III. Građansko pravo 2 [Archive] - Pravokutnik.net

Pravokutnići

07-04-2006, 20:40

WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/gp (http://www.pravo.hr/gp)

ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Igor Gliha (Predstojnik Katedre) - TMT 3, soba 31, utorak 16 - 17,30 sati
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović - TMT 3, soba 32, utorak 16 - 17,30 sati
Prof. dr. sc. Petar Klarić - TMT 3, soba 34, utorak 16 - 17,30 sati
Doc. dr. sc Marko Baretić - TMT 3, soba 26, utorak 16 - 17,30 sati
Doc. dr. sc. Saša Nikšić - TMT 3, soba 30, utorak 16 - 17,30 sati
asist. Romana Matanovac - TMT 3, III kat, soba 301, utorak 16 - 17,30 sati
asist. Hano Ernst - TMT 3, soba 35, utorak 16 - 17,30 sati
asist. mr. sc. Ana Keglević - TMT 3, III kat, soba 302, utorak 16-17,30 sati (zbog studijskog boravka u inozemstvu ne održava konzultacije)

ROKOVI 2009./10.
Rok|Rok prijave do|Rok odjave do
9.11.2009.|3.11.2009.|6.11.2009.
1.2.2010.|26.1.2010.|29.1.2010.
15.2.2010.|9.2.2010.|12.2.2010.
12.4.2010.|6.4.2010.|9.4.2010.
1.6.2010.|26.5.2010.|29.5.2010.
15.6.2010.|9.6.2010.|12.6.2010.
5.7.2010.|29.6.2010.|2.7.2010.
6.9.2010.|31.8.2010.|3.9.2010.
20.9.2010.|14.9.2010.|17.9.2010.

TELEFON TAJNICE
01/4597 500

SLUŽBENA LITERATURA
GRAĐANSKO PRAVO II
-N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipković: Stvarno pravo, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, 2007, svezak 1. i 2. - ISPITNU LITERATURU PREDSTAVLJA SAMO TEKST PISAN KRUPNIM SLOGOM
-N. Gavella, V. Belaj: Nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2008. -
ISPITNU LITERATURU PREDSTAVLJA SAMO TEKST PISAN KRUPNIM SLOGOM
http://i2.photobucket.com/albums/y22/malimrav/gp2-1.jpg
http://i2.photobucket.com/albums/y22/malimrav/gp-2.jpg
http://www.antikvarijat-studio.hr/shop/images/books/41722.jpg

Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05. i 41/08.)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08. i 38/09.)
Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07. i 152/08.) - Čl. 1-89.
Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine 48/03, 163/03.i 35/05. )

LINKOVI ZAKONA
ZAKONI - pročišćeni tekstovi (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakon)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zakon_o_vlasnistvu.doc) - NN 91/96, 68/98, 137/88, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06., 141/06
Zakon o zemljišnim knjigama (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zakon_o_zemljisnim_knjigama.doc) - NN 91/96., 68/98., 137/99., 73/00., 114/01.,100/2004, 107/07
Zemljišnoknjižni poslovnik (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zemljisnoknjizni_poslovnik.doc) - NN 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05
Zakon o nasljeđivanju (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zakon_o_nasljedjivanju.doc) - NN 48/03., 163/03 i 35/05
Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti, NN 10/74 (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zakon_o_proglasenju_nestalih_osoba_umrlima.doc)

SKRIPTE
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/gradjansko (http://www.pravokutnik.net/forum/../skriptarnica/gradjansko)

OPĆENITI SAVJETI ZA SPREMANJE ISPITA & DOJMOVI SA USMENIH ISPITA; SVAKI PROFESOR U SVOM DOKUMENTU

the bug

07-04-2006, 21:25

može li mi neko pomoci?? :smt001 da li kad samo jedan suvlasnik povezuje svoj suvlasnicki dio sa vlasništvom posebnog dijela treba ili ne treba suglasnost svih ostalih suvlasnika???

Treba mu suglasnost svih suvlasnika, ali "Niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajuci suvlasnicki dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ogranicila prava koja njemu vec pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela." cl. 73. st. 2 ZV

Nakon malo proučavanja i ja se slažem da je tako, ono što me na početku zbunilo što u Gavelli (548 str) piše "već je spomenuto da se uspostava etažnog vlasništva obavlja na temelju odgovarajućeg suvlasničkog dijela što se pojavljuje kao najznačajniji oblik uspostave jer je moguć i bez suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine...".
__________________________________________________ _______________
Za slucaj da suvlasnik koji ne moze uskratiti pristanak taj pristanak ipak ne da, suvlasnik koji zahtijeva uspostavu etaznog vlasnistva morat ce traziti presudu kojom se utvrdjuje da je suvlasnik duzan dati suglasnost u roku koji se odredjuje presudom. Ako ju ni tada ne da smatrat ce se da ju je dao u trenutku pravomocnosti presude.

Lady Red

12-04-2006, 19:18

Jer tko zna što o oblicima iznasljeđivanja?
Danas sam slušao Baretića, jedna cura prošla, decko pao.
Bio je dobre volje,sam nek takav bude i dalje...

oblici iznasljedivanja su ti iskljucenje nuznih nasljednika i lisenje nasljednika nuznog dijela... valjda ne moram u detalje

tomy81

14-05-2006, 14:34

za nasljedno treba znat oporuku, zakonsko i nužno. to je glavno.
nikšic kad oce rušit pita jedinstven i razdvojen položaj nasljednika.
kod baretica se znalo dogodit da ni ne pita nasljedno.
mene je belaj rušio na zadnjem pitanju iz nasljednog jel mu nisam dobro rekel 3 nasljedni red (mislim onak dobro kak je on htio cut)

i to je ionak vecina nasljednog

tomy81

09-06-2006, 15:41

jel može netko napisat prednosti založnog prava.
:smt006

Znalac-intelektualac

09-06-2006, 17:33

Baretić kad pita prednost založnog, onda misli na prednost javnobilježničkog i sudskog dobrovoljnog založnog prava.
Naime, zalog ostaje u posjedu založnog dužnika, a druga prednost što kod namirenja zalogom osigurane tražbine ne stoje na putu one ograde koje su inače iz soc. razloga postavljene pri namirenju.
Valjda je to...

ĹĄimuna

13-06-2006, 12:11

jel može netko napisat prednosti založnog prava.
:smt006
Prednosti založnog prava je i Nikšić znao pitati. Odgovor za to pitanje se djelom krije i u Klariću,odmah negdje prve stranice o založnom pravu. Gavella baš ne piše o tim prednostima izričito i na jednom mjestu,ali da se zaključit ako dobro poznajete opći dio založnog prava. Sretno!

gandalf

14-06-2006, 16:13

ne treba gavella iz nasljednog, dosta je knjiga, ne zamarajte se s nepotrebnim glupostima, ko da ih nije dosta u tom predmetu

ima jos neko pitanja od belaja, pa da ih stavi?

Sofia

23-06-2006, 00:03

Please!

Jel netko zna sto je sekvestracija ili gdje je to u literaturi ?
Belaj to pita i rusi ljude, a ja to nigdje ne mogu pronaci.

Hvala

Natan

23-06-2006, 08:33

Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima, cl. 32. st. 3.

POSEBNA OGRANICENJA (PRAVA VLASNISTVA)

''Kad je radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, spomenika kulture, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi određeno da je vlasnik na temelju zakona dužan nešto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može prisiliti, poglavarstvo jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave je ovlašteno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatoga boravišta, ako posebni zakon ne određuje što drugo.''

Robierre de Cochon

19-09-2006, 09:46

Pozdrav.Buduci da krecem u pripremu ovog simpaticnog ispita molio bih sve koji imaju iskustva sa gp-om da komentiraju ( i kritiziraju) moj plan ucenja :
1. Kompletna knjiga Gp,Vedris,Klaric
2. Stvarno prema Gaveli
3. Gavelino nasljedno u smece

1. --->izbaciti stvarno iz Klarica (nepotrebno)
2. --->stvarno sve iz Gavelle
3. --->nasljedno po Klaricu, Zakon o nasljedjivanju i eventualno dopuniti nekom skripticom pisanom po Gavellinoj knjizi

Robert

06-10-2006, 12:25

Dal mi netko moze objasniti ukratko sto je paricijski rok?

Paricijski rok je rok za dobrovoljno izvršenje činidbe. Određuje se u pozitivnim kondemnatornim presudama (onima kojima se tuženiku nalaže neko (pozitivno) činjenje, kao npr. da izradi namještaj u korist tužitelja), a samo iznimno (negativno) propuštanje ili trpljenje (kao npr. da ukloni ogradu koja tužitelja sprječava da nešto radi). To je rok materijalnog građanskog prava. Iznimno od pravila da se određuje u pozitivnim kondemnatornim presudama, može se odrediti u nekim deklaratornim i nekim konstitutivnim presudama. Deklaratorne su one kojima se traži utvrđenje sadržaja nekog prava ili pravnog odnosa, a samo iznimno istinitost ili neistinistost neke isprave (tj. da isprava potječe od osobe koja je u njoj naznačena ko potpisnik). Kondemnatornim presudama mijenjaju se, ukidaju ili poništavaju postojeći pravni odnosi. (takva ti je, npr. presuda za razvod braka).

Paricijski rok je sa stajališta suda i ovlaštenika dilatorne naravi, čime se jamči tuženiku da tužitelj neće tražiti ispunjenje svojega prava prije nego taj rok protekne. Ukoliko tuženik ne uskladi svoje držanje sa odlukom izrečenom u (kondemnatornoj) presudi u tom (paricijskom) roku, koji se definira kao rok za dobrovoljno izvršenje činidbe, tužitelj protiv njega može pokrenuti poseban postupak (ovršni postupak) radi ostvarenja svojega prava.

Paricijski rok je u pravilu zakonski i on iznosi 15 dana, za nenovčane činidbe, a sud ga može i produljiti.

Paricijski rok u pravilu traje kao i rok za žalbu. (i počinje teći kad i rok za žalbu, a to je od dana dostave presude stranci koja izjavljuje žalbu). Kad nastupi pravomoćnost, onda nastupa (povodom paricijskog roka) ovršnost. On ne može biti kraći od roka za izjavljivanje žalbe, pa pravomoćnost ne može nastupiti prije ovršnosti. Iznimku čini slučaj u parnicama radi smetanja posjeda, kada sud može žalbi oduzeti suspenzivan značaj, pa sud može odrediti da se presuda odmah izvrši (odmah postaje ovršna).
U nekim posebnim postupcima, kao što je postupak u parnici radi smetanja posjeda, sud može odrediti trajanje paricijskog roka ovisno o okolnostima pojedinog slučaja (pa dakle i skratiti rok određen zakonom - ovaj od 15 dana) (to ti je ovaj slučaj opisan u prethodnoj rečenici).
Ulaganje redovnih pravnih lijekova sprječava tijek paricijskog roka, a rok počinje iznova teći od dostave instancijske odluke osuđenime.

Za novčane činidbe taj je rok zakonski i iznosi 8 dana.

09-10-2006, 14:09

Je l' mi moze netko objasniti kakav moze biti polozaj nasljednika? Hitno!!!! :!:
I kakva je danas bila prolaznost kod Niksica?
Hvala :)

tomy81

09-10-2006, 15:25

jedistven i odvojen

odvojen u 4 slucaja. al sad koja sam zaboravil. procitaj malo po prijasnjim postovima pisal sma to tu. inace to ima sam u nasljedno gavella. jedno od dva pitanje koje nika pita od tam

Dario

10-11-2006, 11:45

područni ured za katastar i geodetske poslove?jelda?
Da to je upravno tijelo dok zemljisne knjige vodi sud, vjerujem da je pitanje islo u tom smjeru :)

anadiomena

12-11-2006, 16:54

eeee jel netko zna tko pita prethodno i potonje vlasnistvo? i jos nesto, je iz ZN-a dovoljno samo ugovore raditi ??? ovo je uzas :(

01-02-2007, 09:54

Jel mi može neko objasnit kod prava stvarnog tereta o stvarnoj i osobnoj odgovornosti. Razumijem šta to znači, al mi nije jasno kad ko i kako točno odgovara jer mi u knjizi tak nekak sve komplicirano pa se bojim da neš krivo ne shvatim, pa ako može netko to pojednostavljeno mi reć šta je tu bitno da se zna. Hvala [-o<

marijeta

01-02-2007, 20:46

stvarna odgovornost je odgovornost sa stvari odnosno da ce se kao i zalozni vjerovnik namiriti iz vrijednosti te stvari ma cija ta stvar bila, za razliku od osobne kod koje se odgovara imovinom, a odgovarava ona osoba koja je bila vlasnik stvari kad je pojedina cinidba dospjela...
nadam se da nisam zakomplicirala!

marijeta

03-02-2007, 17:24

Hvala, samo me još zanima kad taj prijašnji vlasnik koji odgovara osobno, ispuni dospjele pojedinačne činidbe tj one obveze koje su nastale dok je on bio vlasnik, njegova odgovornost prestaje, i sad odgovara za ispunjenje tereta i stvarno i osobno samo novi vlasnik. Jel sam dobro shvatila?
da!

Sofia

29-08-2007, 14:28

Meni je ovo bilo definitivno najluđe kad sam učila GP. Dakle:

PRISVOJENJE ŽIVOTINJA - životinje imaju različit pravni status ovisno o tome jesu li pitome, divlje ili pripitomljene.
Pitome su domaće životinje, divlje su one koje žive slobodno u prirodi, a pripitomljene su one divlje životinje koje su faktično u takvom odnosu s čovjekom kao da su domaće.
Divlje životinje nisu vlasništvo onog na čijoj zemlji žive, nego su ničije stvari, ali sa specifičnom mogućnošću da ih se prisvaja. Divlje se životinje dijele na divljač i ostale divlje životinje (sve osim riba).
One divlje životinje koje nisu divljač ničije su stvari, pa ih svatko može prisvojenjem steći u svoje vlasništvo. Divljač može prisvojenjem steći samo onaj tko ima pravo lova.
Pitome i pripitomljene životinje redovito su u nečijem vlasništvu, pa je isključena mogućnost da ih se stekne prisvojenjem. Samo ako bi bile napuštene postale bi ničija stvar koju bi se moglo steći prisvojenjem.
Uzima se da je pripitomljena životinja opet postala divlja, ako sama od sebe izostane 40 dana ispod vlasti svojeg dotadašnjeg gospodara, a roj pčela koji vlasnik nije vratio u svoj posjed u roku 2 dana. :smt026

To vam je inače u Gavelli kod stjecanja prava vlasništva na temelju zakona (stjecanje prisvojenjem).

Ilona

05-09-2007, 20:34

Budući počinjem učiti građansko molim za jedan savjet! Vidim da je gore utvrđeno: Stvarno učit Gavella. E sad me zanima ako se uči stvarno po Gavelli kaj je sa stvarnim iz Klarića. Dal se može dogodit da ima nešto u stvarnom po Klariću a da nema po Gavelli? Čini mi se da je netko ranije napisao da paralelno učenje stvarnog po jednoj i drugoj knjizi stvara zbrku ili stvarno niti ne otvarat po Klariću.
I da kaj s onom drugom knjigom iz nasljednog? jer se može proći bez toga?
:roll:

Ovak... stvarno iz Klarića u odnosu na Gavellu dođe kao neka skripta... sve je više-manje isto jer obje knjige prate zakon, samo što Gavella to čini na 1000 str. uz brojna ponavljanja... :-D neke stvari su ti sistematizirane malo drukčije, al ti opet dođe na isto... eventualno preporučujem proći etažno vlasništvo i po Klariću jer će ti moooožda biti jasnije...

Što se tiče druge knjige iz nasljednog, ovisi kod kojeg ispitivača dođeš... ja znam jedino za nikšića da voli neke stvari od tamo propitat (napisala sam nekoliko postova prije)... za druge nemam pojma... :-)

dorro

23-09-2007, 22:33

založno (bilo bi lijepo da znaš koju o egzotičnom 'lebdećem' ZP-u

a sta je to?

Zalozno pravo na skupini pokretnih stvari koje se nalaze u nekom prostoru.
Recimo, zalog na svu robu u skladistu, zito u silosu itd

To ti je iznimka od nacela odredjenosti. Ako ti je npr zalog auto, moras navesti sve podatke o tom autu, br. motora, sasije..itd
A ako imas 1000 mobitela u skladistu, ne bi imalo previse smisla da za svaki mob prepisujes kod i IMEI broj, nego zalozis...ukupnost tih pokretnina (kladim se da sam se krivo izrazila, al ajde :lol: ) koje se nalaze u tom skladistu.

Fora je sto je vlasnik ovlasten odnositi te stvari (npr. prodaje ih dalje), ali ih je duzan nadomjestati s novima.
Predmet ovrhe ce biti stvari koje se u trenutku pljenidbe nalaze u tom prostoru.

Na predavanju smo ostali u tim sferama, pa nam nisu rekli sto se dogadja kada se normativan idealizam sudari s krutom stvarnoscu na hrvatski nacin, pa ispadne da su ljudi nestasni i ne nadomjestaju stvari novima, da je prazno skladiste, konkurencija baci bombu i sve digne u zrak, zalozene se superkul lutke punjene kokainom i slican domaci folklor :-D :-D

kako doci kod zeljenog profesora? dal prilikom predaje indexa zamoliti tajnicu ili lijepiti nekakve papirice, ili?
Je. Mislim da ce te staviti kod bilo koga ako nije prevelika navala. Probaj doci sto ranije. Ja sam jednom uletila u kvarat do 9 (a referada ko fol radi tek od 9) i vec je bilo nekoliko kupova poslaganih indeksa :lol:

mojo pin

28-09-2007, 09:55

Zna li netko TOCNO ulogu javnih biljeznika u ostavinskom postupku? i o Ă¨emu on nece raspravljati!!!!?
unaprijed hvala :)
Imas to u ZN-u, al evo ti ukratko po Glihinom predavanju:

-provode radnje i donose odluke u ost.postupku sukladno odluci o povjerenju i ZN-u.
- sud moze iz vaznih razloga oduzeti javnom biljezniku daljnje provodjenje ost.rasprave (npr.zbog bolesti, zanemarivanja zakonskih obveza i sl.)
-j.b. je duzan provesti taj povjereni postupak u roku koji mu odredi sud od dana primitka predmeta
-ako dodje do potrebe upucivanja strana u parnicu ili upravni postupak, j.b. vraca spis nadleznom sudu

Corwin

20-10-2007, 16:08

Nego, ispricavam se na offtopicu, mene zanima ujedno i kakvu Gavellu vi sad spominjete? Zar literatura nije samo Gradansko pravo od Klarica i Vedrisa? Je li to po starom programu ili starijim studentima ili kako? :shock: :-D

Gavelline knjige "Stvarno pravo" i "Nasljedno pravo" su literatura za, kako im sam naziv kaže, stvarno i nasljedno pravo... to bolonjci će učiti kao građansko pravo 2, znači u slijedećem semestru... tako da im te knjige ne trebaju za građansko pravo 1...

sunset

24-10-2007, 14:48

u izmjeni zakona o nasljeđivanju piše da se briše čl.240 a on je općenit o javnim bilježnicima u svojstvu sudskog povjerenika.. zanima me sada da li onda i sve ostalo vezano uz tu temu ne treba učiti ili samo taj članak :oops: ?

Romana

25-10-2007, 18:06

Ostalo, normalno, moraš znati - ne valja se zafrkavati s bilježnicima :-D

Da, al...onak...čudno je to. :? Zakaj su brisali taj članak uop-e? To je u biti pravni temelj koji linkira sud i bilježnike, ovo dalje su više-manje tehnikalije.

Zato sto je to bila odredba prema kojoj predsjednici sudova odlucuju koje i koliko predmeta ce prebacit na biljeznike, a sad se prebacuju svi e da bi se rasteretili sudovi.

dorro

11-11-2007, 00:59

Pitanje:
"Utječe li promjena uzukapijenta na dosjelost?"
Ne kužim pitanje. Ja bih rekla da ne, al treba mi pojašnjenje ili barem di ću to nać (ne, neda mi se sama tražit, koncentracija mi je na razini akvarijske ribice... :withstupid: )

Šta sad ne kužiš, knjigu ti ćoravu?
Odi si ponovo pročitaj poglavlje o dosjelosti gdje Perica objašnjava kako i zašto se uračunava vrijeme prednika (dosjedatelja / uzukapijenta / neposrednog posjednika).

Pa skoči na vlasništvo i famozni probatio diabolica (uvijek mi se sviđao taj pojam :smt077 ) i onu rečenicu nakon toga (sad se više ne sjećam ali išla je otprilike:) uvijek se nađe netko tko je posjedavao stvar dovoljno dugo da stekne pravo vlasništva dosjelošću.

Inače, radi se o krasnom institutu koji kombinira velike teme tipa opći dio, posjed i vlasništvo. Ako te zanima konzistentno objašnjenje (ZK included), eto tiođe (http://www.vsrh.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/JBrezanski-Dosjelost_kao_nacin_stjecanja_stva.pdf) :-D

da li tko pita onaj dio o vrijednosnim papirima osim Belaja?Po 45. put (ili 67., s obzirom da su postovi brisani) - vrijednosne papire učite na jednom krasnom ispitu na četvrtoj godini, a ne na ovome...
(Isti odgovor ćete dobiti za 6 dana kada ponovo budete ovo pitali...)

sunset

27-11-2007, 17:41

da li treba za prof. josipović učiti zemljišnoknjižni poslovnik i koliko se treba zabavljati sa zakonom o istima? :?

Wolf

27-11-2007, 19:05

Zemljišnoknjižni poslovnik... brijem da ne, nisam čuo da to pita. A i inače, ljudi su malo pretjerali s time da profesorica pita zemljišne knjige ne znam kako detaljno, uglavnom će te tek usput pitati kojom se vrstom upisa nešto upisuje u zemljišne knjige ili načelo zaštite povjerenja, ali da će inzistirati na nekim teškim detaljima i neće.

dorro

13-02-2008, 12:08

Vrste upisa u zemljišne knjige. Ponudim tri koja se nalaze u čl. 30. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama. Upitana bjeh za četvrto. Trepćem i pokušam ignorirat jer znam da takve stvari nema. Gliha kaže da će morati insistirati na tom pitanju i ako ne znam kako se provodi da me ne može pustiti. Unutar dvije minute dobivam indeks natrag. Što je najgore, znala sam što je upis učiniti vidljivim. To Gliha, naime, smatra da je četvrti upis, kontra zakonskim propisima.
Pred par dana sam čula genijalno objašnjenje NSBovskih neurotičara (pozdrav svima na 3. katu ;) ).
Išlo je ovako: zamisliš si stolove. Jedan je radni stol. Jedan je stol za objed. Jedan je za slobodno vrijeme (recimo slikanje).
I postoji još jedan, koji tek moraš učiniti vidljivim. :-D
Sad možemo potegnuti par pitanja - dal je netko zazujao i pogrešno novi paragraf protumačio kao sljedeću (četvrtu) točku umjesto kao dodatak prijašnjim točkama? A pitanje je formulirano tako da moraš poštovati omiljenu nam gramatičku metodu tumačenja propisa ako gledamo ZZK. Ajmo krivit specijalca koji se sjetio rasprčkati gradivo po paragrafima, pa svi sretni.
Presude esljp.a su cool. Pišu se u paragrafima. Dakle, pišeš udžbenik po paragrafima pa si cool. Nisi. :lol:

I dalje sanjam dan kada s njim, ruku pod ruku ulazim u zemljišnoknjižni odjel i tražim da nam upis učine vidljivim. Kad nas pitaju pa koji upis? O čemu vi to?!? WTF?!?! Nas dvoje samo ponovimo, 'učinite nam upis vidljivim'.
Dođeš kod živčane tete na "urudžbeni" šank. Razgovor bi ovako tekao:
"Kak to mislite, učiniti vidljivim?"
"Pa mi bi dali susjedu da može šetat krave prek našeg grunta"
"I?"
"Pa teta, zemite si crveni flomaster i napišite to tam negdje"
"Deca, kaj vi to mene zahebavate?" :smt044 :smt005 :smt044

"ZOO odreduje pravo na pravicnu novcanu naknadu kod izvanugovorne odgovornosti". Ok. Kladim se da negdje postoji odredba koja se tiče ugovorne odgovornosti :-D

NEMA NEIMOVINSKE STETE, jer se ona priznaje kod ugovorne odgovornosti.Otkud sad ovo? :? :smt017
Ajmo probat ovim logičkim putem:
Kod ugovorne i izvanugovorne odgovornosti štetnik odgovara za štetu. Točka.
Šteta je obična, izmakla korist i neimovinska šteta. Točka.

Kod odgovornosti za štetu (izvanug.odnos) se štite materijalna dobra i prava osobnosti.
Pr.osoba (kao i fizička) može kumulirati te zahtjeve.
I to bi bilo to...hm, zašto imam osjećaj da ćemo se još vrtiti oko ovoga? :-D

dorro

24-03-2008, 01:52

jel mozes samo skicnuti na ovu skriptu iz skriptarnice pravokutnika, zalozno, da vidis jel to zalozno po novoj il staroj knjizi...
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica ... _pravo.doc (http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/3.godina/zalono_pravo.doc)
To je nedavno stavljeno na net, ali je skripta po staroj knjizi...šteta, jer masu stvari u novoj knjizi ima blagi okus pretjerivanja.
npr. ja za založno knjigu nisam ni pipnula jer mi je bilo retardirano učiti svu tu nakupinu starih fotokopiranih papira dok su bilješke s predavanja sadržavale rukom pisanih cca 30-ak str velike bilježnice...

500 str založnog..? to mi zvuči kao da je netko cijelu noć čitao roman toka svijesti (vjerojatno Faulknera, al Joyce i Proust su isto u igri), probudio se drugi dan i pomislio "pa mogu i ja nešto slično" :-({|= :-D

paralegal

24-03-2008, 11:12

Skripta je odlična samo bi trebalo truda da se doradi. Neke dijelove bi trebalo izbaciti, a neke dopunit. Jedan dio gradiva je čak stavljen u fus note koji je prije bio obvezatan dio. Dopuna je bitno zbog toga jer je od 2006. na snazi Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osigurnja tražbina - kojim je na nekim vrstama zaloga propisan kao modus stjecanja a negdje ima samo deklaratoran karakter. Izmjenana Ovršnog zakona iz 2005. godive uvedena je posebna vrsta sudskog prisilnog založnog prava na motronom vozilu kao posebnom registarskom založnom pravu, na temelju ovršne isprave. Ista tako kao predmet zaloga kod pokretnina može biti "ukupnost pokretnina" npr, imovinska cjelina, skladište i sl. Fidiciju ću si maksimalno skratit, na načine osnivanje i namirenje. Nekretnine su ostale iste.

Molim jer netko zna tko prvi polaže ispit bolonjci ili po starom? Sad treba sve to ponovit, a svaki dan je dragocjen!

dorro

10-04-2008, 03:17

Ljudi hitno mi treba kakvo je to potonje i prethodno vlasništvo?
Ograničenje prava vlasništva na temelju pravnoga posla...članak 34/4 ZV.
znam da kasnim, al se nadam da ti više neće trebati ovakvi podaci... :smt001

što's propisa inače tiče, Sabor nam se malo zaigrao u zadnje dvi godine.... sutra stavljamo friško pročišćene tekstove zakona.
Bogme, ima tu važnih promjena i dodataka za gepe.
Tipa, da vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati da se brišu stare hipotekarne tražbine, al ne one prije 1958 (to sud ex offo) i ti štosevi. :-D :lol:
Sretno svima na ispitu

bukefal

18-04-2008, 12:20

Imam nekoliko jako bitnih pitanja i nedoumica na koje bih volio da mi odgovori netko s katedre ako ovo čita. Ovako:
- koja je literatura za nasljedno? Naime, nova knjiga još nije tiskana. Jedna skupina profesora govori da je literatura prastara Gavellina knjiga s iznimkom ex-Yu prostora u njoj, druga skupina tvrdi da je literatura Klarićeva knjiga.
- s obzirom na bolonjski proces, obveza je katedri da smanje literaturu. 1800 (il tu negdje) stranica stvarno+nasljedno se baš ne čini kao smanjenje. Stoga su neki profesori na predavanjima izjavili da se ispitno gradivo iz Gavelle svodi na 500 stranica. S obzirom na to da studenti običavaju pripremati ispite prije 6 mjeseca kad predavanja završe, a to neće moći ukoliko im se ne kaže sada kojih 500 stranica točno jest gradivo (a ne da čekaju da čuju na predavanjima) proizlazi da se mora naučiti 1800 stranica. Usrdno se nadam da katedra ne izigrava bolonju nego je došlo do iskrene pogreške koja će biti ispravljena službenim podacima o ispitnom gradivu na stranicama katedre.
- neujednačenost literature. Profesor Klarić ispituje samo svoju knjigu, što za bolonjce znači doslovno nekih 400 stranica, odnosno znači za one sretne koji kod njega dospiju. Ostali imaju ''sretnih'' 1800. Diskriminacija na djelu, so not-EU kojoj težimo. Ustvari, jedino prof. Klarić i jest usklađen s bolonjskim procesom. Ono što studente generalno muči jest pitanje: kako bivšem predsjedniku Ustavnog suda, najstarijem i najiskusnijem profesoru na katedri može biti dovoljno 400 stanica da provjeri znanje studenta, dok ostalima ne može? Ne bi li bilo za očekivati da će netko tko zna više od ostalih i tražiti više, a ne obratno?
- GPP. Pojedina poglavlja Gavelle su posvećena tužbama koje, koliko je meni poznato, spadaju prije u procesno pravo nego li u materijalno. U redu je da moramo znati da postoje, ali zar je nužno da, pored GPP-a koji je najteži ispit na faksu, mi moramo djelove istog učiti u GP-u koji je sam po sebi užasno opsežan?

Uglavnom, nemojte mi odgovoriti da idem na konzultacije jer sam bio i nije pomoglo. Uostalom, ovo su opće informacije koje mora imati svaki student jer spadaju u informacije ključne za polaganje ispita pa nije u redu da ih imaju samo oni kojima je pojedinačno rečeno što, kad i gdje. Pozdrav katedri s nadom da će odgovoriti, ili se barem međusobno dogovoriti oko literature i organizacije predmeta jer, što se tiče drugog dijela, vlada opći kaos dezinformacija.

francuskinja

16-05-2008, 21:01

ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva

kaj tu trebam reći sve?

da načelno anticipirano odricanje od nasljedstva ne proizvodi pravne učinke..odreci se od nasljedstva moze izjavom nakon otvaranja nasljedstva pa dod odnosenja prvostupanjske odluke
ipak potomak koji je sposoban raspolagati svojim pravima moze se ugovorom s pretkom unaprijed odreci onoga sto bi trebao po njegovoj smrti nasljediti..
jednako tako i bračni drug moze se anticipirano odreci nasljedstva ugovorom s bracnim drugom..
ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjerovljen od suca ili biti sastavljen u obliku javnobiljeznickog akta ili solemniziran po javnom biljezniku, takvo odricanje vrijedi i za nasljednike osim ako ih se izrijekom iskljuci i takva osoba ne moze nasljeiti niti kao nuzni nasljednik..
to je po meni to..
ak netko misli da treba jos dodat nek samo veli..

moje pitanje..
cula sam da zanju pitati koja dva ugovora uređuje ZN...?
Pa me zanima..sta bi tu bio odgovor...??

Lila

16-05-2008, 23:18

mislim da treba reci
ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života
ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva
ugovor o ustupu nasljednog dijela prije diobe nasljedničke zajednice
...valjda je to tak...

francuskinja

17-05-2008, 13:12

ne zelim se sad pravit pametna
znam da..to pise u glavi nasljednopravi ugovori..
al tko to kaze na ispitu navodno pada..
jerbo..
ugovor o dozivotnom uzdrzavanju od 2005. god. uređuje Zakon o obveznim odnosima..e sad..tu se samo spominje taj ugovor o ustupu i raspodjeli..
al se u knjizi spominje ugovor o anticipiranom odricanju..ugovor o ustupu nasljednog djela..itd..
mene u biti muci to sto se u toj glavi zakona - nasljednopravni ugovori - samo spominje ugovor o ustupu i raspodjeli..
a bila sam prisutna kad je neka cura rekla da ju je to pitao na usmenom i rušio jer nije znala (ona je odg. kao ustup i raspodjela i dozivotno uzdrzavanje...i pala.. :( )

Lila

17-05-2008, 18:28

- ugovor o nasljedjivanju i buducem nasljedstvu ili zapisu
- ugovor o dozivotnom uzdrzavanju

samo da ti velim - upravo ta dva NE smiješ spomenuti

- prvi - jer ugovor nije osnova nasljeđivanja, pa je ugovor o nasljeđivanju ništetan
- drugi iz razloga koje je rekla Francuskinja; regulira ga ZOO

evo.

Amadeus

17-05-2008, 19:52

ZN uređuje sigurno Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života. a drugi bi mogao bit taj Ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva.Nikako nemojte spomenut Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.Istina je da su oni bili uređeni ZN-om ali otkad je na snagu stupio ZOO onda su oni u ZOO-u.Mnogi se ljudi tu zeznu pa kažu ugovor o doživotnom i dosmrtnom

Amadeus

17-05-2008, 22:50

taj ovršni postupak rijetko pitaju (najviše Josipovićka i Gliha) ali ak ti se pojavi to pitanje onda baš nemaš sreće.

jasamlane

25-05-2008, 23:11

zna li itko odgovor na pitanje SUKCESIVNO NASLJEDJIVANJE???

Amadeus

26-05-2008, 16:59

kaj nije to legat i nasljeđivanje.mislim,legat je singularna sukcesija,a nasljedstvo je univerzalna sukcesija

jelena8219

26-05-2008, 21:18

ok, imaš pravo....rano sam se sjetila.

Dobro, ajmo ovako.
Ja sam jedna od onih koja je naučila "starog" Gavellu i zaista mi se ne da GUBITI vrijeme na usporedbu razlika. Na nekoj od ranijih stranica je netko naveo nešto po tom pitanju sa konzultacija kod prof.Josipović. Ima li tko još kakvih info? npr. mogu li mirne duše prvih 100str, posjed i zemljišne ponavljati po staroj? To mi je već plus. AJMO LJUDI, bacajte informacije, sigurno nisam jedina koju to zanima!!!

God speed svima koji uče ovo čudo!!!

merić

27-05-2008, 08:45

sukcesivno nasljeđivanje-kad nasljedno pravo pripada dvojici nasljednika,a jedan je prethodni, drugi potonji... znači, nasljedno pravo prethodnog nasljednika oročeno je ili uvjetovano ( usp.prethodno/potonje vl) - nastupom roka/ ispunjenjem uvjeta nasljedno pravo prelazi na potonjeg nasljednika..
tako nekako... :)

patkica

27-05-2008, 21:55

Prof. Gliha je rekao da nasljedno učimo samo iz Klarića i iz ZN.

Nirnaeth Arnoediad

29-05-2008, 20:19

Jedna dobra vijest u vezi s nasljednim za bolonjce koji idu kod doc Nikšića, ne pita po starom Gavelli-sam je rekao, jer za bolonjce stari Gavella nije uopće naveden kao službena literatura nego nova knjiga koja još nije tiskana pa pretpostavljam da se uči po Klarić/Vedriš i zakonu :smt058

dorro

02-06-2008, 23:05

kod rei vindicatio- koje troškove vlasnik nadoknađuje poštenom,koje nepoštenom posjedniku i pod kojim uvjetima?papa štrumpf, ja mrzim reivindikaciju :smt011 :-D

Staviti u tablicu, nije komplicirano.
Troškovi: nužni, korisni, luksuzni.
Pošten - da, da, ne
Nepošten - da, ne, ne

primjeri za zajedničko vlasništvo?
-zajednička imovina bračnih drugova, zgodan institut koji ne postoji nakon novog Obiteljskog zakona '98, al je još uvijek zgodan za primjer :-D
-neke lude zadruge u naturalnoj privredi al bolje da se ne upuštaš objašnjavanje toga :lol:
-ostavina prije utvrđivanja nasljedničkih kvota (tj prije nego se nasljednici dogovore npr. kome idu 3 krave a kome 4 konja, tko 'oće krave a tko konje a tko neće ništa)
-kod ortakluka, zajednička imovina ortaka (postoje kombinacije s fondom/dobiti itd, ali to ćeš učiti kasnije)
-pričuva kod etažnog vlasništva

ma ovo prvo da znaš za primjer je ok

yul

03-06-2008, 13:03

u stvarnom pravu za svaki institut ima na pocetku kao neki povjesni razvoj, jel pitaju to ili se moze onako ofrlje preskocit? :doubt:
a možda treba osnovne stvari znati, npr. da pravo građenja ima sličnosti sa rimskim superficiesom, ali ne vjerujem da je previše važno, pogotovo ona socijalistička uređenja

spy

03-06-2008, 16:52

dakle elegantno se ne opterecivat s tim, hvala :-D

11-06-2008, 20:58

Kolege molim vas pomoc, vezano za pitanje NACELA POVJERENJA U ZEMLJISNE KNJIGE, a vremenski pozicionirano u veljacu 2001. (tada je sklopljen kupoprodajni ugovor). Stoga uzmite u obzir upravo taj period - veljaca 2001.

Naime, razgovarao sam sa dva (relativno ugledna) odvjetnika (civilista), koji mi daju dvije potpuno razlicite informacije.

Prvi kaze, da u RH ne vrijedi nacelo povjerenja u zemljisne knjige. Da ce se navedno nacelo tek uvesti tijekom pregovora sa EU. Te da nije na snazi. Zapravo da je odgodeno.

Drugi odvjetnik, pak sasvim suprotno kaze da navedeno nacelo vrijedi, te da se temelji na Zakonu o vlasnistvu.

Kako su me potpuno zbunili, poduzeo sam i sam neka istrazivanja, kako zakona, tako i prakse.
Uglavnom, koliko sam ja shvatio, navedeno nacelo VRIJEDI po zakonu koji je bio na snazi 2001 (a jos uvijek i jest). A kao jedina iznimka navodi se DRUSTVENO VLASNISTVO (medutim, ovdje to nije slucaj).

Pitanje; jesam li ja u pravu??

Eto, pomozite, ako vam se da..a da vam se sigurno, jer sam vam kolega i u govnima sam! :smt009

dorro

12-06-2008, 00:43

Načelo je uvedeno ZV-om, ali Belaj je rekao da se ono u praksi ne primjenjuje. Točno to. Kad sam spremala ispit sam gledala neke presude i mozganja na netu i to je bilo ono, wtf? :oops:

Praksa je uvela pojam izvanknjižnog vlasnika, pa većinu stvari rješavaju po toj logici i ne diraju ih previše praesumptio juris et de jure tvrdnje, kolko god da je netko pošten :smt005
Dobit ćeš kontaradiktorne tvrdnje jer ti sve rješavaju od slučaja do slučaja. Ako imaš neki konkretan slučaj, opiši točno o čemu se radi, ili odi na forum Legalisa (http://www.legalis.hr), tamo se Ane, Zex i ostala modovska ekipa poprilično trude a i za razliku od nas jadnika tu, svi imaju cca 10ak godina staža :-D

A što se ispita tiče... zaboravi sve upravo rečeno. I nemoj slučajno autorici Zemljišnjih knjiga ponoviti ovo, čista hereza :-D

Postoji i kazneno djelo rasne i druge diskriminacije, ali još uvijek nije donesena ozbiljna presuda po tom pitanju. Žišku? :smt002 Ima i bolja fora, kazneno djelo mučenja životinja. KZ donesen 98'. Sjedi Cvita na predavanju 5-6 godina kasnije i žalostan vrti glavom "Još uvijek ništa..." :smt005

Pearl

12-06-2008, 22:00

dorro

13-06-2008, 00:12

ej..moze netko tko je ovo polagao rec koliko oni inzistiraju na zaloznom pravu na pravu..i koliko tu treba ic u detalje...?
jako inzistiraju. svi. za detalje ti ne znam reći jer taj dio u knjizi nisam ni pogledala :-D
netko je super napisao prije, nije bitno iz čega učiš nego da naučiš, a založno je malo komplikovano po tom pitanju

zakon + skripta bi bili čisto dovoljni, jedino što je skripta malo zastarjela (nema nekih pojmova). druga opcija su ti predavanja (meni su te bilješke od kojih 30-ak str pradavanja bile dovoljne za cijelo založno)
probaj kombinirati sve skupa.

Inače nije gadno založno kad uđeš u štos... kao matematički problem s jednom nepoznanicom, uvijek imaš istu formulu i samo mijenjaš vrijednosti 8)

sijft

15-06-2008, 19:19

može li mi netko pomoći oko literature za gp2?
Znači treba naučiti iz Klarićeve knjige stvarno i nasljedno (200 str) pa Gavella stvarno pravo svezak 1 i 2 (1400 str, samo velika slova) i tamo piše Gavella i Belaj nasljedno pravo u pripremi...
To je na kraju 1600 str?! Da uopće onda učim stvarno iz Klarića kad ga ima toliko u gavelli?
Može li se nekako ta literatura skratiti, tj jel trebam cijelog Gavellu 1 i 2 učit?
I da li se nasljedno znaci uči samo po Klariću?
upomoć :( Hvala puno na odgovoru..

gavella 1400 i nasljedno od klarica

Frenki

21-06-2008, 09:56

Ja planiram (za ovaj sad rok) iz gp2 raditi samo po Klariću iz jednostavnog razloga što bi jedva stigao pročitati tih 1400 str. Gavelle, a kamoli naučiti sve to. Ako uspijem proći, ni onda neću reći da je građansko lako, iako ću štrebati puno manje strana nego netko tko je radio po Gavelli.

Makar, iskreno nije mi jasno kako jedna knjiga može imati cca. 300 strana za stvarno + nasljedno, a druga 1400 str. samo za stvarno. Meni je to neshvatljivo... Čini mi se da je Gavella samo "malo" razvezao jezik i rastegnuo materiju na bolesnih +1000. Drugim riječima, da filozofira.

Na knjigu od Klarića bi se moglo gledati kao skriptu iz stvarnog prema Gavelli :-D

vuffek

21-06-2008, 12:24

otkud vama to da klarić pita gp2 samo svoju knjigu? najgore što nemožemo znati kod koga smo nego tek par dana prije ispita...
idealno za osobe koje ne razmišljaju dok uče
ali doći do klarića je 4.2, lutrija ili mito i korupcija

ja sam ga dobila na gp1, i sreću svoju sam ispucala :-D

i veselim se druženju s gavellom, i jednom i drugom, ako izađe u 9 :smt007
jer volim da knjiga ima i primjera i svega lijepo objašnjenog da ja to skužim

ima stranica, ali šta je tu je, barem nije sve odjednom

pozdrav starim studentima koji polažu gp u cjelini, i koji nisu na studomatu, i nemaju prosjek 4.2 :smt006

sijft

21-06-2008, 13:25

Ja znam da jedna cura ima prosjek 2 i kusur i došla kod klarića, nabubala i prošla...ne znam kako se oni raspoređuju...nit mi se više da učiti...svejedno moram učiti 1400 kad ne znam kod koga ću doći...sreća sreća i samo sreća...
...istina da se glihe bojim kad ga vidima a kamoli da kod njega odgovaram....nekako me strah tog čovjeka...a josipovićku nisam nikad ni vidjela niti klarića...

ma nemojte se svađati...moramo učiti, takav smo faks odabrali...istina, da sam znala da će biti ovako pakleno i mukotrpan svaki ispit nikad pravo nebi upisala...ovako se ubijam bez praznika, blagdana itd...nikad ne znaš oćeš pasti ili proći...strašno... :( :smt006

Frenki

03-07-2008, 17:59

evo ovdje imate neke prezentacije iz gp2 (nasljedno i stvarno) iz osijeka

http://www.pravos.hr/gradjansko/gradj_2.htm

možda dobro dođe za ponovit neke stvari.. :smt002

koliko koštaju knjige stvarno 1 + stvarno 2 s popustom u skriptarnici? :?:

475 kn zajedno. Ako kupuješ odvojeno, mislim da je drugačija cijena.

gia24

08-07-2008, 11:03

Kod prof. Klarića njegovu knjigu treba znati doslovce napamet i to u takve detalje da čovjek ne povjeruje... :roll:

buduci da pita samo svoju knjigu, a ne jos i 1400 str Gavelle, to je potpuno razumljivo..
ja sam bila kod njega i nisam dobila takav dojam da pili po detaljima, profesor je jako korektan i pomaze studentima da razbiju tremu.

dorro

08-07-2008, 15:59

Kod prof. Klarića njegovu knjigu treba znati doslovce napamet i to u takve detalje da čovjek ne povjeruje... :roll:
A ostali kao ne pile po detaljima? Kod npr. Glihe se izvučeš s tri pametne rečenice ili što?
Dajte molim vas, čovjek pita jednako kao i svi.
A što se stvarnog prava tiče, podijeli 280 sa 1400, sve to pomnoži sa 100 i dobit ćeš postotak - pogledaj koliki je pa onda razmisli dal se radi o "detaljima"...

sijft

31-07-2008, 11:00

Opet imam pitanje, možda sam malo dosadna... ali nemogu pronaći odgovor u tim silnim stranicama... što je to đavolski dokaz?? gdje se to nalazi, ako me netko može usmjerit.... :? :?: tnx

ZvRk

31-07-2008, 11:20

to ti je kod zaštite prava vlasništva, reivindikacijske tužbe gdje teret dokaza leži na tužitelju (mora dokazat vlasništvo) , koji je btw. vlasnik neposjednik, a probatio diabolica se pojavljuje onda kad je vlasništvo stekao derivativno, a i njegov prednik je također izvedeno steko stvar pa mora dokazivat titulus, modus, vlasništvo prednika sve dok ne dođe do onog prednika koji je stvar stekao izvorno... ekstrimli komplikejtid

Slavonka

31-07-2008, 12:48

Jel mi može netko smisleno odgovorit što je to lebdeće založno pravo?? Pronašla sam u knjizi lebeće založnopravno osiguranje... a baš što se tiče lebdećeg založnog prava sam pronašla u fusnotama...ali to mi nije dovoljno za odgovor?? Makar mi recite str ili nešto? MOžda sam previdjela nešto? str. 113 u knjizi što sam ja pronašla :? :?:

To je pitanje detaljno objasnjeno u novoj knjizi Gavelinoj, ja sam ucila po staroj i pala prvi put zbog tog pitanja, pa sam na forumu dobilka odgovor od par recenica (hvala) ali onda su mi ljudi na sljedecem roku rekli da je to obradjeno detaljno u novoj knjizi i da bas zato to Baretic voli pitati, ukratko receno to je ono sto je napisano ovdje, ali ako u knjizi ima par stranica vjerojatno je potrebno usvojiti jos koji detalj i zasigurno pise nesto vise o tome. Zao mi je sto ti ne mogu odgovoriti sto konkretno jer sam drugi puta prosla samo sa starom Gavelinom knjigom. Pitaj nekoga tko ima tu najnoviju literaturu, a ako je ti imas onda je to vjerojatno to leddece osiguranje na koje si naisla.

sijft

01-08-2008, 03:14

hvala ljudi :smt006 evo pronašla sam, nova knjiga str 594, svezak 1 ;) ima cijeli odlomak o tome :dontknow:

sijft

21-08-2008, 14:09

Ljudi, što mislite jel prof.Nikšić pita fiducijarni prijenos vlasništva? Nekako mi se nada taj zadnji dio učiti :oops: Što mislite, jel se mogu provući bez toga? :x Ako stignem proći ću i to, ali vremena nikad dosta. :?
Jel postoje niki dijelovi koji su mu manje važni, kao npr što ne pita ugovore iz obveznog prava (bolonjce!!! - 100% ne pita). Ipak je to 100-tinjak stranica manje :lol:

LeniTriZvjezdice

21-08-2008, 15:15

Ja ne bih preporučila tu pustolovinu! Niti za ugovore, niti za fiduciju. :)

LeniTriZvjezdice

21-08-2008, 17:31

Ma nažalost to ti je prevelik rizik. Ja sam prvi put pala na ispitu jer nisam naučila zadnjih 15 stranica iz Klarićeve knjige, a sve prije sam odlično znala. To mi je bilo zadnje pitanje, i pljus! :) Sljedeći rok je bio za dva mjeseca. Da poludiš!

Zakoni teorije igara i lutrije su najprimjenjiviji na ovaj ispit! Držim palčeve! :smt002

Nirnaeth Arnoediad

21-08-2008, 18:03

:? pa ne treba sve to učiti s istim intenzitetom :? Sa svim treba biti upoznat, normalno, ali drugi dio GP-a je strašno opsežan i nema teoretske šanse (osim ako to misliš učiti šest mjeseci) da sve savršeno dobro znaš. Po mom mišljenju, pametnije je više pažnje obratiti na založno i naučiti ga dobro, jer pomaže da se fiducija shvati iz jednog-dva čitanja :) Meni su osobno i GP1 i GP2 bili poprilično logični i stvarno su se neka poglavlja lakše učila kad ih se uspoređivalo s onima prije. Ali, dobro, možda ovisi o načinu učenja :)

sijft

03-09-2008, 13:56

Imam jedno pitanje!
Ovako: Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se ili putem samopomoći ili putem suda!
Sad me zanima: koje je od ovog gore pravilo, a koje izuzetak? Ja malo mislim jedno malo drugo, zbunjujem se... pa molim da mi netko kaže tko zna. Prvo mislim da je putem suda pravilo, a onda se zbunim jer mislim da može stići zaštita prekasno pa da je pravilo da se primjeni samopomoć. Help.To naime pitaju profesori. :?:

Crystal_coke

03-09-2008, 16:22

Zaštita putem suda je uvijek pravilo, međutim postoje pretpostavke za zaštitu putem samopomoći, a to je da je pomoć nužna, tj. da bi putem suda mogla doći prekasno, da je opasnost od smetanja neposredna i da primjenjena sila nije veće jakosti, tj. da je primjerena okolnostima. Ti mozes uvijek iskoristit samopomoc, al se mora pazit da su ispunjene pretpostavke, jer u protivnom nadoknadjujes za stetu.

Sidney_7

10-09-2008, 23:46

Frenki

11-09-2008, 12:54

Ne možeš ništa eliminirati, to ti je preveliki rizik. Sva poglavlja su ti bitna: služnosti, pravo vlasništva, posjed, založno, ništa nije izbacivo. Ali utjehe radi, u Gavelli se dosta toga ponavlja i na široko objašnjava, pa realno ima zapravo oko 400-500 strana. Npr. kod poglavlja zemljišnih knjiga se obrađuje upis u zemljišne knjige, a onda opet sve to isto kod izvedenog stjecanja vlasništva na nekretnini gdje je upis modus stjecanja.

Zastrašujuće izgleda, al nije tak strašno, kad ju naučiš :-D
A što se nasljednog tiče, tog stvarno nema puno, ne kužim kaj bi tu izbacivao/la?
P.S. mislim na Klaricevo nasljedno jer je to jos uvijek vazeca literatura (hvala Bogu).

unknown_heroine

11-09-2008, 21:50

Lijepo bih zamolio nekog ako zna da mi napiše koja se poglavlja iz stvarnog i nasljednog ( klarić ) te stvarnog i nasljednog ( gavella ) mogu sigurno eliminirat ili barem da ih profesori rijetko ispituju .

Gavella je ogromna i morala bi se nekako skratit :- ) , a ne može sve bit jednako važno .

preporučam da eliminiraš...hm...gavellu :lol:
ja to jednostavno nisam mogla učiti. samo sam uočila da ima neka nova skripta tu u skriptarnici glede založnog - to se mijenjalo dosta i kada bi sad počinjala opet učiti uzela bi Klarića i tu založno skriptu kaj se G-a tiče!

Frenki

11-09-2008, 21:55

preporučam da eliminiraš...hm...gavellu :lol:
ja to jednostavno nisam mogla učiti. samo sam uočila da ima neka nova skripta tu u skriptarnici glede založnog - to se mijenjalo dosta i kada bi sad počinjala opet učiti uzela bi Klarića i tu založno skriptu kaj se G-a tiče!

Hm.... moglo bi se samo po Klariću, ali bi se ipak trebalo informirati oko razlika.
Npr. 1. Klarić razlikuje stvarna prava na vlastitoj i tuđoj stvari, Gavella ima pravo vlasništva/ograničena stvarna prava pa daljnja podjela ograničenih...
2. Isto tako, kod Gavelle nema simboličke predaje i traditio longa manu, to je kod njega drugačije uređeno
3. Klarić ne obrađuje u detalje negatorsku tužbu kod imisija, ne obrađuje izlučni, opozicijski, adhezoni zahtjev, postupak određivanja/obnove međe.
4. Založno definitivno nije dovoljno iz Klarića jer na ispitu pitaju puno detaljnije.. to je sve kaj se mogu sada sjetiti.

Mislim, nisu neke lude razlike (osim založnog), ali treba ih biti svjestan ak se već ide na Klarića za sve profesore!

unknown_heroine

11-09-2008, 22:06

e da i te zahtjeve!! zaboravila sam to reć.
mislim ja ne kužim---zakon od kojih 200 str manjeg formata a oni uspiju napisat oko 1300 stranica o 150 stranica zakona!! mislim na stvarno. pa strašno. i još svaki svoje pita.(ja sam uzela zakon u ruke i neke stvari su mi bile jasnije bez dodatne filozofije -npr.gavellu sam krenula čitati jedan dio, ne znam sad više kaj, ali u dvije stranice se ponovilo nekaj pet puta - mene to živcira, pa odustah nakon te dve stranice.)
ne kužim kaj ne valja s stvr.pravima na vl.i tuđoj stvari? meni je to nekak lakše upiti - logično mi je da je vl.na svojoj stvari a ostale na tuđoj...nisam upućena u Gavellinu podjelu
ma da, ima ljudi koji baš inzistiraju na gavelli, imaš pravo, al ono može se i bez njega proć...i to ne samo kod klarića. kod njega da bi čovjek prošao kak spada, trebaš fakat recitirat ko pjesmicu. a nismo u školi pa da učimo ''1909.'' napamet.ipak je to oko 800 strana...zapravo on pogoduje štreberima. ah kaj ćeš. nemamo svi iste memorijske sposobnosti :(

LeniTriZvjezdice

11-09-2008, 22:34

Ako ćete odgovarati kod bilo koga drugoga osim kod Klarića, Gavella je neophodna!!!
Ne pomaže ni kombinacija zakona i Klarićevog stvarnog.

Npr. profesori pitaju Presumpcije o posjedu. U Klariću se one spominju kroz vrste posjeda, ali nema posebnog poglavlja o tome.

Zatim, stjecanje vlasništva je različito. Klariću je dovoljno da kažete originarno i derivativno, a drugim profesorima morate spominjati one 4 osnove (pravni posao, zakon, nasljeđivanje, sudska odluka...).

U biti, u Gavelli nema ništa novo, ali profesor će vam postaviti takvo pitanje da utvrdi jeste li pročitali Gavellu.
Ako skonta da niste, bye bye, vidimo se na sljedećem roku!

To kako jest. Moj subjektivan stav je da je Gavella glupost protivna Bolognskom procesu i da je za opće razumijevanje stvarnog dovoljan Klarić i zakon. Ali eto, ja nisam predstojnik katedre. :-D

Frenki

12-09-2008, 10:28

ne kužim kaj ne valja s stvr.pravima na vl.i tuđoj stvari? meni je to nekak lakše upiti - logično mi je da je vl.na svojoj stvari a ostale na tuđoj...nisam upućena u Gavellinu podjelu

To ti je zato sto je takva podjela prema ZV-u.
Na zalost, nasi profesori su sve redom teoreticari, koji poznaju sve moguce iznimke, zadivljuju nas svojom sposobnoscu da gradivo povecaju 3-4 puta, a ne napisu prakticki nista novog, i traze od nas isto takvo znanje, no upitno je kako bi se oni snasli u jednoj građanskoj parnici, tamo vani u stvarnome svijetu.... Gavella bi valjda pisao podneske od preko 100 strana pa bi mu ih stalno vraćali jer se nikome to ne bi dalo čitati :-D

U svakom slucaju, definitivno je bolesno da je stvarno, koje je po svojem opsegu manje od obveznog, razvučeno na toliko stranica. Sto ce li tek biti kada Gavella i društvo podare svoje umotvorevine na temu obveznog prava? Hvala bogu da je to iza mene jer imam feeling da ce to obvezno+opći dio imati oko 2.500 strana :-D

spy

12-09-2008, 18:42

[quote="Branka"]Hello!

2. Kada je ovršna isprava perfektna?

Pa imperfektna je ona koja jos nije ovrsna, kao ima neke nedostatke pa se ne moze izvrsit upis u zk, moze samo predbiljezba, pa se mora kasnije opravdat kada isprava postane ovrsna (perfektna). A tamo po pravilima kod upisa u zemljisne knjige pise da kad tabularna isprava nema sve pretpostavke da se onda predbiljezi u zk, a tabularna je isprava ona na temelju koje se neko knjizno pravo upisuje u zk.
Valjda bi onda perfekta isprava koja je postala ovrsna i moze se upisati u zk, a postaje perfektna kada su ispunjene sve pretpostavke za valjanost, kada je ona vjerodostojna.

mislim da je to to, ako nije, neka me netko ispravi tko zna :smt001

E a kak znas da si kod prof. Josipovic?

spy

13-09-2008, 11:54

Sto se tice onih prerfektnih isprava, nesto si kontam bas, umjesto one filozofije sto sam napisala prije, moglo bi ukratko da je to takva ovrsna isprava koja je pogodna za ovrhu, znaci da ima sve elemente koje ovrsna isprava mora imati da bi bila vjerodostojna (pise u OZ koji su to elementi)...jednostavnije je tako nego objasnjavat preko tabularnih isprava (iako je i ovrsna javna tabularna koliko znam). Tak nekak

Frenki

14-09-2008, 12:30

Imam jedno pitanje, ovak izgleda dosta trivijalno, al me Niksic zbunio na zadnjem roku pa vise nisam siguran jel sam dobro sve skuzio.

Radi se o zemljisnim knjigama i to o istinitosti, valjanosti i potpunosti upisa.

Ja sam shvatio da je upis istinit kada odgovara stvarnom stanju stvari, npr. kada je kao vlasnik upisana ona osoba koja stvarno i je vlasnik nekretnine.

Upis je valjan kada su prilikom upisa bile zadovoljene sve materijalne i postupovne pretpostavke, pa bi prema tome neistinit upis također bio nevaljan?

Upis je potpun kada su upisana sva prava i tereti koji postoje na nekoj nekretnini.
Znači, kada bi nekretnina bila opterećena npr. služnošću, a ona nije upisana u ZK, to bi onda bio nepotpun upis.

Jesam li ja to dobro shvatio? :?

LeniTriZvjezdice

17-09-2008, 14:21

Može li mi netko napisati koji su to oblici iznasljeđivanja?

Isključenje nužnog nasljednika i lišenje nužnog dijela u korist potomaka

ZN čl. 85. - čl.88.

hrvatska1hr

25-09-2008, 23:01

Dal mi može netko pojasnit ovu ''dvojaku odgovornost kod stvarnog tereta''?

fifislava

25-09-2008, 23:22

ja brijem ovak:(tko se ne slaze nek brzo ispravi,da me ne bi profesor morao ispravljat na ispitu 8) :lol: ):
sadasnji vlasnik odgovara stvarju-vrij.nekretnine,i osobno-cijelom svojom imovinom za trazbine koje su dospjele za vrijeme dok je on vlasnik,
a za trazbine koje su dospjele za vrijeme prijasnjeg vlasnika,on odgovara osobno,a sadasnji vl. stvarju-nekretninom,sto je i logicno,jer ovaj prijasnji vise nema tu nekretninu u vlasnistvu.
eh?

spy

26-09-2008, 00:52

Meni se cini da je za obvezu davanja ili cinjenja stvarno odgovoran onaj tko je vlasnik nekretnine, a osobno onaj tko je bio vlasnik u vrijeme dospjeca te obveze iz stvarnog tereta. Ako se vlasnik promijenio u medjuvremenu, a potrazivanja nisu namirena. Ali moze se sve namirit od jednog samo, pa onda taj ima pravo regresa od ovog drugog. Mislim.

Stella

30-09-2008, 20:03

Imam jedno glupo pitanje (zapravo dva): kakvo vlasništvo poznaje Ustav i što znači da je vlasništvo socijalno vezano?? :?: :?: :?:

LeniTriZvjezdice

30-09-2008, 20:21

Ustav kaže privatno vlasništvo,a pod tim misli na individualno vlasništvo kao apsolutno pravo s maksimalnim skupom ovlaštenja u pogledu određene stvari i zaštitom prema svakom trećemu.
Opreka tom tipu vlasništva je društveno vlasništvo, koje je poznavao Ustav SFRJ, a danas ga, jasno, više nema. :D

Socijalnom vezanošću korigira se vlasništvo kao apsolutno pravo jer Ustav propisuje obvezu vlasnicima da pridonose (sori ako je formulacija kriva, smisao je isti) društvenom bogatstvu.
Iz socijalne vezanosti vlasništva i općih odredaba Ustava o mogućnosti ograničenja Ustavnih prava, proizlaze zakonska ograničenja prava vlasništva, poput zabrane zlouporabe prava, posebnog režima dobara od interesa za RH itd.

spy

01-10-2008, 00:12

dorro

01-10-2008, 03:00

sic utere tuo ut alienum non laedas - iu slobodnom prijevodu: koristi svoji imovinu tako da ne steti pravima drugih, i to je po meni nesto sto se odnosi na to da je vlasnistvo socijalno vezano, iliti zdravo seljacki "ne budi dzubre" :-D

jel ima netko ideju za ono s biciklom? jel vlasnik moze traziti od lopova samo ili moze i od postenog treceg?
to je više opće pravilo, nije samo i strogo za imovinu vezano. dio famoznih Ulpijanovih pravnih zapovijesti, Honeste vivere, alterum non laedere, suum cuique tribuere
(inače omiljena misao Ace the face Stankovića kako je priznao u jednom intervjuu :smt044 :smt044 :smt044 )

A za ovo drugo, bicikla/bicikl/biciklo/koji već pravilni hrvatski naziv (zadnji put kad sam u Zg-u upotrijebljavala tu imenicu sam pobrala opasku "kako srpski zvučim" :smt005 :smt005 )
koliko se ja sjećam, moraju ga vratit svi. Pošteni il ne. Lopovi il ne.
To je negdje u posjedu super objašnjeno, čak sa sličnim primjerom. Ili vlasništvu, ne'am pojma. I nema šanse da sad kopam po ormaru :-D
pravac na sajt vidit ZV, Ctrl+F i traži stjecanje u dobroj vjeri od nevlasnika

:triplets: trijumvirat privatnog prava! :triplets: svi trijumvirati su propali, daj odi rađe provjeri taj bajk :-D

spy

01-10-2008, 11:00

hvala (ja bih rekla bicikl, kao ogirinalni zg pomladak) nasla kod stjecanja vlasnistva cl. 118. ako ce nekog zanimat jos, i moze da, valjda vlasnickom tuzbom.

LeniTriZvjezdice

01-10-2008, 11:32

Ovisi o okolnostima.

Ako je sklopljen ugovor o kupoprodaji tuđe pokretne stvari, te ukoliko u vrijeme sklapanja ugovora i u vrijeme predaje bicikla u SAMOSTALNI posjed stjecatelju stjecatelj je postupao u dobroj vjeri (nije znao niti je mogao znati da je stvar tuđa), onda je on stekao pravo vlasništva na stvari od trenutka predaje bicikla u samostalni posjed i nekadašnji vlanik protiv njega ne može zathijevati povrat vlasničkom tužbom niti bilo kojom drugom tužbom.
Nekadašnji vlasnik u tom slučaju može jedino postaviti zahtjev za naknadu štete otuđivatelju bicikla.

No, ukoliko stjecatelj nije bio u dobroj vjeri lli nije stekao stvar u samostalan posjed ili oboje, u tom slučaju vlasnik ima pravo zahtijevati povrat reivindikacijom.

Kod nekretnina ovaj slučaj nije moguć jer se zahtijeva upis u ZK, a načelo povjerenja i izvanknjižnog vlasništva se još uvijek ne primjenjuju pa ne postoje pretpostavke za upis. Eto ga.

spy

01-10-2008, 12:46

Da samo sto st. 4. cl 118. kaze da se st.1. ne primjenjuje ako je stvar vlasniku bila ukradena ili ju je izgubio ili zametnuo. Znaci da tko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na temelju naplatnog pravnog posla (kupoprodaja) ipak nece steci vlasnistvo ako je vlasniku stvar bila ukradena. Bar si to tak ja tumacim.

sijft

13-10-2008, 23:12

isto tako ne pita ugovore bolonjce za gp1 što je dobrano 100 str manje, ne pita teorije zabluda i pravnih osoba.
Znači cijeli ugovorni odnosi otpadaju (493-581.str.) :shock: :smt007 ???
Onda je najbolja opcija za GP 1 ne-Klarić,a za GP 2 Klarić i riješiš sve sa 650 str :smt006

Upravo to,samo što su ti male šanse da dobiješ Klarića na GP2
što se tiče gp2 prije ćeš dobit klarića nego nikšića, jer nikšić ima puno studenata gp1 i nema mjesta onda za gp2 jer je kod njega navala gp1. na dekanskom svi koji su tražili gp2 nikšića su dobili klarića jer kod nikšića nije bilo mjesta upravo zbog previše studenata koji gp1 odgovaraju.
... isto tako točno je to da ne pita ugovorne odnose.
...niti teorije pravnih osoba i zabluda..
.. u ostalom to možete provjeriti na konzultacijama ako ne vjerujete.. meni je on to osobno rekao i zaista je bilo tako. rekao je kako ćemo ugovore imati mogućnost izabrati kao izborni na 5 godini i da nam to sad ne treba. tim riječima. :smt002

Što se tiče gp1, moja frendica je učila 2 tjedna po skripti i položila.

koja skripta? :-D
skriptarnica, opći dio gp + opći dio obvezno pravo (tu spadaju i izvanugovorne obveze) + pitanja u skriptarnici kojih ima oko 400 :smt002

galofarin

24-10-2008, 17:28

Molim vas 2 odgovora.
1. Literatura za GP2 je samo Klarić ?
2. Koja je uloga javnog bilježnika u ostavinskom postupku?

Unaprijed hvala......

spy

24-10-2008, 17:44

GP2 se sastoji od nasljednog i stvarnog, dakle trebalo bi biti do daljnjeg nasljedno iz Klarica, a stvarno iz Gavelle (dva sveska) osim onih koji idu kod Klarica oni valjda samo klarica uce, a od nekog datuma ce bit valjda i nasljedno iz nove knjige neke jel Gavella isto ili nije nemam pojma. To ce valjda znacit da se Klaric nece trebat uopce za gp2, al to su moje osobne spekulacije samo.
Javni biljeznik je povjerenik suda u ostavinskom postupku, sud povjerava vodjenje ostavinskog postupka jb, dostavlja mu smrtovnicu i ovaj provodi sve radnje koje je inace provodi sud. Ali ako se javi kakav spor o cinjenicama uputit ce stranke u parnicu. Tako nekako.

sijft

28-10-2008, 13:44

dragi kolege, nešto sam načula o skripti koja je rađena po gavelli pa bih je se rado dočepala! ako netko ima kakvu informaciju o skipti, kakve je kakvoće npr. ili gdje se može nabaviti(kopirati),još bolje, molim da podjeli s ostalima!tnx :Dskriptarnica pkt :idea:

galofarin

18-11-2008, 19:56

Molim ako mi netko može pomoći i odgovoriti na ova pitanja:
-koje su "NOVE" ovlasti javnog bilježnika u ostavinskom postupku?
-kada je pravni položaj nasljednika jedinstven, a kada razdvojen?
-koje ugovore propisuje ZN?
Hvala unaprijed...

spy

19-11-2008, 00:13

ZN - Ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva i Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za zivota

A za ovo s JB mislim da on vodi ostavinski postupak umjesto suda kad povjerenik suda, sud mu uputi, mislim da je nesto kao to prije bila iznimka a sad kao pravilo, no ako se pojavi neki spor onda ih uputi u parnicu.

copy/paste:
Razdvojen polozaj nasljednika je u 4 slučaja: a) separatio bonorum, b) privremeni nasljednik (nasljednik kome je nasljedno pravo ograničeno rokom ili uvjetom) , c) izvršitelj oporuke, d) skrbnik ostavine

Barilla

19-11-2008, 14:03

Tony Montana

19-11-2008, 15:33

Pitanje oko literature. Otkud vam informacija da će od veljače ispitnu literaturu sačinjavati i „N. Gavella, V. Belaj: Nasljedno pravo“? Nikog ne napadam samo me zanima koliko je to pouzdana informacija jer mi u slučaju da je točna opako remeti koncepciju! To što ta sporna knjiga već postoji na policama knjižara to je drugo, i neka je tamo, ali mi se stvarno ne da ubijat s nečim što stane u 80 str, a ne 500.
Možebitni odgovor primam i na pm. Hvala! :-D

S obzirom da po novom pravilniku nitko ne može pitati po novoj literaturi ako ju prvo nije ispredavao, zaključujem da će ''Nasljedno pravo'' vrijediti tek od ljetnih ispitnih rokova. Naravno, samo ako ju ispredaju. A sad..živi bili pa vidjeli.

123

25-11-2008, 20:52

Za sve koji se pitaju na cemu je cura pala..Pitao je karakteristike založnog prava.Nakon odgovora o akcesornosti i specijalnosti i iznimku od nacela specijalnosti,uz zajednicku hipoteku.Nisam znala,pa me pitao u kojim je slucajevima moguce izvansudsko namirenje.Odgovorila sam u potpunosti.Trece pitanje je bilo stjecanje zaloga.Kada sam rekla da se dobrovoljno zalozno u obliku sudskog zapisnika stjece upisom u pljenidbeni popis, rekao je da se institut promijenio.I pitao iz koje sam knjige ucila. Upozorio me na to da je izdana nova knjiga,s promjenama,pozdravio me i rekao da cu morati doci na drugi rok.

fijubriju

25-11-2008, 23:51

pozdrav...

u vezi pada kod klarica na zaloznom.... odgovarala sam poslije cure koja je pala i slusala sam cijelo njezino odgovaranje, pa mogu potvrdit svima koji nisu bili tamo, a misle da znaju kaj se dogodilo bolje od onih koji su bili u istoj prostoriji na ispitu, da je odgovorila potpuno i tocno sve sto ju je pitao... nije znala promjene u zutoj knjizi U VEZI ZALOZNOG PRAVA...

svi drugi koji nisu najtocnije odgovorili na prvo pitanje dobili su drugo (popravno) pitanje iz stvarnog... neki cak (po mojoj procjeni) nezasluzeno jer nisu znali osnovne pojmove... eto...
doticnoj curi nije postavljeno ni drugo pitanje...

vuffek

26-11-2008, 00:21

o kojim je to izmjenama riječ u založnom pravu? kada se zakon nije mijenjao ove godine
jel možda bilo pitanje lebdeće založno pravo?
za to pitanje znam, i prije nego što sam počela se bavit gp2 :-D

Maxxx

26-11-2008, 16:18

Ma sve ok, cura je pala jer nije znala zalozno pravo iz ZUTE KNJIGE, ali ionak je stvarno pravo predetaljno objasnjeno u gavelli, u dvjema plavima knjigama, tak da postavljam pitanje, treba li uopce ucit stvarno pravo po klaricu, ako se dobro nauci po ove dvije knjige ?? Sumnjam da nakon toliko iscrpno izlozenog gradiva ti ista vise treba.

A sto se tice nasljednog... na stranicama katedre ta knjiga nije navedena kao literatura, a nek si svatko zakljuci sto hoce. 8)

Insecure

04-12-2008, 09:15

A sto se tice nasljednog... na stranicama katedre ta knjiga nije navedena kao literatura, a nek si svatko zakljuci sto hoce. 8)

Hm, pa zapravo jest navedena. Ne znam koliko je to svjeze, ali stoji Nasljedno pravo - Gavella - u pripremi.
Sad otkad ce bit dio ispitne literature, ne znam.
Ali da je ovo postalo vec cisto izivljavanje sa tom literaturom i tim Gavellama, stvarno jest, sto je previse-previse je fakat.

Tony Montana

04-12-2008, 10:14

Ekšli, navedena je samo za one koji daju gp iz komada, a to je ocito njihov stari update, dok je za bolonjce nema ni pod razno. Usprkos tome što je nema na stranici, 90% sam ziher da će ju ''ispredavat'' tokom ljetnog semestra i ugurat medu aktualnu literaturu. :smt011

Starfish

10-12-2008, 14:49

E, ljudi, imam jedno pitanjce, za vas koji ste se uhvatili građanskog sigurno trivijalno, mene to tek čeka sljedeće godine. Konkretna situacija iz stvarnog života: kome pripadaju, dakle čije su vlasništvo stvari koje su pronađene u nekom javnom objektu, npr. sportskoj dvorani, školi ili sl., dakle koje je netko izgubio i nije ih tražio, primjerice ručni sat, zlatna narukvica i sl. Zanima me da li npr. uprava škole ili dvorane ima pravo s tim raspolagati (prodati) nakon nekog vremena, ako se pravi vlasnik nikad nije javio. Zanimaju me, dakle, formalni aspekti takve situacije, vlasništvo, posjed, i sl. Hvala.

To je ful zabavan dio stvarnog prava! :smt038 :smt038
Uglavnom - pogledaj Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; članci 134. - 140. Prilično jasno je napisano, mislim da ćeš shvatit bez pojašnjenja.
Imaj na umu da je u stvarnom životu onaj "nalazni ured" u biti policija, ako se dobro sjećam...

Starfish

11-12-2008, 13:49

i moram dodat - etazno vlasnistvo :smt078 al moglo bi bit i gore...mogo bi trenutno ucit krapca :-D

Sigurno su opet Belaju dali da piše to poglavlje... :-D

LeniTriZvjezdice

12-12-2008, 21:18

Dobra je knjiga za nasljedno. Ako imaš neko novije izdanje te zelene knjige ne treba ti ni ZV.
Samo ZOO.

tnx....imam zelenu knjigu 9. izdanje iz 2006....posudila sam si žutu 11. izdanje, pa vidim u predgovoru da uopće ne postoji 10. izdanje...što znači da je moja zelena najnovija od zelenih :-D

znači samo ZOO izmjene gledam?

Jes, stvarno u Klariću je savršeno obrađeno pa ti ZV ne treba. Makar nije opsežno kao Gavella. :-D

sifilis

17-01-2009, 17:02

kako se zove odgovornost kad osoba odgovara cijelom svojom imovinom?

erm...osobna odgovornost :-D

Sirena

17-01-2009, 17:09

Polažem gp2....Moram li učiti zadnja 2 poglavlja od založnog prava??Založno pravo na imov.pravu i fiducij?? Prekomplicirano je ionako.........Koja pitanja iz 2.sveska su najčešća??

Cherry Darling

17-01-2009, 17:16

zasto posjed ne ulazi u imovinu? :scratch: :smt087

imovina - skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem
posjed - faktično stanje zaštićeno pravom - nije pravo iako mu pravni poredak pruža zaštitu

morenita

25-01-2009, 15:44

Starfish

25-01-2009, 15:48

Možda pričaš o posjedovnom listu, njega izdaje katastar? :?

spy

25-01-2009, 15:58

ovo sto sam napisala sam mislila na onaj A-list zk uloska, mislim da ga zovu i popisni list?

Znam da se mozes upisat samo protiv knjiznog prednika, a to je ona osoba kojoj ogranicavas ili ukidas pravo svojim upisom i to samo ako ta osoba pristane na to (clausula intabulandi - izricit pristanak knjiznog prednika). E sad ako prednik nije upisan kao vlasnik, moze se ako se dokaze neprekinut niz stjecanja ispravama, bez da se ti svi izmedju upisuju. Mozda je upisan netko tko je davno prije bio vlasnik, pa se ovi nisu upisali, tko zna kaj.
A ovo s drugim ljudima i posjedovnicom...pojma nemam.

Mene trenutno muci plomba koja je stavljena po sluzbenoj duznosti radi nekog ispravka kucnog broja a u gruntovnici kazu kontaktiraj neku "ime i prezime" za koju nitko nikad nije cuo...a inace papiri su cisti. Nista jasno. Da bi lik rekao ma to vam je zato sto 90-tih nije bilo obrazovanog kadra za sredjivanje zk, pa su nesto fulali. Meni i dalje nejasno, al ajde.

Tony Montana

25-01-2009, 18:00

hey spy! zahvaljujem na odgovoru!
da se ljudi ne prepadnu...to pitam radi jedne situacije iz zivota! :)
naime, određena osoba je dobila parcelu preko darovanja, ali pise da je upisana samo u posjedovnicu, dok su u vlastovnici neki drugi ljudi koji nemaju veze s njima!
pa je ta osoba trazila od mene savjet kako da se upise u vlastovnicu! meni je isto to sve malo cudno! :?:

Uff..ovo mi uopće ne miriše na dobro ako se pod posjedovnicom misli na izvadak iz katastra, a pod vlastovnicom izvadak iz gruntovnice. Gruntovnica je mjerodavna za pravo vlasništva i po načelu povjerenja u zemljišne knjige vlasnici su oni koji su upisani u zemljišnim knjigama, odnosno u gruntovnici. E sad..ako se u tvom slučaju radi o različitim osobama na jednom i drugom listu postoji velika vjerojatnost za nastanak problema...zato bi moj savjet bio da se prvo sredi vlastovnica kako se god zna i umije. Recimo na temelju priloženog kupoprodajnog ugovora kojim je darovatelj prije samog čina darovanja kupio nekretninu, a možda nije prenio pravo vlasništva na sebe...u tom slučaju ima pravo tražiti od prodavatelja potpis koji ce ovjerovit kod javnog biljeznika....ili pak može biti situacija da je darovatelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini pa se ima pravo upisat kao vlasnik...u svakom slučaju, vlasnički list treba riješit što prije da ne bi bilo evinciranja.

georgia

25-01-2009, 18:47

Moj primjer iz prakse je bio vrlo sličan, u mom slučaju je uz to postojala čak i različita kvadratura iste čestice u katastru i gruntovnici. Iz prakse sam saznala da je to nerijetka pojava kod nas.
Stvar se rješava relativno lagano, sklopiš jedan kupoprodajni ugovor sa gruntovnim vlasnicima, bitno je da svi budu navedeni i potpisani u jednom ugovoru, a posebno kupoprodajni s osobom/osobama na koju glasi posjedovni list. To ti se provede onda u katastru i u gruntovnici i dobiješ sve 1/1 na svoje ime. Naravno ako svi potpišu koji su navedeni u knjigama i ako daju tabularnu izjavu da nemaju više nikakvih potraživanja.
Ako čestica pak nije iste kvadrature u gruntovnici i katastru isto je jednostavan postupak, ovlašteni geodet mora napraviti parcelacijski elaborat, koji se također onda nosi u katastar a onda se prosljeđuje isti upis u gruntovnicu radi usklađivanja veličine zemljišne čestice.

spy

27-01-2009, 12:52

karly

28-01-2009, 14:41

Tko mi molim vas moze razjasnit ovo:
Zalozno pravo se osniva temeljem: pravnog posla (dobrovoljno), sudske odluke (nedobrovoljno), zakona (zakonsko).
I onda opet ima kao sudsko dobrovoljno? Zasto onda ne kaze da je dobrovoljno temeljem pravnog posla ili sudske odluke?
Hvala

ma u biti sta kao sporazum pred sudom je pravni posao pa je dobrovoljno, ali s obzirom da je pred sudom je kao sudsko?

Zto jer se pravni posao može skolpiti i pred sudom u obliku sudskog zapisnika(neko osigura tražbinu založnim pravom pred sudom u formi sudskog zapisnika i bla bla) . Onda se to smatra zalogom koji se temelji na sudskoj osluci ali u ovom slučaju se ne radi o prislinoj odluci suda nego o dobrovoljnom pravnom poslu( pa je to dobrovoljni sudski zalog)- tako sam ja to nekako svatila :? Kriterij u ZV-u kod podjele vrsta založnoog prava je osnova stjecanja( znači ugovor sudska odluka i zakon) , a ne način stjecanja( zato valjda ne piše u podjeli tako kako si napisao/la.)

TILA

30-01-2009, 14:53

ovaj post nije bash vezan za gradivo al moram ovim putem izrazit zaljenje svima u tragikomicnoj situaciji tj. svima koji su na svoje oci vidjeli da ih tajnica zapisuje kod Klarica i onda u uvjerenju da ih je tajnica stavila kod klarica za gp 2 danas vidjeli da su kod Glihe...
jebaj ga sretno ljudi enivej...
sad sam ziher da nejdem ni probat molit :smt011

Mislim da se to može desit jer ona će te zapisat tam di tražiš onda kad će se probat izjednačit grupe netko možda bude prebačen negdje drugdje.Tak da možeš žicat da da budeš kod klarića ko i ostalih 49 ljudi,ali ako će recimo gliha imati 25,netko će morat biti prebačen iz klarićeve grupe,kužiš me.zajeb al šta ćeš :smt011

Cherry Darling

30-01-2009, 15:06

ma kuzim...to jest stvar njene dobre volje...problem je samo sto nije rekla mozda cete ili vjerojatno nego ok stavit cu vas...i sad jebga na to pomislis super Klaric...enivej samo kazem da se ljudi ne zanose kad se to opet dogodi...mislim zaeb u broju stranica jel :?

msnz

04-02-2009, 20:38

Koje ugovore uređuje ZN ?
Kakav je to ugovor o ustupu nasljedničkog dijela prije diobe??? Je li mi može to netko objasniti ukratko, please!
Hvala....

ZN uređuje ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva, ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života, te ugovor o ustupu nasljednog dijela prije diobe - ugovor kojim svaki nasljednik može prenijeti svoj dio isključivo na sunasljednika, ipak dopušteno je i na osobu koja nije nije nasljednik i tada ugovor nasljednika obvezuje da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovaratelju.

Mislim da je razlika u tome što se u prvom slučaju radi o pravu raspolaganja nasljednika - zajedničara jer se nasljednička zajednica ravna po pravilima zajedničkog vlasništva a prema ZV-u zajednički vlasnik može svoj udio prenijeti pravnim poslom inter vivos jedino na drugog zajedničara (58/1 ZV), dok u drugom slučaju suugovaratelj ima obveznopravni zahtjev na predaju tog dijela nakon što dođe do diobe zajednice, s tim ugovorni prijenos pretpostavlja postojanje pravomoćne sudske odluke kojom je utvrđen nasljedni dio, a još nije došlo do diobe nasljedničke zajednice.

unknown_heroine

07-02-2009, 10:47

inače Djst a litl bit, ja sam učila samo Klarića jer sam odbila rezolutno učiti Gavellu naprosto sam zanijemila kad sam prvi put vidjela službenu literaturu; onda sam ipak naučila par stvari iz Gavelle, za koje se zna da se pitaju a uopće ih nema u klariću; one neke naravi stvari ili kak je to išlo već, ajme sve sam zaboravila; al stvarno ne puno, i većinu po ZVu; istina je da sam mali milijon puta to polagala; naprosto nisam onu kopiju one gaveline knjige mogla vidjet! i moram reći da kad god su me rušili nikad nije bilo zato kaj nisam znala nekaj iz gavelle nego me točno pitao ono iz klarića; npr.onu neku presumpciju prava građenja il tak nekaj (baretić); kod klarića nisam odg.jer sam nakon gore navedenog slušalačkog iskustva odustala...
iako, sad je založno navodno puno opširnije, a to baretić voli jako (interesantno kak to založno zapravo slabo ljudi znaju, kolko sam ja njega slušala većina koje nije pitao založno su prošli...) pa ne bi bilo loše to pročitati.
iako, moram kazati kak je ovo super bolonjcima ta podjela...

Daysleeper

08-02-2009, 12:08

npr.onu neku presumpciju prava građenja il tak nekaj (baretić);
ja to ne znam :smt009
koji je to vrag? jel itko zna

Starfish

08-02-2009, 13:20

shvila

08-02-2009, 13:50

Mislim da je to-to, odnosno da se pravo građenja smatra zemljištem-nekretninom. Stvarno pravo uređuje odnose u koje ljudi stupaju povodom stvari i onoga što je po zakonu sa stvarima izjednačeno, a po zakonu je pravo građenja izjednačeno s nekretninom. Budući da se "smatra" nekretninom, pretpostavljam da bi trebala bit presumpcija, za razliku od fikcije koja se "uzima" tj. uzima se da postoji nešto što ne postoji.

Starfish

08-02-2009, 14:34

shvila

08-02-2009, 15:01

daleko od toga da je meni jasno :-D
samo predmnijevam da bi to možda mogao bit odgovor, možda :smt002

unknown_heroine

08-02-2009, 16:09

za razliku od fikcije koja se "uzima" tj. uzima se da postoji nešto što ne postoji.

A, kao, nekretnina izgrađena na pravu postoji... :smt005 :smt005 :smt005
Nećemo sad o tome, al meni ta razlika neoborive presumpcije i fikcije nikad nije bila previše jasna... :smt005

sori kaj sam unijela pomutnju u redove studenata koji spremaju GP:)) to je zbog mojeg slabog sjećanja na stvarno pravi, pa ništa ne mogu kak spada objasniti...

a INAČE, starfish, i ostali ak ste za možete otić na konzultacije kod svo četvoro ispitivača, ili petoro kolko ih je već,
i napraviti analizu njihovih odgovora na pitanje o neoborivoj presumpciji i fikciji; ja sam bila kod dvoje i dali su mi različite odgovore!! tj.za jednu stvar sam ih pitala zakaj je to neoboriva p. a ne fikcija, i jedna osoba je rekla da bi po njenom trebalo i to biti fikcija, a druga osoba mi je objasnila zašto je to fikcija - mislim da se radilo o poznavanju stanja u z.knjigama; u odnosu na poznavanje zakonskih propisa; mislim da je jedno presumpcija a jedno fikcija - nisam sigurna al znam da me to dugo mučilo i kad mi je dvoje prof.dalo različit odgovor, onda mi je sve bilo jasno...

Hell's Angel

08-02-2009, 16:55

Starfish

08-02-2009, 17:03

Daysleeper

08-02-2009, 17:15

Kaj to nije ono da se pravo građenja smatra zemljištem, kad su u pitanju objekti izgrađeni na zemljištu opterećenom tim pravom.

al zapravo tu nema nikakve presumpcije jer je pravo građenja zakonom proglašeno za nekretninu (čemu nešto presumirat ako zakon proglašava?) :smt017

e, a ovo sa zk i propisima ni meni nikad nije bilo jasno.

Tony Montana

08-02-2009, 17:34

Mda. 8)
Znači - stvarno je moguće je da svi poznaju stanje svake nekretnine u ZK (neoboriva predmnijeva), al je nemoguće da svi poznaju sadržaj pravnih propisa (fikcija).
Meni to baš i nije logično.

Fikcija je kad nešto sigurno ne postoji i nije istina, a mi uzimamo da je istina, dok je neob.pred. ono što je vrlo vjerojatno i točno u stvarnosti pa se još zakonski neoborivo presumira. A sad..s obzirom da za oboje odlučuje zakonodavac, ove nelogičnosti idu njemu na dušu. :) Jednostavno je njemu ovo bilo logičnije u trenutku kad je propisivao i tako trebamo prihvatiti. :)

Starfish

08-02-2009, 17:49

bome se lijepo i diplomatski izražavaš :-D
nije nelogično nego je KRIVO
KRIVO KRIVO KRIVO KRIVO!!!!!!!!!
GLUPO I KRIVO...
:-D

spy

08-02-2009, 18:49

Mislim da je pravo gradjenja fikcija, a ne predmnijeva. Ne znam kak ste sad dosli na to, nisam citala sve...i jedno i drugo je propisano zakonu, samo za fikciju je ono "uzima se", a za predmnijevu "smatra se"...Kao fikcija je ono za sto se zna da se nije dogodilo i da se nikad niti nece dogoditi, recimo nasciturus se niti nece roditi ziv 6 mj prije nego sto je termin, a caca mu je umro, recimo. Ako se vec rodi rodit ce se kasnije, a ne onda kad se uzima da je vec bio ziv rodjen (fingira). Isto tak se zna da pravo gradjenja ne "lebdi" iznad zemljista skupa sa zgradom, nego su temelji zgrade ukopani u zemlljiste, pa se opet uzima da je pravo to odvojeno (i zgrada) i da kao "lebde", neke folije se spominju tamo, valjda umotano u nevidljivu foliju, radi lakseg docaravanja. Tako nekako.

unknown_heroine

08-02-2009, 19:00

da, da, to sve stoji, ali mi (sf i ja i još mnogo studenata) se ne možemo složiti s postavkom da je poznavanje stanja u zk neoboriva p., a poznavanje zakonskih propisa fikcija .. ipak mi je nešto ostalo...

spy

08-02-2009, 19:14

Svrha je po meni razlog.
Kod neoborive presumpcije zk stanja svrha je zastita prometa nekretninama, a ti odes pa za tebe nije bitno stanje zk komplet nego nesto odredjeno, odes pa vidis. Pa se smatra da si otisao i provjerio to sto si trebao jer bi bilo krajnje neodgovorno da si platio stan a nisi otisao vidjet tko je knjizni prednik. Nije da ti svaki dan treba poznavanje stanja zk. Pa se smatra da taj jedan put otidjes.
A kod poznavanja propisa se zna da ti ne znas i nikad neces niti znat apsolutno sve propise, a po potrebi bi onda za svaki klinac trebao rostat po NN, a to nitko ne ocekuje od tebe da radis, ali kad se ne bi fingiralo da to radis, onda bi svatko mogao reci "je, pa kaj ste me sad tu globili, pa ja to nisam znal". E a ovak nemres to rec.
:-D A mozda i nije tako.

Tony Montana

08-02-2009, 19:17

Kolega Spy, slažem se u potpunosti, baš sam krenuo nešto slično pisat, al eto sve ste lijepo izložili. :D Sf, moraš ovo prihvatiti :-D

Starfish

08-02-2009, 19:53

Nope! :lol:

Svrha je po meni razlog.
Kod neoborive presumpcije zk stanja svrha je zastita prometa nekretninama, a ti odes pa za tebe nije bitno stanje zk komplet nego nesto odredjeno, odes pa vidis. Pa se smatra da si otisao i provjerio to sto si trebao jer bi bilo krajnje neodgovorno da si platio stan a nisi otisao vidjet tko je knjizni prednik. Nije da ti svaki dan treba poznavanje stanja zk. Pa se smatra da taj jedan put otidjes.
A kod poznavanja propisa se zna da ti ne znas i nikad neces niti znat apsolutno sve propise, a po potrebi bi onda za svaki klinac trebao rostat po NN, a to nitko ne ocekuje od tebe da radis, ali kad se ne bi fingiralo da to radis, onda bi svatko mogao reci "je, pa kaj ste me sad tu globili, pa ja to nisam znal". E a ovak nemres to rec.
A mozda i nije tako.

KolegICA spy! ;)

Meni je isto krajnje neodgovorno kupovat stan i ne proučit odredbe o tome u ZV-u i Zakon o ZK i još par propisa. I nije da trebaš svaki dan listat NN, nego se moraš u konkretnom trenutku upoznat s konkretnim propisima. It can be done! :-D

Teorija nije loša, al ne vidim zašto misliš da se neoboriva predmnijeva o ZK stanju odnosi na konkretnu nekretninu, dok se fikcija o poznavanju propisa odnosi na sve propise ikad.
Ja to gledam tako da se općenito to odnosi na sva ZK stanja i sve propise, a u konkretnom slučaju na konkretne nekretnine i konkretne propise.

Meni je to potpuno ista stvar. I jedno je drugo faktično dostupno svima (gruntovnica/NN) i ne vidim zašto te dvije stvari nemaju isti status. :?

sifilis

08-02-2009, 20:13

meni je ova vasa rasprava zanimljiva. jesam li ja normalan?

BaF

08-02-2009, 22:01

daysleeper!!!! jeeeej!!! :smt038
Kaj to nije ono da se pravo građenja smatra zemljištem, kad su u pitanju objekti izgrađeni na zemljištu opterećenom tim pravom. Al to nije presumpcija baš. Il je fikcija. Ne znam više, prošlo je više od godinu dana. :-D Možda je netko krivo zapamtio pitanje. :?

ZV, čl. 280, st 3.
Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište.

Hihihi, eksli, stavak prije toga ga proglasava "nekretninom", dakle "umjetnim zemljistem" cak i ako nema nikakvih zgrada around. :-D (ako ni prije njegovog osnivanja nije bilo zgrade koja bi mu osnivanjem pripala, ili ako ovlastenik jos nije izgradio zgradu ili je, ali je srusena). Tek kad samo pravo proglasis nekretninom (zemljistem), sve sto mu dodajes kasnije/ranije (zgrada) postaje s njim neraskidivo vezano, i pripada pod pojam nekretnine (tvoj clanak). :-D

Glede samog pitanja - netko ga je krivo prepisao, to se cesto dogada sa pitanjima ;)
Ovo nije presumpcija, nego fikcija.

Ako cemo bas ceprkat po gradivu pa trazit neku presumpciju te lekcije, ona bi se eventualno javila kod nacina stjecanja prava gradenja, kod stjecanja zakonom - nacin je stjecanje povjerenjem u zemljisne knjige, pa se onda mozemo gadat presumpcijama kod zemljisnih knjiga. Ali sumnjam da bi se na to ciljalo samo pitanjem "presumpcija kod prava gradenja". Odnosno, posto je navedeno kao Bareticevo pitanje, dajem svoju lijevu ruku da ga on ne bi postavio da cilja na ovaj zadnji odgovor, a-a. Ima on puno kvalitetnijih koje mozak vezu u cvor, ovo nije jedno od njih. ;) :-D

I da, i meni je rasprava super. :-D

BaF

08-02-2009, 22:04

mislim da je stvar u tome što kod praesumptio iuris et de iure može, ali ne mora biti tako (ali se uzima kao da je), dok se kod fikcije ZNA da nije tako (ali se uzima kao da je). prema tome, čini mi se da je razlika fikcije i presumpcije iedi ne u rezultatu (učinku), nego u odnosu stvarnog stanja i onoga što mi uzimamo da je stvarno stanje.

Mda. 8)
Znači - stvarno je moguće je da svi poznaju stanje svake nekretnine u ZK (neoboriva predmnijeva), al je nemoguće da svi poznaju sadržaj pravnih propisa (fikcija).
Meni to baš i nije logično.

Ne, kod fikcije nije bitno jel svi znaju sadrzaj propisa, nego mi znamo da PRAVO koje je apstraktna izmisljotina ludih rimljana nemre bit nekretnina samo po sebi, osim ako ga takvim ne proglasimo. Kao, pojmovno je no way, pa se TO zove fikcija, a ne citanje o tome :-D

BaF

08-02-2009, 23:07

Mmmm, otkud nam/vam uopče da je poznavanje sadržaja propisa fikcija? :?
Di to piše? :?

OK, uspjeli ste mene i SF uvest u raspravu na MSNu iako se obje slazemo oko ovoga, tak da ne znam tko vam je prodao opce da je poznavanje propisa fikcija :-D

Elem, da zakljucimo - neoborive presumpcije su one koje zakon propisuje & pritom ne dopusta protudokaz za njih, jelte. Knjiga sam vam daje primjer za to - poznavanje stanja zemljisnih knjiga i poznavanje prava.
Ako cemo i logicki, nemoguce je da poznavanje prava bude fikcija, zato jer je to pojmovno moguce - npr. recimo ako nas ima 15 u drzavi/ ako nas ima vise i to ucimo svaki razred skolovanja, svaki sat, svaku minutu/ ako smo svi diplomirani pravnici. Dakle, nije vjerojatno, ali je u stvarnosti moguce.

Fikcija sama po sebi nije moguca osim ako se takvom ne proglasi, dakle ako se mi ne dogovorimo da nesto smatramo na odredeni nacin, jer ZNAMO da inace stanje nije takvo kakvim ga mi proglasavamo. Gore naveden primjer fikcije je proglasavanje prava gradenja nekretninom. Tako smo se dogovorili, da nesto sto samo po sebi materijalno nije posebna nekretnina, takvim proglasimo (zakonom, upisemo u ZK). Jednom kad smo to proglasili takvim zakonom, poznavanje tih istih odredbi zakona (o tome) nije vise fikcija, nego kao i glede svih drugih propisa, neoboriva presumpcija. Dakle, Hell's Angel je imala pravo, u meduvremenu je doslo do sumova u komunikacijskim kanalima. :-D

There, valjda se nisam previse zapetljala. :-D

spy

09-02-2009, 00:57

nemam pojma jel poznavanje propisa fikcija :-D mogla bi bit, sto da ne, vidis kak sam si ja to lijepo objasnila :smt002

BaF

09-02-2009, 00:59

nije ;) ;)

unknown_heroine

09-02-2009, 10:10

SF, poznavanje propisa fikcija; strana 31. Klarić;

unknown_heroine

09-02-2009, 10:12

Meni je to potpuno ista stvar. I jedno je drugo faktično dostupno svima (gruntovnica/NN) i ne vidim zašto te dvije stvari nemaju isti status. :?
tak misli i prof.Josipović :lol:

Starfish

09-02-2009, 18:28

SF, poznavanje propisa fikcija; strana 31. Klarić;

:shock:

Klarić mi je kod leni, mislim da ga je već i stekla dosjelošću, pa nemam komentar! :-D :?
BaF?!?

BaF

09-02-2009, 18:35

Mene je Tatjana ucila suprotno & ja joj vjerujem no matter what!!!!
Ova rasprava mora prestat!!!!!

:-D

malimrav85

09-02-2009, 19:01

Vi ste pukli...

spy

09-02-2009, 20:04

Taman upalih ovo da napisem da je gospon Klaric napisao da je fikcija, doduse nije se pozvao na nikakav zakon, ali je napisao, al vidim da ste me pretekli :-D
Tatjane nema sad na faksu, pa se ne racuna :smt002

BaF

09-02-2009, 20:16

Ja ovo odbijam smatrat fikcijom dok ne proglasi i poznavanje stanja ZK takoder fikcijom, jer je ovo totalno sumanuto, nema logike, buni ljude, u krajnjoj liniji nije ni bitno a i ne sumnjam da postoji briljantan odgovor tipa "u praksi je to sporno.." :-D

*Duuuuring the waaar...*

Ako netko naleti na ovo pitanje na ispitu nek im slobodno preprica cijelu bolesnu raspravu sa Pravokutnika a onda pregovara o svojoj demonstratorskoj placi. :smt117

Maat

21-02-2009, 16:07

Đ!

21-02-2009, 16:31

Moguće da je tipfeler. Ne bi bio prvi. Tipa, kod fikcije ispunjenja uvjeta piše "smatra se", a ne "uzima se" dok u ZOO-u piše pravilni "uzima se".

Maat

21-02-2009, 16:43

nije!!! piše u zakonu! sve smo provjerili! :smt005

dal to znači da može bit tolko niska, al ne smije bit niža od TOGA!?

Đ!

21-02-2009, 16:49

A onda nauči napamet i bok. :lol: Ja uvijek volim shvatit što učim al neke stvari su mi neshvative i time se ne bavim. :-D

BaF

21-02-2009, 17:10

kod zaštićene najamnine - zašto ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade!? šta ne bi trebalo pisati da ne smije biti VIŠA, kog se tu onda štiti najmodavca il najmoprimca? očito najmoprimca, al ne kužim :?

Erm ne kuzim bas najbolje tvoje pitanje, pa mozda laprdam, al mi zvoni da je redovito odrzavanje samo jedan od okvira formiranja te najamnine, i to taj donji.
Zasticena najamnina se odreduje prema mjerilima koje odredi Vlada, a to su tipa kolki je stan, kolko je opremljen, u kakvom je stanju, s kolko love opce raspolaze najmoprimac i njegova obitelj i tako to. U tom smislu se odredena kategorija ljudi kao najmoprimaca stiti (plus sto je vlasnik stana eksli duzan sklopiti ugovor o najmu), ali da nema neke donje granice, mogla bi se dogodit situacija da najamninu placa 1 kunu jer je ful siromasan a stan je kaos.

Jel to to? :-D

Tony Montana

21-02-2009, 17:11

kod zaštićene najamnine - zašto ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade!? šta ne bi trebalo pisati da ne smije biti VIŠA, kog se tu onda štiti najmodavca il najmoprimca? očito najmoprimca, al ne kužim :?

Ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade iz razloga da ne bude u potpunosti nepogodna situacija za najmodavca koji bi onda doslovce morao skrbiti za zašt. najmprimca, odnosno da i najmoprimac iako je zaštićen ipak odgovara za određeni minimum, a to su u ovom slučaju troškovi održavanja zgrade.
Ona može biti ugovorena više, ali s druge strane ipak postoji neki minimum da ne bude baš besplatna, jer se tad nebi radilo o najamnini, nego ''posudbi'' ili darovanju.

Đ!

22-02-2009, 12:47

1. kako se primjenjuje jamstvena funkcija imovine?
2. Što ulazi u imovinu , ašto u ostavinu?
3. kako se zove odgovornost kad osoba odgovara cijelom svojom imovinom?
4. Zašto posjed ne ulazi u imovinu?

1. Ne kužim pitanje, valjda se tu radi o tome da se vjerovnik može namiriti iz dužnikove imovine, tojest da on jamči za ispunjenje svojom imovinom. :?
2. Nemam pojma, u imovinu ulaze subjektivna imovinska prava. Za ostavinu nemam blage.
3. Tu valjda misliš na obveze s ograničenom odgovornošću, podvrsta nepotpunih obveza. Tu imaš kao kvantitativno ograničenu odgovornost gdje dužnik odgovara cijelom svojom imovinom ali do određenog iznosa.

BTW, otkud ti ta pitanja? Onak, jedan dio je totalno opskuran. :lol:

BaF

22-02-2009, 16:02

3. kako se zove odgovornost kad osoba odgovara cijelom svojom imovinom?
3. Tu valjda misliš na obveze s ograničenom odgovornošću, podvrsta nepotpunih obveza. Tu imaš kao kvantitativno ograničenu odgovornost gdje dužnik odgovara cijelom svojom imovinom ali do određenog iznosa.

LOL Đ, daj procitaj opet pa mi objasni kako. :lol:

Ako osoba odgovara cijelom svojom imovinom, onda to ziher nije ogranicena odgovornost. :-D To se zove osobna i javlja se kod potpunih obaveza.
Ona koja se javlja kod nepotpunih je karakteristicna po tome da duznik i dalje odgovara osobno, ali mu je odgovornost determinirana nekom stvari ili iznosom konkretne visine. Ta je stvarna u uzem smislu iliti ogranicena, i o tome ti pricas (autor pitanja, however... not so much :-D ).

Treca je stvarnopravna, al to je iz gp2. ;)

spy

22-02-2009, 16:21

@ Baf: prepisao sam iz Klarića to što sam napisao. :smt116 Str 386, vrh stranice. Shvaćaš, nije to ko onaj primjer kad su vjerovnici zatražili separatio bonorum pa onda nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo tom ostavinom ili kak već. Tu mu se uzima sve u obzir, cjelokupna odgovornost ali odgovara do visine nekog iznosa. :? Nisam znao da to ekšli ima neki naziv. :lol:

ima ima, to je jedna od tri varijante ogranicene, a ako nije ogranicena onda je potpuna, a ako je potpuna onda je osobna, a stvarnopravno moze biti pojacana npr. osnivanjem zaloznog prava na odredjenoj stvari da bi se mogao namiriti i iz vrijednosti zaloga, pa cak i ako zalog bude u necijem tudjem vlasnistvu kasnije u vrijeme kad bi se vjerovnik iz njega namirivao, to valjda mora biti jel i publicirano, da se ne zajebe tog nekog (po dospjecu, ako trazbina nije ispunjena)...i bitno je da osobna odgovornost moze prestati zastarom, a stvarnopravna odgovornost ne moze, jednom tu - uvijek tu, dok ne keshirash to sto si žandu :-D ako ne, zalog na bubanj. Mislit, MISLIT! :smt005

naravno i ova ogranicena je osobna :-D sam sto imaju svoj naziv kao.
eee cek, cek, ima i amortizacija hipoteke hehe jel to zastara stvarnopravne odgovornosti, ha? a? aa?? AA??

BaF

22-02-2009, 16:26

@ Baf: prepisao sam iz Klarića to što sam napisao. :smt116 Str 386, vrh stranice. Shvaćaš, nije to ko onaj primjer kad su vjerovnici zatražili separatio bonorum pa onda nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo tom ostavinom ili kak već. Tu mu se uzima sve u obzir, cjelokupna odgovornost ali odgovara do visine nekog iznosa. :? Nisam znao da to ekšli ima neki naziv. :lol:

Klarica sam zadnji put otvorila jako davno, tako da ne znam tocnu formulaciju toga sto navodis. Moguce je da krivo,ali iz mog iskustva vjerojatnije je da si krivo polovio. ;)

Vidi -
Osobna odgovornost = odgovornost duznika cijelokupnom svojom imovinom.
Stvarna odgovornost (u uzem smislu) = duznikova odgovornost svojom imovinom, ali na nacin da je ona odredena nekom stvarju ili entitetom iz nje, ili konkretnom visinom iznosa.

U ovom tvom primjeru, sama cinjenica da (nakon nasljedivanja) za ostaviteljeve dugove odgovara SAMO do visine iznosa naslijedenoga, je primjer ogranicenosti njegove odgovornosti. Ogranicena odgovornost je takoder osobna (u smislu da tereti duznika, ne u smislu gornjeg naziva prve vrste odgovornosti - ovo mozda malo buni?), samo je determinirana, pa se ne prostire se na bukvalno sve sta ti imas. U ovom primjeru je na pocetku odredena visinom - zato nasljednik odgovara do visine naslijedene imovine.
Da to nije tako, dogodilo bi se da netko nasljedi dugove do grla i da ga se dovede u nepovoljniji polozaj nego da nije nista naslijedio, a to nece ici. :-D

Ako vjerovnici zatraze separatio bonorum, opet se radi o ogranicenoj odgovornosti samo je ona sad odredena konkretnom stvari/skupinom stvari/imovinom koja se izdvojila. To se radi iz logicnih razloga, ali ne mijenja vrstu odgovornosti, samo utjece na mogucnost naplate trazbina. ;)

Đ!

22-02-2009, 16:35

vjerojatnije je da si krivo polovio. ;)

Ne kužiš. Kažem ti, ja sam mislio da je pitanje krivo prepisano i zaključio da se radi o kvantitativno ograničenoj odgovornosti(a ne ovo što spominješ), što je podvrsta nepotpune obveze. I nema šanse da sam krivo shvatio pošto sam PREPISAO kak piše u Klariću. :-D

BaF

22-02-2009, 16:39

A? :smt104

Covjek pita sta je osobna odgovornost, ti mu das definiciju stvarne.
Ja ti velim da si dao krivu definiciju, ti kazes da Klaric tako tvrdi.
Ja ti objasnim da to tvrdi za nesto drugo, ti me tjeras na suicid.

Drago mi je da smo se sreli. :-D :-D

Đ!

22-02-2009, 16:41

Nemojmo ulazit u dublja razmatranja rješenja. Pitanje je opskurno i nadam se da me neće to pitat. Ti si to položila i aj bok. :lol:

Filip

02-03-2009, 11:33

Može li netko napisati što je danas rečeno na prvom predavanju iz gp2 vezano za literaturu,
učenje(krupni slog,sitni slog) isl...
Hvala.

Profesor Gliha je bio na predavanju, uglavnom sve isto kao i u prošlom semestru što se tiče seminara, a oni koji žele ostati kod istog profesora na seminaru, moraju to reći tajnici katedre. Literatura je kao što piše na stranici katedre:

N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipković: Stvarno pravo, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, 2007, svezak 1. i 2. i N. Gavella, V. Belaj: Nasljedno pravo, no ISPITNU LITERATURU PREDSTAVLJA SAMO TEKST PISAN KRUPNIM SLOGOM, to nam je posebno napomenuo, dakle, fusnote i mala slova ne treba učiti. Uz te knjige treba imati i zakone: Zakon o obveznim odnosima, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljišnim knjigama i Zakon o nasljeđivanju. Klarićeva knjiga nije obvezna literatura, osim ako naravno idete na ispit kod profesora Klarića.
Inače, govorio je kako među studentima kruže neke "zastrašujuće priče" kako je literatura za gp2 preopsežna i nemoguća za naučiti, no on tvrdi da uopće nije tako jer navodno iz Gavellinih knjiga skoro pola uopće ne treba znati, a i da oni na katedri nikad ne traže da se sve zna napamet, nego samo najbitnije.
Nadajmo se da je tako, jer sam ja čuo vrlo različite priče

Barilla

02-03-2009, 22:46

Ma je samo još nek Gavelli daju nek napiše svoju knjigu za opći dio i obvezno i literatura će imati 9000 stranica, što i nije puno s obzirom koliko fusnota može postojati na toliko stranica.

Na stranu to što uopće ne vidim smisao toga da se ista stvar izokreće 16 puta i potkrepljuje enormnom količinom fusnota, ali zašto pobogu toliko bespotrebnih potpotpodjela potpodjela od podjela i čemu ono brdo teorija posvuda koje vrijede 5 minuta vremena u slučaju da vas to netko nekom nesrećom pita na ispitu?

::prostota: ::prostota: ::prostota:

(dvije dvotočke :: ispred riječi prostota jer ako je jedna - pretvori mi se psovka u nakaradnog smajlića)

unknown_heroine

12-04-2009, 17:30

Zašto nikad ne dolazi do nasljeđivanja u 4. nasljednom redu? Thanks.

otkud ti to? kolko se ja sjećam to su prabake i pradjedovi...
a valjda je rijetko u praksi jer kad bi oni naslijedili svi ostali bi trebali poumirat a to je fakat puno osoba.... :-k valljda :?

unknown_heroine

12-04-2009, 17:38

kod izračunavanja nužnog dijela ........... piše da se do vrijednost darovane stvari u novcu dolazi tako da se uzima njezina vrijednost u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema stanju u kakvom je bila u vrijeme darovanja.

kaj to znači ? :-D

hm. MOŽDA, AL samo možda bi to bilo ovak;
dakle, pokloniš nekom USB stik sa 1 GB koji je prije pet godina kad si ga darovala koštao npr.200kn , a sad, s obzirom da vrijednost pada i korišten je (iako se usb korištenjem ne uništava, al recimo da je zmazan, ogreben i tak to) i sad uostalom kupiš 1GB za 80 kn, onda možda ta razlika od tih 120kn. to prema bi zapravo trebalo značiti u usporedbi, ako sam ja dobro shvatila. možda... :? ma znat će SF ziher 8) ;)

Starfish

12-04-2009, 18:28

X daruje glanc novi USB koji vrijedi 200 kn.
X umire, USB više nije glanc novi. Isti takav glanc novi USB sad dođe 80 kn.

Vrijednost darovane stvari dobit ćemo tako da uzmemo u obzir stanje stvari u trenutku darovanja ("glanc novo" :-D ) i pogledamo kolko takav glanc novi USB dođe u trenutku smrti - tadaaaa - dobivmo sumu od 80 kn.
Shodno tome, ne uzimamo npr. vrijednost stvari u trenutku darovanja (200 kn), a ni faktičnu vrijednost stvari u trenutku smrti (recimo da je USB izgubio na vrijednosti jedno 25%, pa bi u trenutku smrti vrijedio 60kn)...

;)

12-04-2009, 19:41

Zašto nikad ne dolazi do nasljeđivanja u 4. nasljednom redu? Thanks.
To pitanje i takav odgovor je i mene mučio ( jer si ga vidjela pretpostavljam na onoj listi pitanja !) , ali pitanje i odgovor nisu precizni ... zato djeluju zbunjujuće ...
Naime riječ je o načelu reprezentacije po kojem nasljeđuju isključivo potomci.....,
a u 4. nasljednom redu nasljednici su samo pradjedovi i prabake ... ne i njihovi potomci.... zato u 4. nasljednom redu nema nasljeđivanja ( fali: po načelu reprezentacije , dakle potomaka !) Jednostano !
Malo je pitanje krivo pohvatano ... dakle trebalo bi glasiti : zašto nikad ne dolazi do naslijeđivanja u 4. nasljednom redu po načelu reprezentacije ? .... ali to je pitanje koje pripada nizu pitana ... o načelu reprezentacije .... pa tako izvučeno iz konteksta zvuči zbunujuće........

Barilla

12-04-2009, 20:35

Primjer s automobilom - pomoć tražim :smt005

Npr. tip umre danas. Novi-iz-salona automobil Alfa Romeo 159, 1.9 JTDM 16v 150, Emozione, biserno crna boja, darovao je ljubavnici prije 10 mjeseci. Taj isti automobil (u vrijeme darovanja novi, a sada već polovan) koštao je prije 10 mjeseci 220 000 kn.

U trenutku njegove smrti tržišna vrijednost automobila je manja za 15%, znači manja za 33 000 kn, pa taj automobil sada, košta 187 000 kn, i što će nam tu stanje tog automobila u trenutku darovanja? Koga briga što je automobil bio nov, kada više nije? Koja je svrha stanja darovane stvari u vrijeme darovanja, kada joj je vrijednost u trenutku ostaviteljeve smrti opala?

Stanje stvari bi eventualno imalo smisla kod procjenjivosti stvari kad ne bi postojala tržišna vrijednost stvari ili bi je bilo teško utvrditi?! :smt017

Zapravo ovo je još jedna u nizu odredaba koje djeluju ekscesno, kao što kaže prof. Klarić, za odredbu po kojoj oporučitelja može potpisati neka druga osoba na oporuci i na zapisniku. :-D

Just a little bit

12-04-2009, 21:03

ili što je s automobilom koji je 1984 kostao 30 000 maraka a danas se vise ne proizvodi ? kako njemu odredit danasnju cijenu ? npr stojadin :-D prije bio top auto a danas ? :smt109

BaF

13-04-2009, 00:44

Npr. tip umre danas. Novi-iz-salona automobil Alfa Romeo 159, 1.9 JTDM 16v 150, Emozione, biserno crna boja, darovao je ljubavnici prije 10 mjeseci. Taj isti automobil (u vrijeme darovanja novi, a sada već polovan) koštao je prije 10 mjeseci 220 000 kn.
U trenutku njegove smrti tržišna vrijednost automobila je manja za 15%, znači manja za 33 000 kn, pa taj automobil sada, košta 187 000 kn, i što će nam tu stanje tog automobila u trenutku darovanja? Koga briga što je automobil bio nov, kada više nije? Koja je svrha stanja darovane stvari u vrijeme darovanja, kada joj je vrijednost u trenutku ostaviteljeve smrti opala?

Ako racunamo vrijednost njegovog dara, onda je valjda logicno da racunamo uzimajuci u obzir stanje tog dara kad je darovan. Da obrnem tvoje pitanje, po kojoj bi logici uzimao u obzir njegovo stanje u trenu smrti kad je potrosen/koristen? Po tome, ako kupim vrecu kavijara i platim to jedno dva miljona kuna, odmah ti ga zurno poklonim, a ti ga jos brze pojedes (bez da me ponudis, recimo da si i neodgojen :-D ) - vrijednost moga dara racuna se po vrijednosti sadrzaja tvog probavnog sustava? :-D

Ja dah dva miljona. Iz svog dzepa. Onima koji me nasljeduju to ce biti iznimno bitna, iako ne pretjerano radosna, informacija. ;) :-D

georgia

13-04-2009, 09:23

Mislim da ako se računa vrijednost dara, računa se u trenutku darovanja koja je bila vrijednost recimo nekretnine i u kakvom je stanju ona bila. Imala sam par slučajeva u obitelji kad je to bilo važno kad se radilo o razrezivanju nekih poreza, tako da mislim da se tako gleda.
Kaj se tiče gp1, nažalost ja sam ipak odjavila jer nisam nikako stigla sve to stprati u glavu u kratkom periodu, pa sretno svima ovaj tjedan koji izlaze na ispit! :smt006

maus

13-04-2009, 11:19

kaze pero:sluznosti su osim plodouzivanja , nedjeljiva prava. pa kod osobnih sluznosti- osobne sluznosti su djeliva prava....super
back to gavella

Barilla

13-04-2009, 11:52

@BaF
Pa stanje dara je suvišni dio te ekscesne odredbe (ako stvar ima svoju tržišnu cijenu). Kada bi jednom poklonjen dar bio potrošen, ne korišten jer korišten bi sugeriralo da on još postoji ali sada rabljen, dakle dar je potrošen, gdje je sad tu njegovo stanje? Ako je kavijar pojeden, zar je njegovo stanje nusprodukt u obliku guznog vjetra? Ili komad ne tako konzistentne stolice? :smt005

Zapravo kad još bolje promislim, uopće više ne želim vjerovat da je stanje dara u trenutku darovanja ikakav kriterij za prosudbu vrijednosti dara ako on ima svoju cijenu, ma kakva god ona bila – redovita, izvanredna, afekcijska! 8)

A ako dar nema vrijednost koja se lako da odrediti, opet mi nije jasno kako će nam pomoći stanje dara u trenutku darovanja? Tu pričamo o stanju koje je bilo, a više nije.
Zašto su svi zaboravili da stvari vremenom propadaju, nestaju, troše se, umanjuje im se vrijednost? :(

@maus- osobne služnosti su djeljiva prava, mogu se osnovati na idealnom dijelu poslužnog dobara ili u korist više osoba po kvotama – npr. plodouživanje
usus je nedjeljiv – uzuar je ograničen samo na uporabu tuđe stvari za svoje potrebe, eventualno potrebe ukućana (a tu je onda djeljiv)
habitatio je isto nedjeljiv – osim kad habitant u cijelosti uživa pravo služiti se svim dijelovima zgrade
Ispada da je sve djeljivo :smt005

Starfish

13-04-2009, 11:58

bOže, jeste navrli s tim jednim debilnim člankom..
Nećete na tome past, past ćete na nećem drugom... :-D

Mislim da ako se računa vrijednost dara, računa se u trenutku darovanja koja je bila vrijednost recimo nekretnine i u kakvom je stanju ona bila. Imala sam par slučajeva u obitelji kad je to bilo važno kad se radilo o razrezivanju nekih poreza, tako da

Razrezivanje poreza i utvrđivanje vrijednosti ostavine jednostavno nemaju nikakve, ali nikakve, veze. Zakon o nasljeđivanju propisuje ovaj način utvrđivanja vrijednosti dara za ovu svrhu, neki_tamo_porezni_zakon (valjda o porezu na promet nekretnina...) propisuje drugi način, al sve skupa je nažalost nepovezano i nažalost nebitno za naš problem. :?

Svrha "utvrđivanja vrijednosti ostavine" je da se svi nužni nasljednici na neki način stave u ravnopravni položaj.
Recimo da je vrijednost neke stvari u trenutku darovanja bila 900 kn. Daroprimac ju je koristio i s godinama joj tako snizio vrijednost na 600 kn. U trenutku smrti ostavitelja ona vrijedi 600 kn. Ako ćemo je u toj, u vrijeme smrti stvarnoj, vrijednosti komadat na npr. tri dijela svaki od tri nužna nasljednika dobiva 200 kn vrijednosti, a nužni nasljednik - daroprimac uz tih 200 kn faktično dobio još ovih 300 kn razlike vrijednosti (on joj korištenjem snizo vrijednost za tu svotu, on je koristio stvar sve te godine, on je pojeo 300 kn vrijednosti te stvari - slično, vidi BaF o kavijaru, dva posta više :-D).
Pa on na kraju ima 500 kn , a ostala dva po 200 kn. Kmeee, kmeeee, to nije fer. :smt010
Zato se uzima stanje stvari u trenutku darovanja, e ne u trenutku smrti.
U trenutku darovanja stvar je imala vrijednost 900kn, svakom po 300 kn vrijednosti i gotovo. Uzet ćemo daklem, u odnosu na prvi slučaj, daroprimcu 200 kn u ime pravednosti, bratstva i jedinstva. That's the point.
Dakako, ovaj primjer je karikiranje, nitko tu ništa nikom ne uzima, niti se dijeli ikakva lova - poanta je da nužni nasljednik daroprimac na kraju dobiva manju vrijednost od ostalih nužnih nasljednika što kompenzira činjenicu da je on već stvar koristio neko vrijeme tj. iz nje izvukao neku vrijednost.
E, sad, zašto se uzima vrijednost u trenutku smrti, a ne vrijednost u trenutku darovanja? Pa, ono, ako je ista stvar u trenutku smrti vrijedna 900, a u trenutku darovanja bila je vrijedna 1800 (razliku je uzrokovala deflacija/inflacija/whatever), zašto bi se pravili englezi kad ta stvar u istom stanju jednostavno danas ima drugu cijenu... Ne vidim kako ikome škodi da se uzme vrijednost u trenutku smrti... :-D
Valjda je momcima jasnije sad, ni uz najbolju volju ne umem da to bolje objasnim, ipak sam ja gp kod Belaja položila... :tongue1: :tongue3:

Sretno svima ovaj tjedan! :smt038 :smt038

georgia

13-04-2009, 13:29

Sf pusti moja razmišljanja, ponio me neki trenutak inspiracije pa sam napisala kratki komentar vezan uz darovanje i poreze a ne oko konkretnog pitanja ovdje(ne da mi se učit pa pišem svašta). :-D Ovo je tako kako si napisala, ne vidim kako bi moglo biti drukčije u navedenim slučajevima.
Sretno svima na ispitu. :D

BaF

13-04-2009, 17:41

@BaF
Pa stanje dara je suvišni dio te ekscesne odredbe (ako stvar ima svoju tržišnu cijenu). Kada bi jednom poklonjen dar bio potrošen, ne korišten jer korišten bi sugeriralo da on još postoji ali sada rabljen, dakle dar je potrošen, gdje je sad tu njegovo stanje? Ako je kavijar pojeden, zar je njegovo stanje nusprodukt u obliku guznog vjetra? Ili komad ne tako konzistentne stolice? :smt005
Zapravo kad još bolje promislim, uopće više ne želim vjerovat da je stanje dara u trenutku darovanja ikakav kriterij za prosudbu vrijednosti dara ako on ima svoju cijenu, ma kakva god ona bila – redovita, izvanredna, afekcijska! 8)

Aha, ti si, vidim, baš nevjerni Toma, pa ne uzimaš u obzir stanje uopće. :-D A Isus je umro za tvoje grijehe, čovječe... :smt009 :-D
Gle ok, kad već siluješ... :lol:
Uzmi da sam ti u onom primjeru dala dvije kile pokvarenog kavijara kojega je barba Mate ostavija na koči jedno misec dana, i koji realno vrijedi samo 3 kvalitetne crijevne viroze.
Onda mi objasni kak si zamislio prilikom uračunavanja uzet cijenu očuvanog i svježeg kavijara koji vrijedi miljon i po kuna? Na to si valjda mislio inzistiranjem da stvar ionako ima neku cijenu, pa je nebitno kakav je stvarno dar bio?

Ili nisi to mislio, ne znam. :? Uglavnom, na kraju bajke - to što ti pišes je potpuno nebitno jer je.. just wrong :D, a šanse da ovo pitanje dobiješ na ispitu su ti ovom raspravom.. akhm, kako da ti kažem.. upravo porasle.. :-D
Kidam nalijevo. :smt006

Barilla

13-04-2009, 20:45

Uzmi da sam ti u onom primjeru dala dvije kile pokvarenog kavijara kojega je barba Mate ostavija na koči jedno misec dana, i koji realno vrijedi samo 3 kvalitetne crijevne viroze.
Onda mi objasni kak si zamislio prilikom uračunavanja uzet cijenu očuvanog i svježeg kavijara koji vrijedi miljon i po kuna? Na to si valjda mislio inzistiranjem da stvar ionako ima neku cijenu, pa je nebitno kakav je stvarno dar bio?
Ne znam BaF taj mi kavijar nije legao :lol: , totalno me zbunjuješ em s količinom, em s kvalitetom i kvantitetom istog, još uplićeš babu Matu (to je valjda muški baba) i onda spominješ očuvani i svjež kavijar, pa...
Zapravo kvariš mi koncepciju, iako sam te počeo razumijevat... :smt005
Završavamo raspravu. :-D Rezultat 1:0 (aha...) :wave:

BaF

14-04-2009, 20:00

Učila sam po Kariću jer sam mislila da ću na gp2 kod njega, a sad vidim da sam kod Baretića!!!!

Pita li Baretić isključivo stvarno iz Gavelle, ili kombinira sa Klarićem????
Molim vas nek netko odgovori, nemam pjma kako da učim sad!!!!

:error: :coffee: :coffee: :coffee:

Gavella.
Tehnicki, nije bas da je on izmislio toplu vodu ali, za razliku od Klarica, ipak prati zakon, ide u širinu i ima terminologiju iz zakona. Ja sam citala Klarica nakon Gavelle i knjiga mi je izgledala kao nesuvisla skripta, tak da ono...

Zasto uopce ucite po Klaricu ako niste njegovi seminaristi? :smt009

Ja sam na GP2 24.4. kod GLIHE. Prekrasno.
Tražila sam u skriptarnici njegova pitanja i nema, a ovdje svi larmaju o baretiću, nikšiću pa nek mi se please netko tko je bio kod njega napiše neke njegove cake, najdraža pitanja-bit ću jako zahvalna.

1. strana topica? :idea:

TILA

17-04-2009, 12:43

Ljudi koja je razlika između imovine i ostavine osim onoga da se može tražiti odvajanje ostavine od imovine nasljednika da bi se vjerovnici mogli namiriti samo iz ostavine?

shvila

17-04-2009, 13:01

Ostavina je širi pojam od imovine za subjektivna neimovinska prava, i za posjed(koji ulazi u ostavinu, a u imovinu ne) a uži pojam za strogo osobna prava koja ulaze u imovinu, ali ne i u ostavinu.

Danny C

17-04-2009, 13:35

Vidim, Tila, ti isto učiš gp II možda ćeš mi ti ili netko već znati pomoći. Zanima me posjed, točnije ofenzivna samopomoć kod posjeda. Nije mi dosta toga jasno, npr. kod pretpostavki je bitno da opasnost bude neposredna, a rok za samopomoć je 30 dana od saznanja za čin smetanja?? Nadalje, ne smije se primjeniti sila koja nije primjerena okolnostima, niti posljedice trebaju premašivati granice onoga što je nužno da se zaštiti posjed. Ali što ako mi sjedimo u bircu, dodje netko, ukrade nam mobitel sa stola? Smijemo li trčati za njim i silom mu oteti što je naše? Primjenili smo veći trud nego on, još ako ga i ozlijedimo..
Ima li ikoga tko bi mi to znao pojasniti? :idea:

shvila

17-04-2009, 15:25

Ja sam to ovako skužila:

1.Defenzivnu samopomoć koristimo kako bi obranili postojeći posjed
2.Ofenzivnu samopomoć kako bi ponovno uspostavili posjed, za što nam zakon daje 30 dana od dana saznanja, s tim da su pretpostavke za obje:

a)da prijeti neposredna opasnost smetanja ili je smetanje VEĆ DOVRŠENO(ofenzivna)
b)da bi sudska pomoć stigla prekasno
c)da primijenjena sila nije veće jakosti nego što je primjereno okolnostima(na način da se od slučaja do slučaja ispituje kakva je bila primijenjena sila)

U konkretnom primjeru novčanika i lopova, mislim da bi ofenzivna samopomoć bila dopuštena, jer uspostavljaš ponovno svoj posjed, koji je samovlasno oduzet, u zakonskom roku, i silom koja nije veće jakost nego što bi trebala biti-što će se prosuđivati u svakom konkretnom slučaju-u slučaju spora.

eto, ako sam nešto krivo shvatila, nek me netko ispravi :smt006

Marko SB

15-05-2009, 16:25

imported_nely

31-05-2009, 14:12

GP2 ti je 5.6. u 8:30 Klarić i 5.6.u 9:15 Nikšić,Baretić,Gliha

Daj mi bar ti odgovori jesi li za Gp2 učila novu knjigu iz nasljednog i što je najvažnije znati iz toga?

Ma jesam, ali navodno su svi prof. rekli da se zamaramo previše sa tom knjigom.
Po meni-pogledaj iz nje SUKCESIVNO NASLJEĐIVANJE i mislim da je najpametnije iz nje učiti ostavinski postupak (ima 80 str.) jer po Klariću ne valja, a bolje je učiti nego iz zakona
Drugo sve je isto+ hrpa gluposti koje mislim da nemaju šta pitati

lily

08-06-2009, 22:34

gp2
prvih 150str.
preskočit,pročitat,naučit nešto ili naučit sve?

Mislim da je tu najbitnije : nositelj stvarnog prava (nacelo jednake sposobnosti), predmet stvarnog prava (naravni i pravni kriterij) i opcenito poglavlje stvar (pripadnosti i to, posebno pokretnina, posebno nekretnina) i razlike opce dobro /javno dobro.

imported_Luka M!

13-06-2009, 00:17

imam par pitanja za gp2,pa ako netko zna...
1.kod posjeda sta bi rekli zasto je relevantna razlika postenog i nepostenog posjednika?
2.koja je razlika izmedu nasljednickog posjeda i običnog osim faktične vlasti a koja slicnost?
3.kod nuznog prolaza-da li se on osniva besplatno?
4.koja je prednost sudskog dobrovoljnog zaloznog prava na pokretnini od dobrovoljnog zaloznog na pokretnini?
5.kod zaloznog prava uopce da li se moze dogoditi podjela zaloznog vjerovnika?

1.pa recimo kod stjecanja dosjelošću, nepošteni ne može uopće stjeći.
druga stvar je kod vraćanja posjeda vlasniku u naknadi troškova koje su posjednici imali (nužni, korisni - pošteni, a nepošteni posjednik - samo nužne i to samo ako bi bili nužni i vlasniku, a što se tiče korisnih samo onih koje je imao za dobivanje plodova od plodonosne stvari i to u visini dobivenih plodova)
s time da se poštenje predmnjeva, pa nepoštenje treba dokazati
ima možda još, neka netko dopuni...
2.sličnost-pruža se zaštita posjeda, pod istim rokovima, ali uz tu razliku da nasljednici u punom obujmu mogu posjedovnu zaštitu ostvarivati jedino prema trećim osobama
3.sud će odrediti visinu novčane naknade koju je ovlaštenik dužan platiti vlasniku povlasne nekretnine. sama naknada ne može biti manja nego u slučaju izvlaštenja u državnom interesu.
4.pa založnom vjerovniku ponekad nije u interesu da dobije posjed, odnosno založnom dužniku je posjed stvari bitan za život i privređivanje (evo pr. seljak hoće založiti svinju svom vjerovniku koji živi u stanu u gradu. gdje bi je ovaj držao)
:)
al bitnija stvar je to da je sporazum o osiguranju, koji je u obliku zapisnika i ima snagu sudske nagodbe ovršna isprava, pa je vjerovnik ne mora ishoditi prije pokretanja ovrhe, što ubrzava stvari, dok bi kod dobrovoljnog z.p. to morao
5.ne kužim pitanje

maus

19-06-2009, 14:42

da ako si seminarist,ako ne,tesko.
evo jos jednog pitanja za gp2:kod kojih se instituta pojavljuje prethodno i potonje vlasnistvo?

to je slucaj kad je pravo vlasnistva ograniceno uvjetom ili rokom ( pri tome pripazi kad su ucinci relativni, a kad apsolutni( pravo cekanja!!))..mislim da sam u nekoj skripti vidio da je odgovor na ovo pitanje zalozno pravo, ali nisam uvjeren da je to najbolji primjer, iako je vjerojatno moguca ovakva situacija i tamo. s druge strane fiducija mi se cini dobar primjer, iako to nigdje nije naglaseno, pa ne znam jesam li upravu....a i zaboravljam lagano gp tako da....

allure

19-06-2009, 15:04

evo jos jednog pitanja za gp2:kod kojih se instituta pojavljuje prethodno i potonje vlasnistvo?

fiducija...vjerovnik-fiducijar-prethodni vlasnik, prenositelj-fiducijant-potonji vlasnik!

22-06-2009, 00:09

Zahvaljujem se SIJFT na skripti iz Gavelle ( na pkt-u !!). Napravila si pravi posao, svaka čast!!!!!!!!!!!!

Samo da upozorim , ... jer sam učila po toj skripti.... moje iskustvo:
nije apsolutna potpuna, potrebno ju je nadopunjavti sa knjigom, ... samo je dobra osnova ..
naročito kod posjeda, vlasništva, te..naročito prava građenja... založno je potpuno nekompletno::: podvrste neke nisu ni obrađene, nasljeno je uglavnom o.k. , ali za 9. mjesec će trebati novo....
Skripta : Gavlla - od Tihane , ima puno više strane ... ali je uglavnom odlična..., sadrži sve što je u knjizi... malo je grafički neobrađena, nema podnaslova.... ali tamo je sve ...
Zaključak: učeći po prvoj treba luda sreća za prolaz ( rekla bih nemoguće, naročito u situaciji kad profesori traže određnu riječ, primjer.... zaključivanje ....)...

georgia

02-07-2009, 14:40

Dok nemaš etažno vlasništvo, možeš biti vlasnica samo idealnog dijela imovine. Kad se obavi etažiranje, onda se ti idealni dijelovi pretvaraju u vlasništvo, onda si vlasnica recimo ne samo svog stana u zgradi, nego pripadajuće šupe, dijelova zgrade, možda vrta ako ga ima itd...
Etažno vlasništvo se u zemljišnu knjigu kao vlasništvo 1/1, a dok nije etažirano u knjigu položenih ugovora.
Nadam se da nisam nekaj fulala, nemoj uzeti moj odgovor zdravo za gotovo.

Imam glupo pitanje, mi bolonjci ne ostavljamo index za gp1?

vuffek

03-07-2009, 03:03

etažno vlasništvo? može mi neko to zdravoseljački objasnit? ili dat primjer na nekj zgradi? koja je razlika prije i nakon etažiranja?
prije etažiranja ti si suvlasnik, što znači da na svom suvlasničkom dijelu, idelanom dijelu (razmjerno određenom razlomkom) izvršavaš vlasničke ovlasti glede tog svog dijela. glede cijele nekretnine primjernuju se pravila o upravljajnu stvraju u suvlasništvu.
nakon etažiranja (za koje, kad mi netko kaže da pravnici nemaju pojma matematiku, joooj, muka mi je došla kod postupka izražunavanja korisne vrijednosti, joj), budući da se glede određene samostalne uporabne cjeline, i njenjih sporednih djelova supsidijarno uspostavilo etažno vlasništvo ti si postao vlasnik, s time da si ograničen pravima drugih suvlasnika (osim onih općih ograničenja koje vrijede za vlasništvo općenito).

etažno v.=suvlasnički dio na nekretnini+posebni dio nekretnine pod pretpostavkama ovisno o vrsti stjecanja etažnog (sve u skladu sa superficies solo cedit) na kojem ćeš ti postati vlasnik

bitno je, da se bez suvlasničkog dijela na nekretnini ne može uspostaviti etažno, jer sve ovlasti se protežu iz tog dijela i usmjeravaju prema posebnom dijelu nekretnine.

kasno je, laku noć, polako trkeljam

Da li mi netko može odgovoriti koja je razlika između pravne osnove i osnove?(Baretićevo pitanje)

Hvala!
pravna osnova-pravni temelj stjecanja stvranih prava, titulus.
osnova-nije li to kauza, ispravite ako griješim.

eddiev

05-07-2009, 16:54

jel može netko napisati 3 ugovora u zn.. hvala.. osim ugovora o ustupu i raspodjeli za života.. odnosno preostala dva.. jel moguće da nas pitaju definicije tih ugovora..?

sifilis

05-07-2009, 17:08

preostala dva su ti ugovor o odreknucu od nasljedstva koje jos nije otvoreno (iliti ugovor o anticipiranom odreknucu od nasljedstva) i ugovor o u ustupanju nasljednog dijela prije diobe.

dal je moguce da te pitaju...sve je moguce. pogotovo ak imas peh pa si kod glihe.

rea23

05-07-2009, 17:29

nikšić, na sreću.. valjda..
hvala ti puno, a gdje je to u ZN? neznam jesam glupa ili šta? :mrgreen:

to su ti čl.134. i 145.

malimrav85

07-07-2009, 13:24

jel samo meni fascinantno da gavella od svojih 100 miljardi stranica nema 5 primjera?
knjiga mi je stvarno koma. osim kaj ima previše stranica, činjenica da nema primjera poštenih mi nikak nije jasna.

sifilis

07-07-2009, 13:44

ma nade se pokoji primjer...u fusnoti :D

maus

07-07-2009, 13:46

ja bih volio samo vidjeti na sto bi licila njegova knjiga iz obveznog.....izdavala bi se u volumenima i kupnja bi ukljicivala dostavu na kucnu adresu kamionom......

eddiev

07-07-2009, 15:03

:mrgreen: da, mislim da se svi bojimo kako bi te knjige izgledale..
ni meni se ne sviđa gavella stvarno, nikako, klarićeva mi je knjiga za prvi dio puno bolje sjela iz nekog razloga..
jel nekom jasna razlika između neistinitog odnosno nevaljanog upisa i nepotpunog knjižnog stanja..?
i zastara kod brisovne tužbe? kome, kako, zašto??

maus

07-07-2009, 16:27

pokusati cu ti odgovoriti, ali vec lagano zaboravljam gp a i trpam se drustvima tako da ti to jos provjeri gdjegod..

neistinit- znaci da je osoba upisana kao vlasnik, ali ona to stvarno nije i takvim upisom je povrijedila valjani upis osobe koja je vlasnik.problem je sto 3. osobe kad pogledaju zk vide tko je upisan, a nisu duzni provjeravati izvanknjizno stanje. jedino ako su znali da je upis nevaljan onda nemaju pravo na zastitu povjerenja u zk ( promet, zapravo )

nepotpun - nisu upisana sva prava, zapravo tereti na nekretnini koja su mogla biti upisana, a stjecatelj za njih nije znao. dakle, ti si ovdje od vlasnika kupio zemlju, ali nisi znao niti je bilo upisano u zk da postoji npr sluznost puta ...
kod neistinitosti ti zemlju kupujes od nevlasnika, ali koji se u zk vodi kao vlasnik.

e sad ti se zastara nadovezuje na ovo sve....protiv osobe koja je ishodila neistinit upis, te osobe u ciju korist je ona raspolagala ako je ta osoba znala da je upis prednika neistinit- nema zastare!!
jedino ako stjecatelj nije znao za neistinitost moze doci do zastare....
kad i kako tece zastara- ovisi da li je osba cije je pravo tim upisom povrijedjeno ( dakle vlasnik ) obavjescena o tom upisu..
Ako jeste mora cini mi se traziti zabiljezbu spora u roku za zalbu i u roku od 60 dana podici brisovnu tuzbu( me thinks?!-tako nesto)
Ako osoba nije obavjescena- zatarni rok je 3 godine od dana upisa..

evo nadam se da je jasnije, ako nije - ok ti je to objasnjeno u ovoj zadnjoj gavella skripti...

imported_nely

09-07-2009, 19:33

jel zna netko odgovore na ova pitanja?-please!

1.Kako se prenosi posredni posjed?

2. Kakvu odluku donosi sud pri osnivanja etažnog vlasništa?

malimrav85

09-07-2009, 20:02

mislim da je prvo očitovanjem volje
a drugo bi bubnuo konstitutivnu
ali nisam ziher ni jedno, to je ovak iz glave napamet

markooo

10-07-2009, 10:22

odluka suda ovisi o načinu tj. o tome tko je podnio zahtjev za uspostavu etažnog vlasništva. ak se ne varam imaju 3 načina i za svaki je različito

evelina

10-07-2009, 22:28

vidim da kod glihe postoje 4 vrste upisa u zemljišnu knjigu. ta 4. je učiniti upis vidljivim ili tako nešto. jel bi mi netko mogao objasniti što bi to bilo odnosno uputiti me gdje da sama potražim odgovor. merci!

malimrav85

10-07-2009, 23:16

to ti je slično zabijležbi samo se "učiniti vidljivim" radi po službenoj dužnosti
to ti je u gavelli odma nakon zabilježbe

UPIS UČINITI VIDLJIVIM – neke činjenice I okolnosti koje se odnose na knjižna prava, njihove nositelje, zemljišnoknjižni postupak I sl. moraju se učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi à posebnim upisom “učiniti vidljivim” kojeg zemljišnoknjižni sud provodi po službenoj dužnosti kada je zakonom izričito određeno da se određena činjenioca ili okolnost mora učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi. Upis se provodi radi preglednosti, bolje potpunosti zemljišne knjige, upućivanja na upise provedene u nekom drugom dijelu istog ili drugog zemljišnoknjižnog uloška, radi utvrđivanja promjena u sastavu, kulturi, površini zemljišnoknjižnog tijela I sl.

vuffek

12-07-2009, 10:37

naišao sam na jednu nejasnoću kod založnog prava u klarićevoj knjizi pa ako bi mi netko znao rastumačit bio bi zahvalan.
naime, kod ovlasti i dužnosti vjerovnika glede zaloga prava u knjizi piše:

"U načelu založni vjerovnik ima ovlasti i dužnosti koje ima i kod zaloga pokretnine, ako u zalogu ima nečije pravo izjednačeno s nekretninom (npr. pravo stvarnog tereta)" str. 352

da li je tu pjesnik htio reći osim ako u zalogu ima pravo izjednačeno s nekretninom?

Da, to je pjesnik htio reći. Postoje prava koja su izjednačena s pokretninama (npr. tražbina), i prava koja s izjednačena s nekretninama (npr. pravo stvarnog tereta, pravo građenja, i ostala koja nastaju upisom u neki od upisnika). Sukladno tomu, tako se i primjenjuju pravila založnog prava, ovisno o entitetu izjednačenom s pokretninom i nekretninom.

može meni odgovor na jedno pitanje?
među pitanjima za baretića se spominje načelo kauzaliteta, pliz di je to? kao kod nasljednog prava, da nemam gavellu doma, mislila bih da sam luda. jel to se nekome potkrao tipfeler, pa se misli na načelo kaduciteta? imam svakakve varijacije na temu na odgovor na to pitanje o načelu kauzaliteta, oš kauzu, oš smrt, šta oš.

eddiev

12-07-2009, 19:49

gdje se pobogu u gavelli nalazi taj đavolski dokaz???

imported_nely

12-07-2009, 20:01

gdje se pobogu u gavelli nalazi taj đavolski dokaz???
Ma to ti je kod prave vlasničke tužbe. Tužitelj mora dokazati svoje vlasništvo i vlasništvo svih svojih prednika, a to je kao teško pa je to đavolski dokaz. Glupost.
I onda ti napišu da to uopće ne mora biti tako ako je pravo vl. njegovog prednika ili njega upisano u zem. knjigu-onda je to dovoljno za dokazivanje.

vuffek

13-07-2009, 14:59

jel može netko napisati zašto bi čovjek osnovao sudsko dobrovoljno založno pravo prije nego obično dobrovoljno, tj. koje su prednosti???
i jedna kao informacija, prof. Nikšić je rekao da gavellu nasljedno pita tek od sljedeće godine, dakle ne još od 9. mj.:mhm:
osim što je to skuplje, dakle to nije prednost, time se postiže veća sigurnost, i za vjerovnika i za dužnika, jer kad sklopiš sporazum o osiguranju (sadržava i založni ugovor , a i bitno! kada dospijeva tražbina se sporazumite) u obliku sudskog zapisnika, koji ima jačinu sudske nagodbe kada se potpiše, u slučaju da dođe do dospijeća tražbine koja je osigurana, a nije ispunjena, tom nagodbom ishodiš rješenje o ovrsi (jer imaš ovršnu ispravu tim ispunjenjem). i ostalo je povijest.
ustvari, kad bolje promislim, osim punjenja budžeta odvjetnicima, sucima, i bilježnicima, ne vidim smisao. recimo da je to veća sigurnost ispunjenja i namirenja ako dođe do njega :D

edit, ovisno jel pokretnina, ili nekretnina, upisuje se u odgovarajući upisnik, kao način stjecanja.

ak pričam gluposti, a mogla bih, spriječite me i pobijte mi navode.

Southern comfort

13-07-2009, 15:04

eddiev- zato sto stvar ostaje u posjedu zalogodavca... i mislim da se ovrha provodi jednostavnije, tako nesto... baretic je rekao (and I quote) da vjerovnik moze odmah u ovrhu... ako sam dobro zapisala...

edit: mislim da je ovo za jednostavniju ovrhu bilo za javnobiljeznicko, valjda zbog one clausule exequendi ili nesto... tako da za to nisam sto posto sigurna :/

malimrav85

16-07-2009, 16:27

jel imaju negdje nabrojane prednosti založnog prava ili se do toga dolazi zaključivanjem :smartass:?
glava 19
strana ja mislim 102-103:neko:

Salvatore Lucania

09-08-2009, 18:15

Scarlet Legata

10-08-2009, 15:37

e jel zna netko slijedeće o nasljeđivanju: da li su zakonski nasljednici nužni i prinudni (znači ostavitelj ih nemože isključiti i oni nemogu odbiti svoje nasljedstvo,pa makar i u onom nužnom dijelu)??

I kako ide ta priča sa nužnim dijelom?tko ga nasljeđuje? (braća i sestre i sl bliži srodnici ili...?)

I kako se računa taj nužni dio? (npr.stan od 50m2 je oporučno ostavljen osobi A - da li i koliko npr sestri kao osobi B ostavitelja ide nužni dio??)

procitaj si zakon o nasljedjivanju, tam sve lijepo pise ko koga i zasto. braca i sestre nisu nuzni nasljednici. samo potomci i bracni drug. cccc

oni nisu prinudni nasljednici, upravo suprotno! raspolaganja koja vrijedjaju neciji nuzni dio su pobojna, a ne nistetna. oni dobivaju svoj dio samo ako ga sudski traze.
i stan se ne bi trebao dijeliti po kvadratima na nuzne dijelove nego po vrijednosti :p

Malecka

10-08-2009, 18:44

Terra

19-08-2009, 17:11

Kad sam zadnji put bila na ispitu Gliha me pitao koji od 2 idealna posjeda (nasljednici il tabularni) postoji u Hr pa ak netko zna odgovor bila bi mu jako zahvalna :)

maus

19-08-2009, 17:19

nasljednicki naravno

creative

24-08-2009, 18:54

Po meni ti je bolje ic na gp ako si vec ucila Klarica i uzet skriptu Gavelle jer kolko sam ja skuzila ionako svi uce iz te skripte. Skripta ima 138 strana, i meni se cini ok. Mozda neces ziher proc ali dalo bi se to spremit do drugog roka....Po mom misljenju...

Ena

24-08-2009, 19:49

NISU dezinformacije- slavica je to osobno rekla nekoliko ljudi koje dobro znam-dakle Klarić je slomljen i 100posto neće bit na prvom roku, a 99posto da neće bit ni na drugom!
a što to točno znači "uz relativno malo znanje drugih knjiga"?! znači svejedno bi trebalo prolistat gavellu..to je samo 1350 str. hahahaha
ubit ću se... :,(

PS. jel bolje učit gavelle za drugi rok ili ić na upravu?! s tim da nisam imala ni najmanji dodir ni jednim ni s drugim..

relativno malo bi značilo da su barem pročitali gavellu ona poglavlja koja su najvažnija. uzmi gavellu i čitaj kao što čitaš neke tračerske novine (dobro ne baš tako :mrgreen:) i nemaš što izgubiti. ja ti kažem što su meni ljudi govorili, spremali samo tu jednu knjigu kad na roku odjedno šok, prof ne ispituje. ali uspjeli su proći.

art vandalay

26-08-2009, 13:37

jel za gp2 treba učit išta iz klarićeve knjige ili samo po gavelli i onoj novoj knjizi iz nasljednog? tj. da li itko od profesora pita nešto iz klarića?

Ena

26-08-2009, 17:30

Pa normalno kad nekima smeta što ih se ne pita samo po Klariću pa onda ispada je Gliha grozan.:mrgreen: A on samo voli da se zna bitno(ilitiga po zakonu).

tak je kolega. :mrgreen:

btw. stvarno nije mnogo ljudi prijavilo za ovaj prvi rok, možda bude i prolaznost veća. ::E:

konzerva

27-08-2009, 12:41

jel dovoljno nasljedno znat iz klarićeve knjige?

Southern comfort

27-08-2009, 13:32

pa ne znam sto bih ti rekla. ja sam (isto na vlastitu odgovornost) ignorirala novo nasljedno i ucila po klaricu. odgovarala sam u 7. mjesecu. znam jedino da su po gavelli drugacija nacela. mislim da ne mozes puno pogrijesit ako radis po klaricu i po zakonu.
meni je bilo pitanje legat nakon sto sam presla zemljisne knjige, pravo gradjenja, nacela zaloznog prava, lebdece zalozno tako da je to pitanje bilo tocka na i. nisam stigla rec sve, a zig je sletio u index. sretno s ucenjem! ;)

imported_nely

28-08-2009, 19:12

niksic i baretic kolko ja znam to ne pitaju,barem nisam cula da su ikoga to pitali.ja to nisam ucila,procitala samo.za glihu neznam.

Baretić zna pitati fiduciju, a zal.pr. na imovinskom pravu još nisam čula da je itko pitao

malina

31-08-2009, 09:19

Hej. Učim Nasljedno po novoj knjizi i nigdje ne mogu naći odgovor na ovo pitanje:

Tko može biti ostavitelj?

Možda mi je nešto promaklo. Anyway, tnx ako netko zna.

hrvoje2003

31-08-2009, 10:58

Hej. Učim Nasljedno po novoj knjizi i nigdje ne mogu naći odgovor na ovo pitanje:

Tko može biti ostavitelj?

Možda mi je nešto promaklo. Anyway, tnx ako netko zna.

Ne namece li se odgovor sam od sebe? Osoba koja je umrla ili proglasena umrlom

imported_nely

31-08-2009, 14:09

Hej. Učim Nasljedno po novoj knjizi i nigdje ne mogu naći odgovor na ovo pitanje:

Tko može biti ostavitelj?

Možda mi je nešto promaklo. Anyway, tnx ako netko zna.

Ostavitelj može biti samo fizička osoba, a nasljednik i fizička i pravna osoba. Vjerojatno se na to odnosi to pitanje.

P.S. Jel zna tko: Što može napraviti zapisovnik ako mu nasljednik ne želi dati(ispuniti) zapis?

hrvoje2003

31-08-2009, 16:20

P.S. Jel zna tko: Što može napraviti zapisovnik ako mu nasljednik ne želi dati(ispuniti) zapis?

Moze ga siliti na ispunjenje putem suda. Ima rok 3 godine od kada je saznao za zapis i mogao traziti ispunjenje. Objektivni rok je 5 godina od kada je mogao traziti ispunjenje.

bunny rabbit

04-09-2009, 15:38

konzerva

04-09-2009, 15:53

znam Klarica prilicno dobro, imam 2tj do iduceg roka. Kaj da ja sad radim :/
Ajde, znam da vas je dosta u slicnoj situaciji :(

ima dobra skripta za stvarno po gavelli na pkt-u od nekih 120 stranica. nasljedno nauči po klariću, izaberi si profesora kod kojeg ćeš odgovarat i pogledaj koje stvari najčešće pita (posebno od tih stvari iz gavelle) i nauči to još ekstra i stić ćeš spremit za 2 tjedna. naravno ovo sve pod uvjetom da zbilja znaš klarića kao što tvrdiš

Đ!

04-09-2009, 17:37

Molim nekog tko je bio kod Glihe da napiše šta pita it gp2????

Bio sam drugi u terminu u 11 sati pa ne znam puno pitanja al koliko čujem založno je bilo lajtmotiv.:mrgreen: Prije mene je pitao pravo građenja i simultanu hipoteku, a ja sam nastavio sa simultanom hipotekom i pao. Frenda kasnije je pitao lebdeće založno pravo al to je sve što znam.

malina

04-09-2009, 19:38

Mili moji, 2 pitanja.

1: da li se zna, jel tko pita vec ovo novo nasljedno? Nova literatura koja kao zvanicno vrijedi od ovih rokova?

2: trazim mudre i pronicljive savijete; znam Klarica prilicno dobro, imam 2tj do iduceg roka. Kaj da ja sad radim :/
Ajde, znam da vas je dosta u slicnoj situaciji :(

*psuj tenis i metelka i zapali faks nisu opcije, nakon pomnog razmisljanja sam ih ipak odbacila* *angel*

1. Ja sam danas položila gp2 kod Nikšića nasljedno po novoj knjizi. Divna je, jako pitka i jednostavna. Ne treba vas zavaravati broj str., jer se može sasvim lijepo savladati za kojih 10 dana.
2. Ne želim ti potopiti sve lađe, ali šanse da stigneš naučiti Gavelle do 2. roka graniče s nemogućim, jer su neusporedivo drugačije od Klarića. Sorry. Svakako potraži drugo mišljenje. Možda ja nisam u pravu. :(
Ugl., moja pitanja: Def. stvari i što sve može biti entitet izjednačen sa stvarima, stvarni tereti, založno pravo- def., zakonsko (pravo i nepravo), podvrste s obzirom na pravni temelj, zašto kažemo da su to podvrste (zbog načela jednovrsnosti i jer sve imaju isti bitan sadržaj), oporuka- def. i sve o usmenoj oporuci. Eto... Sretno svima! :thumbup:

kelj

04-09-2009, 23:20

1. Ja sam danas položila gp2 kod Nikšića nasljedno po novoj knjizi. Divna je, jako pitka i jednostavna. Ne treba vas zavaravati broj str., jer se može sasvim lijepo savladati za kojih 10 dana.
2. Ne želim ti potopiti sve lađe, ali šanse da stigneš naučiti Gavelle do 2. roka graniče s nemogućim, jer su neusporedivo drugačije od Klarića. Sorry. Svakako potraži drugo mišljenje. Možda ja nisam u pravu. :(
Ugl., moja pitanja: Def. stvari i što sve može biti entitet izjednačen sa stvarima, stvarni tereti, založno pravo- def., zakonsko (pravo i nepravo), podvrste s obzirom na pravni temelj, zašto kažemo da su to podvrste (zbog načela jednovrsnosti i jer sve imaju isti bitan sadržaj), oporuka- def. i sve o usmenoj oporuci. Eto... Sretno svima! :thumbup:

bunny u istoj smo situaciji, s tim da ja nisam baš najbolje naučila klarića...
ali, vjerujem da se može, nisu gavele toliko drukčije, nekako mi je čak i drago što sad po njima učim. danas sam slušala prof.baretića, pita ok, više-manje treba znat zakon, a to je bar isto. ma da se to rasturit!

konzerva

07-09-2009, 09:45

u skripti gavella.doc piše da pravo građenja prestaje (između ostalog i) prestankom nositelja prava. ali pravo građenja je nasljedivo i otuđivo i nije strogo osobno pravo pa mi to nema smisla. a čak mislim da je to i gliha rekao dok je ispitivao u petak (zapravo siguran sam da je to rekao samo ne znam da li za pr.građ. ili neko drugo ogranič.stvarno pravo)
pa jel može netko provjerit jel i u knjizi (gavelli) tako piše (u klariću isto piše prestankom nositelja prava)

bunny rabbit

07-09-2009, 10:22

Meni je to objasnjeno ovako:

prestankom nositelja uvijek prestaje relativno (dakle, u principu svako pravo uvijek prestaje i prestankom nositelja, prenosiva relativno neprenosiva apsolutno), a ako nema nasljednika / nedostojni su / odbiju nasljedstvo, onda prestaje i apsolutno.
Sto mi nekako ima i smisla.

malimrav85

07-09-2009, 10:24

5. prestankom nositelja prava
javi se ako trebaš posudbu gavelle

leuta

07-09-2009, 16:12

koja su to tri ugovora u nasljednom??? dali netko uči za nikšića za idući rok? ak da mogli bi ponoviti zajedno npr prek vikenda pa ak je netko za neka se javi!!!!

lucy8

07-09-2009, 16:35

kod niksica moras reci da ne postoje ugovori u nasljednom pravu nego nekim pravnim poslovima u vezi s nasljedivanjem pravni poredak daje takav ucinak,a to su:ugovor o odreknucu od nasljedstva koje nije otvoreno,ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za zivota i ugovor o ustupanju nasljednog dijela prije diobe.i dobro znat sve o njima,pretpostavke,s kim se mogu ugovoriti i njihova formalnost jer mu je to jedno od omiljenijih pitanja.

Đ!

08-09-2009, 23:44

neki kazu da je kod glihe moguce uz super poznavanje zakona, al koliko je to tocno nemam pojma..

A mogla bi ali moraš onda znat fakat sve zakone. I one debilane tipa ZZK i Zemljišnoknjižni poslovnik i Zakon o upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja... Najjednostavnije ti je učit po Klariću i kad naučiš tu knjigu, baci se na Gavelle. Njih je jednostavno čitat ako znaš Klarića jer ima minimalno više detalja ali je par podjela drugačije.

bunny rabbit

09-09-2009, 17:05

Frend u 7.mj zavrsio kod Glihe, a ucio i trazio Klarica.
Prije usmenog je pitao Glihu dal da uopce onda odgovara ili ne, Gliha reko "ajmo vidjet".
Kaze da je Klarica bas super znao, na kraju mu Gliha ponudio 2 jer "vidi da zna i da je ucio, ali po i savrseno znanje te literature ne moze biti vise od 2".
Jedina prica vezana uz njega koju ja znam :/

Ja probala odgovarat kod Baretica sad u 9 bez da sam otvorila Gavellu (nisam imala vremena, a nisam vise mogla odjavit ispit, pa reko hajde). Prva dva pitanja su bila skroz ok i s mojim mr.Klaric znanjem, a onda me uhvatio na zaloznom, i odjednom sam imala feeling ko da odgovaram, stajaznam, Klingonsku anatomiju. Ono, kad uopce ne kuzis sta te pita jer nikad u zivotu nisi cuo za to.
Pa se sad brzinski spremam za ovaj rok, i krenula sam (isto tako brzinsk) raditi po Gavelli.
I ono, Klarica fakat znam, tako da mi je vecina stvari poznata i fakat se leti kroz njegova ponavljanja i objasnjavanja na 4 strane neceg sto je u Klaricu jedan odjeljak.
Ima par drugacijih nacela i par ekstra podjela, malo je drugaciji koncept gdje ce objasnjavati sto (tipa naslovi podnaslovi, drugacija pripadnost tema), ali prva knjiga je vise manje to.
Ocekujem da cu na zalozno izgubit vremena za pravo, ali eto, ovo ostalo se ne cini toliko uzasno strasno. Definitivno nije ko da ucis skroz novi predmet.

Za sad. Prestajem da se ne zacopram. Sto vjerojatno vec jesam.

Jebem ti slomljene noge.

creative

09-09-2009, 17:33

I ja sam cula da je kod Glihe u 7.mj vise ljudi proslo po Klaricu. Frendica je prosla kod njega ali ona je citala i Gavellu pomalo pa eto...Nemas kaj izgubit ako probas kod njega....Za ostale sam ziher da traze Gavellu. Kod njih se mozda moze posreciti pa proci ali mislim da je to jako rijetko ili cak i nemoguce....U svakom slucaju sretno!

Đ!

10-09-2009, 10:37

onda me uhvatio na zaloznom, i odjednom sam imala feeling ko da odgovaram, stajaznam, Klingonsku anatomiju. Ono, kad uopce ne kuzis sta te pita jer nikad u zivotu nisi cuo za to.

Ah, to založno je očito kamen spoticanja mnogima.:mrgreen: Ja sam naučio sve po Klariću i čuo sam da ga nema cca tjedan i pol prije roka pa sam se brzinski bacio na gavellu. Apsolutno sve možeš samo preletjet ako znaš Klarića. Osim založnog. Založno baš moraš čitat(dio o lebdećem i simultanoj hipoteci u Klariću ima cca četvrtinu strane dok ovdje ima barem 15-20 strana. Znam da simultana hipoteka ima 3 strane i baš me to pitao a ja gledam koji je ovo vrag i di to piše u ZV-u jer sam fakat cijelog prošao(piše u ZZK i neš sitno u ZK poslovniku). Mislio sam da će mi učenje založnog po klariću i po zakonu pomoći ali eto, kad te potrefi te potrefi. Čak i na dijelovima koje sam najmanje znao bih se provukao ali ovo niš nisam znao osim definicije.:rotfl: Pokušao je izvuć od mene odgovor ali nije najuspješnije bilo. I onda me pita koje su vrste stvarnopravnog osiguranja tražbina na što sam također blijedo gledao jer ništa osim založnog i fiducije nisam znao nabrojat. Da, to isto piše u gavelli. Taj gavella nije normalan, što mu je to trebalo? Razmišljao sam o tome... Možda je čovjek u najboljoj namjeri htio naučit studente detaljno opisujući svaki mogući institut i svaku moguću varijaciju istog al nekak ne želim vjerovat u to.:mrgreen: Ja gavellu zamišljam kao zlog čiču koji se smije nad patnjama studenata i istovremeno uživa u parama koje dobiva na račun knjige čiji je uvez jednako kvalitetan kao i klarićev - nimalo. Nemre mi se knjiga raspast nakon jednog čitanja. Još ni ne podcrtavam jer nemam vremena i pazim kak listam. Nije pomoglo. Mogu samo reći - Gavella, crni sine. :(

bunny rabbit

10-09-2009, 12:43

Ma Đ, o tome ti ja pricam :D

Ja saznala da nema Klarica u ponedjeljak, tako da gavellu opce nisam otvorila prije, i fakat nisam imala pojma kaj on to sad mene hoce pitat.

Al je Baretic isto bio pravi gospodin, nakon sto sam zablejala u njega i pocela cupat odgovore iz carape je on mene jos nesto pokusavao "izvesti na pravi put"; ali sam prezastranjena dusa <3

I tom Gavellinom zaloznom se namjeravam posteno posvetiti, ali ovi ostali djelovi knjige su fakat pretakanje iz supljeg u prazno :/ Za sve sto sam do sad prosla ti Klaric kaze tocno sve kaj je bitno, a onda Gavella razveze tesku filozofiju koja je i petogodisnjaku jasna samo tak, ali on o tome ima nesto za rec na 50str.

I stvarno mi nije jasno, zasto pobogu literatura i kod ostalih nije Klaric? Pa nek se zalozno i ak ima nekih drugih razlika uci po Gavelli, ali Klaric je za ostalo stvarno i jasniji, koherentniji i smisleniji :/

Ne svida mi se taj GP2 sistem, ama nimalo :(