmovnik u kojem imaju dotični pojmovi mi je grozan,nigdje zdravoseljačkog,razumnog objašnjenja pojmova nego za jedan pojam moram na internetu potražiti još 2-3 koja se spominju u definiciji da bi uopće razumjela dotičnu definiciju.Baš super...

Hvala Bogu imala sam pomoć svoje mame koja je diplomirani ekonomist i imala je priliku upoznati
se sa dijelovima dotične literature i dijeli iste dojmove kao i ja...
Jedina knjiga za koju imam stvarno pohvalu jest novi samuelson,svaka čast,vrlo čitljivo i razumljivo.

Vrijeme koje sam izdvojila za ovaj predmet je oko 3,3 ipo tjedna udarnog učenja tipa 6 sati,nekad više nekad manje, s tim da ne računam razvlačenje ovog predmeta od 2.mjeseca koje nije imalo niti svrhu niti sam se ičega sjećala što sam tada pocrtavala i kakti prolazila.Puno efektnije je fino stisnut i gotovo.

Što se tiče profesora,ne mogu suditi o Rančiću jer nikad nisam bila na njegovom ispitu ali zato je Vedriš stvarno odličan profesor,ide na ruku i vidi se da nije nastrojen za rušenje nego za ugodan razgovor u kojem studenti mogu izraziti svoje stečeno znanje.Svaka pohvala njemu i takvom načinu prilaženja studentima,šteta što nema više takvih profesora :smt011

[Josip Broz Tito]

Evo da se i ja oglasim-slažem se,literatura konfuzna,za predmet treba oko 3 tjedna rada,ili 2 vrlo intenzivnog...
Samuelsona naučiti iz sažetaka...zaista nije problem to,iako je potpuno nerazumljivo :)
Doktrine ubijati,a toga ima samo 46 str...
E sad članci...jako dobro naučiti članak o ind.politici,privatizaciji,ona međunarodna čuda, stabilizacije,ostali su dosta općeniti i lako ih se uči,a može se i muljati.
Ispitivači
Znam da je kod Vedriša prolaznost 100 % maltene :) samo kod njega 5 nema ako nemaš puno bodova,ali ako ste za prolaz radije njemu idite...tak sam čuo
Rančić-kod njega sam bio,uglavnom potvrdi ocjenu iz pismenog,lik je legenda stalno ti ismijava odgovore ali to radi na jako simpatičan način :-D vrlo opuštena atmosfera na usmenom.
Ako naučite nemate s ovim predmetom problema.

[tout le monde]

nije bitno...
nama sui ti kolokviji bili podjeljeni na
1. doktirne + prva tri članka + ne znam kolko poglavlja od Sama ( po redu :)
2. ostali članci + ostatak Sama
dakle, po redu sve... :D

nego, kaj mene zanima...
dal mi moze ko malo opisat prof Vedrisa... :-D mislim, kaj pita najvise? dal se trbam bojat pada?
izlazim sad na usmeni u ponedjeljak na temelju kolokvija pa me zanima na kaj da vise usredotocim paznju kod ponavljanja...
dal je to onako 'pravi usmeni' ili je vise manje 'spojit lice s textom'????
thx

[Jaca]

Inflaciju moraš znati definirati i nabrojati vrste; na str.406. ti se nalazi inflacija cijena, odnosno u poglavlju 20., zatim u poglavlju 21., str. 439.imas naslov koji glasi Indexi cijena i inflacija, a predlazem i da jos malo zaviris u pojmovnik :) , i da, ima jos od samog pocetka poglavlja 32., mozda i najbolje objasnjeno. A sad nezaposelenost je jos vise "razbacana" po knjizi, ali predlazem poglavlje 31., od str.650-660 ti je sve što treba znati o tome (nemoj preskociti Okunov zakon, spominjali smo ga na predavanjima)...sretno! :)

[jankop]

ma nije mi problem naci podatke o inflaciji i nezaposlenosti,nego mi nije jasno kako moze to doci na pismenom ako nije u literaturi (a nezaposlenost nije,jer je u 31 poglavlju koje ne treba). a inflaciju sam nasao u samuelsonu,ali ne i vrste...eto,hvala na pomoci

[Andra]

Politika dohotka 1993.g.

Politika plaća morala je spriječiti nastavljanje rasta plaća i stvaranja troškovnog pritiska na rast cijena. Rast plaća u poduzećima nije smio nastaviti apsorbirati sredstva za proizvodnju i tako ju ugroziti.

- Bez dogovora sa sindikatima (raskid kolektivnog ugovora za zaposlene u državnoj upravi), mehanizam backward-looking indeksacije zamijenjen je forward-looking indeksacijom, što znači da su se plaće korigirale u skladu s očekivanim rastom cijena, dinamikom deprecijacije tečaja, primarnog novca i eskontnom stopom - ukupna masa plaća se u listopadu tako povećala za oko 25%, a u studenom i prosincu za po 4%.

- S druge strane, način obračuna naknada je ostao isti pa su one i dalje izračunavane na način koji je utvrđen u kolektivnom ugovoru, dakle, korigirane su s obzirom na promjenu prosječne plaće tijekom prethodna tri mjeseca. Time je još nekoliko mjeseci nakon uvođenja Stabilizacijskog programa zadržan visok tempo rasta naknada, što je imalo socijalni efekt, utjecalo na prihvatljivost Programa, a i u idućem razdoblju, s obzirom da za naknade nisu vrijedila navedena ograničenja kao za plaće, bio načinom isplate dohodaka u poduzećima koja su bila u lošijoj financijskoj situaciji.

- Daljnja politika plaća tijekom 1993. i 1994.g. U listopadu je zbog snažnijeg porasta cijena došlo do pada realnih plaća za oko 7% u državnim uslugama (2% u privredi), dok su plaće u studenom ostvarile realan rast od 7-8%, odnosno 4-5% u prosincu. Došlo je i do porasta udjela plaća i naknada te na njih plaćenih poreza, čime je ostvaren i rast proračunskih prihoda. Početkom 1994.g. plaće su se počele određivati sukladno načelu nultog rasta bruto platnog fonda, korigiranog za promjene zaposlenosti, čime su eliminirani utjecaji troškovi rada na cijene (realan rast od oko 3%).

- U svibnju 1994.g. je Vlada RH postigla sporazum sa sindikalnim središnjicama, HGK i udrugama poslodavaca o politici plaća do listopada 1994.g. - rast prosječnog mjesečnog bruto platnog fonda, korigiranog za zaposlenost, ograničen je na 2%, a to se odnosilo samo na poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu. Rast plaća u području javnih djelatnosti, s obzirom da predstavnici tog sindikata nisu pristali na Vladine prijedloge, reguliran je uredbom, koja je unutar javnih djelatnosti izdiferencirala više pravnih osoba, sukladno politici plaća (zdravstvo, lokalna samouprava i sl.). Prosječne su plaće od lipnja do listopada 1994.g. realno rasle po mjesečnoj stopi od 2,2%.

Ovakva politika plaća omogućila je i promjene plaća u industriji – povećanje u onima koje su povećavale aktivnost (turizam, graditeljstvo...), a smanjenje u onima koje su bile izvozno orijentirane, zbog jačanja domaće valute.

Zbog čega se u stabilizacijskim programima predviđa potreba socijalne zaštite (socijalni program)?

U stabilizacijskim programima se predviđa program socijalne zaštite zbog kratkoročnih nuspojava koje prate svaki stabilizacijski program. Proces tranzicije i stabilizacije sa sobom nosi velika ograničenja i restrikcije – nestabilnost, socijalne poteškoće, povećanje cijena, inflacija, otpuštanja, nezaposlenost, smanjenje realnih prihoda zaposlenih, smanjenje životnog standarda... samo su neke od mjera koje uzrokuju socijalne nemire pa stoga država, ako teži stabilnosti, mora i na njih imati pripremljene odgovore, putem mjera socijalne politike (direktne pomoći, intervencije, mjere socijalne skrbi i sl.).

UŽIVAJ!!!!

[nani777]

-uloga države u suvremenom gospodarstvu


ako bi netko bio tolko dobar pa mi objasnio...?

Mislim da je to..ispravljanje tržišnih promašaja poput monopola i zagađenja okoliša kako bi se povećala efikasnost(dakle povećanje efikasnosti tržišta), promicanje jednakosti (preraspodjela dohotka) putem poreza te makroekonomski rast i stabilnost odnosno reguliranje poreza, izdataka i novca -->smanjenje nezaposlenosti i inflacije.
Nisam sicher, ali to bi moglo biti to
:smt006

[kitty]

ekipica, evo, ja si dala truda pa malo procackala po netu i nasla ovo

http://www.truestudio.net/temp/nikola/ekonomika.pdf

(btw, ste vi znali da je vern uuuuzasno tezak..? upozorenja radi, nemojte bas po ekonomskim forumima ici, pozeljet cete si prerezati zile skriptom..)

uzivajte :smt006

[cuncuni]

kameralizam i što nam je kameralizam ostavio u nasljeđe ( WTF ??), uzroci globalizacije, njene pozitivne i negativne strane?? gdje je to?
ovo s kameralizmom što nam je ostavio u nasljeđe ni ja mu nisam znala odgovoriti pa sam nekaj bezveze u vezi zoga pričala, moram priznat da me iznenadio s tim pitanjem ali u stvari to je bilo podpitanje ( onak kao usput )jer je on očito ciljao na nešto o kameralizmu što ja nisam rekla pa mislim da je to zato. ja neznam o tome niš osim ovak općenito 2 rečenice samo o kameralizmu ,a uvjeti globalizacije, to ti je ono što sve utječe na svijetu da se stvara globalizacija: želja za lakšim trgovanjem, bolji pristup svim resursima jer je bolja povezanost i bla bla bla ,tu mo'š pričat o tome 3 dana, a ovo negativne strane to je ono kritika globalizacije iz razvijenih i nerazvijenih zemalja a pozitivne me pitao kao što ja mislim zašto je globalizacija dobra ,to isto iz glave mu odgovoriš ....
nadam se da sam pomogla :smt006

[nobody0770]

Čekaj,nemojte me zezat da se ovaj ispit da spremit u tjedan dana..neki dan dobih knjige i uvidjeh da toga ima hrpa,trebalo bi mi bar tjedan dana da pročitam...Što trebamo učiti uopće iz te ekonomske i kako?Da ne bi učio sve ko debil...Čuo sam da samo sažetke iz Samuelsona kao,a šta s ovim drugim..unaprijed zahvaljujem... :smt006

[mariaa]

Ja isto mislim da se to da spremiti u tjedan dana, ali sve je to relativno. Ja sam ucila i manje i dobila 4.

Trebas nauciti sazetke-nista vise od toga, eventualno manje jer kad krenes citati, vidjet ces da i tamo ima nepotrebnih stvari. Samuelson ti se na kraju svede na par osnovnih pijmova koje trebas znati.

Što se tice doktrina(onih 46 stranica) to trebas dobro nauciti-pozeljno iz knjige. Uvijek je jedno pitanje iz toga, kako na usmenom, tako i na pismenom.

A clanci...e sad...Najlakse ih je shvatiti ako njih procitas s razumijevanjem(a prilicno su jednostavni) i onda kljucne stvari uciti iz neke dobre skripte u kojoj postoji dobra selekcija tih bitnih stvari. Ja sam preskocila ovo citanje clanaka i svejedno polozila,ali moras doci do tih bitnih stvari, bilo putem pravokutnika bilo putem razgovora s kolegama koji to jesu dali.

[Andra]

Samuelsona sam ti rastezala sa pisanjem, al nemoj mislit da sam ja tu nešt razmišljala o tome dok sam ga pisala.. :-D slažem se s kolegicom, na kraju se sve svede na par pojmova koje moraš znati i to je to, a sve ostalo, bar što se samuelsona tiče je čista improvizacija.. Ja nisam, npr. ko kazneno da sjedneš i ne mičeš se sa strane dok ne naučiš, ovo sam pročitala i to je to idemo dalje...
A članci, tu ipak imaš više, moraš znat nabrajat one ciljeve, konsenzuse, preporuke i to, al nešt više ne, i tu ti se uvijek nadoveže pitanje: A KAK JE U HRVATSKOJ?? a to pohvataš dok čitaš te članke i opet čista improvizacija...

[Scarlet Legata]

možeš li malo pojasnit ovo drugo i četvrto pitanje?

a)kriza intervencionizma-imas onih cetiri skupina ogranicenja (nedostataka intervencionizma) i probleme koji su se potencirai naftnom krizom sedamdesetih (cijene su se ucetverostrucile itd itd..ma sve ti to pise u doktrinama, a cak je i u skripti dobro objasnjeno), i onda dolaze na scenu neoliberalne doktrine- monetaristicka i ekonomika ponude,
b)to se zapravo odnosi na odnosi na odsudstvo drzave i vlade u ekonomskom zivotu zemlje kad je bilo najpotrebije da se poduzmu neke radikalne mjere..

cmn ljudi.. indeksiranje- sto, kako (ona glupa 'kosarica' :evil: ) ..i restriktivna monetarna politika? :smt009

[snoopy:)]

Efekti restriktivne monetarne politike
* smanjenje novčane ponude
* povećanje kamatnih stopa
* smanjenje investicija i BDP
* smanjenje zaposlenosti

Vrste monetarne pol.
1. ekspanzivna (Ms raste brže od BDP)
2. restriktivna (Ms raste sporije od BDP)
3. neutralna (Ms raste proporcionalno s BDP)

to sam nasla na internetu...

[TILA]

i jos jedno:neoliberalisticki argumenti protiv aktivne industrijske politike?

Ja sam to polagala prošli semestar pa se točno ne sječam ali to su ti ili oni državni neuspjesi ili tržišni neuspjesi,pogledaj malo jer sad više ne znam dal su neoliberalisti za uplitanje države ili za samostalnost tržišta.al ako se sjećam dobo oni su za slobudu tržišta i tom slučaju ti je odgovor državni neuspjesi,ako sam u krivu onda ti je odgovor tržišni neuspjesi.valjda sam bar MALO pomogla,već mi je to izparilo :lol: :smt005

[snoopy:)]

1.prednosti i mane gubitka monetarnog suvereniteta


ja bih napisala ovo -
koristi od prelaska na jedinstvenu valutu-smanjenje transakcijskih troškova, nestanak valutnih rizika, smanjenje kamatnih stopa, pristup neograničenoj likvidnosti, razvitak tržišta kapitala...
a upozorava se na troškove krajnje supstitucije domaće valute stranom te potrebu ocjene troškova i koristi supstitucije.

ili mozda da gubitkom monetranog suvereniteta središnja banka gubi funkciju posljednjeg utočišta poslovnim bankama, izjednačava se unutarnji i vanjski dug, zemlja se odriče seignorage-a

[furia]

eh da, pogledajte si ovu prezentaciju, ima ukratko o nekim stvarima koje moramo učiti (lisabon, kopenhagen, konkurentnost, nordijski model - bolje napisan nego u knjizi)

http://oliver.efos.hr/razvoj/docs/vedris_2008.ppt


može mi netko reći koje TOČNO skripte vrijede za polaganje ispita jer ih imam bar 5 pa više ni sama ne znam iz kojih da učim !!!

samuelsona moš iz moje (pošalji mi mail na pp) - ima samo ona poglavlja koja trebaju (27 strana), a članke i ostalo ti je najbolje iz knjige. da objasnim zašto: iz skripte možeš samo naštrebat napamet jerbo nećeš shvatit kontext u kojem je pisano (svaki autor ima drukčiji pristup. na pismenom su ti ionako iz članaka samo nabrajanja i definicije pa ćeš to lako pohvatat po knjizi. čak i površno čitanje knjige (izostavi sve s brojkama, a toga je puno) dat će ti materijala da se izvučeš na pismenom ako ne znaš baš točan odgovor. u principu ti se članci svode na 30-ak pitanja, a doktrine probaj naučit dobro, pogotovo vrijeme, predstavnike, postavke i mjere. socijalizma ima puno bespotrebnog pa nauči samo najosnovnije.

[annie sk]

ponuda rada je broj sati koje stanovnistvo zeli raditi na poslovimakoji donose zaradu.
njezini elementi su:
1. radni sati - neki radnici imaju fleksibilno radno vrijeme, ali vecina ljudi ne mogu povecavati ili smanjivati svoje tjedno radno vrijeme
2. udio radne snage - posljednjih desetljeca se dogodio veliki priljev zena u radnu snagu sto se moze objasniti rastom realnih nadnica
3. imigracija - priljev legalnih imigranata nazire se putem zamrsenog sustava kretanja koji favorizira radnike sa vjestinama i njihove obitelji
zadnje vrijeme, imigranti su sve vise radnici koji vladaju sa relativno malo vjestina i neobrazovaniji su od onih iz proslih vremena

[kitty]

*otplata monetizacijom duga
ne kuzim taj dio uopce u knjizi, kao da je pisano nekim cudnim satanistickim formulama.. :smt010



Monetizacija duga jednostavno znači da si država isprinta onoliko novca koliko joj treba da plati dugove, ali to vodi do velike inflacije jer za taj novi tiskani novac nema pokrića u zlatnim ili drugim rezervama. Vjerovnik sigurno neće htjeti primati bezvrijedan papir za svoj dug uslijed takve situacije. Neodgovoran način otplate, kratkoročna mjera, dalekosežne negativne posljedice na gospodarstvo i rejting zemlje. Ne treba učiti formule.

[nani777]

PITANJE VEZANO UZ CLANKE:

znam da se treba znat onaj dujsinov clanak o hravtskoj i EU, ali onaj PRETHODNI - aleksandra bogunovica - "EU - stanje i perspektive"...sta je tu bitno znat?? :? sve nesto pricam ti pricu tj. ponavljam ti pricu
Pa ja mislim da treba znati onako općenito o strukturi stanovništva, kakve su tendencije, isto tako nešto o kretanju BDPa i nezaposlenosti....tek toliko da znaš par suvislih rečenica složiti o današnjem stanju i kako bi se to trebalo u RH str. 214
U principu nema ništa extra, sve je vrlo općenito

[furia]

može li netko odgovoriti na ova pitanja?

Glavni instrumenti monetarne politike
operacije na otvorenom tržištu - kupovanje ili prodavanje državnih obveznica,
politika diskontne stope - određivanje kamatnjaka (diskontne stope) uz koju komercijalne banke mogu posuđivati novac od centralne,
politika obveznih rezervi - mijenjanje zakonskih odnosa obveznih rezervi na depozite kod banaka i drugih financijskih institucija

[Maat]

jel mi može neka pre-dobra dusa pomoc s ovim... naime clanak "mobilizacijom protiv šokova globalizacije" je iscijedio zadnju kap borbenosti iz mene. :smt005

gdje se, dakle, u tom clanku spominje odgovor na pitana:

- ŠTO JE globalizacija?
- prednosti globalizacije?
- kritika globalizacije iz razvijenih zemalja?
- kritika globalizacije iz nerazvijenih zemalja (7 grijeha globalizacije)?

pogotovo ovih 7 grijeha nigdje ne vidim. samo 6 pravaca. :smt010

- i dal treba znat ovo o sloveniji

[TILA]

Evo maat odgovori za tebe 8)

GLOBALIZACIJA
Globalizacija je proces kojim tržišta i proizvodnja u različitim zemljama postaju međusobno sve ovisniji zbog dinamike rasta trgovine robom i uslugama kao i zbog tokova kapitala i tehnologije

Prednosti globalizacije: povecanje protoka ljudi, robe i kapitala, brza razmjena informacija i tehnologija, iskoristavanje komparativnih prednosti zemalja u međunarodnoj trgovini i racionalizacija proizvodnje zbog odrzavanja konkurentnosti, snizavanje cijena kapitala i veca dostupnost stranim izvorima financiranja, razvoj poduzetnicke klime...

Kritika globalizacije iz nerazvijenih zemalja je: sudbina zemlje je cesto izvan njezine kontrole, određena vanjskim elementima, globalizacija je selektivna u pogledu liberalizacije (u korist razvijenih), marginalizacija zemalja u razvoju (osiromašenje i nerazvijanje ionako zaostalih podrucja), povratak ekonomskom kolonijalizmu pod okriljem svjetskih financijskih institucija, nametanje zapadnih ideja i rjesenja kao univerzalnih dogmi, redukcija suvereniteta drzava (velike sile, multinacionalne kompanije, međunarodni kriminal), nametanje zapadne kulture potrosnje manje razvijenim zemljama putem medija...

Kritika globalizacije iz razvijenih zemlja: globalizacija smanjuje nadnice zbog dolaska strane radne snage iz siromasnijih zemalja, dovodi do otpustanja domacih radnika zbog premjestanja proizvodnje u manje razvijene zemlje zbog manjih troskova radne snage i
poslovanja, iskljuciva izvozna orijentacija vlastite zemlje i ostalih zemalja svijeta vodi do kolapsa svjetskog gospodarstva zbog hiperprodukcije i hiperponude na trzistu, drzava gubi socijalne i zastitne funkcije radi imperativa konkurentnosti, kriza legitimiteta jer o vaznim pitanjim ne odlucuje izabrana vlast u drzavi nego WTO, MMF, eurokrati EU, tiranija financijera i bankara - nametanje Washingtonskog konsenzusa radi bogacenja bogatih!

[kitty]

mohikanac strikes again 8)

Mislim da će vam ovaj kratki prikaz financijskog sustava od strane HNB-a pomoći u širem pregledu cjelokupne mreže financijskih institucija u Hrvatskoj od kojih se mnoge spominju u člancima ekonomske politike. Ekonomska politika vam može objasniti temeljne pojmove ekonomije, može vam dati uvid u temeljne gospodarske probleme društva i u makroekonomski okvir njihovog rješavanja, ali to je samo «vrh sante leda». Prikaz je ujedno pokazatelj isprepletenosti gospodarstva i prava jer u svim tim institucijama kojih je rad određen zakonima i drugim propisima, ključne uloge igraju specijalizirani pravnici. Tako da ćete u predmetima na narednim godinama obraditi većinu tih institucija i njihovih djelatnosti: Financijsko pravo – Ministarstvo financija, HNB, dijelom banke, FINA ; Radno i socijalno pravo – mirovinski sustav , društva, fondovi, osiguranje, REGOS ; Pravo društava – burza, Središnja depozitarna agencija, HANFA ; Izborni predmet bankarsko pravo...

Za sada vam je za potrebe ekonomske dovoljno da ukratko naučite od čega se sastoji financijski sustav s naglaskom na HNB-u (pojam, ovlasti, instrumenti) budući da je kao središnja banka obuhvaćen literaturom i za ovaj predmet, važnosti poslovnih banaka radi kreditiranja države, poduzeća, građana vezano uz vanjski dug. Dijelovi gradova obuhvaćaju i valutu (tečaj) te devizni sustav.

No, tko želi ostaviti dobar dojam kod ispitivača sigurno može na usmenom koristiti osim primjera aktualnih gospodarskih problema i primjere iz djelatnosti pojedinih dolje navedenih institucija vezano uz dio gradiva koji odgovara. S obzirom na stanje u RH, uz kritiku istih, naravno!

Dakle, preporučam pročitati - bar informativno, da si otprilike smjestite sve to :


FINANCIJSKI SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJ

Financijski sustav neke zemlje čine njezina valuta, platni sustav, financijska tržišta, financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad. U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, čiji rad regulira i nadzire središnja banka – Hrvatska narodna banka (HNB). Poslovne banke najaktivnije su financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala.

Domaća i službena valuta za sve transakcije u RH je kuna. U platnom sustavu fizičke i pravne osobe obavljaju sve bezgotovinske platne transakcije u zemlji i s inozemstvom preko poslovnih banaka. Same poslovne banke svoje međusobne bezgotovinske platne transakcije obavljaju preko HNB-a. S druge strane, HNB preko poslovnih banaka regulira količinu gotovog novca u optjecaju. Funkcioniranje platnog sustava u zemlji regulira i nadzire HNB.

Na novčanom tržištu poslovne banke prikupljaju slobodna novčana sredstva i pozajmljuju ih fizičkim i pravnim osobama. Banke pozajmljuju likvidnost i međusobno na tzv. međubankovnom tržištu, a povremeno uzajmljuju likvidnost na novčanom tržištu i od drugih pravnih osoba koje nisu banke. Banke to mogu činiti neposredno ili uz posredovanje Tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. (poznato kao Tržište novca Zagreb, TNZ).

Na tržištu kapitala banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujući kapital fizičkim osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tržištu kapitala, i ulažući u instrumente tržišta kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tržištu. Ulagati u instrumente tržišta kapitala mogu i sve druge pravne i fizičke osobe, uz posredovanje licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebačke burze (ZB ili, engleskom kraticom, ZSE). Za urednu namiru transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala zadužena je Središnja depozitarna agencija (SDA).

Na deviznom tržištu banke zadovoljavaju domaću potražnju za stranom valutom kao i inozemnu potražnju za domaćom valutom. Uz banke, na ovom su tržištu aktivni i ovlašteni mjenjači, čije poslovanje regulira HNB, a nadzire Devizni inspektorat Ministarstva financija. Preko ovlaštenih mjenjača odvija se trgovina fizičkih osoba stranom gotovinom i čekovima, dok uz te poslove banke obavljaju i sve druge vrste trgovine stranom valutom, s fizičkim i pravnim osobama. Banke (i država) povremeno trguju stranom valutom i s HNB-om, neposredno ili na tzv. deviznim aukcijama, a HNB kroz te transakcije regulira cijenu domaće valute na deviznom tržištu.

Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u RH čine još stambene štedionice i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Stambene štedionice potiču nacionalnu štednju i stambeno zbrinjavanje tako što prikupljaju štednju fizičkih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita. HBOR ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva. Interese bankarskog sektora kod nadzorno-regulatornih institucija i u javnosti zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruženje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Nebankarski sektor financijskih posrednika čine društva za osiguranje, društva za lizing, društva za upravljanje mirovinskim fondovima i društva za upravljanje investicijskim fondovima, čije poslovanje regulira i nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). HANFA regulira i nadzire i poslovanje tzv. pomoćnih financijskih institucija kao što su brokerska društva, društva za investicijsko savjetovanje, uređene burze, posrednici u osiguranju i sl. Štedno-kreditne zadruge, najbrojnija skupina nebankarskih financijskih posrednika, morat će se tijekom 2007. godine transformirati ili u štedne banke prema Zakonu o bankama ili u kreditne unije u skladu s novim Zakonom o kreditnim unijama. I poslovanje štednih banaka i poslovanje kreditnih unija regulirat će i nadzirati HNB.

Uz aktivnosti HNB-a i HANFA-e, glatko funkcioniranje hrvatskoga financijskog sustava ovisi i o aktivnostima nekih drugih nadzorno-regulatornih i pomoćnih financijskih institucija. To su, primjerice, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja nadzire sustav zaštite depozita kod bankarskih financijskih posrednika, i Uprava za financijski sustav Ministarstva financija RH, koja u suradnji s drugim institucijama priprema zakonske prijedloge iz sfere financijskog poslovanja. Tu su također Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Središnji registar osiguranika (Regos) i Financijska agencija (Fina), institucije koje pružaju specifične pomoćne uloge ostalim sudionicima na domaćem financijskom tržištu.

za sada je ovak drugacijom bojom napisano cisto da ga uopce uocite, kasnije ce biti prebaceno na prvu stranicu topica. :smt006

[nani777]

Moželi mi netko objasniti prednosti ulaska malih zemalja u EU te
str 224-227 u knjizi
to bar možeš pročitati da ti sad ne pišem :-D

Pa dakle, mislim da tu možeš uključiti one osnovne prednosti kao što su veće unutrašnje tržište, mogućnost financiranja iz raznih fondova EU, razvoj demokracije, efikasnije održavanje mira i sigurnosti, veća zaštićenost od agresije, mogućnost adekvatnijeg i efikasnijeg uključivanja u međunarodne globalizacijske trendove...dakle samo općenito, nema tu ništa extra :-D
eventualno ne bi bilo loše znati kako se dijele kompetencije između unije i država članica


Moželi mi netko objasniti prednosti ulaska malih zemalja u EU te mane i prednosti gubitka monetarnog suvereniteta?
E a koristi od gubitka monetarnog suvereniteta su ti smanjenje transakcijskih troškova(troškovi zamjene 1 valute u 2), nestanak valutnih rizika(aprecijacije, deprecijacije domaće valute), smanjenje kamatnih stopa, razvitak tržišta kapitala
Mane - prestanak vođenja samostalne monetarne i tečajne politike, gubitak seignorage-a(viška prihoda nad rashodima središnje banke), izjednačava se unutarnji i vanjski dug, centralna banka nije više zadnje utočište poslovnim bankama...
mislim da je to dovoljno
:-D

[furia]

može li netko objasniti proces tranzicije?

prijelaz iz sustava planske privrede u tržišno gospodarstvo.

obilježja tranzicijskih zemalja:
- državno/društveno vlasništvo
- investicije prema političkim kriterijima
- sanacija gubitaka poduzeća izdržavnog proračuna
- prilagodba poslovanja postizanju boljih poslovnih rezultata (nemoj reć profit, jer to nije to, poslovni rezultati se više odnose na količinu proizvedenih proizvoda, rast i razvoj poduzeća, doprinos većem zapošljavanju itd.)
- nepovoljna gospodarska struktura
- niska kvaliteta i konkurentnost proizvoda i usluga
- višak novca u opticaju
- nestašica roba i inflacija

[legionar]

Mnogo lep pozdrav svima ! Zanima me kome se mogu obratiti za skriptu od Samuelsona negde sam procito da neko ima ali mrzi me da sad trazim 11 strana pa molio bi ako neko zna da kaze pa da ga kontaktujem...hvala unapred
Sve što bre mogu da ti kažem jeste da se goniš s ovakvim natpisima u lokaciji i sigu u preko drine u 3 pm, što dalje od ovog foruma....

[Löwin Lily]

A ja ti poručujem da naučiš hrvatski kad si već došao ovde da studiraš!
I pogledaj u rečniku šta su interpunkcije, mili!
Čao!
:-D

[nani777]

Da li mi netko moze reci sto trebamo nauciti iz prvog clanka,Lissez faire kao ek.pol RH i iz clanka o privatizaciji?
Znam da se trebaju znati fate privatizacije,ali sto jos i koliko opsirno?
Dakle trebaš znati da nam je realni sektor zaostao zbog navednih uvjeta, da smo živjeli iznad mogućnosti, zatim koji su instrumenti za razvoj gosp. --> smanjiti troškove javne uprave(subvencije, kamate, kapitalni rashodi etc.), sanacija platne bilance, obrazovanje, investicije-po rečenicu o svemu.
O privatizaciji faze, od kad do kad, obilježja pojedine faze 154-158 str. i ofkors da je loše provedena, da su pravni propisi bili nedostatni, to sve onako da znaš dvije općenite rečenice sklepati ako te pitaju. :smt006

[legionar]

Politika dohodaka stab programa 93, što o tom treba?
reforma tržišta u rh i primarno i sekunadarno tržište?wtf? gdje je to?

[annie sk]

primarno trziste u financijskom smislu je ono na kojem se inicijalno plasira i distribuira nova emisija vrijednosnih papira.
sekundarno ili transakcijsko trziste je ono na kojem se obavlja stalna kupoprodaja vec emitiranih vrijednosnih papira koji su u7 ruke investitora dosli rasprodajom na primarnom trzistu. na njemu se ne prikupljaju nova novcana sredstva ves se samo mijenja vlasnik vrijednosnice ( znaci preprodaja vrijednosnih papira)
u smislu plasiranja robe je primarno trziste ono na koje proizvodac primarno cilja za plasman svojih proizvoda i usluga - gdje izvozi npr 90% svojih proizvoda, sekundarno je ono na koje izvozi preostalih 10%
problem RH je struktura izvoza i uvoza. uvoz jos uvijek premasuje izvoz sto uzrokuje deficit trgovinske bilance. treba povecavati izvoz u RH, povecati konkurentnost hrvatskih proizvoda na stranim trzistima

politika dohotka u stab programu 1993. se temelji na indeksaciji plasmana putem kolektivnih ugovora, rastu placa nesrazmjerno rastu produktivnosti rada, uz visoku placu jaca i porezna presija sto smanjuje profit i konkurentnost

[legionar]

Misli li se pod pitanjem "dva pristupa ind. politike" na BOOTOM UP i TOP DOWN pristup ili na biranje pobjednika i stvaranje institucionalnog okvira za prilagođavanje privatnog sektora :?:

[TILA]

a da nije to možda strukturalizam i neoliberelizam?

[snoopy:)]

mislim da su pristupi ipak bottom up i top down.
za biranje pobjednika i stvaranje inst.okvira bi pitanje glasilo - pristupi ind.pol. za zemlje u tranziciji, ili tako nesto...

a strukt. i neoliberal. su 2 oprecna razmisljanja i obicno pitanje bude takvo da znas da te traze da napises nesto jednom ili drugom, ili oba.

ispravite me ako sam u krivu :smt002

[nani777]

Ako se radi o dva pristupa suvremene industrijske politike onda idu bottom up i top down, ako ne onda se radi o strukturalizmu i neoliberalizmu, bar ja tako mislim. Iako sumnjam da će ti biti tako općenito pitanje, vjerojatno će ti biti ukazano na što se odnosi. Na kraju uvijek možeš asistenticu pitati.
Teoretski može biti i bottom up i top down; strukt. i liber,; pobjednici i gubitnici; horizontalne i vertikalne mjere ind politike....prema tome mislim da je pitanje loše formulirano i da će ti na ispitu ipak biti konkretnije.

[lucy8]

ma to ti je strukturalizam i neoliberalizam.

[TILA]

Kriterije se više ne sjećam ali evo o inflaciji

Inflacija- pad vrijednosti novca (uz rast opće razine cijena) uzrokovan prevelikim izdavanjem, tj. njegovom prevelikom emisijom. Opreka je deflacija koja se javlja kad se opća razina cijena smanjuje.

Zbog čega je inflacija štetna pojava?
Povećana količina novca rezultira njegovom eprecijacijom što utječe na cjelokupna privredna kretanja; nestabilnost cijena, smanjenje štednje i investicija, smanjenje životnog standarda, pad BDP-a, povećanje nezaposlenosti, socijalnu nesigurnost, nepredvidivost ekonomskih odnosa, političku nesigurnost i nestabilnost.

Stopa inflacije - postotak godišnjeg povećanja opće razine cijena.
Inflacijska ocekivanja-ugradena u ugovorima i neformalnim aranzmanima

3 vrste inflacije: umjerena - označava porast razine cijena koji previše ne remeti relativne cijene i dohotke; galopirajuća - stopa 50, 100 ili 200% godišnje, hiperinflacija - po krajnje visokim stopama, npr. 1000, milijun, milijardu % godišnje.
Uzroci (izvori) inflacije: a)inflacija potražnje - inflacija uzrokovana viškom potražnje za dobrima, npr. velikim povećanjem potražnje, b)inflacija troškova - inflacija koja nastaje na ponudbenoj strani tržišta zbog prevelikog povećanja troškova, c)inflacijska očekivanja (psihološka) - nastaje obično kod stanja hiperinflacije, kada građani žive u stalnom očekivanju porasta cijena i troškova života, d) strukturna - izazvana poremećajima u jednom sektoru privrede čime se izaziva opći porast cijena.

2 konačna učinka inflacije: a) prerazdioba dohotka i bogatstva između različitih skupina, b) iskrivljenja relativnih cijena i proizvoda različitih dobara ili katkada proizvodnje i zaposlenosti za ekonomiju kao cjelinu.

U suvremenim industrijskim ekonomijama inflacija je izrazito inercijska, tj. ona će se ustrajno kretati istom stopom sve dok ekonomski događaji to ne promijene.
Inflacija uslijed forsiranja potražnje (demand-pull inflation) teorija je ko¬ja uzrok porastu cijena vidi u poveća¬noj potražnji koja se najčešće financira kreditima i zajmovima. Ona je u svezi s teorijom inflacijskog jaza. In¬flacija zbog forsiranja potražnje, može se prikazati ili promjenama agregat¬nih izdataka, ili promjenama agregat¬ne krivulje potražnje, preko nivoa pu¬ne zaposlenosti i ouputa. Da bi infla¬cija rezultirala iz takvih promjena mo¬ra biti popraćena stalnim povećanjem ponude nominalnog novca. Povećanje ponude nominalnog novca može sa¬mo po sebi biti uzrok ekonomske pro¬mjene ili se može prilagoditi prekora¬čenju ponude drugih sektora.

Inflacija uslijed promjene potražnje(demand-shift inflation)
Inflacija zbog pritiska nadnica (wage-push inflation)
Inflacija zbog pritiska poreza (tax-push inflation)
Stagflacija- pojam iz ranih 1970-ih koji opisuje istodobno postojanje visoke nezaposlenosti ili stagnacije i ustrajne inflacije. Njezino objašnjenje uglavnom leži u inercijskoj naravi procesa inflacije.

[annie sk]

kriteriji za izbor grana koje ce se pomagati su eksterni ucinci, povezanost sa ostalim dijelovima gospodarstva, konkurentnost na svjetskim trzistima, dugo aktivizacijsko razdoblje i visok rizik investicija, regionalni razvoj, politicki razlozi pomaganja, reakcija na inozemnu drzavnu intervenciju. svaki treba u dvije recenice znati objasniti. to ti je u knjizi dobro objasnjeno. i bolje je industrijsku politiku procitati iz knjige.

[mona]

Zna li netko odgovor na pitanje:ključni elementi razvoja i skrivena nezaposlenost?

[Coccolino]

ključni elementi razvoja su ona 4 kotača

Skrivena nezaposlenost (hidden unemployment) je stanje u kojem je određeni broj ljudi zaposlen premda ti ljudi ne opravdaju nadnice koje primaju. To je stanje karakteristično za zemlje u razvoju gdje su ljudi većinom angažirani u poljoprivrednom sektoru, jer u drugim sektorima za njih nema odgovarajućeg posla. Oni ostaju na selu radeći na zemlji, ali je njihov doprinos proizvodnji jednak nuli :smt006

[Maat]

ljudi, sto je na kraju onaj "okunov zakon"?

evo sto ja mislim da je (iz samuelsona):
pitanje koliko smo spremni platiti vecu jednakost u vidu smanjene ekonomske ucinkovitosti obradio je a.okun u pokusu "propusne posude": pretpostavimo da posuda preraspodjele ima rupu, samo dio onoga sto bogati plate putem poreza zaista i stigne k siromasnima. potencijalne propusne rupe su: administrativni troskovi i sl. onda preraspodjela u ime jednakosti ide na teret ekonomske ucinkovitosti, tj. redistributivne mjere smanjuju proizvodnju smanjujuci poticaje za rad i stednju.

...a na proslim stranicama sam nasla neko potpuno drugacije objasnjenje okunovog zakona pa mi sad nije jasno jel to taj? :?

[Lipstick Girl]

Politika dohodaka
je politika upravljanja plaćama. U stabilizacij. programu 93. ona se temelji na:
indeksaciji plaća putem kolektivnih ugovora
rastu plaća nesrazmjerno rastu produktivnosti rada (nerealno visoke plaće)
uz visoku plaću jača i porezna presija
ovo dvoje skupa smanjuje profit i konkurentnost
plaće su uglavnom rasle u turizmu, graditeljstvu, ugostiteljstvu i trgovini, a padale u strojogradnji i većem dijelu....

a na pitanje hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 10 godina? što bi tu točno sve trebalo obuhvatit?
i jel mi moze netko rec nesto o reformi tržišta rada?

[Maat]

Grupa D

1. Ekonomika ponude - cilj i sredstva
2. Koje prednosti možemo očekivati od ulaska Hrvatske u EU
3. Politika dohodaka iz SP 1993
4. Nove teorije rasta
5. Kojim instrumentima fiskalne i monetarne politke možemo sanirati deficit platne bilance

Grupa C je bila neusporedivo lakša :(

zbilja je grupa D bila prepreteska!! nove teorije rasta! ok to ima u sazetku al je nekak... sitnica :shock:
ja sam bila C, pomolila sam se tu vecer i izgleda da je upalilo. :smt005 ali i u njoj je bilo zgodno pitanje o elasticnosti potraznje. a bas sam to skriptirala i jos prepisala dio iz vranjicana u skriptu, al rekoh ma neece to valjda nikad bit. i zbrisala. :?

da, masovno se culo na hodnicima: "ma samo seri bezveze". (ljudi izlaze i savjetuju kolegama) ...pa mislim, onda se dolazi na forum i prica i zastrasuje kak se sve napisalo a nisu se dobili bodovi! ne moze se bas "srat" nijedan ispit pa ni ovaj. mozes prepricat nesto svojim rijecima, ali nista bez da se ucilo. je da se moraju neke stvari ucit napamet i pregrist svoju nezainteresiranost za njih ali na samom pismenom treba bit kolko-tolko egzaktan. bas me zanima, ja sam nekak sigurna da sam ok napisala... pa me zivo zanima kak ce mi biti ispravljeno. (radije cu onda komentirat) :smt005

uf, ko ce do ponedjeljka cekat...

[niki_5]

jel mi moze netko odgovorit ili mi bar rec di to mogu nac, na pitanje iz grupe D(ja mislim) politika dohotka u sp 1993. i kao se instrumentima monetarne i fiskalne politike moze sanirati deficit platne bilance.

hvala!!!

p.s. jel vedris pita puno samuelsona??

[annie sk]

politika dohodaka 1993. ti je na stranici ili dvije iza, dosta opsirno objasnjeno pa si procitaj.
instrumenti fiskalne politike su oporezivanje i izdaci zemlje. upravljanje prihodima i rashodima drzave i upravljanje drzavnom imovinom. osnovni instrument fiskalne politike je proracunska potrosnja ( dakle, izdaci za drzavna tijela, zdravstvo, skolstvo itd..). s obzirom na to, sanacija platne bilance bi se vrsila smanjenjem rashoda drzave i povecanjem prihoda, tj. primarno povecati izvoz nad uvozom i smanjiti proracunsku potrosnju na neke stavke ( npr. drzavna tijela - Stipetic pise o skupoj drzavnoj upravi) i taj novac preusmjeriti na podrucja koja ce davati kapital.. npr. poduzeca, tvornice..
monetarna politika je upravljanje novcem, kreditom i bankarskim sustavom. njezini instrumenti su operacije na otvorenom trzistu - kupovanje ili prodaja drzavnih obveznica; politika diskontne stope - odredivanje kamatnjaka koji se zove diskontna stopa, uz koje banke clanice mogu pozajmljivati novac od centralne banke; politika obveznih rezervi - mijenjanje zakonskog odnosa obveznih rezervi na depozite kod banaka i drugih financijskih institucija

mislim da se to trazi u odgovoru, ne znam sto bi se tu jos trebalo napisati.
Vedris ne pita previse Samya ( sto ne znaci da ga ne pita uopce ), vise ga voli Rancic pitati

[legionar]

Konvertibilnost je pitanje iz stare literature. BDP je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednosti dobara i usluga koji su proizvedeni u zemlje tijekom zadane godine izraženo u novčanima jedinicama. Izražava se kao tok proizvodnje ili kao tok prihoda odnosno trošova. Imaš o tome u 21 poglavlju Samuelsona.

[annie sk]

normalna nezaposlenost ukljucuje sezonsku i frikcionalnu. sezonska nezaposlenost - posljedica snaznih varijacija gospodarskog procesa u odredenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatisja ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena.
frikcionalna nezaposlenost se javlja zbog neprestanog kretanja ljudi izmedu podrucja i zaposlenja ili kroz razlicite stadije zivotnog ciklusa, tj ukoliko prijelazi s jednog radnog mjesta na drugo zahtijevaju odredeno vremensko razdoblje izvan rada uzrokovano nesavrsenoscu obavijestenosti i mobilnosti.
obicno se pretpostavlja da je takva nezaposlenost kratkotrajna buduci d apodrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajucih radnih mjesta.
strukturalna nezaposlenost oznacava nepodudarnost izmedu ponude i potraznje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. nepodudarnosti se mogu javiti zato sto potraznja za jednom vrstom rada raste dok se potraznja za drugom vrstom rada smanjuje u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagoditi.
ciklicka nezaposlenost ili konjukturna je posljedica opceg nedostatka potraznje na trzistu roba i time na trzistu rada. ona se javlja kad je sveukupna potraznja za radom niska. kad se smanjuju potrosnja i proizvodnja, nezaposlenost se povecava.

[G.Blue]

mene je to danas pitao na usmenom. uglavnom, plusevi su ulazak na puno veće tržište, veće kretanje novih tehnologija, prirodnih resursa koji nam nedostaju, radnika; iskoristili bismo prednosti koje proizlaze iz ekonomije razmjera - u onim područjima gdje u EU postoji mala heterogenost preferencija (zajedničko tržište, zajednička sigurnosna politika ); privukli bismo strane ulagače (koji bi bili više zainteresirani za RH zbog sigurnije pravne regulative - ulazimo u europski pravni prostor), ulazimo u njihov ekonomski prostor...itd.itd...

nedostatci proizlaze prvenstveno iz činjenice da nismo ispunili Kopenhaške kriterije za ulazak u EU (stabilne institucije, povećati konkurentnost..), dakle, na europskom tržištu nećemo biti konkurentni i opet ćemo uvoziti... možeš pričati o nedostatcima gubitka monetarnog suvereniteta i prelaska na euro.. (to je među zadnjim lekcijama) Sretno :)

[Maat]

Eto, gotovo za ovaj rok... moji savjeti i iskustva s Ekonomskom: :)

Samuelsona ne mozete izbjeci. 2 su pitanja u pismenom, pitaju ga svi ispitivaci na usmenom. Taj kupus cete morati proci ili sami, ili uz pomoc skripti - moje ili furijine ili od sijft u Pkt skriptarnici imate sve, pa si kombinirajte.
Ono sto je za ovaj predmet u biti udarno su Clanci - oko toga se sve vrti.
Iz Samuelsona morate znati osnovne pojmove koji se vrte u Clancima; pojmovnici, rjecnici, internet i sve sto mozete smislit - pomaze, jer radi se o predmetu koji siroko barata ekonomskim strucnim vokabularom i nema nimalo obzira prema "laicima". :-k
Takodjer si prevrtite prve stranice topica i procitajte Mohikanceve upute, jer cete naici i na pitanja kojih nema u literaturi, a koja ispitivaci uporno pitaju.
Primjerice, jadranska orijentacija.
Vrste nezaposlenosti docent naprosto obozava - normalna, strukturalna i ciklicka (guglajte, i mi smo)
Vrste inflacije ( - II - )
Jasno vam je vec da kod ovog predmeta nemate evo-ti-knjiga-sjedi i-strebaj rezim, vec morate... inducirati ekstenzivan research (uf sto sam jos pod dojmom :smt005 ). Jednostavno se pomirite s tim i pocnite hvatati komadice.

http://img258.imageshack.us/img258/4196/tema5al5.jpg
malimrav85 (http://www.pravokutnik.net/forum/memberlist.php?mode=viewprofile&u=15)

[legionar]

pozdrav svima! Kolegica me zamolila da ovo postam, pa evo zamoljeno-učinjeno!!

LJUDI, BI LI MI MOGAO NETKO LIJEPO ODGOVORITI NA OVA PITANJA ILI UPUTITI NA KOJOJ STRANI SE TO TOČNO NALAZI? HVALA SVIMA UNAPRIJED I SRETNO VAM U ČETVRTAK.


1. POLITIKA DOHODAKA U STABILIZACIJSKOM PROGRAMU IZ 1993.?
2. KOJIM INSTRUMENTIMA MONETARNE I FISKALNE POLITIKE SE UTJEČE NA DEPRECIJACIJU IL TAK NEKAJ??? NISAM SIGURNA BAŠ DA LI TAKO GLASI PITANJE?!
3. PREDNOSTI ULASKA MALIH ZEMALJA U EU
4. ZAŠTO JE PREDVIĐEN SOCIJALNI PROGRAM U STABILIZ.PROGRAMU?
5. ZAŠTO SU KAMATNE STOPE VISOKE U RH?
6. KORISTI RH OD ULASKA U EU INTEGRACIJE?
7. UZROCI STAGNANTNOSTI HRV. IZVOZA?
8. JADRANSKA ORIJENTACIJA
9. ZAŠTO JE BDP BIO NIZAK U RH U 90-IM GOD. 20'.ST?
10. KOJIM SE MJERAMA MONETARNE I FISKALNE POLITIKE MOŽE SMANJITI DEFICIT PLATNE BILANCE?
11. RAZLIKA IZMEĐU ENG I FRANCUSKOG MERKANTILIZMA
12. ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA
13. MANE ODRICANJA MONETARNOG SUVERENITETA
14. UČINAK ISTISKIVANJA I O ČEMU OVISI
15. MORALNI HAZARD
1.) Politika dohodaka
je politika upravljanja plaćama. U stabilizacij. programu 93. ona se temelji na:
indeksaciji plaća putem kolektivnih ugovora
rastu plaća nesrazmjerno rastu produktivnosti rada (nerealno visoke plaće)
uz visoku plaću jača i porezna presija
ovo dvoje skupa smanjuje profit i konkurentnost
plaće su uglavnom rasle u turizmu, graditeljstvu, ugostiteljstvu i trgovini, a padale u strojogradnji i većem dijelu državnih usluga

2.) Kojim se mjerama može sanirati deficit platne bilance je pitanje - instrumenti fiskalne politike su oporezivanje i izdaci zemlje. upravljanje prihodima i rashodima drzave i upravljanje drzavnom imovinom. osnovni instrument fiskalne politike je proracunska potrosnja ( dakle, izdaci za drzavna tijela, zdravstvo, skolstvo itd..). s obzirom na to, sanacija platne bilance bi se vrsila smanjenjem rashoda drzave i povecanjem prihoda, tj. primarno povecati izvoz nad uvozom i smanjiti proracunsku potrosnju na neke stavke ( npr. drzavna tijela - Stipetic pise o skupoj drzavnoj upravi) i taj novac preusmjeriti na podrucja koja ce davati kapital.. npr. poduzeca, tvornice..
monetarna politika je upravljanje novcem, kreditom i bankarskim sustavom. njezini instrumenti su operacije na otvorenom trzistu - kupovanje ili prodaja drzavnih obveznica; politika diskontne stope - odredivanje kamatnjaka koji se zove diskontna stopa, uz koje banke clanice mogu pozajmljivati novac od centralne banke; politika obveznih rezervi - mijenjanje zakonskog odnosa obveznih rezervi na depozite kod banaka i drugih financijskih institucija

3.) Veće unutrašnje tržište, mogućnost financiranja iz raznih fondova EU, razvoj demokracije, efikasnije održavanje mira i sigurnosti, veća zaštićenost od agresije, mogućnost adekvatnijeg i efikasnijeg uključivanja u međunarodne globalizacijske trendove...

4.) Zbog zaštite najugroženijih slojeva stanovništva.
5.) Zbog niskog kreditnog rejtniga RH, nerazvijenosti financijskog tražišta i institucija i nemogućnosti naplate starih plasmana banaka.
6.) Isto kao i treće pitanje.
7.) aprecirana domaca valuta (procjene su da je kuna precijenjenja najmanje 20%) -ovo docent Vedris i vecina strucnjaka smatra glavnim uzrokom-culi ste pred desetak dana kad je docent na predavanju rekao da je precijenjena kuna u deset godina nanijela RH vise stete nego ratna razaranja. O precijenjenosti kune i razlozima HNB-a i drzavne vlasti zasto je to tako, uvoznom lobiju, ovisnosti Vlade o PDV-u, carinama, riziku otplate javnog duga u slucaju deprecijacije kune...raspravljate za vecu ocjenu na usmenom s docentom i asistentom ! ...NOT!

2. jos neki vazniji uzroci stagnantnosti izvoza bi bili: gubitak dva desetljeca tehnoloskog razvoja uzrokovanog stanjem u Jugoslaviji 80-ih i ratom 90-ih, unistenje industrije i gubitak trzista Jugoslavije, promasaji privatizacije, skromne stope BDP-a s visokom domacom potraznjom koja ne ostavlja puno mogucih roba za izvoz, politicka izolacija 90-ih, slaba gospodarska promocija, slabe investicije, struktura investicija usmjerena na domace trziste i potrosnju, visoki troskovi rada, visoko porezno opterecenje, nepoticajna makroekonomska politika i nepostojanje dugorocnog i kvalitetnog modela razvoja, nesređen pravosudni i administrativni sustav...

8.)je kao bitna odrednica razvoja gospodarstva RH.. Nalazi se u staroj literaturi, ali i u novoj su crte o njoj rastrkane po clancima-samo sto nema tog imena navedeno vjerojatno. Mozete i sami zakljuciti na sto se odnosi- JADRANSKA orijentacija...hmmm..komparativne prednosti RH kao obalne zemlje-.turizam i prateca industrija, tranzitne luke, prometna infrastuktura i povezivanje luka i zaleđa, marikultura i ribolov, racionalna restrukturirana, specijalizirana brodogradnja.

9.) zbog ogromnih ratnih razaranja izazvanih agresijom na RH, gubitak tržišta, problema transformacije postsocijalističke privrede u tržišnu, političkih i privrednih rizika.

10.)to je drugo pitanje
11.) to je pitanje iz doktrina, sam početak
12.) ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA tvrdi da ćemo dobivati sve manje i manje dodatne količine proizvodnje kad upotrebljavamo dodatne količine nekog utroška
13.) gubitak samostalnog vođenja samostalne ekonomske politike, odricanje od seignoragea, izjednačavanje unutarnjeg i vanjskog duga... to je zadnji članak u zbrici članaka
14.)Efekt istiskivanja je naziv za tvrdnju da trosenje drzave smanjuje privatne investicije. Evo ukratko o djelovanju - kada drzava zapocne projekt koji povecava drzavnu potrosnju, zbog efekta multiplikatora, BDP ce porasti za iznos koji je visestruko veci od povecanja trosenja drzave. Veci BDP povecava transakcijsku potraznju za novcem, pa je za ocekivati da ce sredisnja banka poduzeti politiku monetarnog stezanja. Za ocekivati je porast kamatnjaka i ogranicavanje kredita, sto ce, pak, povratno negativno djelovati na privatne investicije. Naravno da za ovo imamo primjer u Hrvatskoj godinama s obzirom na ogromne drzavne investicije cesto iz politickih, predizbornih razloga bez sagledavanja vece slike i savjeta ekonomskih strucnjaka.

15.)u zbrici članaka, uzroci gubitka BDP-a

[Tony Montana]

Što se tiče naslijeđa kameralizma, kameraliste se smatra utemeljiteljima moderne znanosti o upravi i teorije javnih financija, jerbo su bili posebni po tome sto su stavljali naglasak na razumno i mudro upravljanje drzavnim prihodima kako bi ostvarili blagostanje i sigurnost gradana.

To bih ja rekao, a sad..tko zna :smt006

[Kaligaris]

Predlažem ti da si prvo pročitaš skriptu da stekneš dojam o čemu se radi a onda još i članke da si objasniš neke stvari. Često je cijela ta ''priča'' u člancima bitna da možeš s razumijevanjem dati odgovor na pitanje, iako ju ne moraš recitirati, jer stavlja stvari u kontekst. A i kad pročitaš skriptu vidjet ćeš što je bitno u člancima pa će ti oni brže ići.

U biti, poanta ovog ispita je da skužiš o čemu se radi, da razumiješ i da možeš svojim riječima opisati što te već budu pitali. Zato je bitno razumjeti kontekst iz članaka. Ne traže doslovno napamet naučene odgovore, stekla sam dojam da više cijene ako razumiješ o čemu pričaš i povežeš dijelove gradiva u kojima se spominju slične stvari i tu i tamo ubaciš koji primjer iz vijesti ili novina zadnjih dana, a to se uvijek može naći. Npr. povežeš targetiranu inflaciju od 3% iz knjige sa RH inflacijom u srpnju od 8,4% ili poželjnu EU inflaciju od 2% sa 4% iz srpnja i malo se osvrneš na to i slično, a to su podaci koje možeš čuti u 2-3 dana gledanja dnevnika pred ispit.

Olakšavajuće je što je stvarno cijelo gradivo povezano pa u biti i ne možeš fulati. Svaka kriza ima sličnosti s nekom drugom bez obzira u kojoj je državi, tranzicija u svim zemljama ima ista obilježja i probleme, razvojne smjernice svih konsenzusa se daju reći svojim riječima na isti način za svaki konsenzus (a i ne traže te baš sve smjernice :D ).

[Tony Montana]

cjenovna elasticnost potraznje ?!?
jel to ono kod MR-a ?
hvala na odgovoru :p

Cjenovna elastičnost potražnje

Cjenovna elastičnost potražnje (engl. price-demand elasticity, njem. Preiselastizität der Nachfrage) je mjera postotne promjene tražene količine koja rezultira od promjene cijene. Primjerice, cjenovna elastičnost potražnje od 0,5 daje nam informaciju da se s povećanjem cijene od 1% tražena količina na tržištu smanjuje za 0,5%. Potražnja je elastična ako je postotna promjena tražene količine veća od postotnog povećanja cijene; potražnja je jedinično elastična ako je postotna promjena istovjetna i kod cijene i kod potražnje; potražnja je neelastična ako je postotna promjena tražene količine manja od postotnog povećanja cijene.

To je s limun.hr.



opet ja... :D nek mi neko please veli kaj treba znati u onoj 1.lekciji clanaka-laissez faire...please... :?: :?: :?: :?: :?:

Nauči o teškoćama realnog sektora. Dakle, da je to proizvodni sektor pod kojega spada poljoprivreda, brodogradnja, industrija i kakve su teškoće kod nas u vezi toga. Zatim, kako i na koji nacin to sve poboljsati, odnosno povecati gospodarski rast. Tu imaš razne nacine, dakle..smanjenjem troskova javne uprave, investicijama, saniranjem platne bilance, obrazovanjem. Naučiš jos nesto o osobnoj potrosnji..da su nasi gradani prezaduzeni, da zive lagodno, uzimaju kredite i nisu skloni stednji. I na kraju naucis nesto o socijalnoj politici.




Aj pls ako neko zna odgovore na sljedeća pitanja nek napiše:
1)kojim se mjerama monetarne i fiskalne politike može smanjiti deficit platne bilance?
2)glavni cilj i 3 glavna instrumenta monetarne politike središnje banke?
Hvala unaprijed
Odgovori na tvoja pitanja se nalaze na prethodnoj stranici pa malo potrazi.

[annie sk]

Jel bi mi mogao netko reć kako izgleda komisijski ispit iz ekonomske?Samo općenito,dal postoji neka bitna razlika ili je manje-više sve isto kao na svakom roku..?

na komisiji su ti Vedris i Rancic. i ako si spremio ispit i dobro napisao pismeni, nemas se cega bojati.
meni osobno je bilo totalno bezbolno. ja sam ocekivala malo vise ispitivanja, a na kraju me Rancic pitao dva pitanja - inflaciju i ekonomiku ponude. Vedris je bio pitao drugu curu koja je samnom bila u kabinetu.
sve u svemu, vrlo ugodno.
e da, ako si do komisije dosao jer nisi na vrijeme odjavljivao ispite...smisliti neki bolji razlog, jer taj bas i ne vole cuti! ;)

[Billie_Jean_69]

dali ima tko da zna odgovoriti na ova pitanja,ili da mi napiše gdje se točno nalaze..bila bi jako zahvalna.. :(

1.reforma trzista rada
2.definiraj i objasni djelovanje zakona opadajucih prinosa i granicni proizvod
3.zasto je kvaliteta ljudskoga potencijala vazan faktor uspjeha u 21st.
4.mikroekonomski uvjeti za poticanje i razvoj privrede
5.nove teorije rasta
6.zacarani kruh siromastva
7.ekonomska politika za vrijeme recesije
8.glavni strukturalni elementi industrijske politike prema OECD-U,KONKURENTNOST
9.kako razvoj nacionalne konkurentnosti pomaze u gospodarskom razvoju

1.) to bi moglo bit ono sa sindikatima it to u samuelsonu, ali mislim da se pitanj odosi na rh, iako ja na takvo nesto nisam naletila
2.)postoji veza izmedu kolicine ulozenog rada i kolicine proizvodnje -> prema zakonu opadajucih prinosa svaka dodatna jedinica ulozenog rada proizvodit ce sve manje i manje povecanje proizvedene kolicine(gran. proizvodnost je visa ako ima vise i kvalitetnijih kapitalnih dobara i ako su ljudi obrazovanoji i izvjezbaniji). Granicni proizvod je dodatna kolicina proizvodnje koja proizlazi iz dodatne ulazne jedinice kad su sve druge konstantne. Zove se i fizicki proizvod
3.) to ti je u clancima, tamo negdje kad prica kako izaci iz krize u rh, tamo pred kraj
5.)nove teroije rasta proucavaju kako povecat gospodarski rast promjenom jednog od makroekonomskih elemenata, najcesce nacionalnog proizvoda. Vise su interesantne zbog matemitickog proracuna i izracuna nego zato sto "otkrivaju pravo, zbiljsko stanje stvari". Izvor im je u keynesovoj teoriji
6.)to ti je u samuelsonu i ide ovak :niski dohodak vodi niskoj stednji, niska stednja usporava akumulaciju kapitala sto utjece na nemogucnost kupnje novih strojeva sto utjece na nisku produktivnost, a ona na- smanjenje dohodka, i tako u krug...
7.)pa u razdoblju recesije treba podic stopu zaposlenosti , pokrenut gospodarstvo iz stagnacije,i povecat kupovnu moc stanovnistva, povecat razinu investicija, ...sto se postize pomocu niskih poreznih stopa, niskih kamatnih stopa, olaksanim uvjetnima kreditiranja,snizavanjem cijena ...bla, bla...uglavnom kazes obrnuto od onog sto bi odg. na pitanje "antiinflacijeske mjere", osim, ako nije rijec o stagflaciji jer je to nastup i inflacije i recesije istovremeno , protiv cega se treba borit sa svim sredstvima :) :) :)
8.) konkuretnost je u clancima, u vedrisevom clanku koji se zove "razina konkurentnosti hrvatskog gospodarstva..."
9.) opet "bla, bla" pitanje...pa, konkurentnost znaci da bi vise izvozili nego sad, dakle imali bi vece trziste sto znaci da bi proizvodili vise nego sad, sto bi naravno utjecalo na vise zaposlenih, na rast BDP-a,na saniranje trgovinske i platne bilnce , vecu produktivnost...to bi pogodovalo cijelom gospodarstvu, naravno

nadam se da sam pomogla , sretno :smt006

[Maat]

aha, ak se ne varam mislis na realnu/nominalnu; ma to ti je samo jos jedna formalisticka zavrzlama ekonomskog uma. nominalna nadnica iznosi onoliko koliko "pise na papiru", npr. dobivas placu 4,000 kn.
realna nadnica je pojam koji uvodimo kako bi vidjeli kolika je stvarna vrijednost, tj. kupovna moc nadnice.
npr. nominalne nadnice su visoke no zbog visokih inflacija ili slicnih problema, realne nadnice mogu postat puno nize; kad se povise cijene s nominalno istom svotom novca mozes kupit manje.
znaci, nominalno - na papiru, a realno - kolko ti to stvarno vrijedi u konkretnoj situaciji cijena, kreditnih stopa itd.

[laticia]

jel mi može netko objasnit što je to ortodoksni a što heterdoksni proram? i koje vrste infalcije postoje, vidjela sam da se u pitanjima spominje potrošačka i još jedna al di je to u knjizi? pliz help :?


Inflacija- pad vrijednosti novca (uz rast opće razine cijena) uzrokovan prevelikim izdavanjem, tj. njegovom prevelikom emisijom. Opreka je deflacija koja se javlja kad se opća razina cijena smanjuje.

Zbog čega je inflacija štetna pojava?
Povećana količina novca rezultira njegovom eprecijacijom što utječe na cjelokupna privredna kretanja; nestabilnost cijena, smanjenje štednje i investicija, smanjenje životnog standarda, pad BDP-a, povećanje nezaposlenosti, socijalnu nesigurnost, nepredvidivost ekonomskih odnosa, političku nesigurnost i nestabilnost.

Stopa inflacije - postotak godišnjeg povećanja opće razine cijena.
Inflacijska ocekivanja-ugradena u ugovorima i neformalnim aranzmanima

3 vrste inflacije: umjerena - označava porast razine cijena koji previše ne remeti relativne cijene i dohotke; galopirajuća - stopa 50, 100 ili 200% godišnje, hiperinflacija - po krajnje visokim stopama, npr. 1000, milijun, milijardu % godišnje.
Uzroci (izvori) inflacije: a)inflacija potražnje - inflacija uzrokovana viškom potražnje za dobrima, npr. velikim povećanjem potražnje, b)inflacija troškova - inflacija koja nastaje na ponudbenoj strani tržišta zbog prevelikog povećanja troškova, c)inflacijska očekivanja (psihološka) - nastaje obično kod stanja hiperinflacije, kada građani žive u stalnom očekivanju porasta cijena i troškova života, d) strukturna - izazvana poremećajima u jednom sektoru privrede čime se izaziva opći porast cijena.

2 konačna učinka inflacije: a) prerazdioba dohotka i bogatstva između različitih skupina, b) iskrivljenja relativnih cijena i proizvoda različitih dobara ili katkada proizvodnje i zaposlenosti za ekonomiju kao cjelinu.

U suvremenim industrijskim ekonomijama inflacija je izrazito inercijska, tj. ona će se ustrajno kretati istom stopom sve dok ekonomski događaji to ne promijene.
Inflacija uslijed forsiranja potražnje (demand-pull inflation) teorija je ko¬ja uzrok porastu cijena vidi u poveća¬noj potražnji koja se najčešće financira kreditima i zajmovima. Ona je u svezi s teorijom inflacijskog jaza. In¬flacija zbog forsiranja potražnje, može se prikazati ili promjenama agregat¬nih izdataka, ili promjenama agregat¬ne krivulje potražnje, preko nivoa pu¬ne zaposlenosti i ouputa. Da bi infla¬cija rezultirala iz takvih promjena mo¬ra biti popraćena stalnim povećanjem ponude nominalnog novca. Povećanje ponude nominalnog novca može sa¬mo po sebi biti uzrok ekonomske pro¬mjene ili se može prilagoditi prekora¬čenju ponude drugih sektora.

Inflacija uslijed promjene potražnje(demand-shift inflation)
Inflacija zbog pritiska nadnica (wage-push inflation)
Inflacija zbog pritiska poreza (tax-push inflation)
Stagflacija- pojam iz ranih 1970-ih koji opisuje istodobno postojanje visoke nezaposlenosti ili stagnacije i ustrajne inflacije. Njezino objašnjenje uglavnom leži u inercijskoj naravi procesa inflacije. :smt006

[bunny rabbit]

Uzroci inflacije u nekoj zemlji imaju izravne posljedice na razlikovanje ortodoksne i heterodoksne stabilizacijske politike.

Za kronične inflacije uzrokovane prekomjernom državnom potrošnjom, fiskalnim deficitom i prevelikom količinom novca u optjecaju namijenjen je ortodoksni antiinflacijski / stabilizacijski program koji nastoji mjerama monetarno-fiskalnih restrikcija uspostaviti ravnotežu u financijskom sustavu na nižoj stopi inflacije. Visoka stopa inflacije za sobom povlači i visok stupanj inercije, a u ekstremnoj situaciji i indeksaciju svih nominalnih veličina u gospodarstvu. Navedene fiskalno-monetarne mjere usmjerene su smanjenju potražnje, čime se ruši inflacija  npr. Čile i Bolivija.

Heterodoksna stabilizacijska politika namijenjena je zemljama s ubrzavajućom stopom inflacije koju karakterizira visok udio troškova i očekivanja u cijene – mjere ovakvog stabilizacijskog programa usmjerene su usporavanju rasta ili zamrzavanju nekih od nominalnih instrumenata; tečaja, plaća, cijena ili nekih drugih nominalnih veličina. Za razliku od ortodoksne politike ovdje je efekte moguće postići fiksacijom samo jedne od nominalnih veličina. Time se pokušavaju prekinuti navedeni nominalni tijekovi koji uzrokuju povećanje cijena i inflaciju  npr. Izrael.

Iskustva zemalja koje su prošle kroz visoke inflacije pokazuju da se početni impuls rasta cijena generira prije svega u fiskalnoj i monetarnoj politici, da bi zatim troškovna komponenta (troškovi i očekivanja) preuzela dinamiku rasta cijena.


I samo da se izjasnim, ovo je najgori predmet koji je ikad postojao :smt001
Zlo mi je od googlanja, zlo mi je od 25pojmova po stranici koje nikome ne pada na pamet objasniti a redovito su viseslozne rijeci s multiplim korjenima, zlo mi je od nekonzistentne razbacane literature i zlo mi je od ekonomskih argumenata protiv zagadenja okolisa. Ali mislim da mi je najvise zlo od "ma to ti je lagano, nemoj se uopce uzrujavati, dodi tamo i pokupi 5" komentara. Zadnji krug pakla. :evil:
Mrzim ekonomiju (i strumfove).

[Fallen]

pitanje je glasilo: stanje hrvatskog gospodarstva u posljednjem desetljeću stabilnosti tečeja i cijena, a odgovor je


karakterezira ga naslijeđe bivšeg sustava,smjena upravljačkih struktura posebno početkom 90-ih,rat i ratna razaranja,hrv. nije imala formirano nacionalno gospodarstvo,proces pretvorbe i privatizacija-loše provedena,sanacija banaka-način i cjena provedbe-loše,makroekonomska politika kao glavni uzrok neg tendencija te mirovinska reforma koja čini trošak za državu.

[djevojcica sa sibicama]

što se tiče spremanja ispita-nek vas ne zbuni količina stranica, gradivo je pitko i brzo se čita i pamti.
ja samuelsona nisam ni otvorila, učila sam samo iz maatine skripte koja je btw i predetaljna za ono što se traži-naučiti samo definicije i podjele. al je dobro što je opširnija jer, dakle, knjiga vam ni ne treba jer je sve pisano s pojašnjenjima i primjerima.

doktrina mislim ima 40ak stranica, izvući iz svake najbitnije-predstavnike i osnovne značajke.
članci se najbrže prolaze, nakon što ih pročitate, izvucite u par crta ključne stvari, to se više manje svodi na 'pričam ti priču'.

za doktrine i članke su vam super pitanja koje je TILA stavila još prije, odlična kao smjernica, a mislim da se gotovo ništa izvan njih i ne pojavljuje na ispitu.

mislim da je za spremanje ispita bez stresa i za dobru ocjenu idealno 15 do 20 dana.

[TG]

5 dana je dovoljno za 1. kolokvij ak si nabrijan i ak imaš volje toliko informacija primit u tak kratkom roku,ali zašto ne; dobra organizacija čini čuda :-D :-D
iako si osobno ne bi željela u 5 dana spremit kolokvij...

hehe,neg...ovaj predmet je jako zanimljiv i ako ništa drugo, opća kultura da znamo neke stvari...ali nemojte se zavaravat da ga (Ispit) možete riješit u 10 dana. tj.jako teško.... ja ga učim već 2 tjedna,paraleleno s kaznenim i već ludim lagano....uzmite si vremena (ak ga imate) jer će vam poslije bit žao što ga niste bolje naučili :-D
sretno svima na ispitu u četvrtak :smt006 :smt006

[Zara.]

moze mi netko objasniti nordijski model, sta o tome sve treba reci? i dal za lisbonsku agendu treba znat svih 11 prioriteta..?
luda sam od strebanja tih silnih nabrajanja i podjela..nikad kraja .. :(
-Nordijski model predstavlja mjesavinu 2 europska modela:anglo-saksonskog baziranog na ekonomskom liberalizmu i kontinentalnom modelu ,baziranom na javnom sektoru.Nordijski model se zalagao za visok stupanj zaposlenosti,trajan i stabilan rast te zaštitu okoliša.Iz toga se uočava izuzetno visok stupanj podudarnost između temeljnih ciljeva Lisabonske agende i temeljnih ciljeva Nordijskog modela.
To je sve što trebaš reći iz Nordijskog modela.Nama je rekao demos da složimo 2 ili 3 rečenice!A inače to pitanje nikada nije bilo na pismenom niti je na usmenom pitao. :thumbup:

-A što se tiče Lisabonske agende naučiš svih 11 prioriteta jer to stalno pita,stalno je na usmenom...I da može pitati da na primjeru objasniš šta to kod nje nije uspjelo...e to ti je ono o slabostima na tržištu rada...recimo premalen broj žena na tržištu rada,nije ostvaren dovoljan broj radnih mjesta u uslužnom sektoru,visoka razina nezaposlenosti...

[nobody0770]

mozda glupo pitanje, ali dali je monetarna politika i monetaristicka doktrina jedno te isto? i da li je politika dohodaka i politika placa jedno te isto? (pretpostavljam da je, al da se uvjerim...)

Monetarna politika i monetaristička doktrina su totalno dvije različite stvari...Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane centralne banke, a sastoji se od politike ograničavanja novčane ponude (inflacija vodi do povećanja kamata) i od politike ekspanzivne novčane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata).
MONETARISTIČKA DOKTRINA:
Tvorac i glavni predstavnik Freidman.
Zasniva se na postavci da je inflacija isključivo monetarni fenomen i da ovisi o tijesnoj povezanosti između rasta količine novca u opticaju i porasta cijena.
Da bi se suzbila inflacija država ne bi smjela povećati količinu novca u opticaju preko prirodne stope od 3 % godišnje, a ponudu i potražnju regulirati na visini kamatne stope.
Freidman kaže da će to na početku dovesti do nezaposlenosti, a kasnije ne.
Ovo dvoje,politika plaća i politika dohodaka mislim da je isto.

[Zara.]

prednosti i nedostaci ulaska HR u EU??
to ti nema u knjizi,pa ja evo malo proguglala.

Pozitivne strane ulaska Hrvatske u EU su to što će Hrvatska imati jednaku ravnopravnost u Europskoj uniji, koristit će unutarnje tržište i i utjecaj EU-a u međunarodnim odnosima. Pozitivno je i to što će Hrvatska sudjelovati u razvojnim tehnološkim i znanstvenim projektima, imati će pristup sredstvima iz fondova EU-a namjenjenim za pomoć slabije razvijenim zemljama članicama koje bi Hrvatska dalje koristila kao kapital za ulaganje u unapređivanje gospodarstva. Imat ćemo i zaštitu Europske unije.

Negativne strane ulaska su povećan stupanj privatizacije državnih firmi i poduzeća čiji će vlasnici biti stranci, više će se iskorištavati naš izlaz na Jadransko odnosno Sredozemno more.Unutarnje tržište je vrlo jako pa je tu lošija strana što će neki poljoprivrednici propasti, neki će se oduprijeti konkurenciji i ojačati, ali opet će jače tvrtke imati koristi od dobre prometne povezanosti i one će još ojačati.

Kada se gleda omjer dobrih i loših strana ulaska u Europsku uniju mnogo je više onih dobrih, pa se moze zakljuciti da nam je Europska unija karta za ubrzani gospodarski napredak.

[little_snowflake]

ljudiii može pomoooooć...

kritike na račun klasične ekonomske teorije???? (tamo kod drugog članka)
ja zbilja ne znam kaj bi tu svrstala tj. odgovorila...
hvala na odgovoru!!

[Gia]

Pahuljice, na 60. i 61. stranici imas opisane kritike u 15 tocaka.


Sto reci za ASSET STRIPPING, Osim da se radi o rasprodaji imovine?
nekak mislim da dvije rijeci nece donijet 2 boda:D

[Browneyes]

Da, to je raspored pitanja. Imate 45 minuta. Sasvim dovoljno. Ne smiju se dva ili više pitanja ostaviti prazima ili da budu potpuno netočna jer je to pad (kao nije obrađen jako veliki dio materije bla bla bla) Za prolaz je potrebno 10 bodova od 25, svaki potpuno točan odgovor nosi 5 bodova, ali obratite pozornost na rečenicu ranije. Znači, iz svakog pitanja morate dobiti barem bod, odnosno, samo jedno pitanje smije biti netočno/prazno.
Eto, mislim da je to to.

[Zara.]

e da, i zanima me odgovor na pitanje iz kojih se razloga krenulo u privatizaciju? i asset stripping?
razlozi privatizacije strana 147 neda mi se pisati
a asset stripping samo pojam da znas,mogu kod usmenog upitati
to ti je kad netko recimo kupi neko poduzeće,e naravno da je dobro za drzavu i radnike da novi vlasnik ulaze u nove investicije,a ne da imovinu rasproda,e ta rasprodaja imovine je asset stripping


ima jedna stvar koju nikako da shvatim a zivcira me: koja je razlika između heterodoksnog stabilizacijskog programa i ortodoksnog stab. prog.??
odnosno sta znaci jedan a sta drugi?

gle,ortodoksni stabilizacijski program se upotrebljava za suzbijanje inflacije koja nastaje kad je potraznja veća od ponude!:thumbup:
a to se vrsi npr.pomocu mjera monetarne politike,smanjivanjem kolicine novca i kredita.kad smanjis kolicinu novca,smanjiće se investicije poduzetnika,a samim tim i potražnja...

a heterodoksni se upotrebljava za suzbijanje inflacije troškova ,odnosno vrsi se kontrola kretanja plaća i cijena...a sve se svodi na to da prosječne godišnje plaće mogu rasti onoliko koliko je rasla prosječna godišnja proizvodnost rada ...
hrvatska je primjenila heterodoksni stabilizacijski program :mhm:
valjda će sad biti malo jasnije


Ima li možda koja dobra duša koja će mi nabrojati tih 6 značajka transformacije. Hvala:mhm:
1.i 2.promjene slijede glavne smjerove razvoja zapadne civilizacije i to u ekonomskoj sferi u smjeru kapitalističkog ekonomskog sustava,a u političkoj sferi u smjeru demokracije

3.transformacija je bila potpuna,odvijala se paralelno u svim sferama,i ekonomskoj i političkoj

4.transformacije su bile nenasilne

5.transformacije su se odvijale u mirnim okolnostima

6.odvijale su se nevjerovatnom brzinom


politika vidljive ruke?? wtf? niš to ne kužim...

Zaraaaaaaaaa pomagaj!!

...i ak moš malo o ovisnosti o prijeđenom putu!! :)

Hvala!!

kaj se tiče politike vidljive ruke...

uglavnom trebaš znati sto je to politika nevidljive ruke...nekad se vjerovalo da pojedinac,poduzeće u zelji da ostvari neki svoj osobni cilj(veća dobit)zapravo ostvaruju cilj koji uopće nije namjeravao ostvariti(racimo na taj način poduzeća dovode do smanjivanja nezaposlenosti,što direktno utječe i na državu i njen razvoj)
međutim kad su države vidjele da i dalje postoji niz problema kao sto je visoka stopa nezaposlenosti,rast javnog duga,niska konkurentnost.....e onda su zapravo odlučile uzeti stvar u svoje ruke,i to je ta politika vidljive ruke...

a kako provode politiku vidljive ruke?
-pa ulažu u razvoj ljudskih resursa(edukacija,obrazovanje,poboljšanje uvjeta rada)
-institucionalnim reformama(promjenama u zakonodavstvu,ustavnim promjenama)..........
-uspostavljanjem ravnoteže između tržišta i države te briga o raspodjeli dohodka...

i na kraju kazes ovo iz zaključka ove dvije točke vezane za hrvatsku politiku vidljive ruke...i vjerovatno će ti i biti pitanje da kazes samo to o hrvatskoj :mah:

ovisnost o pređenom putu je tako bezveze i nebitno tako da mi se ne da pisati ::E:

[Malecka]

Vidim da u skripti od Maat pise nesto o tome da treba uciti pojmovnik? To se odnosi na pojmovnik iz politicke ekonomije ili?

To je pojmovnik koji se moze skinuti sa stranice katedre.

http://www.pravo.hr/EP/pojmovnik

[F8-no-more]

i mene to zanima???????

evo ja sad trazim po knjizi i nasla.. str 86. podnaslov 4.3 Zakonodavno institucionalna razina.
Pa pise, obiljezja konteksta zakonodavno-institucionalne infrastrukture
a)pritisak na donosenje zakona zbog potrebnih prilagodbi eu standardima
b)nedostatak ex ante i ex post evaluacija u smislu pracenja provedbe donesenih zakona i njihovih poz i neg poslijedica
c)veliki pritisak na sudove-naucinkovitost u pravosudju
d)ubrzano stvarnje novih institucija bez potpore odgovarajucim kapacitetima

strasno..na ispitu sam samo blijedo gledala u to pitanje..ko i ono uzroci ek.krize. sto je oznaceno kao nebitna lekcija..
izmisljala sam toplu vodu, pisala ono sto mi palo napamet sto bi moglo bit vezano za temu..
sretno svima!

[tyrandas]

ljudi, koji bi točno bio odgovor na sljedeća pitanja: platna bilanca,ekonomika ponude,spirala nadnica... ????

hvala!!
platna bilanca biljezi potrazivanja i dugovanja. sastoji se od tekuceg i financijskog racuna. tekuci su robe(uvoz i izvoz), ulaganja i transferna placanja, a financijski su transajkcije izmedju gradjana odredjene zemlje i stranaca.

ekonomika ponude - neoliberalisticka doktrina. predstavnik Feldstein, smatra da je kejnezijanski intervencionalizam neodrziv jer namece previse ogranicenja i na taj nacin povecava rizik poslovanja i slabi politicku aktivnost a to dovodi i do smanjenja privatnih investicija. zalaze se za ukidanje ili smanjenje sto veceg broja ogranicenja - deregulaciju, i za reformu poreznog sustava u korist bogatijih slojeva.

spiralu nadnica i cijena ne znam bas smisleno objasniti :lol: uglavnom, zbog nastale krize u poduzecima dolazi do sporova izmedju zaposlenika i poslodavaca u vezi raspodjele ostvarenog dohotka.
visoka potraznja dovodi do rasta cijena proizvoda, povecavaju se troskovi zivota a smanjuju se nadnice radnicima. zbog toga oni (putem sindikata) traze povecanje nadnica, a kad uspiju, onda opet poduzeca uz opravdanje rasta troskova povecavaju cijene sto opet dovodi do povecanja troskova zivota i smanjenja nadnica. i tako u krug :roll:

[tortica]

Ekonomika ponude - doktrine stranica 31. ( da ne pišem :smile:)
Platna bilanca - sistematski prikaz svih ekonomskih transakcija između domaćih i stranih gospodarskih subjekata tijekom jedane godine. Shemu platne bilance uspostavio je MMF 1948. godine i sastoji se od :
-bilance tekućih transakcija - obuhvaća transakcije vezane uz promet roba, usluga i tekuće izdatke
- bilance financijskih transakcija - obuhvaća sve transakcije vezane za međunarodno financijsko poslovanje neke zemlje
- bilance službenih transakcija - obuhvaća sve transakcije centralne banke kao monetarne vlasti zadužene za održavanje međunarodne likvidnosti
Spirala nadnica - doktrine stranica 28. (kriza intervencionizma)

[petar.pan007]

Ovo ti je najkrace imas i mali osvrt na Hrvatsku, sto ti moze pomoc na usmenom.

Sadašnja svjetska gospodarska kriza je kulminacija jednog procesa koji se odvijao godinama i razbuktao raspadom financijskog sustava u SAD-u. Bivša i sadašnja američka administracija nisu uspjele zaustaviti pad privrede tehničkim, to jest monetarnim i fiskalnim, mjerama kao što su na primjer tiskanje novca ili sniženje kamata. Nova američka administracija najavila je otvaranje nekoliko milijuna novih radnih mjesta, međutim za postizanje ovog, u ovim okolnostima, veoma ambicioznog cilja, potreban je novac kojeg očito nema dovoljno, dakle treba ga tiskati, što će imati za posljedicu inflaciju koju će, kao i uvijek, plaćati najugroženiji slojevi stanovništva.
U američkom primjeru se može uočiti da političari neuvjerljivo ponavljaju ono što im savjetuju njihovi financijski i gospodarski savjetnici. Dojam je da bi takvi političari teško mogli dva puta ponoviti istu stručnu gospodarsku rečenicu, odnosno da ne znaju dobro ni o čemu zapravo govore te da su njihovi odgovori na prava pitanja nesuvisli. Ipak, glavni problem su ti financijski i gospodarski savjetnici jer su uglavnom sudjelovali u kreiranju politike koja je prouzročila gospodarsku krizu koju sada ne uspijevaju zaustaviti. Odgovornost političara je u tome što su svoje gospodarske i financijske savjetnike imenovali, a možemo samo naslutiti po kojim kriterijima, imajući u vidu rezultate koje su polučili. Ova situacija nije specifična za Sjedinjene Američke Države, ona se događa u manjoj ili većoj mjeri u većini zemalja, uključujući i Hrvatsku.
“Elite” su prikazivale stanje boljim nego što je bilo i pogodovale su “svojim” tajkunima, bankama, firmama, itd, dokazujući ono što svi znaju: da funkcioniraju kao interesne skupine koje u praksi ne mare ni za kakva etička načela ili opće dobro nego samo za profit i ono što on donosi. Na međunarodnoj razini odvija se sukob između “elite” pojedinih država, na nacionalnoj između nacionalne “elite” i obespravljenog puka, a općenito između dobra i zla, pravde i nepravde, moćnih i nemoćnih, bogatih i siromašnih, uključenih i marginaliziranih.
Gospodarska kriza se iz SAD-a prelila u cijeli svijet, uključujući Europsku uniju i njeno stražnje dvorište u kojem se nalazimo i mi. Iako je Hrvatska uglavnom kolateralna žrtva u ovoj krizi, valja podsjetiti da je divlji kapitalizam uvezen izvana bio objeručke prihvaćen od strane naše "elite" koja je uglavnom naslijeđena iz bivše države i iz bivšeg sustava i koja se danas ponaša kao da je cijelo vrijeme nakon Drugog svjetskog rata živjela u Norveškoj. Štoviše, na krilima divljeg kapitalizma ona je i postala “elita” i njeni su se pripadnici preko noći pretvorili u kapitaliste zapadnog tipa, svladavši novu retoriku brzinom munje. Međutim, rezultati ih demantiraju; da ne ulazim u detalje, podsjetit ću samo na vanjski dug koji opasno prijeti potpunim gubitkom ekonomske samostalnosti s pripadajućim posljedicama za državu i za društvo, a koji bez ikakve sumnje nosi potpis naše “elite”.
Najavljeni i službeno potvrđeni negativni trend hrvatskog gospodarstva za 2009, kao i najava smanjivanja troškova za oko 2 milijarde kuna i borbe protiv korupcije nisu bili zadovoljavajući. Ali su ipak ukazali na to da se zna odakle treba početi ako se želi promijeniti percepcija običnog čovjeka da je "elita" nesposobna i korumpirana i spriječiti moguće negativne reakcije koje se neće zaustaviti nikakvim frazama ili propagandom, nego isključivo konkretnim i pravim mjerama.
Trenutak zahtijeva mnogo radikalnije mjere i mnogo veću ozbiljnost kako bi se postigao nužni konsenzus i dobila podrška za poduzimanje neminovnih i bolnih mjera jer sve ukazuje na to da će gospodarska kriza trajati i da tehničke mjere nisu i neće biti učinkovite ukoliko nisu popraćene promjenom načina života. Trenutak zahtijeva novo vrednovanje rada, svijest o tome da se ne može trošiti više nego što se privređuje ili zaradi, da se ne može živjeti od posuđenog novca, da nema čarobnog štapića i da stoga valja ponovno otkriti neke stare ali trajne vrijednosti, kao što su na primjer štednja i skromnost, i obračunati se s nekim novim ali prolaznim protuvrijednostima, kao što su na primjer rastrošnost i materijalizam općenito. Nužno je jasno prepoznati razliku između privida i stvarnosti. Nužno je pokrenuti proizvodnju.
U ovoj krizi svi možemo uočiti da je ekonomski model temeljen na špekulacijama s nekretninama i na pretjeranoj potrošnji koju su banke obilato podržale s blagoslovom svih vlada svih boja teško poražen. Također smo uočili da veća deregulacija tržišta i manja kontrola od strane nadležnih ne znače veću učinkovitost niti veće blagostanje na dulji rok, nego baš obrnuto.

[tyrandas]

imam glupo pitanje- koji su instrumenti eko politike???????????
ako mislis na mjere ekonomske politike: fiskalne; monetarne, kreditne i bankarske; sustav planiranja razvitka po uzoru na EU i tranzicijske zemlje:wink:

To ti je u clanku "politika vidljive ruke drzave"

[little_snowflake]

pa kako si sve uspjela naučiti u tako kratkom roku,pogotovo ako nisi po pitanjima članke učila? daj neki savjetic jer meni je predmet koma i dobro bi mi doslo malo optimizma. Iako,pretpostavljam da je tebi materija bliska pa ti je zato bilo peace of cake :) meni je predmet ubitačaaaan,mrzim ga fuj fuj


jaoo neee koja zabluda-meni ta materija nije uopće bliska!! mrzim sve kaj ima veze s ekonomijom...a i politikom...makar nakon što sam ovo položila mi se nekako mijenja mišljenje :)

uglavnom u tih 8 dana sam zbilja zapela...nemoj se zamarati s nekim naočigled nebitnim sitnicama-ne moraš ti od riječi do riječi znati doktrine-važno ti je da si izdvojiš i podcrtaš (u boji :) ) kaj ti je bitno i onda dalje samo po tome (tak sam bar ja).

kao što sam rekla ona pitanja za članke s neke strane prije su dobra-ali sam si ja to ipak malo "nadopunila" jer su mi se činila nekako štura...pa sam to još dodatno pročitala i naučila...važno ti je da sam pokušaš procijeniti kaj bi moglo bit bitno, a kaj ne=sve si to označi i dalje idi samo po tome.

i da još jedan važan faktor u cijeloj toj priči je taj što je ova katedra izrazito susretljiva i dobra...misla sam da ću pasti pismeni jer sam neke stvari jednostavno izostavila, ali nisam pala :) Ak vide da znaš o čem se radi iako nisi naveo sve od a-ž kak je u knjizi prolazis sigurno!!
Dakle pišite ono kaj bi moglo imati veze s pitanjem (iako i nije možda baš sve tip top ko u knjizi) i sigurno ćete dobiti bodove... i bod po bod i evo njih 10 :)

sretno!! :)

[Negra]

evo da i ja malo pomognem sad kad sam to rijesila..za samuelsona-skripta maat-ne ucit sazetke!ucit najosnovnije stvari tipa BDP,devizni tecaj,fiskalna i monetarna polit.,ponuda rada,materijalna i nematerijalna imovina-to su najbitnije stvari koje treba znat da bi se razumilo gradivo iz clanaka..pismeni nije nikakav problem,ljudi stvarno dijele bodove sakom i kapom,tako da onaj ko je barem 1 procitao zadanu literaturu moze sklepat za dvicu na pismenom! sretno svima!

2 clanci,2 samuelson,1 doktrine..nemoj ucit sazetke jer ti to nije dovoljno,skriptu mozes proc u 4 dana,clanke uci po pitanjima (mislim da je to na 30.str,malo procesljaj prethodne postove),a doktrine moras sve znat::E:!
Faze privatizacije u Hrvatskoj (to pitanje imala na usmenom)
1.faza od 1991-1992 - nju je obiljezila vlasnicka pretvorba poduzeca u drustvenom vl.;to se odvijalo na decentraliziran nacin
2.faza od 1993 - 1996 - djelomicna priv.imovine kroz prodaju strateskim ulagacima,znaci vecina je i dalje ostala u drz.vlasnistvu
3.faza od 1997 - 1998 - kuponska priv. ciji su korisnici bili ratni stradalnici
-ukljucivala je skretanje od opce orijentacije prema prodaji
-nakon toga se provodila priv.ostatka drz.portfelja,priv.banaka i nekih drz.monopola

KONKURENTNOST I HRV. -
2000.god. je izrađena strategija gosp.razvitka "Hrv.u 21.st", a odnosila se na:zdravstvo,promet,javnu upravu,obrazovanje..(308.str.)
-dokument je formalno usvojen kod Vlade ali nikad nije proveden
- 2003.je formiran Središnji ured za strategiju s ciljem da izradi takav novi dokument
- izrađen je i predstavljen javnosti ali isto tako nikada nije ostvaren
- zakljucak - hrv.nema strategiju razvoja
- nauci uzroke krize hrv.gospodarstva(309.str)
- na 310.str glavni uzrok negativnih tendencija i to ti je to za ovaj članak!
POLITIKA VIDLJIVE RUKE - 259.str(Razvojni prioriteti RH 2002.-2004),260.str,261.str,268.str
OKUNOV MODEL - samo u par recenica,al to ti nece bit na pismenom jer je vec bilo 18.6::E:
sorry al stvarno mi se nije dalo to sve pisat,tog ima previse i zato sam ti napisala stranice na kojima su ti odgovori!
evo,nadam se da sam barem malo pomogla!:mah:

[chooserica]

i jos jedno pitanje,zašto je propao socijalizam?

to ti je nakon krize 1974.-75. uzroci i posljedice na unutarnjem i međunarodnom planu,npr. na un. je spirala nadnica i cijena, a posljedice su u zap. zemljama visoka nezaposlenost,inflacija, stagnacija u razvoju itd. (valjda ces skuzit ovo sam ja malo po sjecanju)

a za socijalizam,,ja bi navela onih par razloga

na ekonomskom planu-marx je predvidio revoluciju ponajprije u industr. razvijenijim zemljama, a rusija je bila slabo razvijena
na društvenom- revoluciju je provodio malobrojan industrijski proletarijat-nisu imali šanse
na političkom- revol. je provodila komunist. partija (opet malo članova)koja je djelovala u ilegali i nije bas znala puno o demokraciji
na idejnom- vise su se bavili kritikom kapitalizma nego sto su zapravo razvili svoju doktrinu(konkretna mišljena i rješenja problema) kao što su to ove sve prijašnje doktrine činile

nadam se da sam pomogla:0)

[Zara.]

jel može ko samo reć -agregatna potražnja i potrošnja-SASTAVNICE ???

sastavnice agregatne potražnje su:
1.potrošnja pojedinaca i kućanstava
2.potrošnja poduzeća-investicije
3.potrošnja države
4.potrošnja stranaca-neto izvoz
:mhm:


može li tko reći odgovor na pitanje -konvertibilnost ( uvjeti uvođenja), tj. gdje se to nalazi u skripti,ili možda u člancima? hvala

*Konvertibilnost znači zamjenjivost jedne vrste deviza i valuta u neku drugu vrstu, ako su međusobno konvertibilne.

*Konvertibilnost određene valute može biti unutrašnja i vanjska. Unutrašnja će postojati onda kad je ta valuta zakonito zamjenjiva za devize unutar državnog područja na kojem je ona zakonito sredstvo plaćanja, a vanjska onda kad je zamjenjiva za devize i izvan tog područja.

*A uvjeti uvođenja ne treba jer ti je to pitanje iz stare zbirke članaka.


OKUNOV MODEL PROBUSENOG VEDRA

Okunov zakon pokazuje odnos stope nezaposlenosti i stope ostvarenja potencijalnog društvenog proizvoda. Naime, Okunova istraživanja su pokazala da porast nezaposlenosti za 1% iznad prirodne stope nezaposlenosti izaziva pad realnog BDP-a za oko 2 -2.5 % (čitao sam da su neki ekonomisti izračunali da taj pad iznosi u tranzicijskim zemljama čak i do 3.3 %). Porast nezaposlenosti prate dodatni gubici ukupnog proizvoda zbog toga što paralelno padaju i ostvareni radni sati, produktivnost i zaposlenost, stopa aktivnosti se smanjuje, a dolazi i do povećanja socijalnih izdataka za povećani broj nezaposlenih. Dakle, Okunova teorija pokazuje da je gubitak proizvoda vezan uz nezaposlenost znatno veći nego što to pokazuje sama stopa nezaposlenosti.


a di se nalazi domaća i vanjska politika??

u samuelsonu :thumbup:

[Pennypacker]

@zara- neka me netko ispravi ali mislim da Okunov zakon i Okunov model probusenog vedra nije isto, ovo sto si ti napisala je brijem okunov zakon, okunov model probusenog vedra je da se preraspodjelom dohotka smanjuje ekonomska efikasnost, tj ako bi svaka kuna koja se uzme bogatima zaista dodje do siromasnih to bi znacilo da vedro nema pukotina a realnost je da svako vedro ima pukotina tj da puno od tih kuna ne stigne do siromasnih vec ih administracija pojede, posljedica toga je veliki porezi i destimulacija stednje, te tako dolazi do neefikasnosti, sto je pukotina veca to je efikasnost manja.

[kadija]

Šta treba reći za asset stripping? U knjizi ima samo 1 rečenica:( Jel to dosta?

[anagveric]

procitala sam negdje na forumu da je! napises da se javlja u procesu privatizacije,znaci odlucujuca je i motivacija novog vlasnika, tj. je li on spreman za investiranje ili postoji opasnost od rasprodaje imovine- to je asset stripping!!

e,a sto treba napisat za PROBLEME UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM, onak najkrace moguce, jer ne mogu zapamtit ono sve :( i dal nacini otplate javnog duga spadaju i u novu literaturu ili je to pitanje vezano za staru?

[Pennypacker]

ja brijem da je asset striping situacija u kojoj novi vlasnik izvuce svu lovu iz poduzeca i onda da svima otkaze i zatvori firmu ili je proda, tako je bilo kad je u hrv krenula privatizacija


PROBLEME UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM mene zanima dali je upravljanje vanjskim dugom isto kao upravljanje javnim dugom??
ovako bi ja nesto napisao: da je upravljanje vanjskim dugom proces prikupljanja potrebnih inozemnih sredstava kojim se postiže zeljena razina rizika i troskova kao i postizanje drugih ciljeva kao sto je odrzavanje efikasnog trzista za drzavne obveznice....pa bi malo nabrojao one MMF-ove smjernice za upravljanje vanjskim dugom: jasni ciljevi, transparentnost, odgovornost i institucionalni okvir, prijeko potrebna kordinacija između javnog i privatnog duga radi izbejgavanja sukoba nosilaca politike upravljanja i monetarne politike.


jel može netko u kratkim crtama reci što je važno napisati kod strukturalizma i neoliberalizma? (iz članaka)
uglavnom to su 2 skole...cilj je na najbolji nacin alocirati investicije iz jedne u drugu granu
struktrralizam- od 2 sv. rata do 70 godina 20 st. okosnica ima je pretpostavka o neelasticnosti ponude dobara i usluga u odnosu na promjene relativnih cijena, ne vjeruju u moc cjenovnog mehanizma, smatraju da je trziste nesposobno za relokaciju resursa pa tu nastupa drzava, jer je trziste kratkovidno, dozivjeli su velike neuspjehe
neoliberalizam se javlja 70-ih, smatraju da tržiste koje dobro funkcionira uz interakciju potrošača i proizvodada dovodi do ucinkovite relokacije resursa te tako dolazi do gospodarskog rasta

jel moze netko napisati kako bi izgledao odgovor na pitanje lisabonska agenda--- par recenica o tome ? :)

[anagveric]

donesena 24.03.2003. na summitu Europskog Vijeća ; oznacava nov pocetak organiziranog angazmana na podizanju konkurentnosti drzava EU ; i onda nabrojis onih svih 11 prioriteta koje ja ne mogu zapamtit :( i to je to :)

[kadija]

Okunov model:
Postizanje jednakosti ima svoje koristi i troškove.Kada bi programom oporezivanja i transferima siromašnima svaka uzeta kuna od bogatijih zaista i otišla siromašnijima, kretali bi se duž pravca do točke E, točke jednakih dohodaka- pogledaj slikicu u knjizi. To je moguće samo ako «vedro preraspodjele» nema pukotina.
to u stvarnosti to nije tako idealno. U svim društvima «vedra preraspodjele» imaju manje ili veće pukotine, jer novac uzet od bogatijih, poreznim sustavom ne odlazi u cijelosti siromašnima kroz programe pomoći (zbog često rastrošne državne potrošnje i raznih administrativnih troškova provedbe programa- što veća administracija, to veća pukotina).


kojim instrumentima mon. i fisk. politike možemo smanjiti deficit platnbilance??
kreditne restrikcije koje utjecu na smanjenje domaće potražnje, a često rezultiraju povećanjem kamatnih stopa i priljevom stranog kapitala, glavne su mjere monetarne politike, dok su glavne mjere fiskalne politike antiinflatornog karaktera i usmjerene su uravnoteženju državnog proračuna, a može biti i riječ o uvođenju financijskih olakšica za izvoznike i opterećenja uvoznicima:smile:

[anagveric]

ja sam ti u nekoj skripti nasla ovako:

Vanjska Trgovina prema domacoj ( valjda prednosti ) :
1. PROŠIRENE TRGOVINSKE MOGUCNOSTI
2. SUVERENOST DRZAVE ( VT- DRZAVA JE SUVERENA U ODREDJIVANJU TOKA LJUDI, FINANCIJA, DOBARA; UT- DRZAVA NEMA TAJ UTJECAJ)
3. DEVIZNI TECAJ-medjunarodni finan.sustav mora osigurati nesmetani tijek i zamjenu valuta ili dolazi do urusavanja trgovine)

i još :
VT se drzavama isplati zbog : RAZNOLIKOSTI UVJETA PROIZVODNJE
RAZLIKE U UKUSIMA
RAZLIKE U TROSKOVIMA

[Pennypacker]

KRITIKE NA RACUN KLASIČNE EKONOMSKE TEORIJE (članci)-jel ima koja dobra dušica da napiše osnovono šta treba znati??

jer ja to ne mogu zapamtiti....
evo probat cu ja :)
znaci kritika se odnosi na sukob izemđu rada i kapitala (proizvodnje i nerazmjerne raspodjele dohotka)
-nema mehanizma koji osigurava ravnotežu ponude i potražnje, koji osigurava puno zaposlenost i makroekonomsku stabilnost
- nema autoregulatornu ulogu- ( tu valjda drzava mora intervenirati jer trziste nije samo sposobno)
- ta klasicna teorija ne odgovara kapitalizmu 20. st. zbog njihovih monopolskih uloga
-prevelika razlika u imovini i dohotku
- PREVELIK UTJECAJ velikih korporacija na POLITIKU
- steta za okolis i druge
- manipulacija potrosaca
-REALNA EKONOMIJA postaje privjesak financijskog kapitala

heheh ko skuzio skuzio a osatali mogu nastrebati kao ja :)


politiku vidljive ruke
ako sam ja dobro skuzio, politika vidljive ruke dolazi do izrazaja zato sto se smatra da je kriza izazvana odsustvom proaktivne i regulatorne uloge drzave, sad pretpostavljam da je vidljiva ruka POTREBA za snaznijim i kompleksnijim regulatornim okvirom i odgovarajucim institucijam i njihovim nadleznostima.

ako netko ima jos nesto neka doda :thumbup:


ej, dal mi netko može u kratkim crtama objasniti glavne teze liberalizma, socijalizma i libertanijanizma u vezi sa socijalnom pravednošću.
pliz :surrender:
liberalizam ima 2 pristupa- a)pristup neoklasicne ekonomske skole b) terija pravednosti Johna Rawlsa
a) predstavnici su Smith, Mill, Pareto- sredisnje mjesto koncepta je racionalni izbor usmjeren maksimizaciji individualne korisnosti, dakle primarno pitanje ove skole je kako stvoriti sto veci output a sekundarno kako za raspodijeliti

b) Rawlsow pristup (teorija pravednosti) : potrebno
-uspostaviti jednaka prava na osnovne dohottke
-jednake mogucnosti
- socijalne i ekonomske nejednakosti tako urediti da donese najvece koristi najugrozenijima


Socijalizam- nacelo svako prema svojim mogucnostim, svakome prema njegovim potrebama- tu srati o marksu i besklasnom drustvu no sve je to utopija zbog prevelikih ogranicenja osobnih i politickih prava, nizak standard

Libertatijanizam- predst. Hayek, Nozick
Hayek traziti jednakost na individualnoj razini jer je na razini drustva besmisleno. On smatra da nema potreba za preraspodjelom resursa ako postoji jednaka mogucnost pristupa trzistu
Nozick- one se zalagao za neki zakon koji kaze da je moralno i opravdano uzivanje plodova svoga rada doke ne ugrozava slobodu drugih ljudi tako da uloga drzave mora biti definiranje pravila koja ce osigurati pravednost u stjecanju jer je smatrao da je svaka preraspodjela nepravedna.


ej, dal može netko sažeti doktrinu samoupravnog socijalizma u par rečenica?? uopće ne mogu razabrati što je tu najvažnije... :wink:
plizzzzzzzz :thumbup:

Doktrina samoupravnog socijalizma (SFRJ)- ova doktrina započinje masovnom likvidacijom zarobljenika i političkih protivnika , te konfiskacijom neprijateljske imovine. Jugoslavija je po uzoru na svog Velikog brata (SSSR) uređena tako da država upravlja cjelokupnim procesom privređivanja. Sve je bilo pod kontrolom države , točno se znalo tko treba koliko čega proizvesti , također je bilo određeno po kućanstvima koliko tko robe i koje vrste smije kupiti. Država je doslovce znala kad je moj djeda na wc-e otišao , sve je kontrolirala. Ubrzo nastupa velika kriza upravo zbog krutosti samog sistema. Problem su pokušali riješiti pomoću radničkog samoupravljanja. Određeni su posebni organi koji su upravljali poduzećima , radnički savjet i upravi odbori , te se počelo s napuštanjem sovjetske doktrine ekonomske politike. Taj proces se odvijao u dva pravca , prvi koji je obilježilo jačanje autonomije poduzeća i drugi koji je obilježen ubrzanim odumiranjem države i stvaranjem sistema udruženog rada. U prvom pravcu uvodi se sloboda tržišta , počela se oporezivati privreda , organizacije su same određivale vrstu i količinu proizvodnje , napušta se sistem kolektivizaciji poljoprivrede . Ekonomski učinci navedenih promjena pozitivno su se odrazili na privredni napredak zemlje. Ali ograničeni činilac svega toga bila je slabost i nedostatak privrednog sistema. Dok je drugi pravac ponovno obilježen ekonomskom stagnacijom , političkom krizom , veliki dugovi u inozemstvu , dolazi do jačanja republika , te konačno raspada Juge.

[vmatusko]

naletio sam na jedno pitanje a nemam pojma ni sta je ni di bi to moglo biti pa ako netko ima da odgovori
spirala cijena i nadnica??


to ti je u doktrinama str 28.
Zbog nastale krize u poduzećima dolazi do sporova između zaposlenika i poslodavaca u vezi s raspodjelom ostvarenog dohotka. visoka potražnja dovodi do rasta cijena proizvoda, povećavaju se troškovi života, a smanjuju se nadnice radnicima. zbog toga oni (putem sindikata) traže povećanje nadnica, a kad uspiju, onda opet poduzeća uz opravdanje rasta troškova povećavaju cijene što opet dovodi do povećanja troškova života i smanjenja nadnica, i tako u krug. :thumbup:

[cudoprirode]

dal zna netko odgovor na ovo pitanje:
Kako pojedini zagovornici doktrine protekcionizma opravdaju predložene mjere? :mah:



inace, skripta 28.str: (kopi-pejstala sam, nije mi se dalo pisat;))

Argumenti kojima zagovornici protekcionizma opravdavaju zaštitu domaćih proizvođača od inozemne konkurencije
1) neekonomski argumenti navode da je poželjno žrtvovati ekonomsko blagostanje kako bi se poduprli drugi ciljevi neke zemlje (npr. nacionalna sigurnost, kulturna tradicija, ekološki uvjeti)

2) neutemeljeni razlozi za carine:
→ merkantilistički argument, da će povećanje carina kako bi se ostvario trgovinski višak u zemlji, dovesti do poboljšanja ekonomskog blagostanja te zemlje. Akumuliranje novca neće unaprijediti životni standard neke zemlje. Novac nije vrijedan sam po sebi, već zbog onoga što se njime može kupiti od drugih zemalja.

→ moćne grupacije s posebnim interesima za zaštitne carine

→ argument da slobodna trgovina izlaže domaće radnike konkurenciji jeftinih inozemnih radnika. Taj argument je pogrešan jer zanemaruje teoriju komparativne prednosti; država će imati koristi od trgovine iako su njezine nadnice visoko iznad onih njezinih trgovinskih partnera. Visoke nadnice dolaze zbog visoke učinkovitosti, a ne zbog carinske zaštite.

→ „carine iz odmazde“ – „toliko dugo dok druge zemlje primjenjuju uvozna ograničenja ili na drugi način diskriminiraju naše proizvode, nemamo drugog izbora nego igrati istu igru u cilju svoje vlastite zaštite.“

3)potencijalno valjani argumenti za zaštitu:
-argument uvjeta trgovine ili argument optimalne carine; carine mogu pomaknuti uvjete trgovine tj. uvjete razmjene (odnos izvoznih prema uvoznim cijenama) u korist države. Kada velika država nametne carine na svoj uvoz, smanjena potražnja za dobrom na svjetskom tržištu smanjit će ravnotežnu cijenu i na taj način smanjiti trošak dobra za tu zemlju prije carine. Takva promjena mijenja uvjete trgovine dotične zemlje i povećava domaći realni dohodak. Skup carina koje maksimiziraju domaći realni dohodak naziva se optimalna carina.

-privremena carinska zaštita za „mladu industriju“ s potencijalom rasta može biti dugoročno učinkovita

-pod određenim uvjetima, carine mogu pomoći da se smanji nezaposlenost; zaštita stvara radna mjesta povisujući cijenu uvezenih dobara i usmjeravajući potražnju prema domaćoj proizvodnji (ali postoji učinkovitiji način povećanja zapošljavanja a to je onaj putem domaće monetarne i fiskalne politike)

[anagveric]

vrste inflacije : UMJERENA-oznacava porast razine cijena koji previse ne remeti relativne cijene i dohotke ; GALOPIRAJUCA- stopa 50, 100, 200% godisnje ; HIPERINFLACIJA- po krajnje visokim stopama, npr. 1000, milijum ili milijardu % godisnje!

[QUOTE=Negra;395354]KONKURENTNOST I HRV. -
2000.god. je izrađena strategija gosp.razvitka "Hrv.u 21.st", a odnosila se na:zdravstvo,promet,javnu upravu,obrazovanje..(308.str.)
-dokument je formalno usvojen kod Vlade ali nikad nije proveden
- 2003.je formiran Središnji ured za strategiju s ciljem da izradi takav novi dokument
- izrađen je i predstavljen javnosti ali isto tako nikada nije ostvaren
- zakljucak - hrv.nema strategiju razvoja
- nauci uzroke krize hrv.gospodarstva(309.str)
- na 310.str glavni uzrok negativnih tendencija i to ti je to za ovaj članak!

evo nasla :D

[zabica]

mislim da su to više uzroci inflacije,inflacija uslijed promjene potražnje-nastaje zbog promjene u strukturi agregatne potražnje;inflacija zbog pritiska nadnica-nastaje zbog pritiska troškova radničkih sindikata na tržištu rada;inflacija zbog pritiska poreza-zbog interesa radnika da se održi rast neto nadnica...

[kadija]

Evo iz skripte:
DOKTRINA DRŽAVNOG SOCIJALIZAMA
Prva etapa razvoja socijalističkog poretka traje od 1918.-1921. I zove se ratni komunizam. U tom su razdoblju nacionalizirane banke, industrijska i trgovačka poduzeća, zemlja je nacionalizirana. Zemlja je dana na upravljanje komitetima, a seljaci su svoju zemlju obrađivali u dugoročni zakup. Utvrđeno je planiranje proizvodnje i raspodjela robe. Ukinuta je novčana privreda. Radnici su raspoređivani na obavljanje proizvodnih zadataka putem sistema industrijske mobilizacije, a plaću za svoj rad su dobivali u naturi.
Po Lenjinovoj direktivi uvedene su radikalne izmjene u EP u obliku tzv. Nove ekonomske politike (NEV) koja traje sve do 1928. Obvezni otkup poljoprivrednih proizvoda zamjenjen je plaćanjem poreza u naturi. Ponovno je omogućeno privatno vlasništvo i omogućen rad obrtnicima. NEP je prema Lenjinovoj ocjeni bio korak unazad u izgradnji socijalizma. Nakon Lenjinove smrti pojavile su se dvije grupe:
-Buharin i Rikov su se zalagali za razvoj zemlje gdje se povećava poljoprivredna proizvodnja radi opskrbe gradskog stanovništva.
-Trocki i Preobraženski su tvrdili da je problem sovjetske poljoprivrede u nedovoljnim investicijama među seoskim stanovništvom.
Dolaskom Staljina na vlast izvršava se kolektivizacija.

Nastaju nove kolektivne orhanizacije – kolhoze i sovhoze.

[nymphica]

hmm mislim da je to - prodajom (neformalni pregovori/burze/aukcije) ili besplatnom podjelom (vauceri ili kuponi)..to ti je u Kušićevom članku o privatizaciji

[anagveric]

da,to ti je to! kao postoji 9 modela privatizacije,ali hrvatska koristi samo dva: pojedinacna prodaja odredjenom vlasniku i masovna, vaucher/ kuponska privatizacija!

ljudi moji,ja gotova- sto je stalo u moju malu glavicu, stalo je... vise nemam snage,volje,a ni slobodnih kapaciteta :)

sretno svima!! i ako se slucajno dodjemo do usmenog i to jos kod vedrisa,predlazem intezivno gledanje inf programa i pracenje vruce teme- OSTAVKA SANADERA :D :D

[nymphica]

vidla sam da je vec par ljudi pitalo ovo, a nitko ne odgovara :(
bit cu jako jako zahvalna onom tko mi objasni keynesov multiplikator :kiss::thumbup:

[kadija]

joj..Evo ja ću probati..
Ugl, to je kod onog da u bogatijim društvima ljudi više štede i da treba osiromašiti to društvo jer onda bi ono više trošilo.
I sad, npr netko prima 4 000 dukata npr. Ono uspijeva uštediti 1 000 dukata- 25% (iliti 1/4) iznosi sklonost prema štednji, a 3 000 dukata troši. Vrijednost multiplikatora iznosi onda 4. A to znači da će kumulativno povećanje dohotka biti 3 puta veće od početnog.Taj njegov rashod od 3 000 dukata je naravno nečiji dohodak. i tako dalje.. Stvarno ne znam bolje objasniti, pogotovo ne ovako:(

[Gia]

ne smijes ostaviti vise od 1 praznog pitanja, odnosno odgovora, ili -2 netocna(to se de facto svodi na isto)
ako na 2 pitanja potpuno fulas u odgovoru, znaci da nemas pojma o cemu pricas, a to je isto kao da si ih ostavio i prazne....

takva je praksa.
zato kazem, ak ste napisali jednu smislenu recenicu za odgovor na pitanje na koje zapravo i ne znate konkretan odgovor, nece vas rusit.
al ne ostavljat prazno!

[zabica]

pa taj članak s neta ima na 9. i 10. stranici ukratko o najvažnijem i ja sam samo to naučila!
dakle radi se o GEM istraživanju u kojem je Hravtska od 2002.god,koje mjeri razlike u razini poduzetničke aktivnosti između različitih zemalja,otkriva faktore o kojima ovisi poduzetnička aktivnost i utvrđuje koje politike mogu poboljšati poduzetničku aktivnost.i u okviru toga odgovara na pitanje koliko su razlike u pod aktivnosti povezane s ukupnim ekonomskim rastom neke zemlje.za hrvatsku-nastavlja se intenziviranje poduzetničke aktivnosti i hrvatska se miče sa začelja GEM ranga,motivacijski indeks(odnos onih koji su na poduzetnički pothvat odlučili jer su uočili poslovnu priliku i onih koji su se na njega odlučili iz nužnosti) je porastao iako je i dalje mali u odnosu na GEM prosjek,stopa odrastanja-prijelaz u status odraslih poduzetnika-stariji od 42mj-nam je još uvijek daleko od GEM prosjeka,poduzetnička aktivnost hrvatske u europskoj perspektivi važna je za kreatore vladinih politika i programa,hrvatska ima najviši TEA indeks,ali i najvišu razinu Tea nužnost,samo 4 zemlja imaju manje odraslih poduzetnika!rastuća poduzeća-koja ulažu u nove tehnologije-u hrvatskoj ih ih ima pa to daje nadu da će se ulaganje isplatiti kroz stvaranje novih ili inoviranih proizvoda,što još nije slučaj!smanjene su regionalne razlike u poduzetničkoj aktivnosti zbog snažnog jačanja iste u Salvoniji,Baranji,Banovini,Lici,Sjevernoj Hrvatskoj,ali razlika u motivacijskom indeksu još uvijek upućuje na značajne razlike u poduzetničkom kapacitetu!
komponetnte poduzetničke okoline koje su dobile više ocjene u 2006.
-pristup fizičkoj infrastruturi
-otvorenost unutarnjeg tržiššta
kompnente po kojima smo još uvijek na začelju
-otvorenost tržišta
-komercijalna i profesionalna infrastruktura
-društvene i kulturne norme
-transfer istraživanja i razvoja

[nymphica]

prorecesijska i razvojna politika??:unsure: kaj tu treba reć jel netko zna,vidjela sam da je morović to pitala!

to ti je druzicev clanak "nuzan zaokret iz prorecesijske u razvojnu ep"
tu ti je bitno da se Hrvatska jos uvijek sluzi restriktivnom monetarnom politikom i stabilizacijskim programom, odnosno u prvi plan stavlja stabilizaciju cijena, tečaja i sl (jos od suzbijanja inflacije u 90ima)..cijene su visoke, zbog toga je veci uvoz nego izvoz, sto dovodi do rasta vanjskog duga..poduzeca djeluju s gubitcima, drzava im pomaze i zbog toga se jos vise zaduzuje..dakle trosi pare na gubitnike, umjesto da ulaže u razvoj i modernizaciju..
i konacno - trebalo bi se preci na razvojnu politiku, poticat proizvodnju, zaposlenost, realne sektore i sl. jer je to jedini nacin izlaska iz krize u kojoj se nalazimo..
sada se sve dublje zaduzujemo, radimo da bi to otplatili i de facto se vrtimo u krug..da vise ulazemo u razvoj, poduzeca bi imala bolju proizvodnju - vise profita - otplacivanje duga - cim je manji dug, veca je mogucnost razvoja itd itd

tak sam ja barem shvatila

e i onda na kraju bi trebalo navest one nacine izlaska iz krize :
strategija razvoja (poticanje proizvodnje, i razvoj nove proizvodnje), ljudski resursi, iskorištavanje kapitala, funkcioniranje fin. tržišta, pravne drzave, drzavne uprave i uvodjenje poduzetnickog ponasanja

[diamond]

jel moze netko odgovorit na 5 pitanje??ovo s poduzetnistvom u hr??

[zabica]

trebalo bi se djelovati na uočena ograničenja u komponentama poduzetničke okoline,dakle vladine politike u području regulatornog okvira,obrazovanja,transfera istraživanja i razvoja,razvoja financijskog tržišta,razvoja kvalitetnih usluga za poduzetnike posebno one koji imaju potencijal i želju za rastom,jačanje poduzetničke kulture,jačanje udjela žena u poduzetničkim aktivnostima

[angieunique]

sposobnost učenja i način učenja je sasvim individualna stvar, ja sam ekonomsku politiku učila točno tjedan dana, dobila 5, pitanja se nisu potrefila, nisam došla niti na usmeni niti na pismeni nespremna i uzdala se u sreću, a frend uči ekonomsku politiku mjesec dana i dobio 2..tako da...


mislim da je za ovaj predmet potrebno 5-7 dana za gotovo siguran prolaz (iako uz faktor sreće i uz dobru skriptu i manje al ono), 10 dana za visoke ocjene, naravno moguće je i za manje, a nekima će trebat i više, bitan element je i koliko ste uopće zainteresirani za ovu materiju

doktrine imaju 47 str i rekla bih da je 2 dana čisto dovoljno i da naučite i da vam slegne
samuelson skripta - 71 str - 2-3 dana
članci - 320str - 2-5 (ovisi koliko ste skoncentrirani, koliko detljano želite to shvatiti i koliko ste sposobni razlučiti bitno od nebitnog, dakako moguće je i više od 5 dana učiti)

ovi dani se odnosi na učenje od malo više od par sati na dan (!), a moguće je kombinirati učenje doktrina i samuelsona (jer vam zbilja ne treba cijeli dan da prođete pola doktrina), a preporučam proći samulsona prije članaka jer je bitno shvatiti te pojmove (jer se ne objašnjavaju dodatno u člancima)
članke je za prolaz okej učiti i po onih 29 pitanja (+ članak s neta), ali ako si ne možete dopustiti računanje na faktor sreće da vam dođu baš ta, korisno je pročitati sve, a ta pitanja uzeti kao vodič pri procjeni što je bitno i što je manje bitno u tim člancima

[pravnica00]

postwashingtonska konferencija---di se to nalazi?? please

[tara]

hmmm, ne znam...na internetu nasla ovo o konsenzusu :
Preporuke bi se mogle klasificirati u četiri glavne skupine mjera nove razvojne
politike. U prvoj su skupini mjere za sprečavanje kriza; u drugoj - završetak
«reformi prve generacije»; u trećoj su institucionalne reforme, odnosno «reforme
druge generacije» i u četvrtoj su distribucija dohotka i socijalna politika. U nastavku
se analiziraju: jačanje uloge države, promjene fiskalne politike, financijski
sustav, monetarna i tečajna politika; vanjskotrgovinska liberalizacija i, političke
pretpostavke za «reforme druge generacije».

[Darkbuster]

Sam reci da se radi o odmaku od trzisnog fundamentalizma, uvodenju nekih regulatornih mehanizama i povratak progresivnom oporezivanju.

[Škamp]

Ljudi, evo krenuo sam u nabavku knjiga (sto je prvi step za krenut ucit, hhee, woohoo i ovo ljeto) ekonomske politike...

kupih one clanke (nove, tj. ideje i ekon.pol. u RH) a uskoro cu nabavit i onu glomaznu knjigu iz koje se trebaju ucit odredjena poglavlja

dajte mi recite, kolko te clanke treba znat, kad kazem znat mislim ono, dal ih treba znat kao sto se npr. treba znat knjiga iz ustavnog ili obiteljskog
ili oni sluze da ih 2 put procitas tak da malo bolje skontaš o čem se tu radi??!

inace "mrzim" predmete ekonomske konotacije, pa mi vjerojatno sporije ide njihovo ucenje
2 pitanja:
1) kolko se to dugo cca. treba spremat sa kolkom dnevnom satnicom
2) postoji li neka skripta kao sto je bila za Pol. ekonomiju, znaci neka koju kad naucis garantan je prolaz

naime, iam jos predmeta za davat u devetom, al za uvijet ce mi uz njih trebat i ovo, pa...
help, help, help
any experience hints are appreciated

e ovak, prvo uči samuelsona da skontaš pojmove i tak ćeš onda lakše shvatit članke. Čula sam da je skripta od maat super, ali sam ja učila po knjizi. Što se tiče članaka, najvažniji su ti o privatizaciji, stabilizaciji, industrijskoj politici, vanjski dug i nordijski model. to fakat moraš znat. S obzirom da još nisi ni prešao gradivo, a pretpostavljam da nisi išao na predavanja, trebat će ti dva do tri tjedna. tako bih ja rekla.. a s obzirom da ti ekonomija nije draga..možda i više.. ja sam sve pročitala u tjedan dana i onda sam svaki dan učila po recimo 5 sati i tako dva tjedna. računaj si na tri tjedna sveukupno..baram je tak meni bilo.

[Romulus]

moji dojmovi o ep:
počeo sam učiti 25.6 a test mi je bio 2.7..
uzeo sam skriptu od maat, doktrine radio po skripti (to nemojte napraviti jer ima puno grešaka u njoj), a članke sam radio po onih 29 pitanja s 30. stranice ovog topica (samo to pitaju, pogotovo na usmenima), i pogledao sam onaj članak s stranice katedre GEM.
učio sam jako malo tih 6 dana, prosao 2x maatinu skriptu, skriptu iz doktrina(kostala me 4 boda jer pise kod ek. ponude da je intervencionizam nepovrediv a prema toj doktrini je neprovediv i onda sam sve krivo napisao), i sastavio si tih 29 pitanja. gem nisam pročitao sto me kostalo jos bar 4 boda (pitanje je bilo s 11-12 str. najslabije komponentre pod. i preporuke).
pismeni sam prosao, dobio 10 bodova uz dobar usmeni kod vedriša dobio sam 3.oko 80% ljudi je dobilo 2 isto iz pismenog (rezultati su kod vedriševog kabineta) pa je valjda ovaj rok bio teži nego inače.par četvorki i čini mi se 1 ili 2 petice.
nije baš neka ocjena, čak dosta je losa za ovako laki predmet, ali nije mi se dalo opet to učiti zbog po meni jako loše literature, inf i ejp skupa nemaju tak lošu literaturu.opširna, clanci nerazumljivi a GEM bezveze potpuno.

[axl]

hej ljudi, planiram u 9 mj izaci na pol.ek, a ne znam opce sta trebam uciti i iz cega?
kakvi clanci, gdje ih nabavim? koju knigu treba kupiti?
nadam se da bar netko cita ovaj forum preko ljeta, jer bi ja htjela nabaviti knjigu sto prije, a ne znam ni koju ni sta sve trebam naucit za dvojkicu, pa pliz odgovorite...
kao prvo, ne izlaziš na političku ekonomiju nego na ekonomsku politiku (barem se nadam, jer si u protivnom na krivom topicu)
dalje, sve ovo kaj pitaš ti inače piše na http://www.pravo.hr/EP/literatura
al ajde kad već pišem ovaj post dat ću ti i tražene informacije.
znači, literatura:
1. Samuelson, Nordhaus: Ekonomija (izabrana poglavlja) --> al za tu knjigu imaš odličnu skriptu od Maat u skriptarnici u kojoj se nalazi sve bitno
2. doktrine (Dujšin) i članci (Dujšin, Vedriš, Rančić, Šimić) - to se sve nalazi u istoj knjizi koju možeš kupit u knjižari faksa za 90kn ili možeš dat kopirat u kopiraonici (uz naglasak da ti treba izdanje 2009. jer je to ove godine izašlo novo) --> za te nove članke imaš negdje na ovom topicu pitanja koja je objavila Zara i koja ti mogu poslužit ko orijentir na kaj se fokusirat kod učenja članaka (evo, da ti maksimalno olakšam, tu ti je i izravni link na taj post http://www.pravokutnik.net/forum/showpost.php?p=388811&postcount=899)
i to je to, kaj se tiče tvojih pitanja. sretno na ispitu! :thumbup:

http://img120.imageshack.us/img120/403/tema4ir7.jpg
by iviv (http://www.pravokutnik.net/forum/member.php?u=1588)
--- ociscen tema ---

[kadija]

Dosta članaka se promijenilo..
U starima ima samo:
Vlada RH-osnove stabilizacijskog programa iz 92;osnovni uzroci inflacije 93.,osnovni ciljevi stab. programa i njegove faze,
Osnovne ideje o industrijskoj politici,
Strukturalizam i neoliberalizam
Tržišni i državni neuspjesi
Kriteriji za izbor grana pobjednika
Mjere i oblici industrijske politike

Uostalom, pregledaj si u skripti po kojoj učiš šta imaš od ovih pitanja; skrolaj dolje, predzadnji post Zare
http://www.pravokutnik.net/forum/showthread.php?t=17&page=30
:thumbup:

[jekily]

ej ucim ove clanke iz knjige(izdanje 2009) i vidim da je zara napisala 29 pitanja kao orjentir za ucenje al sam na prvoj strani topica uocio jos neka pitanja koja "kao" spadaju pod clanke,a ja neznam di se nalaze?! pitanja su:
33)Šest pravca mobilizacije
34)Washingtonski konsenzus
35)Post-Washingtonski konseznus i novi razvojni model Hrvatsje
36)Konsenzus iz Monterreya
37)Uzroci krize Hrvatskog gospodarstva 1990.-2005. i izlazak iz krize
38)Uzroci krize Hrvatskog gospodarstva 1994.-2004. i moguči izlasci iz krize
39)Mane i prednosti gubitka monetarnog suvereniteta)Hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 10 godina
2)Stagnantnost izvoza

pa ako bi mi netko to mogao rec? znam da na katedri imamo jos od vedrisa onaj clanak konkurentnost..... i clanak "Sto cini hrvatsku poduzet.zemljom?" al ova pitanja nisam tamo nasao?! falaaaaaaaaaaa

[Malecka]

Ako su sa prve stranice, vjerojatno su iz starih clanaka i na njih se ne moras obazirat.

edit:
33. i 36. su iz starih clanaka

34) i 35) su negdje na 53.str. clanaka

Za ostalo ne znam, ali odi na seach pa vidi sto nades na topiku.

[mali_vrag]

One doktrine... koliko treba učiti u detalje? Ili je dovoljno znati par glavnih ideja i predstavnike, ono, osnovne stvari? Ili sve, onak sve, svako ime i svaku godinu koja se spominje? :smartass:za svaku trebas znati razdoblje kojem pripada,predstavnike i glavne ideje.to je keo najbitnije


treba li išta znati iz članka o stabilizaciji od 96 do 126 str.? to je s onim tablicama. prekomplicirano mi je to, pa da budem 100% sigurna da to mogu slobodno preskočiti.ja ti nikako nebi preporucila da bas taj clanak preskocis jer su stabilizacija i konkurentnost najvazniji clanci.pogotovo vedrisu.cesto je tupio po onim antiinflacijskim programima na usmenom,pa ako ti se neda,nemoj ucit u detalje,ali okvirno svakako nauci.


mali vrag, hvala. znam da ne smijem taj članak nikako preskočiti, ali je li dovoljno znati ciljeve, faze i onaj zadnji dio - hrvatska privreda nakon stabilizacijskog programa ili je potrebno još ovo od 96 do 126 stranice? (nezaposlenost bla bla)ja sam ti iz toga ucila od 93-100.str i ono pod 4.6. na 127.strani,a ostalo sam samo procitala,koliko vidim po podcrtanome u knjizi

[kadija]

Mislim da ispit traje 50min ili 1h, ne mogu se sjetiti::angry::angry:Ali imat ćeš dosta vremena, barem je bilo do sada na svim rokovima..Pitanja jesu za pisati opširna, ali ono, klasika, ako naučiš, znat ćeš.. Ako i ne naučiš, povezuj sa svime šta znaš, dosta ljudi dobiva i na tome bod-dva

[mali_vrag]

Mislim da ispit traje 50min ili 1h, ne mogu se sjetiti::angry::angry:Ali imat ćeš dosta vremena, barem je bilo do sada na svim rokovima..Pitanja jesu za pisati opširna, ali ono, klasika, ako naučiš, znat ćeš.. Ako i ne naučiš, povezuj sa svime šta znaš, dosta ljudi dobiva i na tome bod-dvaslazem se.pise se 50minuta.ja sam 2pitanja znala skroz,na 3pitanja izmisljala toplu vodu,ispisala sve 4strane i na kraju imala 19bodova,a da nisam ni znala pola odgovora.tako da se isplati pisat sve sto vam padne na pamet,a da imalo ima veze s ekonomijom..:yay:

[papa]

John Maynard Keynes, 1st Baron Keynes, CB (pronounced /ˈkeɪnz/)

[kadija]

I da, aj da ne bi bilo opet, prošli put je Rančić rušio nekoliko ljudi jednim pitanjem, jaaaako jako puno ljudi nije znalo tko upravlja u HR monetarnom politikom. Tako da, stvarno nije da je trik pitanje ili nešto:D

[mali_vrag]

I da, aj da ne bi bilo opet, prošli put je Rančić rušio nekoliko ljudi jednim pitanjem, jaaaako jako puno ljudi nije znalo tko upravlja u HR monetarnom politikom. Tako da, stvarno nije da je trik pitanje ili nešto:Dsredisnja banka,jelda?

[kadija]

iliti hnb, uglavnom, tako je:)

[nobody0770]

Naišao sam sad na ono pitanje razlika ek.politika- pol. ekonomija, mislim mogao bi tu pisati svojim riječima, al nisam naišao nigdje da se to spominje, jel mi može netko objasniti molim? Hvalaaaa

Ekonomska politika se bavi osnovnim pojmovima ekonomije, ekonomskim doktrinama, ekonomskim procesima i problemima u RH i svijetu (tranzicija, privatizacija, industrijska politika, globalizacija, konkurentnost, MMF, problemi gospodarstva RH, stanje u RH, vanjski dug, kako dalje, zasto nismo "balkanska Svicarska", da li ima nade za nas...) Politicka ekonomija vise teorijski govori o proizvodnim procesima u određenom drustveno-ekonomskom uređenju, odnosima raspodjele i razmjene, kolanja kapitala, osnovnim ekonomskim velicinama, dok ekonomska politika ima naglasak na aktualnim pitanjima koje drzava mora rijesiti kroz svoju monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku politiku...posebno s obzirom na problematiku RH...

[cudoprirode]

Vertikalni i horizontalni odnos kod industrijske politike?

Gdje se to nalazi u knjizi?

Hitno je pa ako netko zna, poklonim mu virtualni cvijet (ak je muško, onda autić) :mhm:


probaj odgovor skuziti na 231.str knjige, clanak industrijska politika
tj, HORIZONTALNIM MJERAMA se pomazu sve grane i gospodarski sektori, bez ciljane pomoci izabranim granama

[Johnny be good]

sad tu malo čituckam po forumu i ne znam jel to blokada il čisto neznanje, ali jel mi može netko napisati nešto o kopenhaškim kriterijima? ako ništa drugo bar gdje se nalaze. hvala unaprijed :smile:

na kraju članaka se nalaze, ja mislim 320str.

[papa]

Kriteriji za članstvo u EU (Kopenhaški kriteriji)

1.Stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, pravnu državu, poštivanje ljudskih prava i manjina

2.Postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva

3.Sposobnost poduzeća da se suoče s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar EU

4.Sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva uključujući provedbu ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije

[pravnica00]

sto je bitno rec za SOROSA i Castellsa??

[papa]

GEORGE SOROS je američki financijski spekulant i LIBERALNI investitor.

Sorosove teorije

* “zdrava ravnoteža” između politike i tržišta

* Otvoreno društvo

* Teorija refleksivnosti

* Teorija idealnog tipa “ciklusa bum-slom”

* Problem globalizacije

* Jedni ga hvale a drugi ga kude

* Optužuju ga da neprestalno ulaže u krize, izaziva ih i usmjerava radi kasnijeg osiguravanja profita sa tih područja. Predvidio slom svjetskog kapitalizma. Zalažući se za »tržišni fundamentalizam«, on istodobno propovijeda strogu multilateralnu kontrolu međunarodnog financijskog tržišta, kako bi se zaštitile opće društvene vrednote kao što su jednakost i gospodarski razvitak.


Manuel Castells je španjolski sociolog. Predmet izučavanja je globalno društvo, internet. Manuela Castellsa se širom svijeta smatra vodećim analitičarem informacijskog doba i umreženog društva.

[jekily]

jelm imoze netko napisat esto o doktrini neoliberalizma?!

[papa]

Neoliberalna ekonomija nastala je 80-tih godina kao odgovor na krizu intervencionizma. Danas svjedočimo postupnom napuštanju neoklasičnih koncepta i ponovno uskrsnuće intervencionizma (kejnezijskog). 80-tih je postala prevladavajuća ideologija koja usmjerava globalizaciju, makroekonomsku politiku i političko odlučivanje u većem dijelu svijeta. Filozofija neoliberalizma zagovara konkurentni tržni kapitalizam, privatno vlasništvo, slobodnu trgovinu, izvozno orijentiran ekonomski rast te drastična «sječa» javne potrošnje. Smatra da država se ne smije uplitati u tržište.

[cudoprirode]

prorecesijska politika i politika razvoja? ako netko zna par recenica o tome thnx

znaci, rh je tijekom i nakon stabilizacijskih programa vodila prorecesijsku politiku i osnovni joj je cilj bio stabilizacija cijena i tecaja. sto je u uvjetima hiperinflacije bilo sasvim opravdano.
medutim, sad je nuzno napraviti zaokret i rijesiti svoje probleme deficita i dugova kroz povecanje proizvodnje i zaposlenosti temeljene na izvozu!

nek me neko ispravi, ako grijesim;)

[papa]

Washingtonski konsenzus = stari članak
Vrste nezaposlenosti:
1. Frikcijska - zbog kretanja pučanstva
2. Strukturna - nesklad između ponude i potražnje za pojedinim vrstama radnika
3. Ciklička - smanjuje se zaposlenost na nacionalnoj razini

[fabulous]

može pomoć???? :headwall:
uloga države... se to odnosi na one 3 ekonomske funkcije u tržišnom gosp. (poglavlje 2) ili na 4 glavne funkcije drž (poglavlje 16)???
:smartass:

[Lewis Hamilton]

pa i jedno i drugo... 3 funkcije su iste, plus četvrta- međunarodna ekonomska politika (nešto u vezi toga, ne sjećam se točno kako glasi)... a napišeš ono što te pitaju.
na zadnjem roku je bilo pitanje nabrojite 3 ek. funkcije države u trž. gosp.- jasno je što se očekuje da napišeš:mhm:

[Emme]

Šta bi se desilo kada bi naša precijenjena kuna pala za tih 20% koliko ju previše cijenimio? Dakle kada bi deprecirala?

Drugo pitanje: kaj osim kejnezijanske doktrine još postoji? Bi li bio točan odgovor socijalizam Kuba, Kina, Koreja?

Kaj Rančić onda ipak najbolji za ispit? Usmeni više članci ili Samuelson? Sorryte kaj gnjavim, ali ja sam vidjela samo onih 30 Zarinih pitanja, a čula sam da negdje ima više... gdje mogu ta naći?


Kad bi kuna deprecirala, povećao bi se izvoz i konkurentnost jer bi onda naši proizvodi postali jeftiniji.

I ja bih rekla socijalizam i navela primjer.

[Syringa Vulgaris]

odgovarala sam u istoj grupi kod Morović. ajd, virovat ću joj kad kaže da je to jedno od 5 pitanja na kojima ruši. valjda je to njoj tako važno, to mogu prihvatiti. samo mi je ža ljudi koji su dobili dobar, vrlo dobar na ispitu. znači da ipak imaju nekog pojma. i zar nije dovoljno za prolaz znati (što se infl tiče) što je inflacija, uzroke nastajanja, podjelu po intenzitetu a ne te neke 4 vrste za koje pola ljudi nije nikad čulo. e, da usput napišem kakve su to 4 vrste (prema intenzitetu: potencijalna, srednja, galopirajuća; prema dužini trajanja: sekundarne, jednokratne, kronične; prema porijeklu: domaće, uvozne; prema virulentnosti: aktivne, slobodne, pasivne, prigušene ili umjerena, galopirajuća, hiperinflacija) eto, to smo tribali odgovoriti! :(

[papa]

da stvarno, gdje se nalaze te silne vrste inflacije? E da, i koji su sve uzroci inflacije? I ako se eventualno nekom da nabrojat (ne i objašnjavat) što je najbitnije reći kod stabilizacije i privatizacije..?

Inflacija je povećanje agregatnog (općeg) nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam inflacije također se može definirati kao pad vrijednosti novca. Vrijednost novca označava njegova kupovna moć. Dakle, ako u određenoj privredi postoji inflacija, kupovna moć te valute pada. Inflacija je specifična po tome što ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje će se javiti; to mogu biti razvijene ali i nerazvijene zemlje, površinom male i velike. Druga njena specifičnost je što se nikad ne javlja dva puta u istom obliku.

Vrste:
Prema intenzitetu inflacija se obično dijeli na umjerenu (do 10% godišnje), galopirajuću (iznad 10% godišnje) i hiperinflaciju (iznad 50% mjesečno).

* Umjerena inflacija prisutna je u mnogim svjetskim ekonomijama. Povjerenje ljudi u novac nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine ili neki drugi oblik trajnih potrošnih dobara. Ljudi su spremni na dugoročne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvrjeđuje. Umjerena inflacija se obično smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potražnju.

* U galopirajućoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadržavaju minimalne količine potrebne za transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobivaju deviznu klauzulu. Finansijska tržišta odumiru iako ekonomija funkcioniše.

* Kod hiperinflacije (poseban članak Hiperinflacija stopa inflacije je višecifrena. Ponuda novca daleko premašuje njegovu potražnju. Novčana razmjena se mijenja trampom (robna razmjena), što je dosta nepraktičnije od razmjene uz pomoć novca. Dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva i ekonomija je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost može dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj način se zatvara "začarani krug". Stanovništvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadužuje a dodatna emisija novca od strane centralne banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do teških društvenih i socijalnih poremećaja a privreda uopće ne funkcionše.

[Emme]

Uzroci iliti izvori inflacije su:

previše potrošnje na premalo roba
porast novčane ponude
porast državnih rashoda
porast izvoza čime se smanjuje domaća ponuda

I da, to sam joj počela nabrajati, al je ona rekla ne, ne ,ne.
Ljuti me jer sam dobila dobru ocjenu i onda me je samo zbog toga rušila. To me strašno ljuti. A još više kad shvatim da je bilo ljudi koji pojma nisu imali, pa su prošli. Nije da sam ljuta na njih, nego na ispitivačicu koja očito nema kriterije i ne zna šta bi od sebe, pa da pokaže "zube" ruši bezveze.

[petar.pan007]

Mislim da je asistentica trazila da se kaze inflacija potraznje, inflacija troskova, strukturna inflacija i psiholoska inflacija.

[kadija]

a jel vedris samo potvrdi ocjenu sa pismenog ili se moze povisiti?
Pih, većinu rokova ne povisuje. Ali napomeni da bi htio odgovarati za više, ali onda se podrazumijeva da te onda detaljnije ispita, šta naravno, zavisi od njegovog raspoloženja koje varira od svakog roka:angry::unsure:

[Emme]

Kad bi kuna deprecirala, povećao bi se izvoz i konkurentnost jer bi onda naši proizvodi postali jeftiniji.

I ja bih rekla socijalizam i navela primjer.


Sad sam baš vidjela - postoji još i merkantilizam - u novije vrijeme se pojavljuju ideje neomerkantilističkog karaktera, izvozno orjentirane privrede te kao prioritet postavlja konkurentnu sposobnost. U praksi su tu doktrinu najuspješnije primjenile zemlje ji Azije, a u posljednje vrijeme Kina i Indija.

[petar.pan007]

Napomena kad ste kod prof. Vedriša na usmenom i kada pita Lisabonsku agendu (a pita skoro uvjek) i vi opsirno krenete u pojasnjavanje tipa "dokument temeljen na znanju i ekonomiji....." pitat će vas ZAŠTO??? Odgovor radi toga jer je EU na temelju istrazivanja shvatila da ce Amerika i Japan za 10 godina biti puno konkurentniji od EU i da to sprijeci donesena agenda. Iza toga vam slijedi nastavak zasto je revidirana i cemu će EU pridati vecu pozornost u buducnosti? (bolja radna mjesta, socijalna kohezija, te rast BDP)

[Lewis Hamilton]

ove vrste inflacije koje morović pita vam se nalaze u pojmovniku koji se nalazi na webu katedre, koji je isto navodno obavezna literatura... tamo si to pogledajte:thumbup:

[radzid]

Ljudi ako nekoga zanima o inflaciji. Spirala nadnica i cijena nije uzrok inflacije nego njezina posljedica, iako na ovoj katedri uče da je ona uzrok.

Više:
http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/ma-sto-bilo-s-lizalicom-3-dio#news_view

[Barfly]

Sorry, al kaj mi nije pametnije pred potencijalni usmeni ipak se držati knjige? Možda sam konzervativna, ali samo pitam...

[tiana]

u pitanju državni proračun, u kojim stanjima se može naći, jeli odgovor bio strukturni, stvarni i ciklički? ili uravnoteženi i neuravnoteženi?

[vrtirepka]

mislim da je ovo prvo...sad sam to u samuelsonu citala,al ne znam sta se tribalo pisat.nisam bila ta grupa

[mapa2205]

može li mi netko odgovoriti kojim se mjerama monetarne i fiskalne politike može utjecati na smanjivanje deficita platne bilance??? plizzzz

[OpticaLL]

Dugacko pitanje, nema sta - znaci pod mjerama fiskalne i monetarne politike mozes smatrati one koje provode drzava i drugi nositelji monetarne politike, dakle sredisnja banka. Nisam bas sad citao po knjizi, al ti se svodi na aktualne stvari koje mi recimo trenutno imamo, dakle niz mjera poput smanjenje drzavne potrosnje, privlačenja novih inozemnih izravnih ulaganja u izvozno orijentirane djelatnosti, povećanje stope gospodarskog rasta i razine zaposlenosti, smanjenje sive ekonomije a i sama bolja koordinacija monetarne i fiskalne politike može uvelike pridonijeti smanjenju potrošnje uvozne robe i inozemnoga duga.

Zgodan clanak.. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=60863

[Alita]

Imam jedno pitanje vezano uz Okunovo vjedro ::E: (vedro? Vjedro? Mislim da je vjedro. Vedro je veselo?)
Uglavnom, ponavljam po Angienoj skripti clanke i mislim da je netko od nas dvije dosao da krivog zakljucka. Naime, Angie je zakljucila da se krecuci po zakrivljenoj liniji AZ na kraju necemo doci do tocke u kojoj svi imaju isti dohodak? No koliko ja vidim, tocka Z je na istom pravcu kao i tocka E i na cijelom tom pravcu su vrijednosti x i y jednake. Jedina razlika izmedu E i Z je u izgubljenoj vrijednosti koja je "procurila kroz vjedro". Zato ne idemo po pravcu, vec krivulji. Ali na kraju cemo ipak doci u tocku jednakog udijela u dohotku?
Da? Ne? :unsure:

[pero2009]

Imam jedno pitanje vezano uz Okunovo vjedro ::E: (vedro? Vjedro? Mislim da je vjedro. Vedro je veselo?)
Uglavnom, ponavljam po Angienoj skripti clanke i mislim da je netko od nas dvije dosao da krivog zakljucka. Naime, Angie je zakljucila da se krecuci po zakrivljenoj liniji AZ na kraju necemo doci do tocke u kojoj svi imaju isti dohodak? No koliko ja vidim, tocka Z je na istom pravcu kao i tocka E i na cijelom tom pravcu su vrijednosti x i y jednake. Jedina razlika izmedu E i Z je u izgubljenoj vrijednosti koja je "procurila kroz vjedro". Zato ne idemo po pravcu, vec krivulji. Ali na kraju cemo ipak doci u tocku jednakog udijela u dohotku?
Da? Ne? :unsure:
koliko sam ja shvatio nikad nećemo doć do točke u kojoj svi imaju jednaki dohodak,jer jednostavno,uvijek "curi" ma koliko se mi trudili..bar mi hrvati to znamo::E:...ispravite me ako griješim

[Alita]

Takav dojam ostavlja tekst, ali graf je nesto drugo. Zato i pitam...
Mozda nikad ni ne dodemo u tocku Z? Vec se samo krecemo po krivulji..

Wuhu! Postam pitanja b grupe kasnije malo, sad bih samo pitala, tri znacajke naprednih kapitalistickih zemalja?
Asistentica kaze da je to iz Samuelsona...ja to nisam nasla.. Isprike katedri sto je primorana citati moje umotvorine. ::E:
Uglavnom...itko?

[paola.]

napredna kapitalistička gospodarstva imaju tri istaknuta svojstva: trgovina, specijalizacija , novac i kapital, to ti se nalazi u drugom poglavlju

[pero2009]

bio bi fer da imamo priliku za uvid..mislim,oke da sam pao al bar da vidim što je to potrebno za skupit "samo" tih 10 bodova za sljedeći put (a matematika mi govori da je to 2 dobro napisana pitanja)

[axl]

(a matematika mi govori da je to 2 dobro napisana pitanja)
uf.. to nikako... u tome je najveći problem.
moraš iz svakog dijela gradiva dobit bodove, tako da imaš npr. tri pitanja potpuno točna npr. 1 iz doktrina i 2 iz samuelsona, a iz članaka nijedno, to ti je pad bez obzira kaj imaš 15 bodova (naravno, govorim sve hipotetski).

prag za prolaz je "samo 10 bodova", ali tih 10 bodova mora bit ravnomjerno raspoređeno po dijelovima gradiva koji ulaze u literaturu, tj. na svakom dijelu gradiva moraš dobit neke bodove

[Pravobranitelj]

nije.pa odi probat,to isto reci profesoru,objasni mu da ti je jako stalo do toga da vidis ispit i zasto pa ti mozda napravi iznimku-a kriterije za prolaz su rekli jos na uvodnom predavanju

Ljudi, ovo nije nesto sto bi vi trebali moliti niti se vama ovime radi usluga.
Po Pravilniku imate pravo dobiti uvid u svoj test, prije odrzavanja usmenih ispita.

Ako katedra vec nije odredila poseban termin u kojem se to obavlja, slobodni ste sutradan (nakon sto vidite rezultate na studomatu) otici do njih i to zatraziti - naravno, pristojno i ljubazno, valjda to ne moram posebno napominjati :wink:.
Ili cete uvid dobiti odmah ili cete biti zamoljeni doci u nekom drugom terminu, ovisno o obvezama i dostupnosti clanova katedre - u svakom slucaju, to je manje bitno i do testa cete doci.

Ako s ovim bude problema, procedura je takva da se javljate - meni. :wink:

[OpticaLL]

ljudovi može mala pomoć, imam tri pitanja

1. kako se poduzeća mogu financirati ako se žele proširiti
2. zašto računamo realni BDP
3. što je bolje imati unutarnji ili vanjski dug:(

1. kreditom ili izdavanjem dionica, u slucaju d.d.
2. -Nominalni BDPje zbroj količina proizvedenih finalnih dobara pomnoženih s njihovim tekućim cijenama. Nominalni BDP tijekom vremena raste zbog porasta proizvodnjei zbog porasta cijena.
- Ako želimo eliminirati učinak rastućih cijena, računamo REALNIi BDP kao zbroj količine proizvedenih finalnih dobara pomnoženih sa stalnim cijenama.
- nominalni BDP/realni BDP = BDP deflator
- U praksi realni BDP(zbog toga jer postoji više finalnih dobara i zbog promjene kvalitete postojećih dobara kao npr. tehnološki intenzivni proizvodi) se računa tako da se nominalni BDP dijeli sa BDP deflatorom.
- Nominalni BDP jednak je realnom BDP-u pomnoženim sa BDP deflatorom.
3. po meni je bolji vanjski dug, ali naravo sve ovisi o uvjetima kreditiranja - kamate i ostalo..

Ovo su moji odgovori pa ih ipak uzmi u obzir sa rezervom.. :D

[winnie]

help! jel mi može netko pojasnit zakon opadajućih prinosa (samuelson). piše u skripti ovako- prema tom zakonu svaka dodatna jedinica uloženog rada proizvodit će sve manje i manje povećanje proizvedene količine.
kako? zašto? zar ne može doći i do povećanja prihoda ako je potražnja elastična?

evo odgovorit ću sama sebi:rotfl: daklem prema zakonu opadajućih prinosa svaka dodatna jedinica uloženog rada proizvodit će sve manje i manje povećanje proizvedene količine.ali to ne vrijedi uvijek (jeli tako???). primjerice ako taj radnik kojeg smo dodatno zaposlili ima bolje sposobnosti, bolje je obrazovan, onda će se prihodi povećavati.

isto je tako malthus je predvidio da će povećanje populacije dovesti do smanjenja BDP-a i da će ljudi biti na rubu egzistencije. No nije predvidio industrijsku revoluciju, poboljšanu tehnologiju itd.

to mi je jedino logično pa me ispravite ako griješim:unsure:


evo odgovorit ću sama sebi:rotfl: daklem prema zakonu opadajućih prinosa svaka dodatna jedinica uloženog rada proizvodit će sve manje i manje povećanje proizvedene količine.ali to ne vrijedi uvijek (jeli tako???). primjerice ako taj radnik kojeg smo dodatno zaposlili ima bolje sposobnosti, bolje je obrazovan, onda će se prihodi povećavati.

isto je tako malthus je predvidio da će povećanje populacije dovesti do smanjenja BDP-a i da će ljudi biti na rubu egzistencije. No nije predvidio industrijsku revoluciju, poboljšanu tehnologiju itd.

to mi je jedino logično pa me ispravite ako griješim:unsure:

ok, dakle ovo je krivo!
mislim da sam sad skužila:rotfl: znači zakon opadajućih prinosa kaže- svaka dodatna jedinica uloženog rada proizvodit će sve manje i manje povećanje proizvedene količine.
zašto? primjer- imamo 100 radnika. oni trebaju ubrati 10 000 banana. no na tržištu dođe do toga da kupci žele više banana. recimo 20 000. onda će tih 100 radnika proizvoditi 50% više banana nego prije. e al ako zaposlimo dodatnog radnika, onda 101 radnik bere 20 000 banana, znači povećanje više nije 50% nego je manje. koliko manje? ne da mi se računat. al je manje. jel je to to??


:headwall: jel mi molim vas moze netko, bilo tko, objasniti kao retardiranom petogodisnjem djetetu zdravoseljacki sto bi ja tocno trebala znati iz dijela doktrina koje se ticu socijalizma?! ili barem uputiti na dijelove u knjizi..
na koljenima molim nekoga da me rijesi ove muke :surrender:
:dead:
do tog još nisam došla:rotfl: nije da je prekosutra ispit al ok!
imam tu skriptu i čini mi se da je to dobro tu napisano. uglavnom u člancima se još govori o socijalizmu pa možeš prvo spomenuti da je ta doktrina nastala u Rusiji nakon Oktobarske revolucije 1917. pa spomeneš Marxa i Englesa. Onda osnovni cilj (prvotni)- pravedna raspodjela dohotka. teorija o eksploataciji radnika- oni su imali manje prihode od količine ukupne dodatne vrijednosti koju proizvedu, pa si taj višak prisvajaju kapitalisti. kapitalisti su vlasnici sredstava za proizvodnju i imaju pol.moć kojom se služe kako bi održali stabilnost kapitalizma.
i sad slabosti- ostvarena su veća socijana prava ali ne i politička te građanska. i čimbenici koji su utjecali na nedovoljnu definiranost socijalizma- 7 čimbenika, pogledaj ih u knjizi.
to bi ja navela kao bitno.

[Sway]

super, nije prekasno! :thumbup:
evo spirale,nadam se da ce biti jasnije!

Spirala nadnica i cijena (wage-price spiral) jedan je od uzroka krize na unutrašnjem planu koji je rezultirao iz zaoštrenih odnosa poslodavaca i radnika u državno-monopolističkom kapitalizmu. Naime, zbog visoke razine potražnje doslo je do rasta cijena potrošnih dobara a tako i do povećanja troškova života te smanjivanja realnog iznosa nadnica zaposlenika. Zbog toga su sindikati tražili povećanje nadnica!
– da su u tome uspjeli, uprave poduzeća bi pod izlikom da su se povećali troškovi proizvodnje povećale cijene dobara. To povecanje cijena bi opet imalo za posljedicu povecanje troskova zivota i smanjivanje nadnica, te bi rezultiralo novim sindikalnim zahtjevima da se povećaju nadnice. Taj se proces mogao u krug ponavljati unedogled.

[winnie]

ovako Sway, što se tiče staljina i ekipe, ja ću učit ovo:

SOVJETSKA DOKTRINA: Staljin propagira politiku intenzivne industrijalizacije i kolektivizacije sela. Izvršio je kolektivizaciju sela i podvrgao nove organizacije- kovhoze i sovhoze državnoj direktivi i planovime. Time je stvorena masa akumulacije potrebna za industrijalizaciju.
obilježja industrijalizacije:
1. razoj teške na račun lake industrije
2. maksimiziranje proizvodnje bez obzira na ekonomičnost
3. ograničavanje životnog standarda uz nematerijalno poticanje radnika
4. poticanje prelaska poljoprivrednika u nepoljop. djelatnosti
5. ograničenje ekon. odnosa s inozemstvom
6. kvalificiranje stanovništva za rad u industriji

SUSTAV UDRUŽENOG RADA

znači prvo je postojao sustav radničkog samoupravljanja koji se kasnije pretvorio u sustav udruženog rada.

proces je išao u 2 smjera : 1. proces jačanja autonomije poduzeća 1953.- 1970. : napuštanje sovjetske doktrine privrednog razvoja, ukidanje detaljnih administrativnih planova
2. ustavna reforma 1971. ; od 1970. proces odumiranja države i stvaranje sistema udruženog rada

OBILJEŽJA : -jačanje autonomije radnih kolektiva (samostalnost u odlučivanju, određivanju obujma proizvodnje, formiranju dohodaka)
- tržišno-planski karakter privrede (nema više detaljnih planova)
-nagrađivanje prema rezultatima rada
-delegatski sustav koji na političkoj razini odgovara privrednim oblicima



znam da je to dosta malo, al neznam šta bi drugo bilo bitno, evo čitam iz knjige i meni je to sve isto:cold:

[zvoncicaa]

dali mi može netko napisati odgovor na pitanje 3 karakteristike naprednih kapitalistickih gospodarstava ? Hvala

-trgovina i specijalizacija
-novac
-kapital

Napredno gospodarstvo karakterizira razgranuta mreža trgovine, koja ovisi o podrobnoj specijalizaciji i podjeli rada.Moderna gospodarstva danas koriste novac. Novac je mjerilo za mjerenje ekonomske vrijednosti predmeta i za financiranje trgovine. Suvremene industrijske tehnologije oslanjaju se na velike količine kapitala (strojeve, tvornice...).


P.s.: ubit će me ova ekonomska. Odlučila ju pokušat dat u 4 dana učenja. Sve mi se pomješalo. :headwall:
Sretno onima koji sutra pišu:thumbup:

[winnie]

može li mi netko nešto reći o kontinentalnom modelu:unsure:

znači nordijski model se sastoji od mješavine dvaju europskih : 1.anglosaksonskog 2.KONTINENALNOG

Kontinentalni se bazira na snažnom javnom sektoru. Javno setor ne narušava nužno konkurentnost, naprotiv, može i doprinjeti konk. ako je transparentan, efikasan, nekorumpiran, te potiče i velike i male tvrtke. Kontinentalni model ukazuje na spremnost Europe da potroši više na kolektivne akcije, a manje na individualne u odnosu na druge dijelove svijeta.

[starislav]

Dal netko moze napistai kako se izgovara
laissez faire


a sad tehnička pitanja

ako sam dobro shvatio rezultati pismenog i termin usmenog na ovoj katedri su objavljeni svakom pojedinacno na njegovom studomatu pa ako na studomatu pise _ _ tada nisi prosao pismeni

i drugo tehnicko pitanje dal na pismenom treba upisati svoj JMBAG
da ti mogu poslati obavijest na tvoj studomat?

[axl]

Dal netko moze napistai kako se izgovara
laissez faire

a sad tehnička pitanja

ako sam dobro shvatio rezultati pismenog i termin usmenog na ovoj katedri su objavljeni svakom pojedinacno na njegovom studomatu pa ako na studomatu pise _ _ tada nisi prosao pismeni

i drugo tehnicko pitanje dal na pismenom treba upisati svoj JMBAG
da ti mogu poslati obavijest na tvoj studomat?
čita se [leze fer] i na ovo su jako osjetljivi kad se krivo pročita, nama je svaki put na seminaru prošle godine kad bi netko krivo pročitao slijedio veliki podsmijeh svih članova katedre koji su bili prisutni tak da pazite na ovo.

da, rezultati su na studomatu i ako ništa ne piše, pao si pismeni. JMBAG ne treba upisivat jer on piše njima automatski čim prijaviš ispit na studomatu.
kaj se još rezultata tiče, ak iz nekog razloga ne vjerujete studomatu (koliko god to čudno zvučalo :mrgreen:), svi rezultati su objavljeni na oglasnoj ploči ispred ureda tajnice katedre i profesora, dakle za one koji su prošli piše termin usmenih i ocjena iz pismenog, a za one koji su pali piše broj bodova koje imaju. i također pišu kriteriji koliko je bodova za koju ocjenu, ako sam dobro upamtio:
10-13 --> 2
14-17 --> 3
18-22 --> 4
23-25 --> 5
nisam ziher za ovo između 3 i 4, možda je 18 bodova još uvijek 3.

@ axl..... samuelsona po knjizi,sa skriptama me uvijek strah da su presture.
učenje samuelsona iz knjige je mučenje samog sebe jer je to duplo teži posao, skripta od Maat je već ušla u anale za učenje ekonomske i unutra je apsolutno sve kaj je bitno, pa i više, tako da stvarno nije potrebno učit iz knjige. al ak je tebi ovak lakše, onda barem kombiniraj knjigu i skriptu, bit će ti po skripti jasno kaj je bitno, a kaj možeš izbacit.

evo polako pocinjem pripremati ovaj predmet za 4 mjesec...koje su najbolje skripte za koristit jer vidim da ih ima puno ali sve su dosta stare...2005,07 it?????
ovo je već ponovljeno već xx puta, al ajde...
dakle, Samuelson - skripta Maat, doktrine - ima neka skripta al je užasno štura i ne preporučam učit po njoj, doktrine imaju ukupno 40 i nešto str. tak da se njih može i iz knjige učit, članci - skriptu od mightyprincess tek sad vidim :unsure: i vidim da je odlična tako da obavezno po tome, ja sam učio po skripti od angie i mogu reć da nisam baš oduševljen, em kaj je prepuna tipfelera i koječega, em kaj nekih bitnih stvari nema, tako da mightyprincess it is :mhm: :thumbup:

e da... kako učiti članke? jel se moraju pročitati cijeli i što mislite o učenju članaka iz skripte (one iz 11mj. iz skriptarnice) i samo iz nje :roll:
molim vas,pomozite, izgubljena sam, izlazim 18.tog i nisam ih još ni pipnula.. hoću li stići?
da, dakle, skripta za članke iz 11.mj. je odlična, al svejedno da uhvatiš kontekst bilo bi poželjno pročitat ih iz knjige. al ako je baš strka s vremenom, dalo bi se i bez toga. nemoj bit izgubljena, stigneš do 18. naučit za 5 ako ćeš disciplinirano učit.

jel dovoljno naučit članke samo po zarinim pitanjima?
tehnički, da, al kad već ideš po njenim pitanjima, uzmi onda ovu skriptu od mightyprincess iz 11.mj. i idi paralelno i po njoj pa ćeš vidjet sve kaj je bitno.

[zvoncicaa]

Nove razvojne teorije su:
1.Teorija endogenog rasta (tehn. napredak je endogeni faktor. Država treba poticati dugoročni razvoj putem mjera za stimulaciju nacionalne štednje i investicija, te podržavati istraživanja i razvoj)
2. Ekonomija geografije (ekonomska aktivnost se koncentrira na pojedinim područjima zbog djelovanja kumulativnih sila i povratnih učinaka)
3. Teorija o strateškoj trgovini (dobro je koristiti mjere industrijske politike u pojedinim ind. granama kako bi domaća poduzeća stekla prednost na dom. i inoz. tržištu)
:thumbup:
Ugl, pitanja na usmenom kod vedriša u mojoj grupi:
merkantilizam, socijalizam, intervencionizam, nove razvojne teorije, tri karakteristike naprednih kap.gospodarstava, ponuda rada, stabilizacijski pakt

[starislav]

Washingtonski sporazum
Washingtonski konsenzus
Washingtonski ugovor

Dal su to tri naziva za istu stvar ili su to različite stvari?

i isto pitanje
Lisabonska strategija i Lisabonska agenda
jel to jedno te isto

pretpostavljam da je ali pretpostvaka je majka svih zajeba pa pitam?

[Sway]

lisabonska strategija i agenda je stooo posto jedno te isto!;)
a i ova tri naziva za washingtonski takoder ista stvar, nema sta drugo bit!
:mah:

[axl]

krivo sam se izrazila, mislila sam stabilizacijski program... dakle koje su mu točke bile, u kojim pogledima je uspio u kojima nije... i na kraju me pitao koji je problem ostao do dan danas (tako nešto)... malo sam bila zatečena, al kad je ponovio koji monetarni problem sjetila sam se: aprecijacija domaće valute.:thumbup:
ovo je pitao i kad sam ja odgovarao s još 2 kolegice (a nisam odgovarao sa zvončicom), znači očito je vrtio ovo pitanje. dakle obavezno naučit stabilizacijsk program i, ako odgovarate kod vedriša, 99,9% je sigurno da će vas pitat u kojim točkama je uspio, a u kojima nije


imam pitanje vezanao uz modele privatizacije! nasla sam dvije podjele! pa tako na jednom mjestu se modeli dijele na : BESPLATNA RASPODJELA IMOVINE i drugi je PRODAJNI MODEL, a druga podjela koju sam nasla je: POJEDINACNA PRODAJA ODRĐENOM VLASNIKU i MASOVNA- VAUCHER ILI KUPONSKA PRIVATIZACIJA!! je li ova vaucher privatizacija isto sto i besplatna raspodjela imovine,a prodajni model je prodaja određenom vlasniku ili je jedna od tih podjela tocna,a druga kriva????
dva modela privatizacije su besplatna raspodjela i prodaja, a besplatna raspodjela se vršila putem vaučera i kupona
to ti piše u članku dr. Kušića, str. 65.

[zvoncicaa]

Što se tiče socijalizma, naučite i kako je završio, i one mjere koje je Gorbačov donio... tako nešto... ugl, toga nema u skripti pa tako valjda provjerava jesmo li učili po knjizi il skripti :roll:

[axl]

pa da mi usput objasni koja je razlika izmedu deprecijacije i devalvacije?
Deprecijacija je smanjenje vrijednosti domaće valute u odnosu prema drugim valutama, odvija se na deviznom tržištu, za razliku od devalvacije, koja je službeni akt monetarne vlasti kojim se korigira, odnosno smanjuje službeni devizni tečaj u odnosu na zlato ili druge valute. Oprečni pojmovi su aprecijacija i revalvacija.

ovo inače piše ovako u pojmovniku Morović-Rančić sa stranice katedre

[starislav]

jel može netko napisati što je to konvergencija?
taj termin se pojavljuje često

gdje se nalazi konsenzus iz Monterreya i što je tu bitno?

i što napisati kod lisabonskog sporazuma toga ima jako mnogo u nekoliko
članaka?

[Sway]

da,tamo se nisam ni sjetila pogledat ::E:

@starislav :
konvergencija je slicnost, teznja za istim ciljem, ujednacenje!
sto se tice LA tu treba znati sto je,kada i tko ju je donio,koji su ciljevi,zasto je revidirana i koja su podrucja prioriteta za akciju (wim kok izvjesce)- to je sve na str 286/7,osim ciljeva, oni su na 314 bolje napisani..i integrirane smjernice za rast i zaposljavanje na str 291!
mislim da bi to bilo to :mah:

i sto bi to znacilo da je stabilizacijski program heterodoksan a sto da je ortodoksan?

[axl]

još jedna napomena u vezi Lisabonske agende.
obratite pažnju da je njena namjena bila do 2010. postić sve to kaj se već u njoj navodi, a vidi čuda, sad je došla ta 2010. tako da bi vas Vedriš mogao pitat kritičku ocjenu stanja, kaj je postignuto, kaj nije, kakva je situacija itd.

nije to ništa ne znam koliko presudno za prolaz niti se traži od vas ne znam kakva mudrost, ali za one koji npr. ciljaju ne neku višu ocjenu ili jednostavno žele impresionirat profesora, ovakve stvari će on itekako cijenit. :thumbup:

[Guess]

tehnicko pitanje:
kada me pita da navedem kritike klasicne ekonomske teorije i neoklasicne doktrine, to su onih 15 tocaka na 60.str clanaka, sta ne?

a sta kad me pita ono nesto po Sorosu? kritika trzisnog fundamentalizma i nesto nesto?
to je sasvim razlicito,sta ne?a gdje da to nadem?

malo sam se pogubila vise od toga svega :cry:

ma ae samo mirno...Soros ti je u onom prvom članku...trebaš reći da je predvidio krizu i da kao multinacionalne kompanije upravljaju kapitalom i njegova ti je ona teorija o otvorenom društvu (zaboravih o čemu se tam radi)...

[Figo]

ajde molim te objasni ukratko ovo zadnje pitanje ...15 točaka itd... ::E:

1)neizbježnost sukoba između rada i kapitala
2)nije točna pretpostavka da samokorigirajući mehanizam tržišta osigurava ravnotežu ponude i potražnje,makroekonomsku stabilnost i punu zaposlenost
3)tržišni mehanizam ne može obavljati na očekivani način svoj autoregulatornu zadaću zbog nedovoljne cjenovne elastičnosti i nehomogenosti mnogih roba,zbog nedovoljne i asimetrične informiranosti ekonomsih subjekata i činjenice da čovjek i njegove odluke nisu uvijek racionalne
4)klas.ek.teorija više ne odgovara kapitalizmu XX.st.-prevladavaju velike korporacije
5)nesputano djelovanje tržišnih zakona-dovodi do društ. nepodnošljive razlike u raspodjeli imovine i dohotka
6)velike multinac.kompanije postale dominantne institucije modernog svijeta
7)korporacije djeluju isključivo vlastitu korist,bez obzira na ev. štetne posljedice za druge
8)sugestivnom i agresivnom reklamom korporacije mogu utjecati na preferencije i želje potrošača(manipuliraju njima)
9)neoliberalni kapitalizam dovodi do produbljenja društ.polarizacije
10)kapital se pretežno stvara i oplođuje u financijskoj sferi
11)krajnji cilj omogućavanje velikim multinac.kompanijama upravljanje svetskim gospodarstvom
12)promicanje egoizma,utilitarizma i konzumerizma-potkopavanje društ.solidarnosti
13) MMF & WTO služe interesima bogatih zemalja
14)globalni neoliberalni,korporacijski,transakcijski sustav-veoma nestabilan i ranjiv -to bi trebalo bit to...:smartass:

[petrugnella]

fiskalna i monetarna politika su alati makroekonomske politike.
a mislin da se tu misli na 3 ekonomske funkckije u tržišnom gospodarstvu:povećanje učinkovitosti,promicanje jednakosti i jačanje makroekonomske stabilnosti i rasta

iz članaka sam našla da su uzroci inflacije u prvoj polovici uvoz energenata i prehrambenih proizvoda a u drugoj polovici plaćanje računa nesposobnosti domaće ekonomije i nagomilavanje strukturnih problema kao neposredne posljedice pogrešnih vladinih EP str.168

[OpticaLL]

jel mi netko može objasnit vertikalne mjere industrijske politike?

Cini mi se da bi objasnjenje ovog bilo na str. 231.. Dakle, za horizontalne mjere i. politike smatraju se mjere kojima se opcenito pomazu sve grane i sektori gospodarstva, bez ciljane pomoci izabranim granama. Znaci, vertikalna bi bila pomaganje jedne, odredene grane gospodarstva - recimo brodogradnje.. ako sam u krivu nek me netko ispravi..

[Sway]

da nase sumnje potkrijepim i necim sto je prof vedris napisao, str 239. clanaka :
"horizontalne se mjere po svoim zahtjevima i ucincima odnose na sve grane i sektore podjednako: infrastruktura,pravna drzava, obrazovanje kao nacionalni prosperitet, konkurentni fiskalni sustav, kvalitetne javne institucije.."

[kadija]

Piše ti to u Samuelsonovoj skripti,Maat, str. 51.


ZAČARANI KRUG SIROMAŠTVA
Niski dohoci vode niskoj štednji; niska štednja usporava akumulaciju kapitala; neprikladan kapital sprečava uvođenje novih strojeva i brz rast produktivnosti; a niska produktivnosti nas opet vraća na niske dohotke.

[axl]

u ovoj skritpi s pravokutnika nema kameralizma, jel treba to uocpe i gdje da nadjem!??
kameralizam je njemačka varijanta merkantilizma. ne znam sad koja točno stranica u doktrinama, uglavnom potraži negdje na sredini ili prema kraju merkantilizma.

[starislav]

da dva tjedna
samo treba imati i sreće

na prošlom roku pismeni od A grupe je bio neobjašnjivo lagan
i mogao se proći samo da si pročitao sve postove na ovom forumu

doktrine obavezno učite iz knjige jer niti jedna skripta po meni nije dovoljna nepotpuna je i sve je nagruvano uz to nema nekih stvari koje ti pomažu u logičkom sljedu doktrina

u skripti nemate naftnu krizu iz 70-tih godina 20 st.
koja je ustvari povod neoliberalizmu
također u skripti nemate da je kameralizam preteća javnih finanacija i uprave
a to je baš Rančić dopunio kolegicu na usmenom
također u skripti uopće nemate tranziciju socijalističkih zemalja
od Dujšina
koja je na kraju doktrina i koja je dobar temelj za tranziciju Hrvatske iz članaka

[axl]

PREDAVANJA NISU OBAVEZNA, kaj god vam oni rekli na prvom predavanju. Obavezna su za SEMINARISTE. Na svakom predavanju se šalje popis, ali on ne znači ništa, tj. nije dosad značio ništa. A čisto sumnjam da se nešto radikalno promijenilo u godinu dana.

[Snowhite]

Ajde, jednom za svagda...
Sad sam došla s predavanja u 5 popodne, držao ga je Rančić.

1. nije bilo nikakvog popisa

2. predavanja su obvezna SAMO za seminariste

3. kolokviji postoje za SVE studente i dolazak na predavanja NIJE uvjet za kolokvije

4. jedini uvjet za kolokvije je da ste PRVI PUT upisali predmet

5. prvi kolokvij je 27.04. (u njega ulazi gradivo koje će se obraditi do proljetnog ispitnog roka), drugi 18.05.

6. oslobođenje od pismenog se čuva do 11.mjeseca

I dajte ljudi molim vas, kad su to predavanja na ovom faksu bila obvezna? Rodin je jučer na EJP rekao da su na njihovoj katedri pokušali to uvest, ali uslijedio je raspad sistema. Mislim da poslije njega (a čisto sumnjam ni prije) nije više bilo nadobudnih.

[axl]

ljudi, jel zna ko kolko dodje knjiga iz ekonomske Samuelson,Nordhaus i jel je ima u kopiraoni kod faksa??
Ima li doktrina (Dujsin i Dujsin i Vedris) u kopiraoni ili kolko dodju u knjizari ak je nekom poznato? i da, jel se mozda Vedris ili asistent ljute ak vide fotokopiju, pogotovo kod seminarsita?
...puh kufer pitanja,al mislim da to brdo ljudi zanima pa eto, fala
Nemojte ni za boga miloga kupovat original Samuelsona, ma nemojte ga ni dat kopirat, jednostavno nema smisla. Znam da ste sad sumnjičavi prema tome kaj vam pričam jer ne znate kak sve funkcionira s tim predmetom, al skripta Maat je za Samuelsona i više nego dovoljna, i ona je preopširna. Ja sam isto bezveze dao kopirat Samuelsona, samo ona poglavlja koja kao treba, ispala ogromna knjižurina, nisam ju nikad otvorio ni taknuo, a bio sam seminarist iz ekonomske. Znači za Samuelsona skinut s pkt-a skriptu Maat i to je to.

Kaj se tiče članaka i dotkrina, oni su objedinjeni u jednoj knjizi koja u knjižari faksa, dakle original košta 90 kn. Naravno, možete ju i dat kopirat, niti će vam na seminaru niti na predavanjima itko gledat kakve imate i jel imate knjige.


može li mi netko objasnit šta su uopće te doktrine, i jel to ide usporedno uz samuelsona ili...tnx
Evo, prepisat ću ti definiciju iz samih doktrina.


Ekonomska doktrina je skup sistematski izloženih stavova o osnovnim ekonomskim problemima u nekom društvu u datom vremenu i mogućnostima njihovog rješavanja, koji čine ideološku osnovicu stavova nekog pojedinca, društvene grupe, klase ili društvenog sistema.Ovu definiciju inače morate znat i za sam ispit.

Dakle, radi se o tome da je svako razdoblje u svjetskoj povijesti karakterizirao specifičan stav i usmjerenje u pogledu ekonomije, tj. gospodarstva pa su oni sistematizirani kao te doktrine s određenim karakteristikama. I u pravilu su se nastavljale jedna na drugu, tj. svaka sljedeća doktrina je obično kritizirala prethodnu i pokušala pronaći bolji način rješavanja ekonomskih problema koje je ispoljila prethodna doktrina. Naravno, sve je to bilo uvjetovano vodstvom nekih značajnih ličnosti koje su sve to pokretale, tako da svaka od tih doktrina ima svog ili svoje glavne predstavnike na čijim su se idejama doktrine zasnivale.

Dat ću ti primjer: prva doktrina je merkantilizam i ona je najviše uspjela u Engleskoj, iako je djelovala i u drugim zemljama, kao npr. u Francuskoj. E, ali u Francuskoj je imala velikih nedostataka jer su uvjeti u Francuskoj i Engleskoj bili drugačiji tako da su Francuzi potražili bolje rješenje u sljedećoj doktrini, a to je fiziokratizam, koju su prilagodili, ili su barem nastojali prilagoditi, stanju u svojoj zemlji. Ne znam jesi skužio kaj želim reć, pokušavao sam najjednostavnije objasnit.

Uglavnom, doktrine su podijeljene na dvije glavne grupe: kapitalizam i socijalizam, pa se onda te dvije grupe dijele na podgrupe:

KAPITALIZAM: merkantilizam --> fiziokratizam --> liberalizam --> protekcionizam --> intervencionizam --> neoliberalizam (monetaristička doktrina, ekonomika ponude) --> nove razvojne teorije
SOCIJALIZAM: državni socijalizam --> samoupravni socijalizam --> tranzicija kao razdoblje raspada socijalističkih sustava

Znači, doktrine su jedan dio gradiva koji kao predstavlja razvoj ekonomske politike kroz povijest pa bi se to kao trebalo učit prvo, i to će vam prvo predavat na predavanjima. Na ispitu vam iz doktrina dolazi jedno pitanje (od ukupno 5), na prvom kolokviju isto jedno pitanje (od ukupno 3), a na drugom kolokviju ih nema.


sto doktrina ima 300 str? i samuelson je 400..i ono jos u pdf-u ,na kraju ima 800 str literature..:(
a sto je bitnije,i sto je lakse od tog dvoje..
i da,jesu li bitni grafovi?
Ma kakvih 300 str. Otkud sad to? Doktrina ima točno 47 stranica, članaka 322 (s tim da hrpa toga otpada na popis korištene literature u svakom pojedinom članku, statističke podatke i tablice tak da je puno manje).

Grafovi nisu bitni, ne treba ih znat niti će ih itko pitat (100% provjereno i rečeno od strane profesora na predavanju).

Sve je podjednako bitno jer je za prolaz na ispitu potrebno pokazat da vladaš svakim područjem (doktrine + Samuelson + članci). Samuelson su osnove ekonomije potrebne za shvaćanje svega ostalog, doktrine predstavljaju razvoj ekonomske politike kroz povijest, članci prikazaju sadašnje stanje ekonomske politike u Hrvatskoj i svijetu. Znači, sve se nadovezuje jedno na drugo.

http://www.pravo.hr/images/50002207/naslovnica%20za%20web%282%29.jpg
Ovo je knjiga u kojoj se nalaze doktrine i članci. Kao što rekoh, prvih 47 stranica (na žutom papiru) su doktrine, sljedećih 322 (na bijelom papiru) su članci. Znači, objedinjeni u istoj knjizi, ali jasno odvojeni. I da, A4 format je. I je debela, i moja se raspala u prvih tjedan dana kaj sam ju kupio (korice se odvojile od ostatka knjige).


alo
prvi put upiseujem ep i mislim izlazit na kolokvije. Može mi netko reć kakvi su kolokviji, koje gradivo obuhvaća prvi kolokvij(nisam bio na 1. predavanju) i po čemu mi je najbolje učit?
Hvala:thumbup:
http://www.pravo.hr/EP/raspored_predavanja

Imaš objavljene termine kolokvija, a obuhvaćaju gradivo koje će to tog termina bit obrađeno (napominjem opet, na predavanjima se obrađuju samo doktrine i Samuelson, da ne mislite da članaka neće bit jer ih nema na ovom popisu. Članci se obrađuju na seminaru, na koji mogu dolazit svi neseminaristi koje to zanima.) Svaki kolokvij ima 3 pitanja: na prvom jedno pitanje iz doktrina, jedno iz Samuelsona, jedno iz članaka; na drugom jedno iz Samuelsona, dva iz članaka (ovo sam već napisao neki dan).


jesu li predavanja obavezna za neseminariste?
Vidi: gore navedeni link ^^

Seminaristima je prisustnost na predavanjima obvezna.
Neseminaristima se preporuča praćenje predavanja i seminarske grupe po izboru budući da se i na predavanjima i na seminarima obrađuje obvezno ispitno gradivo.

Dakle, odgovor na tvoje pitanje je: NE.

-------
I, da još rezimiramo na kraju:

Pravo izlaska na kolokvij imaju studenti (seminaristi i neseminaristi) koji slušaju ekonomsku politiku prvi put u ljetnom semestru 2009/2010.
Znači, ni za kolokvije se ne traži dolazak na predavanja. Sve lijepo piše na stranicama katedre, samo treba čitat.


a ona zarina pitanja su dosta? jer sam ja podcrtavo dosta toga više da bi na kraju vidio da pol tog možda nije bitno..
Zarina pitanja je prošle godine na kraju semestra nama iz članaka čitao znanstveni novak Danko Jurišić kao pitanja koja bi mogla doć iz članaka. Listao je po redu cjelokupne članke u knjizi i za svaki članak govorio pitanja. Na kraju je rekao nešto tipa: "Ako to sve naučite, šef (tak on zove Vedriša) će bit i više nego zadovoljan", na kaj se Vedriš samo nasmijao.

Uglavnom, ta pitanja su 95% sigurna da će doć, ostavit ću ovih 5% mogućnosti da još nešto iskopaju sa strane ak će neki rok htjet zapaprit, al čisto sumnjam i mislim da je to sasvim dovoljno. Upravo u tome i je stvar, kad čitate članke čini se više tog bitnog, al činjenica je da hrpu toga ne treba znat, zbog čega ti članci ko službena literatura za ispit i jesu promašaj.


Jedna stvar me pomalo buni pa ako netko može odgovoriti.
Skripta vezana za članke. Nije mi nimalo jasna. Recimo na ispitu ranije kad sam bio traži se tumačenje članka od autora tipa Mesarić, Babić itd, a ovdje u skriptama više pišu neke načelne stvari ili sam ja samo na krivo naišao ?
Ma ne traži se tumačenje članka nego je pitanje na ispitu sastavljeno tako da glasi nešto kao npr. Navedi i objasni moguće načine izlaska iz krize po prof. Družiću ili Nabroji i objasni 6 značajki transformacije u srednjoistočnoj Europi prema prof. Kornaiju.

Tu se ljudi obično uspaniče jer naravno da većina ne zna tko je napisao koji članak, al to zapravo uopće nema nikakve veze. Pitanja su formulirana tako da na kraju pitanja obično dolazi ime autora članka u kojem se to spominje tako da to može poslužit ko pomoć nekome tko se možda ne može na prvu ruku sjetit iz kojeg je to članka. A i ako to neće bit slučaj, mislim da bez problema možete pitat profesora koji će vam bit u dvorani ili demosa iz kojeg je to članka. Barem je na roku kad sam ja to položio asistent Rančić za svako pitanje iz članka odmah i rekao iz kojeg je to članka.

Ne radi se ni o kakvom tumačenju članaka, skripte su odlične, pitanja su poznata i sve je jasno.


hvala ali to je skripta za clanke.da li postoji išta za DOKTRINE??
http://www.pravokutnik.net/skripta/ekonomska-politika/ekonomska-politika-sifjt
U ovoj skripti imaš na početku doktrine, al to je jako šturo, čak prešturo. Možeš probat, neki su položili i po tome, al nije jamstvo da ćeš po njoj položit (maksimalne bodove na pitanju iz doktrina sigurno nećeš dobit jer puno tog fali).

za 1.kolokvij treba znat cijelu skriptu za clanke (Mightyprincess) ili samo neke dijelove? tj.dal ce mi ta skripta trebat i za drugi kolokvij
Ne, ta skripta obuhvaća cjelokupne članke, tako da će ti trebat i za drugi kolokvij. Za prvi kolokvij trebaš naučit do članka:
Cvijanović, Vladimir, Račić, Domagoj: Privatizacija u Hrvatskoj: Početni uvjeti, procesi i implikacije.

[her_alone]

zna se pojaviti pitanje vezano za doktrine- nabroji doktrine prema vremenu nastanka... e sad,naisla sam na vise nabrajanja i nijedno nije isto :( jel moze neko napisat to kak ide jednom za svagda :)

evo kako bi ih ja svrstala pa nek me neko ispravi ako grijesim!

merkantilizam- 16 i 17 st.
fiziokratizam 18st
liberalizam 18 i 19 st
protekcionizam 18 i 19 st
intervencionzam- 20 st. ( 1936)
neoliberalizam : ekonomika ponude ( 1982) i monetarizam ( 1963)
socijalizam- 20 st.

[axl]

@ her_alone: Da. Dobro je tako kako si ti razvrstala. Na kraju krajeva, samo treba slijedit knjigu, tamo su navedene kronološki.

Samo možda da za intervencionizam navedeš da je dominantna doktrina od razdoblja nakon 2. svjetskog rata do '70-ih godina 20. st. tako da malo konkretiziraš.

Kaj se tiče ekonomike ponude i monetarističke doktrine, pretpostavljam da si ove godine koje si napisala izvela iz godina djela navedenih u fusnoti jer se u samom tekstu ne spominju godine. Mislim da to ni ne treba znat točno, bitno je da znaš da spadaju u neoliberalizam i da djeluju u drugoj polovici 20. st.

I još u vezi socijalizma, obavezno za svakog treba navest faze trajanja.


u koliko sati je obično pismeni ?
U zadnje vrijeme je obično u 10 sati, neposredno nakon ispita iz Pravne informatike.


i da ono pitanje za inflaciju ? gdje je odgovor na to ?
O inflaciji imate napisano ovdje:
http://www.pravo.hr/EP/pojmovnik

Skinite taj pojmovnik i naučite iz njega inflaciju. Da, znam, vjerojatno vam se diže tlak čim vidite da ima još nešto iz čega treba učit, al eto, to je unutra. Asistentica Morović (koja je očito misteriozno nestala s lica zemlje) je na tom pitanju rušila prošle godine mnoge, a navodno je tražila to kaj piše u tom pojmovniku.

[wexxx89]

koji je odgovor na pitanje: odrednice nepovoljne poduzetnicke klime u rh i preporuke za poboljsanje? pliz pomozite!!!

nepovoljne odrednice pod klime:
- slaba otvorenost tržišta
- nepovoljna komericijalna i prof infrastrukt
- neprimjerene kulturen i društ norme
- slab transfer istraživanja i razvoja

preporuke za poboljšanje:

- stvoriti i ojačati instit okvir
- kontinuirani proces obrazovanja-ljudski kapital
- poticanje transfera tehnologije
- razvoj finan tržišta
- kvalitetnije usluga javne vlasti za poduzetnike
- jačanje poduzetničke kulture
- veći udio žena u poduzet

[her_alone]

na sta se odnosi pitanje washingtonski konsenzus?na onih 10 preporuka ili onih 5( samanjenje javnog sektora, porezna reforma ukidanje barijera slobodnom kretanju robe ... ) ?????????????????????????????
na onih 5,10 preporuka je vezano za lisabonsku agendu!

jel mi moze neko odgovorit na pitanje o poduzetnistvu rh u medunarodnom aspektu i regionalnom,tak nekak ide pitanje.... pliiiiiiiiiiiiiiiz

[Don Juan]

dajte ljudi vi koji sad ucite,zante li vi odgovore na pitanja tipa 7 grijeha globalizacije,centralne banke, koristi od ulaska u eu ..ja to nemam blage, a ako netko zna gdje se nalaze odg nek pomogne..to su pitanja iz prvog posta



korist od ulaska: vece trziste ,koristenje razlicitih fondova ,nema carina, zastita od agresije ,a izmislis josh par

[her_alone]

vrste nezaposlenosti- FRIKCIJSKA-zbog kretanja stanovnistva
STRUKTURNA- nesklad izmedju ponude i potraznje za pojedinim vrstama radnika
CIKLICKA- smanjenje zaposlenosti na razini nac. gospodarstva ovisno o ciklusima



grijehe ne znam....


iskreno se nadam da nam necew stvaljati ta pitanja, nego da ce biti ona s rokova iz 2009 i sad 2010.


jel znas ti odgovor na poduzetnistvo rh u medjunarodnom kontekstu i regionalna raspodjela???

[axl]

Od 1980. spoj zvan „država blagostanja“, proizašao iz mješovite ekonomije, nalazi se u defenzivi u trajnoj borbi oko granice između države i tržišta.

Moderna država blagostanja provodi 4 gospodarske funkcije:
a) otklanja nedostatke tržišta
b) preraspodjeljuje dohodak i resurse
c) izrađuje makroekonomsku stabilizacijsku politiku radi stabiliziranja poslovnog ciklusa i promoviranja dugoročnog gospodarskog rasta
d) nadgleda međunarodna gospodarska pitanja
Ovo sam ja našao u manje od 5 min uz pomoć funkcije Search u Wordu u Maat skripti za Samuelsona. Uz to, ovo je vrlo često ispitno pitanje koje se već godinama pojavljuje, a sva pitanja s ispita su u prvom postu u istoimenom fajlu dostupna za skinut. Samo treba potražit.

Ja ni nigdje nisam rekao da je literatura sažeta i mala. Stvar je u tome da puno tog iz te literature ne treba znat. A to kaj veliš da voliš sve imat na kupu, a Bože moj, zar to ne bismo svi voljeli? Da nam sve bude servirano na pladnju pa da mi to samo moramo uzet? Neke stvari jednostavno moraš sam sredit. Ne znam kako onda komentiraš funkcioniranje stvari i ispita iz ejp-a? Kako si se snašao s takvim konceptom ispita i de facto nepostojanjem literature u klasičnom smislu? Ne znam kak da ti drugačije pomognem i kaj da ti pametnije savjetujem. Ovo fakat nije težak ispit, bez obzira na literaturu. Meni osobno je ovo jedan od najlakših ispita s druge godine, a nije da sam lud za ekonomijom ili ičim sličnim. Ne znam kaj da ti još velim, osim da se nadam da ćeš to čim prije položit. :thumbup:

[ninotschka]

može netko napisati stranice u knjizi gdje se nalaze -washingtonski post konsenzus, globalizacija(prednosti , grijesi itd ) konsenzus iz monterraya

washingtonski konsenzus ti je u drugom članku 'Dugoročna neodrživost tržišnog fundamentalizma i neoliberalnog kapitalizma'.

globalizaciju imaš u samuelsonu 32.strana.

a postwashingtonski konsenzus i konsenzus iz monterreya mislim da spadaju u stare članke jer ih ja nisam nigdje srela,a sve učim iz knjiga,ništa iz skripte i sve čitam tako da mislim da toga više nema.možda sam u krivu.možda mi je promaklo.neka me netko ispravi ako nije tako.moderatori? ::E:

[zbunjena]

ako prođem oba kolokvij, idem samo na usmeni...pa zanima me, nevezano za to koji rok prijavim ispit, je li usmeni isti dan kad je ostalima pismeni?!
ako ne, koliko je otprilike dana kasnije?!

[Prosinecki]

Može li netko napisati kada se točno(koje stoljece) pojavljuju pojedine doktrine??

[her_alone]

merkantilizam- 16 i 17 st.
fiziokratizam 18st
liberalizam 18 i 19 st
protekcionizam 18 i 19 st
intervencionzam- 20 st. ( 1936)
neoliberalizam : ekonomika ponude ( 1982) i monetarizam ( 1963)
socijalizam- 20 st.

[Prosinecki]

evo par pitanja pa bi molila odgovore!! koje su doktrine danas aktualne,koja u hrvatskoj;koje su pozitivne a koje negativne strane ulaska u monetarnu uniju; koji su uzroci stagnacije izvoza u hrvatskoj, kopenhaski kriteriji-sto je hrvatska ostvarila?

hvala unaprijed!


Pozitivne strane ulaska u monetarnu uniju:
-trgovina između zemalja s istom valutom je jeftinija i jednostavnija
-veća transparentnost tržišta
-sigurnost nominalnog deviznog tečaja i eliminiranje transakcijskih troškova
konverzije valuta
-povećana makroekonomska stabilnost

Negativne strane ulaska u monetarnu uniju:
-troškovi koje država snosi promjenom, tj. uvođenjem nove valute
-gubitak kontrole pojedinih država nad monetarnom politikom pa samim time
i gubitak atonomije u vođenju ekonomske politike


Danas je aktualna Keynesova doktrina s obzirom na novonastalu Svjetsku krizu koja umnogome sliči onoj iz 1930-ih.

evo ukratko o tigrovima:

"Azijski tigrovi" je pojam koji se odnosi na gospodarstva Južne Koreje, Tajvana, Hong Konga i Singapura, a taj pojam su ove države zaradile zbog toga što su ostvarile visok gospodarski rast i brzu industrijalizaciju u periodu od 1960.-1990.

Čimbenici koji su poteknuli takav razvoj su:
- usmjerenje na vanjsku trgovinu poticanjem izvoza
- smanjenje domaće potrošnje (čime se povisila štednja i potakle investicije)
- ulaganje u obrazovanje
- razvoj tehnologije
- kontrola inflacije i održavanje podcijenjenih deviznih tečaja kako bi se
potakao izvoz
- agrarna reforma

[Malecka]

Kolbertizam:
- varijanta francuskog merkantilizma
- nazvana po ministru Louisa XIV Colbertu
- zalagao se za osnivanje državnim manufaktura radi proizvodnje za izvoz
- razlozi manjeg uspjeha u odnosu na Englesku: manufakture su bile u drž. a ne privatnoj režiji, orijentirane na luksuzne proizvode, cehovski mentalitet, stroga kontrola kvalitete.

Kameralizam:
- nastao u Njemačkoj radi prevladavanja financijskih teskoca
- sa tom zadacom osnovane komore koje su se bavile ekonomskim, financijskim i pitanjima javne uprave
- predstavnici: Becher, von Hornigk, von Justi, von Sonnenfels (u Hrvatskoj Nikola Škrlec Lomnički)
- zagovarali: politiku povećanja broja stanovnika te povećanja njihove ekonomske snage; unaprijeđenje poljoprivrede, razvoj obrta i manufaktura, prometa, trgovine i novčarstva
- kameraliste se smatra utemeljiteljima moderne znanosti o upravi i javnim financijama
- osnovna ideja: blagostanje treba postići mudrom državnom upravom i marljivim radom podanika

[don_corleone]

Načela i smjernice MMF i svjetske banke!!
di da ja to najdem?? ili ako netko zna nek mi plizz odgovori :))

Smjernice MMF-a za upravljanje javnim dugom:
• određivanje ciljeva, obuhvata i koordinacije s međunar. fiskalnom politikom
• transparentnost i odgovornost
• određivanje institucionalnog okvira
• utvrđivanje strategije upravljanja dugom
• određivanje okvira rizika upravljanja dugom
• razvoj i održavanje efikasnog tržišta za drž. obveznice

[Breeder]

neke stvari u skripti iz samuelsona su nespretno objasnjenje pa sam guglajuci nasao ovaj mnogo kul blog

http://pocela.blog.hr/

u biti nije nista posebno, ali barem daje iluziju da ucite dok prtljate po netu :lol:

[Snowhite]

Kaj je to točno heterodoksni, a kaj ortodoksni stabilizacijski program? To su pojmovi iz jednog članka, al nije baš dobro objašnjeno, a ni google ne pomaže puno...

[Malecka]

Heterodoksni stabilizacijski program - restriktivna monetarna i fiskalna politika + privremena kontrola cijena (zamrzavanje).
Ortodoksni - restriktivna monetarna i fiskalna politika.

[Snowhite]

Koji su dijelovi onog clanka na netu (gem) bitni za ucit? Zna neko?

Mislim da je taj članak dovoljno naučiti iz one nove skripte, ima 17 stranica. Kaj se tiče pitanja, ovo su neka koja su po meni najbitnija i za koja postoji najveća vjerojatnost da će se pojaviti na ispitu:

1. Koji su ciljevi i pitanja GEM-a?
2. Koje su najslabije ocjenjene komponente poduzetničke okoline u RH?
3. Koje su preporuke Hrvatskoj za povećanje poduzetničkog kapaciteta? (dio na početku + dio na kraju članka)
4. Koji se indikatori koriste u GEM istraživanjima za usporedbu zemalja?
5. Koje su zakonitosti koje se pojavljuju u GEM istraživanjima s obzirom na stupanj razvijenosti zemalja?
6. Koje su slabe točke poduzetničkog kapaciteta Hrvatske?
7. Što pokreće poduzetnika u Hrvatskoj?
8. Komponente poduzetničke okoline?

Naravno, nitko ne može garantirat da je ovo jedino kaj može doći u ispitu, al meni se dok sam učila činilo nekak najvažnije... S obzirom na to da se u zadnje vrijeme članak redovito pojavljuje i na pismenom i na usmenom, probajte proć bar ovih osam pitanja ako ga ne stignete cijelog pročitat. Sretno!

[cinco]

Jel bi mogao netko napisat što je trebalo odgovorait na pitanje kritika po Sorosu ?? nije se tražilo onih 15 kritika..
unaprijed zhvaljujem..

UKRATKO
soros vidi rj u izgradnji "otvorenog društva", izgradnju valja započeti s reafirmacijom moralnih i društvenih vrijednosti ,zastupnička demokracija i tržišna ekonomija i dalje su bitne sastavnice(ali treba ih nadopuniti društvenimmehanizmom regulacije tržišta), u sukobu društvenog i osobnog interesa uvijek mora prevladati društveni. poseban je problem u nedostatku učinkovitih međ.institucija za nadgledanje pa soros predlaže osnivanje posebne međ.institucije za superviziju financijskog tržišta...

da sam bar ovako napisala u pismenom ....
ovo je iz skripte, inače u knjizi je na 51-52 str

[Soo]

Nemam knjigu a u skripti ne mogu naći ništa o post washingtonskom konsenzusu pa ako netko zna par rečenica bi bilo super!
I ne mogu ništa naći o kontinentalnom i anglosaksonskom modelu osim da oni čine nordijski model a vidim da Vedriš zna pitati posebno i anglosaks i kont :cold:

[Pinhas]

Kotinentalni model - baziran je na snaznom javnom sektoru, osigurana je naknada za nezaposlene, no unatoc tome ne osigurava dovoljno radnih mjesta, zbog čega takav model ne pruža dojam sigurnosti. Pojavljuje se i problem glomazne birokracije (netransparentnost, korpcija, neefikasnost) koji posredno dovodi do nekonkuretnosti. Također tu je i problem nezaposlenosti koji je u zemljama kontinentalne Europe visok. Ukratko: jak odnos prema socijalnoj skrbi sa intervencionističkim odnosom prema tržištu i visoki porezi (potrebni za financiranje javnog sektora)

Anglosaksonski - tu je dobro malo povezati sa doktrinama s obzirom da je VB koljevka liberalizma. Dakle, odnos prema tržištu je liberalistički, socijalna skrb je slabo naglašena, ali su zato i porezi niži jer je manji javni sektor. Prevladavane privatnog sektora.

Mislim da je kod tih modela općenito najbitnije istaknut da javni sektor ne znači nužno pad konkurentosti - nordijski model.

Post-washingtonski konsenzus - reakcija na probleme koji su se pokazali kao mana Washingtonskog konsenzusa. Ekonomski rast je bio puno niži od očekivanog, opasnost od eko-katastrofa zbog smanjene uloge države, sve veći dug zemalja u razvoju.. Za razliku od Washingtonskog sporazuma, PW se ne fokusira samo na ekonomski rast, nego i na ravnomjernu raspodjelu dohotka. Ne koristi univerzalni model, nego propagira razvoj nacionalno usmjerenih strategija, stavlja se naglasak na upravljanje procesom proizvodnje. Propagira se "partnerstvo" između donatora (Washington) i siromašnih zemalja (Afrika), premda se ono deklarira međunarodne financijske institucije i dalje mogu nametnuti uvjete.

[rokica]

da učinim dobro djelo...znam da postoje liste pitanja iz članaka, ali evo još jednom. po mom mišljenju ništa van tog okvira ne pojavljuje se na ispitu a i dobar je okvir za usmeni.
1.kapitalistička ekonomija
2.demokratski minimum
3.šest značajki tranzicije
4.čimbenici ubrzanja u procesu transformacije (5)
5.kognitivni problemi (4 (5))
6.pigou, welfare state (kriza 80ih) str 45
7.friedman str 47
8. monetarna teorija (friedman)
9.soros (koncepcija otvorenog društva) str 50,51
10.washingtonski konsenzus str 53
11.stiglitz (asimetričnost informacija) str 50,51
12.15 tj 14 točaka -kritike klas ek teorije laissez faire, tržišnog fundamentalizma, neoliberalne doktrine str 60
13.moguće privatizacijske strategije i metode + asset striping str 64,65
14.ovisnost o prijeđenom putu str 67,68
15.teorija institucionalne promjene str 68
16.liberalizam (neoklasična, rawlsova, razlika) str 76
17.socijalizam str 77
18.libertarijanizam (hayek, nozick) str 79
19.socijalni nauk crkve str 79
20.dva stajališta o uzrocima nastanka i razvitka države blagostanja (strukturni i sociopolitički) str. 81
21.okunov model probušenog vedra str 82
22.politika trećeg puta str 83
23.obilježja zakonodavno-institucionalne infrastrukture u rh (4) str 86
24.tendencije rh po pitanju socijalne pravednosti (5) str 87
25.opći ciljevi stabilizacijskog programa 93 (3) str 93
26.faze stab prog (3) str 93
27.karakteristike na sidru baziranih antiinfl. programa (6) str 96
28.hrvatska privreda nakon stabilizacijskog programa str 101
29.ocjena hrv privrede nakon stab prog (6) str 127
30.fate privatizacije (3) str 132
31.(privatizacija) stvaranje institucija i njihove manjkavosti str 140
32.privatizacija i razvoj tržišta str 143
33.iz kojih se razloga krenulo u priv str 147
34.kometentna javna uprava-ciljevi (5) str 152
35.reforma pravosuđa-ciljevi (4) str 155
36.reforma pravosuđa instrumenti i mjere str 156
37.uloga države u gospodarstvu i javne financije - ciljevi (5) str 158
38.inflacija i gospodarski rast str 168
39.inflacija i rh str 174
40.osnovni uzrocinegativnih tendencija u hrv gospodarstvu (5+3) str 182 3=sanacija banaka, makroek politika, mirov.reforma
41.mogući načini izlaska iz krize (5) str 191
42.koliki je rizik dužničke krize za rh str 202
43.problemi upravljanja vanjskim dugom str 205
44.načela mmf-ovih smjernica za upravljanje javnim dugom (6) str 205
45.neg posljedice stab prog str 211
46.ind politika - definicija, ciljevi str 225
47.industrijska politika -strukt, neollib. str 226
48.tržišni neuspjesi (3) str 227
49.državni neuspjesi (3) str 229
50.bottom up, top down str 230
51.mjere horizontalne ind pol str 231
52.kriteriji za izbor grana pobjednika (7) str 233
53.pomoć gubitašima str 234
54.mjere i oblici ind pol (6) str 234
55.hrv konkurentnost-ind pol kao alat promjena-zaključak (7) str 251
56.razvojni prioriteti rh 2002-04 str 259
57.strateški okvir za razvoj 06-13 - glavni makroekonomski ciljevi (6) str 261
58. vidljiva ruka države str 268
59.komponente proaktivne uloge države i njene vidljive ruke (2) str 270
60.definicija državnih potpora, vrste, način dodjeljivanja
61.lisabonska agenda, kad, kad revidirana str 290
62.instrumenti provedbe lisabonske strategije str 290
63.integrirane smjernice za rast i zapošljavanje 2005-08 (makro, mikro, zapošljavanje) str 292
64.pet ključnih izazova nacionalnih programa reformi str 293
65.dva aksioma hrv gospodarstva od 93.g str 313
66.prioriteti lisabonskog procesa prodizanja konkurentnosti (11) str 314
67.ekonomsko-socijalni modeli eu (5) str 315
68.nordijski model - kakav, spoj kojih modela, opisati ga uz pomoć teksta i tablice str 315
69.kopenhaški kriteriji (4) str 320
plus 70. D članak što čini hrv...isprintajte i pročitajte 2 puta s razumijevanjem. sasvim dovoljno. fokus:slabosti, dobro ocijenjeno, tj trenutno stanje i čemu treba težiti

[mae]

sta treba najvaznije znat iz liberalizma i protekcionizma, ako bi mogao netko o tome nesto napisat? hvala

[Pinhas]

Liberalizam - 18 st. predstavnici: Adam Smith, David Ricardo, David Hume... Kao doktrina razvija se u VB kao posljedica širenja trgovine i industrijske revolucije. Prvo izlaganje liberalne doktrine iznosi Smith u djelu: "Bogatstvo naroda". Zalaže se za poredak utemeljen na slobodi konkurencije i razvija teoriju o automatskom djelovanju tržišnog mehanizma pomoću koje spontano djelovanje ljudi oblikuje skladan ekonomski sustav (nevidljiva ruka). Prema Smithu, na liberalnom tržištu odluku o količini i vrsti proizvedene robe donose potrošači kupujući ono što im je potrebno. Ricardo se zalaže za međunarodnu podjelu rada (teorija komparativnih troškova) i željezni zakon nadnica. Zahtjevi liberalista: ukloniti državu iz uplitanja u redovito poslovanje industrije i trgovine, ukidanje povlastica trgovaca, efikasna obrana države, načelo pravne države i donošenje zakona kojima se afirmira načelo povjerenja u prometu, uzdržavanje infrastrukture i institucija potrebnih privredi.

Protekcionizam - 18 st. Svodi se na ograničenja slobode vanjske trgovine radi zaštite domaće privrede od nepoželjnih učinaka inozemne konkurencije. Pojavljuje se u Americi (Hamilton, Britanci "dumping cijenama" onemogućuju stvaranje konkurentnog tržišta, stoga hamilton predlaže uvođenje odgojnih carina dok se ne podigne konkurentost). U Europi su predstavnici List i Wagner. Mjere ove ind. politike uglavnom su u domeni carina (ponegdje i kvota) s ciljem razvijanja domaćih proizvodnih snaga. Manjak ove doktrine je što zbog pretjeranog uplitanja državne politike stvara monopole - trustove u SAD.

[janetbond]

da li mi može itko reći koje su moguće privatizacijske metode i strategije ?
hvala :smile:

[Pinhas]

@ janetbond - Privatizacija se može provesti na dva načina. 1. Besplatna raspodjela imovine - na taj način se poboljšava učinkvitost jer se imovinska prava brzo specificiraju, čime imovina prraktički preko noći postaje dijelom tržišta. 2. Prodajni model - vođen je potrebom za financiranje tranzicije. dobra strana je što stvara državne prihode, a loša što takva prodaja zauzima puno vremena, a i često puta nema legitimnih spisa koji bi odredili vrijednost imovine. Mislim da je to sve, ali nisam 100%

[justme]

zahvaljujem KOLEGI Pinhasu i valjda isto tako kolegi Grizzlyju na savjetima.

[rokica]

ola!
možda malo kasnim, prošla su dva tjedna od početka predavanja, al htjedoh vam samo reći, za one među vama koji se smatraju knjigoljupcima i žele oriđiđi Samuelsona:
http://www.mate.hr/ProductDetails/56/lang/Croatian/EKONOMIJA.wshtml
izdavač nudi knjigu, koja košta 500 kn, za studente po cijeni koja je 50% niža (250). sve što morate napraviti je logirati se tj registrirati na njihovoj stranici i unijeti broj iksice. knjiga stiže na kućnu adresu. svi sretni. tako smo par frendica i ja napravile prošle godine i nije bilo nikakvih problema.
uživajte ;)

[IzraAsper]

Uzroci krize 2007.; započeta slomom hipotekarnih kredita,a početkom 2009. zahvatila gotovo cijeli svijet.

Uzroci: deregulacija financijskih sistema, rizični plasmani hipotekarnih kredita, masovno propadanje banaka, globalni pad privredne aktivnosti.

[anabel]

Može meni netko reći nešto o stabilizacijskim programima,što je to,one neke faze,ciljevi i slično,budući da učim po skripti,a toga nemaaa!!! A vidim da se postavljaju pitanja. Piše nešto opći ciljevi i faze,ali za početak,što to je i taj neki iz 1992 i 1993. Ništa mi nije jasno! Ovo mi je pouka da nije baš neka fora učit po skritama,al sad nemam više vremena čitat članke i kupit knjigu. Pa ako mi netko može malo pomoći s tom stabilizacijom da steknem neki opće dojam što je to,bila bi mu jako zahvalana. :iviv:
pa kako ne možeš naći? si pročitala skriptu iz članaka koji put ?

RH je nakon osamostaljenja ukinula dinar i uvela kunu ali ni to nije obuzdalo inflaciju, zato je vlada premijera Valentića donijela heterodoksni stabilizacijski program.

 Opći ciljevi u dokumentu Stabilizacijskog programa?
1. stabiliziranje i jačanje hrv. gospodarstva
2. smanjenje uloge države stvaranjem tržišne klime i vlasničke strukture
3. zaštita najsiromašnijih od preraspodjele u uvjetima hiperinflacije
4. stvaranje pretpostavki za stabilan razvitak i rast

 Faze privatizacije?
1. Kratkoročni antiinflacijski program za radiklane zahvate i reforme gospodarskog sustava namijenjenim otklanjanju glavnih generatora inflacije. Tu je naglasak na heterodoksne antiinflacijske mjere – politika tečaja, monetarna politika, politika plaća i fiskalna politika,...
2. Ostvarivanje potrebnih uvjeta za dugoročno obaranje inflacije (prosinac 1993.- lipanj 1994.) a morala je obuhvatiti:
a. ubrzanu deprivatizaciju i demonopolizaciju
b. konačno uravnoteženje drž. proračuna
c. početak dugoročnog procesa sanacije banaka
Okosnica druge faze bila je uklanjanje ukupne fiskalne neravnoteže.
3. Uspostava vanjske konvertibilnosti domaće valute, trajno obaranje stope inflacije na razinu nižu od 10% godišnje i uspostava dugoročne unutarnje i vanjske ravnoteže, tj. uspostava sklada svih vrsta ekonomske politike (monetarne, fiskalne,...)

OVO JE ISKOPIRANO IZ SKRIPTE IZ ČLANAKA :)

[Gorguth]

Jel itko skužio način mjerenja BDP-a tijekom zarada odnosno trškova i problem "dvostrukog obračunavanja", tj. dodana vrijednost? :unsure:

Pa ja sam to shvatio ovako:
1) Mjerenje BDP-a tijekom proizvoda je zbroj svih finalnih dobara koje se npr. u Hrvatskoj potroši tijekom 1 godine. Znači od kupnje grožđa na placu do karata za inmusic do raketnih bacača. Bitno je napomenuti kod ove metode da se radi samo o finalnim dobrima , što isključuje ostala dobra koja su bila potrebna da se proizvede finalni proizvod. (najjednostavniji je primjer kod proizvodnje pizze: ne bi ušli brašno, sol, rad pekara itd. nego samo pizza)

2) Mjerenje BDP-a tijekom* zarada odnosno troškova
Kod ove vrste mjerenja, uvjetno rečeno, primjenjujemo suprotnu metodu: umjesto da zbrojimo vrijednosti finalnih dobara (pizze), zbrajamo ono što je dovelo do finalnih dobara, dakle troškovi poslovanja. Ti troškovi uključuju nadnice ra zad (rad pekara), najamnine za prostor, dobit na kapital...


Ne kužim ni ja dodanu vrijednost, možda da netko drugi objasni.


*napomena kod ovog tipa mjerenja- mislim da je autor skripte napravio pogrešku: u knjizi ne spominje nikakav "tijek", nego jednostavno "mjerenje zaradama i troškovima".

[anabel]

Pa ja sam to shvatio ovako:
1) Mjerenje BDP-a tijekom proizvoda je zbroj svih finalnih dobara koje se npr. u Hrvatskoj potroši tijekom 1 godine. Znači od kupnje grožđa na placu do karata za inmusic do raketnih bacača. Bitno je napomenuti kod ove metode da se radi samo o finalnim dobrima , što isključuje ostala dobra koja su bila potrebna da se proizvede finalni proizvod. (najjednostavniji je primjer kod proizvodnje pizze: ne bi ušli brašno, sol, rad pekara itd. nego samo pizza)

2) Mjerenje BDP-a tijekom* zarada odnosno troškova
Kod ove vrste mjerenja, uvjetno rečeno, primjenjujemo suprotnu metodu: umjesto da zbrojimo vrijednosti finalnih dobara (pizze), zbrajamo ono što je dovelo do finalnih dobara, dakle troškovi poslovanja. Ti troškovi uključuju nadnice ra zad (rad pekara), najamnine za prostor, dobit na kapital...


Ne kužim ni ja dodanu vrijednost, možda da netko drugi objasni.


*napomena kod ovog tipa mjerenja- mislim da je autor skripte napravio pogrešku: u knjizi ne spominje nikakav "tijek", nego jednostavno "mjerenje zaradama i troškovima".

Što se tiče dodane vrijednosti- dakle kad se BDP mjeri tijekom zarada onda se mora paziti da ne dođe do dvostrukog obračunavanja- to znači da prilikom mjerenja u obzir uzimamo samo finalne proizvode, a ne i posredne koji su nam bili potrebi da proizvedemo taj finalni proizvod. Npr.za proizvodnju stola (finalno dobro) potrebno nam je drvo (posredno dobro).i sad, mi drvo kupujemo od poduzeća A kao posredno dobro za proizvodnju stola. Drvo je dakle, finalno dobro poduzeća A i posredno dobro našeg poduzeća koje želi stvoriti stol. i da ne bi došlo do dvostrukog obračunavanja ( jer bi se zasebno gledano, drvo moglo 2 puta uračunati u BDP i kao dobro poduzeća A i kao dobro našeg poduzeća) mi ga moramo u ovom slučaju gledati samo kao dobro poduzeća A (jer je tamo finalno). (u našem poduzeću u BDP se uračunava samo vrijednost stola)
Nadam se da nisam iskomplicirala još više :D

[noesis]

Jel mi zna netko reći nešto o raspodjeli prirodnih bogatstava? Vidio sam da se top itanje javljalo na pismenom, ali ga u skripti nigdje nisam našao. Ima u Samuelsonu naslov alokacija prisvojivih prirodnih bogatstava, ali je bezveze napisano i ne znam što bih uopće bitno izvukao iz toga. :(


Ja bih tu prvo podijelila bogastva na prisvojiva i neprisvojiva, te s obzirom na tehnike kojima se njima gospodari na obnovljiva i neobnovljiva. Što se alokacije tiče:
Budući da nisu sva prirodna bogatstva obnovljiva njima treba znati djelotvorno gospodariti i tražiti njihove zamjene. Postavlja se pitanje, treba li ograničavati uporabu takvih bogatstava za buduće generacije?
Ekonomisti govore kako je nužno shvatiti razliku između neophodnog(npr.kisik) i ograničenog. Naime, fosilna goriva jesu ograničena s obzirom na zalihe, ali nisu neophodna jer postoje zamjenska bogatstva (do njih će se doći zbog novih znanstvenih/tehnoloških znanja) -npr. za naftu/plin zamjena je ugljen, ako nestane ugljena opet ćemo naći zamjenu - npr. solarnu energiju.

Postoji otklon u shvaćanju kojoj kategoriji pripadaju prir.bogatstva kad su u pitanu ekonomisti i aktivisti. Ekonomisti ih stavljaju u kategoriju proizvodne imovine - zajedno s računalima, tehnologijom i sl., dok aktivisti smatraju da su ona posebna vrsta kapitala koji je nužan za održivi ekonomski rast. Ono oko čega se slažu jest da je bitno budućim generacijama ostaviti primjerenu zalihu kapitala, ali ipak ekonomisti više briju na to kakav će oblik taj kapital imati u budućnosti(hoće li profitirati od prir.bogatstava ili će profitirati od nekog drugog oblika kap. - bolje tehnologije, stupnja znanja znanstvenika...).

nije strašna ta alokacija toliko :D

[yamahayz250f]

Što je najbitnije napisati na pitanje što pokreće poduzetnika u Hrvatskoj?

[doxa]

hmm ja bih tu brijala o razlici u motivaciji kod poduzetnika zbog uočene prilike i onih koji su to postali silom prilike. Nadalje sama tranzicijska stopa "odrastanja" ovisi od motiviranosti, znanju i vještini te djelotvornosti poduzetničke okoline i makroekonomske politike.
I guess...:unsure:

[anabel]

Što se tiče pitanja -što pokreće poduzetnike u HR?- ja bih napisala da je poduzetnička aktivnost prije svega motivirana osobnom odlukom, a koja se temelji na uočavanju i procjeni prilika i rizika, na vlastitim znanjima i sposobnostima osobe. isto tako, različita gledanja na poduzetničku okolinu imaju oni koji jesu poduzetnici od onih koji nisu. ovi koji jesu lakše i brže uoče poslovne prilike. zatim, poduzetnik će prije postati onaj koji ima neki primjer, tj. poduzetnički uzor, u blizini. dakle, poduzetnike pokreće na neki način njihov pogled na poduzetničku aktivnost. ( nekako mi ovo sve skupa zvuči glupo :rotfl:, ali tako piše u članku )
ok bi bilo, mislim, navesti i TEA Nužnost i Prilku (kao što je rekla doxa:mhm:)
To je to ili? :unsure:

[doxa]

Znam da je bilo barem milijun puta, ali mi search nije pomogao, pa ako bi mi netko mogao točno reći što treba reći za ona pitanja kritika po sorosu i kritika po stiglitzu...hvala puno :)

Soros kritizira globalni neoliberalni kapitalizam. Smatra da treba početi s reafirmacijom morlanih i društvenih vrijednosti i usvajanjem kodeksa univerzalnih društvenih vrijednosti (kritika neoliberalizmu je naime bila raste moć multinacionalnih kompanija koje onda djeluju isključivo u svoju korist, potkopava se društvena solidarnost). Rješenje krize je u "otvorenom društvu" čiji elementi jesu zastupnička demokracija i tržišna ekonomija, ali smatra kako se načelo "laissez-faire" treba ograničiti- odn. društvo treba nadopuniti mehanizmom regulacije tržišta. Također predlaže osnivanje posebne međunarodne institucije za superviziju financijskog tržišta.
Kad god društveni interes dođe u sukob s osobnim, društveni mora prevladati. Uvažava pluralizam kultura, ali opet uz taj uvjet da se udovoljava općeprihvaćenim načelima.

Kritika „mitova“ američkog kapitalizma Josepha Stiglitza, nekadašnjeg glavnog ekonomista Svjetske banke. On je upozorio na to da:
1. Inzistiranje na nužnosti smanjenja proračunskog deficita u recesiji u mnogim je zemljama
pogoršalo stanje
2. Liberalizacija uvoza kapitala imala je za posljedicu šokove zbog njegovog naglog priljeva i
odljeva, a time i ekonomsku nestabilnost
3. Kontrolni mehanizmi u upravljanju kapitalističkim poduzedima često su neefikasni, što koriste
menadžeri za zloupotrebe
4. Zbog slijepog vjerovanja u automatizam tržišta došlo je do izostanka nužnih intervencija
ekonomske politike
5. Bogate zemlje postupale su prijetvorno tražedi od manje razvijenih koncesije u liberalizaciji, a
same i dalje štite svoja tržišta

[antigona]

imam još nekoliko nerazjašnjenih pitanja pa netko zna odg ili stranice na kojima se nalaze...

1)stanje tržišta kapitala tijekom 90-ih
2)tržište kapitala tijekom privatizacije
3)socijalna pravda i tržišna efikasnost u RH
4)razlozi nastanka i posljedice bankarske krize 90-ih
5)načini otplate javnog duga (jel to zaduživanjem u inozemstvu pa je riječ o inozemnom dugu ili pak zaduživanjem kod vlastitih građana putem obveznica pa je to unutarnji javni dug?)


i da- ovo za što pokreće poduzetnike u rh lijepo piše na str. 49 u GEM članku (motivacija, znanje i vještine, doticaj s nekim tko se bavi poduzetništvom ili je pak počeo s time nedavno + problem je što nemamo razvijen SISTEM VRIJEDNOSTI koji bi oblikovao poduz.kulturu, a to je vidljivo iz jednakih razmišljanja poduzetnika i nepoduzetnika o pitanjima o egalitarizmu, statusu i karijeri poduzetnika i ulozi medija)

[doxa]

Ajde da utvrdim.
Kada piše: Navedi i objasni temeljne stavove kritičara neoliberalnog kapitalizma i tržišnog fundamentalizma G. Sorosa, onda napišem to što je Doxa iznad stavila. A ako piše kritike n.k. i t.f. od strane Sorosa onda napišem onih 15 točaka. Je l tako??

Paa kad te pita za kritike odn. temeljne stavove Sorosa, objasniš ovo s otvorenim društvom, odn. kako on vidi da se kriza neoliberalizma može popraviti. Hoćeš li ti to spojiti s onih 15 točaka odn. generalnih kritika neoliberalizmu je tvoja dobra volja. Mislim, ja sam si to nekak spojila jer mi je bilo lakse objasniti.
A za tih 15 točaka mislim da ima posebno pitanje (15 kritika ekonomske teorije laissez-faire i neoliberalnog kapitalizma)

[Lindsay]

Da li je pod ovo pitanje u grupi A vezano za probleme transformacije u zemljama srednjoistočne Europe trebalo pisati one kognitivne probleme?

I 5.pitanje - 2 vrste državne regulacije, što je to?

[TheMightyChick]

drugo pitanje u grupi a odnosi se na poglavlje uzročna analiza iz prvog članka, a dvije vrste državne regulacije su ekonomska (uključuje nedzor cijena, ulaznih i izlaznih uvjeta te standarda pružanja usluga) i društvena (koristi se radi zaštite okoliša te zdravlja i sigurnosti radnika i potrošača), 17. poglavlje samuelsona

[malecka89]

Povezana dobra?

Je li bolja vanjska ili unutarnja zaduženost?

Ciljevi monetarne politike?

[TheMightyChick]

rekla bih da je bolja unutarnja zaduženost jer iako država povećava fiskalno opterećenje kako bi otplatila unutarnji dug i kamate ne taj dug, što može dovesti do poremaćaja učinkovitosti (veće porezno opterećenje znači manji realni dohodak koji znači manju potrošnju i manju štednju, pa se smanjuju investicije i proizvodnja jer nema potražnje), makroekonomska stabilnost se može već nekako ispraviti drugim mjerama ekonomske politike, dok s druge strane kad imaš vanjski dug naplata ti ovisi o uvjetima na koje ti ne možeš baš utjecati, tipa oni bi htjeli da ti to brzo vratiš, pa je to onda krakoročni dug koji je gori od dugoročnog jer brže dolazi na naplatu, kamata je promjenjiva jer si se zadužio u stranoj valuti pa ovisiš o deviznom tečaju što znači da ti dug može znatno narasti ako dođe do velikih promjena u tečaju...
mislim da bi moglo biti tako nekako, ali ovo je samo moja pretpostavka...

ciljevi makroekonomske politike su 1) visoka razina i rast proizvodnje (iliti gospodarski rast),2) visoka razina zaposlenosti i niska razina nedobrovoljne nezaposlenosti i 3) stabilnost cijena.
nemam pojma šta su vezana dobra.

______________________________
ispit položen :)
evo nekoliko uputa i preporuka: skripta za samuelsona od maat sadrži baš sve što treba znati i dovoljno je učiti samo po njoj, a knjiga eventualno dobro dođe za malo informativnije objašnjavanje nekolicine pojmova. doktrine je dosta naučiti po skripti iz doktrina, iako ne bi bilo loše pročitati doktrine iz knjige (50ak stranica) bez ulaženja u neke veće dubine, utvrđivanja radi. članke duboko preporučam učiti iz knjige. učenje iz knjige uzima otprilike jednako vremena kao i učenje iz skripte, ali bit će vam lakše posložiti stvari. preporučam pročitati članak i onda se detaljnije orijentirati na pitanja s prve stranice topica. za one koji su baš zapeli za skriptu, ona od angie mi djeluje prilično smisleno i bazira se na pitanjima s pismenog.
ovisno o kapacitetima i radnim navikama, ovaj se ispit može super naučiti za 10 dana, ali 10 dana poštenog rada. inače preporučam 2 do 2 i pol tjedna umjerenog rada bez posebnih napora. općenito, za doktrine je dosta jedno popodne, samuelson 3 do 5 dana, ovisi koliko vam leže ekonomski pojmovi, a za članke 7 do 10 dana.
znam da ima puno ljudi koji zaziru od ekonomskih predmeta, i sama se ubrajam u tu kategoriju, ali ovaj ispit me je stvarno ugodno iznenadio. gradivo je nije teško, smisleno je, aktualno i omogućava da zauzmete stav o bespućima hr privrede i pravite se pametni, mene je suprotno svim očekivanjima, stvarno zainteresirao. više ne preskačem poslovne vijesti u novinama :)
pismeni se sastoji od jednog pitanja iz doktrina, 2 iz članaka (pitanja na prvoj stranici topica) i 2 iz samuelsona (tu se ne oslanjajte na pitanja s foruma ili iz skripti jer može doći bilo šta). usmeni je potpuno bezbolan. ja sam bila na komisiji, budući da sam imala dosta bodova na pismenom, profesor vedriš me pitao koji me dio najviše zainteresirao, razmijenili smo 3-4 rečenice i to je bilo to. asistenti mi nisu postavljali pitanja. zaključak: ako i dođete do komisije, nije bauk, svih troje su u najmanju ruku korektni i ugodni.
katedri sve pohvale! još nisam doživjela da se profesor ustaje i pruža mi ruku na izlasku, a asistenti s osmjehom na licu žele uspjeh u daljnjem studiranju. vidi se da nisu potekli s pfz...
eto, sretno svima s ispitom, ja selim na gp :)

[doxa]

Tržište kapitala RH 90-ih?

-financijski sektor ostao je pod dominacijom banaka.
-nije postojala pravna obveza uvrštavanja dionica na burzu --> vlasništvo nad poduzećima su kontrolirali insajderi i/ili autsajderi s političkim vezama koji nisu imali poticaja da „izađu u javnost“ što je bilo osnaženo nedostatkom povratnih informacija s domaćeg tržišta kapitala o vrijednosti uvrštenih kompanijama.

- nedovoljna razvijesnost primarnog i sekundarnog tržišta kapitala bila je osobito jaka do 1996. najviše kao posljedica rata i institucionalnih nedostataka uz slabe učinke privatizacije.
-1996. formalno je sa radom započela Komisija za vrijednosne papire RH i donesen je najvažniji zakon za funkcioniranje tržišta kapitala – Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnih papira.

Stanje nedovoljne razvijenosti primarnog i sekundarnog tržišta kapitala održavao je i
-nedostatak pravne regulative do druge polovice 90-ih,
-netransparentnost podataka o tržištu kapitala,
-niska likvidnost i visoka koncentracija trgovine udjelima na tržištu kapitala.

-zakonska zaštita manjinskih dioničara protiv postprivatizacijskih manipulacija bila je slaba pa su oni odmah po stjecanju dionica njih prodavali i ponovno postali pasivni
-primarnim tržištem domaćim obveznicama nedvojbeno je dominirala država

[anabel]

ajde, da se i ja osvrnem na ovaj predmet, sad kad sam ga položila :)
Kad sam krenula učit ovu materiju , svaki dan mi je bio užasan (barem u početku). Jednostavno, ne volim ekonomiju , ni ništa šta ima veze s njome. No, nakon što prođeš materiju 2 puta i više sve sjedne na svoje mjesto i skužiš kako je sve zapravo povezano u skladnu cjelinu. Osobno, učila sam 2 puna tjedna, svaki dan po 7,8 sati. Mislim da je za prolaz dovoljno i manje vremena, ali ja sam ciljala na višu ocjenu.
Sve sam učila po skriptama, i Samuelsona, i članke i doktrine i onaj GEM. Skripta za Sam., GEM i doktrine mi je bila odlična ,a ova za članke i ne baš. Članke svakako preporučam pročitati iz knjige, barem one dijelove koji su nerazumljivi. A da ne govorim da uopće nema onih 11 ciljeva Lisabonske agende ili 6 ciljeva u strateškom razvoju 2006.-2013 (što vam se vrlo često javlja na pismenom i usmenom). U skripiti doktrina fali samo predstavnici kameralizma i predstavnici merkantilizma u Hr (drugo nisam ništa zamijetila).
Što se tiče usmenih, svaki profesor ima neka pitanja koja posebno voli i konstantno ispituje. To si pročitajte pod dojmovima. Vrlo korisno! :)

Evo , to je to od mene! Sretno svima! I ne paničarite nakon prvog prolaženja kroz gradivo, već 2. ili 3. put biti će vam jasnije! :)

[Gorguth]

I mojih malo doživljaja:
Za ovaj predmet je optimalno 2, 2 i pol tjedna, ovisno o tome koliko vam leže ekonomski predmeti i naravno kojom brzinom učite. Za skripe preporučam samuelson-maat skripta, koja je stvarno odlična, ali ako učite za malo višu ocjenu i želite kužiti materiju radite paralelno s knjigom. Za doktrine sami procijenite, meni skripta baš nije legla, osim nekih dijelova koje nisam stigao, pa sam morao dan prije ispita učiti. E sad članci su malo zajebaniji, jer je skripta dosta štura, ali ako idete na 2, radite po mighhty princess. Ali za višu ocjenu je to jako dvosjekli mač, pa preporučam ipak udžbenik.
Pitanja na pismenom se 95% ponavljaju (iako uvijek ima onih 5%!), pa je najbolje da si izvučete pitanja i po tome učite prije pismenog. Za samuelsona ih ima oko 30, za članke isto tak nešto. Potrudite se napisati što bolji pismeni, jer je relativno teško dignuti ocjenu, osim ak baš super znate.
Što se tiče usmenog, birao sam Ružicu i nisam pogriješio. Vrijedi sve što piše u onom fajlu. Žena je opuštena, ne traži egzaktne definicije i možete svojim riječima objašnjavati. Imam osjećaj da najviše voli neoliberalizam i krizu 2007. Dobio sam 4 iz pismenog (20 bodova) i digao na 5, ali pitala me malo izvan knjige (problem imigracije u EU, npr.) U mojoj grupi ih je od osmero, samo smo jedna cura i ja podgili ocjenu, ostali su potvrdili.

Sve u svemu, predmet će mi ostati u lijepom sjećanju, nadam se da će i drugima biti jednako zanimljivo. Sretno! :)

[9 pm]

što se točno misli pod pitanjem - problemi tranzicije? bilo je na zadnjem roku, ima onih 6 značajki tranzicije, a što su problemi?
to su oni kognitivni problemi, članci str. 19


da li netko zna odgovor na pitanje 3 instrumenta kojima vlada potiče privatne vlasnike kapitala? nije baš to točno pitanje ali tako nešto? da li je to isto kao i 3 funkcije države?
to su ti porezi, rashodi i propisi.
i u B grupi je kritika bila po Stiglitzu, a A grupa je imala po Sorosu

[kelly]

jel možda znaš gdje se u knjizi to nalazi na kojoj str jer ja ne mogu naći? ( ovo porezi, rashodi, propisi)
319.str., to je 16.poglavlje-Državno oporezivanje i rashodi

[ajmee]

gdje se nalazi ovo dvije vrste institucija?

u clancima, odnosi se na formalne i neformalne institucije ja mislim, tamo kod teorije institucionalnih promjena prema Northu.

[*viki*]

[QUOTE=ajmee;610511]jel bi znao netko kratko odg na ova pitanja? hvala :)

1.zašto je merkantilizam bio uspješniji u Eng nego Fra?
- u jednoj i drugoj drzavi pokusava se isppuniti zahtjev za razvojem manufaktorne proizvodnje radi izvoza samo sto se u Francuskoj osnivaju drzavne manufakture,znaci pravila diktira drzava,ona propisuje proizvodnju luksuznih proizvoda visoke kvalitete koji su namijenjeni uskom krugu kupaca...ta elitisticka orijentacija,cehovski mentalitet u proizvodnji i poslovanju Francuskoj je vise stetio nego koristio
U Eng se osnivaju privatne manufakture,svi odnosi su zasnovani na privatnoj,a ne drzavnoj inicijativi...ciljaju na masnovnu proizvodnju jeftinijih proizvoda jer su motivirani stjecanjem dobiti i konkurencijom

[Yasmin]

Zna netko gdje mogu nac nacine otplacivanja javnog duga?

Javni se dug može opsluživati na tri načina: fiskalnom politikom, tj. oporezivanjem gdje teret pada na potrošnju i opterećuje sadašnji naraštaj; domaćim pozajmljivanjem gdje teret pada na novčanu akumulaciju i opterećuje budući naraštaj ili pozajmljivanjem u inozemstvu; te "tiskanjem" novca što predstavlja monetizaciju duga. O izboru financiranja ovisi i kakve će biti posljedice uslijed povećanja poreza, zaduživanja države ili dodatnog monetarnog rasta.

a sto treba napisati koje su vrste dohotka?

[_k_i_k_a__]

ma nije::E: al kad ne kuzim svakak se snalazim a nemam literaturu pravu :D u skripti od mightyprincess ima u biti 5 faza, u onoj od angie 4. a u ovom članku su drukčije stvari u pojedinoj fazi raspoređene, pa sad ne znam više koje je tocno. jel valja ovo od angie? nekako mi je bilo šturo pa sam htjela original pročitat pa sam našla taj članak na netu....

U knjizi su 3 faze privatizacije

1991-1992 - vlasnička pretvorba poduzeća u državnom vlasništvu ( većina ih je i dalje ostala u državnom vlasništvu)
1993-1996- djelomična privatizacija te imovine kroz prodaju strateškim ulagačima (poduzetnici povezani sa političkom elitom)
1997-1998 odvija se u dva smijera (mozda zbog tog netko dijeli kao 4 fazu) - kuponska privatizacija (ratnim stradalnicima - skretanje prema prodaji, a ne besplatnoj rasprodaji) i odvija se privatizacija ostatka državnog portfelja (banke i državni monopoli)

[smart girl]

može mi netko odg kako države funkcioniraju s transakcijama???

To ti je ja mislim kod platne bilance, str. 55 skripte. Znači platna bilanca bilježi transakcije kao pozitivne i negativne stavke. Kada država izvozi, to se zove potraživanje i to je stavka s predznakom plus, a kada uvozi to je dugovanje i stavka s predznakom minus.

[_k_i_k_a__]

može li mi netko molim vas reći gdje se nalaze odgovori na pitanja 00prikrivena zaposlenost'' i ''tržište kapitala u RH 90-ih''

Prikrivena zaposlenost se odnosi na neprovodjenje reformi npr. u brodogradnji itd - mislim da se odnosi na dio industrijske politike gdje se spominju državni neuspijesi - prirođena kratkovidnost političkog procesa (nikome nije u interesu razvijati i reformirati nesto sto traje dugo i tim narusiti status stranke mada je to dugorocno dobro), oslanjanje na drzavnu pomoc - drzava ih subvencionira zbog politickih motiva itd. Uglavnom spominje se na par mjesta u knjizi, ali nigdje nisam nasla da se bas o njoj pise toliko koliko u tom clanku.
Trziste kapitala 90-ih - ja bih tu pricala o privatizaciji, malo nesto rekla o prijasnjem sistemu radnickog samoupravljanja koji je utjecao na cijelokupnu privatizaciju i to bi bilo to.