View Full Version : III. Građansko pravo 2
Pravokutnići
07-04-2006, 21:40
WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/gp (http://www.pravo.hr/gp)
ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Igor Gliha (Predstojnik Katedre) - TMT 3, soba 31, utorak 16 - 17,30 sati
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović - TMT 3, soba 32, utorak 16 - 17,30 sati
Doc. dr. sc Marko Baretić - TMT 3, soba 26, utorak 16 - 17,30 sati
Doc. dr. sc. Saša Nikšić - TMT 3, soba 30, utorak 16 - 17,30 sati
asist. Romana Matanovac - TMT 3, III kat, soba 301, utorak 16 - 17,30 sati
asist. Hano Ernst - TMT 3, soba 35, utorak 16 - 17,30 sati
asist. mr. sc. Ana Keglević - TMT 3, III kat, soba 302, utorak 16-17,30 sati
ROKOVI 2010./11.
04.11.2010.
27.01.2011.
10.02.2011.
07.04.2011.
26.05.2011.
09.06.2011.
30.06.2011.
01.09.2011.
15.09.2011.
TAJNICA
Slavica Habijan, TMT 3
shabijan @ pravo.hr
01/4597 500
SLUŽBENA LITERATURA
GRAĐANSKO PRAVO II
-N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipković: Stvarno pravo, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, 2007, svezak 1. i 2. - ISPITNU LITERATURU PREDSTAVLJA SAMO TEKST PISAN KRUPNIM SLOGOM
-N. Gavella, V. Belaj: Nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2008. -
ISPITNU LITERATURU PREDSTAVLJA SAMO TEKST PISAN KRUPNIM SLOGOM
http://i2.photobucket.com/albums/y22/malimrav/gp2-1.jpg
http://i2.photobucket.com/albums/y22/malimrav/gp-2.jpg
http://www.antikvarijat-studio.hr/shop/images/books/41722.jpg
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05. i 41/08.)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08. i 38/09.)
Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07. i 152/08.) - Čl. 1-89.
Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine 48/03, 163/03.i 35/05. )
LINKOVI ZAKONA
ZAKONI - pročišćeni tekstovi (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakon)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zakon_o_vlasnistvu.doc) - NN 91/96, 68/98, 137/88, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06., 141/06
Zakon o zemljišnim knjigama (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zakon_o_zemljisnim_knjigama.doc) - NN 91/96., 68/98., 137/99., 73/00., 114/01.,100/2004, 107/07
Zemljišnoknjižni poslovnik (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zemljisnoknjizni_poslovnik.doc) - NN 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05
Zakon o nasljeđivanju (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zakon_o_nasljedjivanju.doc) - NN 48/03., 163/03 i 35/05
Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti, NN 10/74 (http://www.pravokutnik.net/forum/../zakoni/zakon_o_proglasenju_nestalih_osoba_umrlima.doc)
SKRIPTE
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/gradjansko (http://www.pravokutnik.net/forum/../skriptarnica/gradjansko)
OPĆENITI SAVJETI ZA SPREMANJE ISPITA & DOJMOVI SA USMENIH ISPITA; SVAKI PROFESOR U SVOM DOKUMENTU
može li mi neko pomoci?? :smt001 da li kad samo jedan suvlasnik povezuje svoj suvlasnicki dio sa vlasništvom posebnog dijela treba ili ne treba suglasnost svih ostalih suvlasnika???
Treba mu suglasnost svih suvlasnika, ali "Niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajuci suvlasnicki dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ogranicila prava koja njemu vec pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela." cl. 73. st. 2 ZV
Nakon malo proučavanja i ja se slažem da je tako, ono što me na početku zbunilo što u Gavelli (548 str) piše "već je spomenuto da se uspostava etažnog vlasništva obavlja na temelju odgovarajućeg suvlasničkog dijela što se pojavljuje kao najznačajniji oblik uspostave jer je moguć i bez suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine...".
__________________________________________________ _______________
Za slucaj da suvlasnik koji ne moze uskratiti pristanak taj pristanak ipak ne da, suvlasnik koji zahtijeva uspostavu etaznog vlasnistva morat ce traziti presudu kojom se utvrdjuje da je suvlasnik duzan dati suglasnost u roku koji se odredjuje presudom. Ako ju ni tada ne da smatrat ce se da ju je dao u trenutku pravomocnosti presude.
za nasljedno treba znat oporuku, zakonsko i nužno. to je glavno.
nikšic kad oce rušit pita jedinstven i razdvojen položaj nasljednika.
kod baretica se znalo dogodit da ni ne pita nasljedno.
mene je belaj rušio na zadnjem pitanju iz nasljednog jel mu nisam dobro rekel 3 nasljedni red (mislim onak dobro kak je on htio cut)
i to je ionak vecina nasljednog
Znalac-intelektualac
09-06-2006, 18:33
Baretić kad pita prednost založnog, onda misli na prednost javnobilježničkog i sudskog dobrovoljnog založnog prava.
Naime, zalog ostaje u posjedu založnog dužnika, a druga prednost što kod namirenja zalogom osigurane tražbine ne stoje na putu one ograde koje su inače iz soc. razloga postavljene pri namirenju.
Valjda je to...
jel može netko napisat prednosti založnog prava.
:smt006
Prednosti založnog prava je i Nikšić znao pitati. Odgovor za to pitanje se djelom krije i u Klariću,odmah negdje prve stranice o založnom pravu. Gavella baš ne piše o tim prednostima izričito i na jednom mjestu,ali da se zaključit ako dobro poznajete opći dio založnog prava. Sretno!
Please!
Jel netko zna sto je sekvestracija ili gdje je to u literaturi ?
Belaj to pita i rusi ljude, a ja to nigdje ne mogu pronaci.
Hvala
Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima, cl. 32. st. 3.
POSEBNA OGRANICENJA (PRAVA VLASNISTVA)
''Kad je radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, spomenika kulture, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi određeno da je vlasnik na temelju zakona dužan nešto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može prisiliti, poglavarstvo jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave je ovlašteno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatoga boravišta, ako posebni zakon ne određuje što drugo.''
Dal mi netko moze objasniti ukratko sto je paricijski rok?
Paricijski rok je rok za dobrovoljno izvršenje činidbe. Određuje se u pozitivnim kondemnatornim presudama (onima kojima se tuženiku nalaže neko (pozitivno) činjenje, kao npr. da izradi namještaj u korist tužitelja), a samo iznimno (negativno) propuštanje ili trpljenje (kao npr. da ukloni ogradu koja tužitelja sprječava da nešto radi). To je rok materijalnog građanskog prava. Iznimno od pravila da se određuje u pozitivnim kondemnatornim presudama, može se odrediti u nekim deklaratornim i nekim konstitutivnim presudama. Deklaratorne su one kojima se traži utvrđenje sadržaja nekog prava ili pravnog odnosa, a samo iznimno istinitost ili neistinistost neke isprave (tj. da isprava potječe od osobe koja je u njoj naznačena ko potpisnik). Kondemnatornim presudama mijenjaju se, ukidaju ili poništavaju postojeći pravni odnosi. (takva ti je, npr. presuda za razvod braka).
Paricijski rok je sa stajališta suda i ovlaštenika dilatorne naravi, čime se jamči tuženiku da tužitelj neće tražiti ispunjenje svojega prava prije nego taj rok protekne. Ukoliko tuženik ne uskladi svoje držanje sa odlukom izrečenom u (kondemnatornoj) presudi u tom (paricijskom) roku, koji se definira kao rok za dobrovoljno izvršenje činidbe, tužitelj protiv njega može pokrenuti poseban postupak (ovršni postupak) radi ostvarenja svojega prava.
Paricijski rok je u pravilu zakonski i on iznosi 15 dana, za nenovčane činidbe, a sud ga može i produljiti.
Paricijski rok u pravilu traje kao i rok za žalbu. (i počinje teći kad i rok za žalbu, a to je od dana dostave presude stranci koja izjavljuje žalbu). Kad nastupi pravomoćnost, onda nastupa (povodom paricijskog roka) ovršnost. On ne može biti kraći od roka za izjavljivanje žalbe, pa pravomoćnost ne može nastupiti prije ovršnosti. Iznimku čini slučaj u parnicama radi smetanja posjeda, kada sud može žalbi oduzeti suspenzivan značaj, pa sud može odrediti da se presuda odmah izvrši (odmah postaje ovršna).
U nekim posebnim postupcima, kao što je postupak u parnici radi smetanja posjeda, sud može odrediti trajanje paricijskog roka ovisno o okolnostima pojedinog slučaja (pa dakle i skratiti rok određen zakonom - ovaj od 15 dana) (to ti je ovaj slučaj opisan u prethodnoj rečenici).
Ulaganje redovnih pravnih lijekova sprječava tijek paricijskog roka, a rok počinje iznova teći od dostave instancijske odluke osuđenime.
Za novčane činidbe taj je rok zakonski i iznosi 8 dana.
Je l' mi moze netko objasniti kakav moze biti polozaj nasljednika? Hitno!!!! :!:
I kakva je danas bila prolaznost kod Niksica?
Hvala :)
jedistven i odvojen
odvojen u 4 slucaja. al sad koja sam zaboravil. procitaj malo po prijasnjim postovima pisal sma to tu. inace to ima sam u nasljedno gavella. jedno od dva pitanje koje nika pita od tam
područni ured za katastar i geodetske poslove?jelda?
Da to je upravno tijelo dok zemljisne knjige vodi sud, vjerujem da je pitanje islo u tom smjeru :)
Jel mi može neko objasnit kod prava stvarnog tereta o stvarnoj i osobnoj odgovornosti. Razumijem šta to znači, al mi nije jasno kad ko i kako točno odgovara jer mi u knjizi tak nekak sve komplicirano pa se bojim da neš krivo ne shvatim, pa ako može netko to pojednostavljeno mi reć šta je tu bitno da se zna. Hvala [-o<
marijeta
01-02-2007, 21:46
stvarna odgovornost je odgovornost sa stvari odnosno da ce se kao i zalozni vjerovnik namiriti iz vrijednosti te stvari ma cija ta stvar bila, za razliku od osobne kod koje se odgovara imovinom, a odgovarava ona osoba koja je bila vlasnik stvari kad je pojedina cinidba dospjela...
nadam se da nisam zakomplicirala!
marijeta
03-02-2007, 18:24
Hvala, samo me još zanima kad taj prijašnji vlasnik koji odgovara osobno, ispuni dospjele pojedinačne činidbe tj one obveze koje su nastale dok je on bio vlasnik, njegova odgovornost prestaje, i sad odgovara za ispunjenje tereta i stvarno i osobno samo novi vlasnik. Jel sam dobro shvatila?
da!
Meni je ovo bilo definitivno najluđe kad sam učila GP. Dakle:
PRISVOJENJE ŽIVOTINJA - životinje imaju različit pravni status ovisno o tome jesu li pitome, divlje ili pripitomljene.
Pitome su domaće životinje, divlje su one koje žive slobodno u prirodi, a pripitomljene su one divlje životinje koje su faktično u takvom odnosu s čovjekom kao da su domaće.
Divlje životinje nisu vlasništvo onog na čijoj zemlji žive, nego su ničije stvari, ali sa specifičnom mogućnošću da ih se prisvaja. Divlje se životinje dijele na divljač i ostale divlje životinje (sve osim riba).
One divlje životinje koje nisu divljač ničije su stvari, pa ih svatko može prisvojenjem steći u svoje vlasništvo. Divljač može prisvojenjem steći samo onaj tko ima pravo lova.
Pitome i pripitomljene životinje redovito su u nečijem vlasništvu, pa je isključena mogućnost da ih se stekne prisvojenjem. Samo ako bi bile napuštene postale bi ničija stvar koju bi se moglo steći prisvojenjem.
Uzima se da je pripitomljena životinja opet postala divlja, ako sama od sebe izostane 40 dana ispod vlasti svojeg dotadašnjeg gospodara, a roj pčela koji vlasnik nije vratio u svoj posjed u roku 2 dana. :smt026
To vam je inače u Gavelli kod stjecanja prava vlasništva na temelju zakona (stjecanje prisvojenjem).
založno (bilo bi lijepo da znaš koju o egzotičnom 'lebdećem' ZP-u
a sta je to?
Zalozno pravo na skupini pokretnih stvari koje se nalaze u nekom prostoru.
Recimo, zalog na svu robu u skladistu, zito u silosu itd
To ti je iznimka od nacela odredjenosti. Ako ti je npr zalog auto, moras navesti sve podatke o tom autu, br. motora, sasije..itd
A ako imas 1000 mobitela u skladistu, ne bi imalo previse smisla da za svaki mob prepisujes kod i IMEI broj, nego zalozis...ukupnost tih pokretnina (kladim se da sam se krivo izrazila, al ajde :lol: ) koje se nalaze u tom skladistu.
Fora je sto je vlasnik ovlasten odnositi te stvari (npr. prodaje ih dalje), ali ih je duzan nadomjestati s novima.
Predmet ovrhe ce biti stvari koje se u trenutku pljenidbe nalaze u tom prostoru.
Na predavanju smo ostali u tim sferama, pa nam nisu rekli sto se dogadja kada se normativan idealizam sudari s krutom stvarnoscu na hrvatski nacin, pa ispadne da su ljudi nestasni i ne nadomjestaju stvari novima, da je prazno skladiste, konkurencija baci bombu i sve digne u zrak, zalozene se superkul lutke punjene kokainom i slican domaci folklor :-D :-D
kako doci kod zeljenog profesora? dal prilikom predaje indexa zamoliti tajnicu ili lijepiti nekakve papirice, ili?
Je. Mislim da ce te staviti kod bilo koga ako nije prevelika navala. Probaj doci sto ranije. Ja sam jednom uletila u kvarat do 9 (a referada ko fol radi tek od 9) i vec je bilo nekoliko kupova poslaganih indeksa :lol:
mojo pin
28-09-2007, 10:55
Zna li netko TOCNO ulogu javnih biljeznika u ostavinskom postupku? i o èemu on nece raspravljati!!!!?
unaprijed hvala :)
Imas to u ZN-u, al evo ti ukratko po Glihinom predavanju:
-provode radnje i donose odluke u ost.postupku sukladno odluci o povjerenju i ZN-u.
- sud moze iz vaznih razloga oduzeti javnom biljezniku daljnje provodjenje ost.rasprave (npr.zbog bolesti, zanemarivanja zakonskih obveza i sl.)
-j.b. je duzan provesti taj povjereni postupak u roku koji mu odredi sud od dana primitka predmeta
-ako dodje do potrebe upucivanja strana u parnicu ili upravni postupak, j.b. vraca spis nadleznom sudu
u izmjeni zakona o nasljeđivanju piše da se briše čl.240 a on je općenit o javnim bilježnicima u svojstvu sudskog povjerenika.. zanima me sada da li onda i sve ostalo vezano uz tu temu ne treba učiti ili samo taj članak :oops: ?
Ostalo, normalno, moraš znati - ne valja se zafrkavati s bilježnicima :-D
Da, al...onak...čudno je to. :? Zakaj su brisali taj članak uop-e? To je u biti pravni temelj koji linkira sud i bilježnike, ovo dalje su više-manje tehnikalije.
Zato sto je to bila odredba prema kojoj predsjednici sudova odlucuju koje i koliko predmeta ce prebacit na biljeznike, a sad se prebacuju svi e da bi se rasteretili sudovi.
Pitanje:
"Utječe li promjena uzukapijenta na dosjelost?"
Ne kužim pitanje. Ja bih rekla da ne, al treba mi pojašnjenje ili barem di ću to nać (ne, neda mi se sama tražit, koncentracija mi je na razini akvarijske ribice... :withstupid: )
Šta sad ne kužiš, knjigu ti ćoravu?
Odi si ponovo pročitaj poglavlje o dosjelosti gdje Perica objašnjava kako i zašto se uračunava vrijeme prednika (dosjedatelja / uzukapijenta / neposrednog posjednika).
Pa skoči na vlasništvo i famozni probatio diabolica (uvijek mi se sviđao taj pojam :smt077 ) i onu rečenicu nakon toga (sad se više ne sjećam ali išla je otprilike:) uvijek se nađe netko tko je posjedavao stvar dovoljno dugo da stekne pravo vlasništva dosjelošću.
Inače, radi se o krasnom institutu koji kombinira velike teme tipa opći dio, posjed i vlasništvo. Ako te zanima konzistentno objašnjenje (ZK included), eto tiođe (http://www.vsrh.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/JBrezanski-Dosjelost_kao_nacin_stjecanja_stva.pdf) :-D
da li tko pita onaj dio o vrijednosnim papirima osim Belaja?Po 45. put (ili 67., s obzirom da su postovi brisani) - vrijednosne papire učite na jednom krasnom ispitu na četvrtoj godini, a ne na ovome...
(Isti odgovor ćete dobiti za 6 dana kada ponovo budete ovo pitali...)
da li treba za prof. josipović učiti zemljišnoknjižni poslovnik i koliko se treba zabavljati sa zakonom o istima? :?
Zemljišnoknjižni poslovnik... brijem da ne, nisam čuo da to pita. A i inače, ljudi su malo pretjerali s time da profesorica pita zemljišne knjige ne znam kako detaljno, uglavnom će te tek usput pitati kojom se vrstom upisa nešto upisuje u zemljišne knjige ili načelo zaštite povjerenja, ali da će inzistirati na nekim teškim detaljima i neće.
Vrste upisa u zemljišne knjige. Ponudim tri koja se nalaze u čl. 30. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama. Upitana bjeh za četvrto. Trepćem i pokušam ignorirat jer znam da takve stvari nema. Gliha kaže da će morati insistirati na tom pitanju i ako ne znam kako se provodi da me ne može pustiti. Unutar dvije minute dobivam indeks natrag. Što je najgore, znala sam što je upis učiniti vidljivim. To Gliha, naime, smatra da je četvrti upis, kontra zakonskim propisima.
Pred par dana sam čula genijalno objašnjenje NSBovskih neurotičara (pozdrav svima na 3. katu ;) ).
Išlo je ovako: zamisliš si stolove. Jedan je radni stol. Jedan je stol za objed. Jedan je za slobodno vrijeme (recimo slikanje).
I postoji još jedan, koji tek moraš učiniti vidljivim. :-D
Sad možemo potegnuti par pitanja - dal je netko zazujao i pogrešno novi paragraf protumačio kao sljedeću (četvrtu) točku umjesto kao dodatak prijašnjim točkama? A pitanje je formulirano tako da moraš poštovati omiljenu nam gramatičku metodu tumačenja propisa ako gledamo ZZK. Ajmo krivit specijalca koji se sjetio rasprčkati gradivo po paragrafima, pa svi sretni.
Presude esljp.a su cool. Pišu se u paragrafima. Dakle, pišeš udžbenik po paragrafima pa si cool. Nisi. :lol:
I dalje sanjam dan kada s njim, ruku pod ruku ulazim u zemljišnoknjižni odjel i tražim da nam upis učine vidljivim. Kad nas pitaju pa koji upis? O čemu vi to?!? WTF?!?! Nas dvoje samo ponovimo, 'učinite nam upis vidljivim'.
Dođeš kod živčane tete na "urudžbeni" šank. Razgovor bi ovako tekao:
"Kak to mislite, učiniti vidljivim?"
"Pa mi bi dali susjedu da može šetat krave prek našeg grunta"
"I?"
"Pa teta, zemite si crveni flomaster i napišite to tam negdje"
"Deca, kaj vi to mene zahebavate?" :smt044 :smt005 :smt044
"ZOO odreduje pravo na pravicnu novcanu naknadu kod izvanugovorne odgovornosti". Ok. Kladim se da negdje postoji odredba koja se tiče ugovorne odgovornosti :-D
NEMA NEIMOVINSKE STETE, jer se ona priznaje kod ugovorne odgovornosti.Otkud sad ovo? :? :smt017
Ajmo probat ovim logičkim putem:
Kod ugovorne i izvanugovorne odgovornosti štetnik odgovara za štetu. Točka.
Šteta je obična, izmakla korist i neimovinska šteta. Točka.
Kod odgovornosti za štetu (izvanug.odnos) se štite materijalna dobra i prava osobnosti.
Pr.osoba (kao i fizička) može kumulirati te zahtjeve.
I to bi bilo to...hm, zašto imam osjećaj da ćemo se još vrtiti oko ovoga? :-D
jel mozes samo skicnuti na ovu skriptu iz skriptarnice pravokutnika, zalozno, da vidis jel to zalozno po novoj il staroj knjizi...
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica ... _pravo.doc (http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/3.godina/zalono_pravo.doc)
To je nedavno stavljeno na net, ali je skripta po staroj knjizi...šteta, jer masu stvari u novoj knjizi ima blagi okus pretjerivanja.
npr. ja za založno knjigu nisam ni pipnula jer mi je bilo retardirano učiti svu tu nakupinu starih fotokopiranih papira dok su bilješke s predavanja sadržavale rukom pisanih cca 30-ak str velike bilježnice...
500 str založnog..? to mi zvuči kao da je netko cijelu noć čitao roman toka svijesti (vjerojatno Faulknera, al Joyce i Proust su isto u igri), probudio se drugi dan i pomislio "pa mogu i ja nešto slično" :-({|= :-D
paralegal
24-03-2008, 12:12
Skripta je odlična samo bi trebalo truda da se doradi. Neke dijelove bi trebalo izbaciti, a neke dopunit. Jedan dio gradiva je čak stavljen u fus note koji je prije bio obvezatan dio. Dopuna je bitno zbog toga jer je od 2006. na snazi Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osigurnja tražbina - kojim je na nekim vrstama zaloga propisan kao modus stjecanja a negdje ima samo deklaratoran karakter. Izmjenana Ovršnog zakona iz 2005. godive uvedena je posebna vrsta sudskog prisilnog založnog prava na motronom vozilu kao posebnom registarskom založnom pravu, na temelju ovršne isprave. Ista tako kao predmet zaloga kod pokretnina može biti "ukupnost pokretnina" npr, imovinska cjelina, skladište i sl. Fidiciju ću si maksimalno skratit, na načine osnivanje i namirenje. Nekretnine su ostale iste.
Molim jer netko zna tko prvi polaže ispit bolonjci ili po starom? Sad treba sve to ponovit, a svaki dan je dragocjen!
Ljudi hitno mi treba kakvo je to potonje i prethodno vlasništvo?
Ograničenje prava vlasništva na temelju pravnoga posla...članak 34/4 ZV.
znam da kasnim, al se nadam da ti više neće trebati ovakvi podaci... :smt001
što's propisa inače tiče, Sabor nam se malo zaigrao u zadnje dvi godine.... sutra stavljamo friško pročišćene tekstove zakona.
Bogme, ima tu važnih promjena i dodataka za gepe.
Tipa, da vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati da se brišu stare hipotekarne tražbine, al ne one prije 1958 (to sud ex offo) i ti štosevi. :-D :lol:
Sretno svima na ispitu
Imam nekoliko jako bitnih pitanja i nedoumica na koje bih volio da mi odgovori netko s katedre ako ovo čita. Ovako:
- koja je literatura za nasljedno? Naime, nova knjiga još nije tiskana. Jedna skupina profesora govori da je literatura prastara Gavellina knjiga s iznimkom ex-Yu prostora u njoj, druga skupina tvrdi da je literatura Klarićeva knjiga.
- s obzirom na bolonjski proces, obveza je katedri da smanje literaturu. 1800 (il tu negdje) stranica stvarno+nasljedno se baš ne čini kao smanjenje. Stoga su neki profesori na predavanjima izjavili da se ispitno gradivo iz Gavelle svodi na 500 stranica. S obzirom na to da studenti običavaju pripremati ispite prije 6 mjeseca kad predavanja završe, a to neće moći ukoliko im se ne kaže sada kojih 500 stranica točno jest gradivo (a ne da čekaju da čuju na predavanjima) proizlazi da se mora naučiti 1800 stranica. Usrdno se nadam da katedra ne izigrava bolonju nego je došlo do iskrene pogreške koja će biti ispravljena službenim podacima o ispitnom gradivu na stranicama katedre.
- neujednačenost literature. Profesor Klarić ispituje samo svoju knjigu, što za bolonjce znači doslovno nekih 400 stranica, odnosno znači za one sretne koji kod njega dospiju. Ostali imaju ''sretnih'' 1800. Diskriminacija na djelu, so not-EU kojoj težimo. Ustvari, jedino prof. Klarić i jest usklađen s bolonjskim procesom. Ono što studente generalno muči jest pitanje: kako bivšem predsjedniku Ustavnog suda, najstarijem i najiskusnijem profesoru na katedri može biti dovoljno 400 stanica da provjeri znanje studenta, dok ostalima ne može? Ne bi li bilo za očekivati da će netko tko zna više od ostalih i tražiti više, a ne obratno?
- GPP. Pojedina poglavlja Gavelle su posvećena tužbama koje, koliko je meni poznato, spadaju prije u procesno pravo nego li u materijalno. U redu je da moramo znati da postoje, ali zar je nužno da, pored GPP-a koji je najteži ispit na faksu, mi moramo djelove istog učiti u GP-u koji je sam po sebi užasno opsežan?
Uglavnom, nemojte mi odgovoriti da idem na konzultacije jer sam bio i nije pomoglo. Uostalom, ovo su opće informacije koje mora imati svaki student jer spadaju u informacije ključne za polaganje ispita pa nije u redu da ih imaju samo oni kojima je pojedinačno rečeno što, kad i gdje. Pozdrav katedri s nadom da će odgovoriti, ili se barem međusobno dogovoriti oko literature i organizacije predmeta jer, što se tiče drugog dijela, vlada opći kaos dezinformacija.
francuskinja
16-05-2008, 22:01
ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva
kaj tu trebam reći sve?
da načelno anticipirano odricanje od nasljedstva ne proizvodi pravne učinke..odreci se od nasljedstva moze izjavom nakon otvaranja nasljedstva pa dod odnosenja prvostupanjske odluke
ipak potomak koji je sposoban raspolagati svojim pravima moze se ugovorom s pretkom unaprijed odreci onoga sto bi trebao po njegovoj smrti nasljediti..
jednako tako i bračni drug moze se anticipirano odreci nasljedstva ugovorom s bracnim drugom..
ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjerovljen od suca ili biti sastavljen u obliku javnobiljeznickog akta ili solemniziran po javnom biljezniku, takvo odricanje vrijedi i za nasljednike osim ako ih se izrijekom iskljuci i takva osoba ne moze nasljeiti niti kao nuzni nasljednik..
to je po meni to..
ak netko misli da treba jos dodat nek samo veli..
moje pitanje..
cula sam da zanju pitati koja dva ugovora uređuje ZN...?
Pa me zanima..sta bi tu bio odgovor...??
- ugovor o nasljedjivanju i buducem nasljedstvu ili zapisu
- ugovor o dozivotnom uzdrzavanju
samo da ti velim - upravo ta dva NE smiješ spomenuti
- prvi - jer ugovor nije osnova nasljeđivanja, pa je ugovor o nasljeđivanju ništetan
- drugi iz razloga koje je rekla Francuskinja; regulira ga ZOO
evo.
taj ovršni postupak rijetko pitaju (najviše Josipovićka i Gliha) ali ak ti se pojavi to pitanje onda baš nemaš sreće.
sukcesivno nasljeđivanje-kad nasljedno pravo pripada dvojici nasljednika,a jedan je prethodni, drugi potonji... znači, nasljedno pravo prethodnog nasljednika oročeno je ili uvjetovano ( usp.prethodno/potonje vl) - nastupom roka/ ispunjenjem uvjeta nasljedno pravo prelazi na potonjeg nasljednika..
tako nekako... :)
kod rei vindicatio- koje troškove vlasnik nadoknađuje poštenom,koje nepoštenom posjedniku i pod kojim uvjetima?papa štrumpf, ja mrzim reivindikaciju :smt011 :-D
Staviti u tablicu, nije komplicirano.
Troškovi: nužni, korisni, luksuzni.
Pošten - da, da, ne
Nepošten - da, ne, ne
primjeri za zajedničko vlasništvo?
-zajednička imovina bračnih drugova, zgodan institut koji ne postoji nakon novog Obiteljskog zakona '98, al je još uvijek zgodan za primjer :-D
-neke lude zadruge u naturalnoj privredi al bolje da se ne upuštaš objašnjavanje toga :lol:
-ostavina prije utvrđivanja nasljedničkih kvota (tj prije nego se nasljednici dogovore npr. kome idu 3 krave a kome 4 konja, tko 'oće krave a tko konje a tko neće ništa)
-kod ortakluka, zajednička imovina ortaka (postoje kombinacije s fondom/dobiti itd, ali to ćeš učiti kasnije)
-pričuva kod etažnog vlasništva
ma ovo prvo da znaš za primjer je ok
u stvarnom pravu za svaki institut ima na pocetku kao neki povjesni razvoj, jel pitaju to ili se moze onako ofrlje preskocit? :doubt:
a možda treba osnovne stvari znati, npr. da pravo građenja ima sličnosti sa rimskim superficiesom, ali ne vjerujem da je previše važno, pogotovo ona socijalistička uređenja
Načelo je uvedeno ZV-om, ali Belaj je rekao da se ono u praksi ne primjenjuje. Točno to. Kad sam spremala ispit sam gledala neke presude i mozganja na netu i to je bilo ono, wtf? :oops:
Praksa je uvela pojam izvanknjižnog vlasnika, pa većinu stvari rješavaju po toj logici i ne diraju ih previše praesumptio juris et de jure tvrdnje, kolko god da je netko pošten :smt005
Dobit ćeš kontaradiktorne tvrdnje jer ti sve rješavaju od slučaja do slučaja. Ako imaš neki konkretan slučaj, opiši točno o čemu se radi, ili odi na forum Legalisa (http://www.legalis.hr), tamo se Ane, Zex i ostala modovska ekipa poprilično trude a i za razliku od nas jadnika tu, svi imaju cca 10ak godina staža :-D
A što se ispita tiče... zaboravi sve upravo rečeno. I nemoj slučajno autorici Zemljišnjih knjiga ponoviti ovo, čista hereza :-D
Postoji i kazneno djelo rasne i druge diskriminacije, ali još uvijek nije donesena ozbiljna presuda po tom pitanju. Žišku? :smt002 Ima i bolja fora, kazneno djelo mučenja životinja. KZ donesen 98'. Sjedi Cvita na predavanju 5-6 godina kasnije i žalostan vrti glavom "Još uvijek ništa..." :smt005
Kolege molim vas pomoc, vezano za pitanje NACELA POVJERENJA U ZEMLJISNE KNJIGE, a vremenski pozicionirano u veljacu 2001. (tada je sklopljen kupoprodajni ugovor). Stoga uzmite u obzir upravo taj period - veljaca 2001.
Naime, razgovarao sam sa dva (relativno ugledna) odvjetnika (civilista), koji mi daju dvije potpuno razlicite informacije.
Prvi kaze, da u RH ne vrijedi nacelo povjerenja u zemljisne knjige. Da ce se navedno nacelo tek uvesti tijekom pregovora sa EU. Te da nije na snazi. Zapravo da je odgodeno.
Drugi odvjetnik, pak sasvim suprotno kaze da navedeno nacelo vrijedi, te da se temelji na Zakonu o vlasnistvu.
Kako su me potpuno zbunili, poduzeo sam i sam neka istrazivanja, kako zakona, tako i prakse.
Uglavnom, koliko sam ja shvatio, navedeno nacelo VRIJEDI po zakonu koji je bio na snazi 2001 (a jos uvijek i jest). A kao jedina iznimka navodi se DRUSTVENO VLASNISTVO (medutim, ovdje to nije slucaj).
Pitanje; jesam li ja u pravu??
Eto, pomozite, ako vam se da..a da vam se sigurno, jer sam vam kolega i u govnima sam! :smt009
asistent Hano nam je o tome prical... kao uvedeno je ali nije generalizirano vec je nekak sturo i nejasno uvedeno tak da ce se ono zapravo tek novim zakonom uvesti...
ej..moze netko tko je ovo polagao rec koliko oni inzistiraju na zaloznom pravu na pravu..i koliko tu treba ic u detalje...?
jako inzistiraju. svi. za detalje ti ne znam reći jer taj dio u knjizi nisam ni pogledala :-D
netko je super napisao prije, nije bitno iz čega učiš nego da naučiš, a založno je malo komplikovano po tom pitanju
zakon + skripta bi bili čisto dovoljni, jedino što je skripta malo zastarjela (nema nekih pojmova). druga opcija su ti predavanja (meni su te bilješke od kojih 30-ak str pradavanja bile dovoljne za cijelo založno)
probaj kombinirati sve skupa.
Inače nije gadno založno kad uđeš u štos... kao matematički problem s jednom nepoznanicom, uvijek imaš istu formulu i samo mijenjaš vrijednosti 8)
evo ovdje imate neke prezentacije iz gp2 (nasljedno i stvarno) iz osijeka
http://www.pravos.hr/gradjansko/gradj_2.htm
možda dobro dođe za ponovit neke stvari.. :smt002
koliko koštaju knjige stvarno 1 + stvarno 2 s popustom u skriptarnici? :?:
475 kn zajedno. Ako kupuješ odvojeno, mislim da je drugačija cijena.
Kod prof. Klarića njegovu knjigu treba znati doslovce napamet i to u takve detalje da čovjek ne povjeruje... :roll:
buduci da pita samo svoju knjigu, a ne jos i 1400 str Gavelle, to je potpuno razumljivo..
ja sam bila kod njega i nisam dobila takav dojam da pili po detaljima, profesor je jako korektan i pomaze studentima da razbiju tremu.
Kod prof. Klarića njegovu knjigu treba znati doslovce napamet i to u takve detalje da čovjek ne povjeruje... :roll:
A ostali kao ne pile po detaljima? Kod npr. Glihe se izvučeš s tri pametne rečenice ili što?
Dajte molim vas, čovjek pita jednako kao i svi.
A što se stvarnog prava tiče, podijeli 280 sa 1400, sve to pomnoži sa 100 i dobit ćeš postotak - pogledaj koliki je pa onda razmisli dal se radi o "detaljima"...
Opet imam pitanje, možda sam malo dosadna... ali nemogu pronaći odgovor u tim silnim stranicama... što je to đavolski dokaz?? gdje se to nalazi, ako me netko može usmjerit.... :? :?: tnx
to ti je kod zaštite prava vlasništva, reivindikacijske tužbe gdje teret dokaza leži na tužitelju (mora dokazat vlasništvo) , koji je btw. vlasnik neposjednik, a probatio diabolica se pojavljuje onda kad je vlasništvo stekao derivativno, a i njegov prednik je također izvedeno steko stvar pa mora dokazivat titulus, modus, vlasništvo prednika sve dok ne dođe do onog prednika koji je stvar stekao izvorno... ekstrimli komplikejtid
Nirnaeth Arnoediad
21-08-2008, 19:03
:? pa ne treba sve to učiti s istim intenzitetom :? Sa svim treba biti upoznat, normalno, ali drugi dio GP-a je strašno opsežan i nema teoretske šanse (osim ako to misliš učiti šest mjeseci) da sve savršeno dobro znaš. Po mom mišljenju, pametnije je više pažnje obratiti na založno i naučiti ga dobro, jer pomaže da se fiducija shvati iz jednog-dva čitanja :) Meni su osobno i GP1 i GP2 bili poprilično logični i stvarno su se neka poglavlja lakše učila kad ih se uspoređivalo s onima prije. Ali, dobro, možda ovisi o načinu učenja :)
Crystal_coke
03-09-2008, 17:22
Zaštita putem suda je uvijek pravilo, međutim postoje pretpostavke za zaštitu putem samopomoći, a to je da je pomoć nužna, tj. da bi putem suda mogla doći prekasno, da je opasnost od smetanja neposredna i da primjenjena sila nije veće jakosti, tj. da je primjerena okolnostima. Ti mozes uvijek iskoristit samopomoc, al se mora pazit da su ispunjene pretpostavke, jer u protivnom nadoknadjujes za stetu.
Sidney_7
11-09-2008, 00:46
Lijepo bih zamolio nekog ako zna da mi napiše koja se poglavlja iz stvarnog i nasljednog ( klarić ) te stvarnog i nasljednog ( gavella ) mogu sigurno eliminirat ili barem da ih profesori rijetko ispituju .
Gavella je ogromna i morala bi se nekako skratit :- ) , a ne može sve bit jednako važno .
Ne možeš ništa eliminirati, to ti je preveliki rizik. Sva poglavlja su ti bitna: služnosti, pravo vlasništva, posjed, založno, ništa nije izbacivo. Ali utjehe radi, u Gavelli se dosta toga ponavlja i na široko objašnjava, pa realno ima zapravo oko 400-500 strana. Npr. kod poglavlja zemljišnih knjiga se obrađuje upis u zemljišne knjige, a onda opet sve to isto kod izvedenog stjecanja vlasništva na nekretnini gdje je upis modus stjecanja.
Zastrašujuće izgleda, al nije tak strašno, kad ju naučiš :-D
A što se nasljednog tiče, tog stvarno nema puno, ne kužim kaj bi tu izbacivao/la?
P.S. mislim na Klaricevo nasljedno jer je to jos uvijek vazeca literatura (hvala Bogu).
preporučam da eliminiraš...hm...gavellu :lol:
ja to jednostavno nisam mogla učiti. samo sam uočila da ima neka nova skripta tu u skriptarnici glede založnog - to se mijenjalo dosta i kada bi sad počinjala opet učiti uzela bi Klarića i tu založno skriptu kaj se G-a tiče!
Hm.... moglo bi se samo po Klariću, ali bi se ipak trebalo informirati oko razlika.
Npr. 1. Klarić razlikuje stvarna prava na vlastitoj i tuđoj stvari, Gavella ima pravo vlasništva/ograničena stvarna prava pa daljnja podjela ograničenih...
2. Isto tako, kod Gavelle nema simboličke predaje i traditio longa manu, to je kod njega drugačije uređeno
3. Klarić ne obrađuje u detalje negatorsku tužbu kod imisija, ne obrađuje izlučni, opozicijski, adhezoni zahtjev, postupak određivanja/obnove međe.
4. Založno definitivno nije dovoljno iz Klarića jer na ispitu pitaju puno detaljnije.. to je sve kaj se mogu sada sjetiti.
Mislim, nisu neke lude razlike (osim založnog), ali treba ih biti svjestan ak se već ide na Klarića za sve profesore!
LeniTriZvjezdice
11-09-2008, 23:34
Ako ćete odgovarati kod bilo koga drugoga osim kod Klarića, Gavella je neophodna!!!
Ne pomaže ni kombinacija zakona i Klarićevog stvarnog.
Npr. profesori pitaju Presumpcije o posjedu. U Klariću se one spominju kroz vrste posjeda, ali nema posebnog poglavlja o tome.
Zatim, stjecanje vlasništva je različito. Klariću je dovoljno da kažete originarno i derivativno, a drugim profesorima morate spominjati one 4 osnove (pravni posao, zakon, nasljeđivanje, sudska odluka...).
U biti, u Gavelli nema ništa novo, ali profesor će vam postaviti takvo pitanje da utvrdi jeste li pročitali Gavellu.
Ako skonta da niste, bye bye, vidimo se na sljedećem roku!
To kako jest. Moj subjektivan stav je da je Gavella glupost protivna Bolognskom procesu i da je za opće razumijevanje stvarnog dovoljan Klarić i zakon. Ali eto, ja nisam predstojnik katedre. :-D
ne kužim kaj ne valja s stvr.pravima na vl.i tuđoj stvari? meni je to nekak lakše upiti - logično mi je da je vl.na svojoj stvari a ostale na tuđoj...nisam upućena u Gavellinu podjelu
To ti je zato sto je takva podjela prema ZV-u.
Na zalost, nasi profesori su sve redom teoreticari, koji poznaju sve moguce iznimke, zadivljuju nas svojom sposobnoscu da gradivo povecaju 3-4 puta, a ne napisu prakticki nista novog, i traze od nas isto takvo znanje, no upitno je kako bi se oni snasli u jednoj građanskoj parnici, tamo vani u stvarnome svijetu.... Gavella bi valjda pisao podneske od preko 100 strana pa bi mu ih stalno vraćali jer se nikome to ne bi dalo čitati :-D
U svakom slucaju, definitivno je bolesno da je stvarno, koje je po svojem opsegu manje od obveznog, razvučeno na toliko stranica. Sto ce li tek biti kada Gavella i društvo podare svoje umotvorevine na temu obveznog prava? Hvala bogu da je to iza mene jer imam feeling da ce to obvezno+opći dio imati oko 2.500 strana :-D
Hello!
2. Kada je ovršna isprava perfektna?
Pa imperfektna je ona koja jos nije ovrsna, kao ima neke nedostatke pa se ne moze izvrsit upis u zk, moze samo predbiljezba, pa se mora kasnije opravdat kada isprava postane ovrsna (perfektna). A tamo po pravilima kod upisa u zemljisne knjige pise da kad tabularna isprava nema sve pretpostavke da se onda predbiljezi u zk, a tabularna je isprava ona na temelju koje se neko knjizno pravo upisuje u zk.
Valjda bi onda perfekta isprava koja je postala ovrsna i moze se upisati u zk, a postaje perfektna kada su ispunjene sve pretpostavke za valjanost, kada je ona vjerodostojna.
mislim da je to to, ako nije, neka me netko ispravi tko zna :smt001
E a kak znas da si kod prof. Josipovic?
Sto se tice onih prerfektnih isprava, nesto si kontam bas, umjesto one filozofije sto sam napisala prije, moglo bi ukratko da je to takva ovrsna isprava koja je pogodna za ovrhu, znaci da ima sve elemente koje ovrsna isprava mora imati da bi bila vjerodostojna (pise u OZ koji su to elementi)...jednostavnije je tako nego objasnjavat preko tabularnih isprava (iako je i ovrsna javna tabularna koliko znam). Tak nekak
Imam jedno pitanje, ovak izgleda dosta trivijalno, al me Niksic zbunio na zadnjem roku pa vise nisam siguran jel sam dobro sve skuzio.
Radi se o zemljisnim knjigama i to o istinitosti, valjanosti i potpunosti upisa.
Ja sam shvatio da je upis istinit kada odgovara stvarnom stanju stvari, npr. kada je kao vlasnik upisana ona osoba koja stvarno i je vlasnik nekretnine.
Upis je valjan kada su prilikom upisa bile zadovoljene sve materijalne i postupovne pretpostavke, pa bi prema tome neistinit upis također bio nevaljan?
Upis je potpun kada su upisana sva prava i tereti koji postoje na nekoj nekretnini.
Znači, kada bi nekretnina bila opterećena npr. služnošću, a ona nije upisana u ZK, to bi onda bio nepotpun upis.
Jesam li ja to dobro shvatio? :?
LeniTriZvjezdice
17-09-2008, 15:21
Može li mi netko napisati koji su to oblici iznasljeđivanja?
Isključenje nužnog nasljednika i lišenje nužnog dijela u korist potomaka
ZN čl. 85. - čl.88.
hrvatska1hr
26-09-2008, 00:01
Dal mi može netko pojasnit ovu ''dvojaku odgovornost kod stvarnog tereta''?
fifislava
26-09-2008, 00:22
ja brijem ovak:(tko se ne slaze nek brzo ispravi,da me ne bi profesor morao ispravljat na ispitu 8) :lol: ):
sadasnji vlasnik odgovara stvarju-vrij.nekretnine,i osobno-cijelom svojom imovinom za trazbine koje su dospjele za vrijeme dok je on vlasnik,
a za trazbine koje su dospjele za vrijeme prijasnjeg vlasnika,on odgovara osobno,a sadasnji vl. stvarju-nekretninom,sto je i logicno,jer ovaj prijasnji vise nema tu nekretninu u vlasnistvu.
eh?
Meni se cini da je za obvezu davanja ili cinjenja stvarno odgovoran onaj tko je vlasnik nekretnine, a osobno onaj tko je bio vlasnik u vrijeme dospjeca te obveze iz stvarnog tereta. Ako se vlasnik promijenio u medjuvremenu, a potrazivanja nisu namirena. Ali moze se sve namirit od jednog samo, pa onda taj ima pravo regresa od ovog drugog. Mislim.
Imam jedno glupo pitanje (zapravo dva): kakvo vlasništvo poznaje Ustav i što znači da je vlasništvo socijalno vezano?? :?: :?: :?:
LeniTriZvjezdice
30-09-2008, 21:21
Ustav kaže privatno vlasništvo,a pod tim misli na individualno vlasništvo kao apsolutno pravo s maksimalnim skupom ovlaštenja u pogledu određene stvari i zaštitom prema svakom trećemu.
Opreka tom tipu vlasništva je društveno vlasništvo, koje je poznavao Ustav SFRJ, a danas ga, jasno, više nema. :D
Socijalnom vezanošću korigira se vlasništvo kao apsolutno pravo jer Ustav propisuje obvezu vlasnicima da pridonose (sori ako je formulacija kriva, smisao je isti) društvenom bogatstvu.
Iz socijalne vezanosti vlasništva i općih odredaba Ustava o mogućnosti ograničenja Ustavnih prava, proizlaze zakonska ograničenja prava vlasništva, poput zabrane zlouporabe prava, posebnog režima dobara od interesa za RH itd.
sic utere tuo ut alienum non laedas - iu slobodnom prijevodu: koristi svoji imovinu tako da ne steti pravima drugih, i to je po meni nesto sto se odnosi na to da je vlasnistvo socijalno vezano, iliti zdravo seljacki "ne budi dzubre" :-D
jel ima netko ideju za ono s biciklom? jel vlasnik moze traziti od lopova samo ili moze i od postenog treceg?
sic utere tuo ut alienum non laedas - iu slobodnom prijevodu: koristi svoji imovinu tako da ne steti pravima drugih, i to je po meni nesto sto se odnosi na to da je vlasnistvo socijalno vezano, iliti zdravo seljacki "ne budi dzubre" :-D
jel ima netko ideju za ono s biciklom? jel vlasnik moze traziti od lopova samo ili moze i od postenog treceg?
to je više opće pravilo, nije samo i strogo za imovinu vezano. dio famoznih Ulpijanovih pravnih zapovijesti, Honeste vivere, alterum non laedere, suum cuique tribuere
(inače omiljena misao Ace the face Stankovića kako je priznao u jednom intervjuu :smt044 :smt044 :smt044 )
A za ovo drugo, bicikla/bicikl/biciklo/koji već pravilni hrvatski naziv (zadnji put kad sam u Zg-u upotrijebljavala tu imenicu sam pobrala opasku "kako srpski zvučim" :smt005 :smt005 )
koliko se ja sjećam, moraju ga vratit svi. Pošteni il ne. Lopovi il ne.
To je negdje u posjedu super objašnjeno, čak sa sličnim primjerom. Ili vlasništvu, ne'am pojma. I nema šanse da sad kopam po ormaru :-D
pravac na sajt vidit ZV, Ctrl+F i traži stjecanje u dobroj vjeri od nevlasnika
:triplets: trijumvirat privatnog prava! :triplets: svi trijumvirati su propali, daj odi rađe provjeri taj bajk :-D
hvala (ja bih rekla bicikl, kao ogirinalni zg pomladak) nasla kod stjecanja vlasnistva cl. 118. ako ce nekog zanimat jos, i moze da, valjda vlasnickom tuzbom.
LeniTriZvjezdice
01-10-2008, 12:32
Ovisi o okolnostima.
Ako je sklopljen ugovor o kupoprodaji tuđe pokretne stvari, te ukoliko u vrijeme sklapanja ugovora i u vrijeme predaje bicikla u SAMOSTALNI posjed stjecatelju stjecatelj je postupao u dobroj vjeri (nije znao niti je mogao znati da je stvar tuđa), onda je on stekao pravo vlasništva na stvari od trenutka predaje bicikla u samostalni posjed i nekadašnji vlanik protiv njega ne može zathijevati povrat vlasničkom tužbom niti bilo kojom drugom tužbom.
Nekadašnji vlasnik u tom slučaju može jedino postaviti zahtjev za naknadu štete otuđivatelju bicikla.
No, ukoliko stjecatelj nije bio u dobroj vjeri lli nije stekao stvar u samostalan posjed ili oboje, u tom slučaju vlasnik ima pravo zahtijevati povrat reivindikacijom.
Kod nekretnina ovaj slučaj nije moguć jer se zahtijeva upis u ZK, a načelo povjerenja i izvanknjižnog vlasništva se još uvijek ne primjenjuju pa ne postoje pretpostavke za upis. Eto ga.
Da samo sto st. 4. cl 118. kaze da se st.1. ne primjenjuje ako je stvar vlasniku bila ukradena ili ju je izgubio ili zametnuo. Znaci da tko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na temelju naplatnog pravnog posla (kupoprodaja) ipak nece steci vlasnistvo ako je vlasniku stvar bila ukradena. Bar si to tak ja tumacim.
GP2 se sastoji od nasljednog i stvarnog, dakle trebalo bi biti do daljnjeg nasljedno iz Klarica, a stvarno iz Gavelle (dva sveska) osim onih koji idu kod Klarica oni valjda samo klarica uce, a od nekog datuma ce bit valjda i nasljedno iz nove knjige neke jel Gavella isto ili nije nemam pojma. To ce valjda znacit da se Klaric nece trebat uopce za gp2, al to su moje osobne spekulacije samo.
Javni biljeznik je povjerenik suda u ostavinskom postupku, sud povjerava vodjenje ostavinskog postupka jb, dostavlja mu smrtovnicu i ovaj provodi sve radnje koje je inace provodi sud. Ali ako se javi kakav spor o cinjenicama uputit ce stranke u parnicu. Tako nekako.
galofarin
18-11-2008, 20:56
Molim ako mi netko može pomoći i odgovoriti na ova pitanja:
-koje su "NOVE" ovlasti javnog bilježnika u ostavinskom postupku?
-kada je pravni položaj nasljednika jedinstven, a kada razdvojen?
-koje ugovore propisuje ZN?
Hvala unaprijed...
ZN - Ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva i Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za zivota
A za ovo s JB mislim da on vodi ostavinski postupak umjesto suda kad povjerenik suda, sud mu uputi, mislim da je nesto kao to prije bila iznimka a sad kao pravilo, no ako se pojavi neki spor onda ih uputi u parnicu.
copy/paste:
Razdvojen polozaj nasljednika je u 4 slučaja: a) separatio bonorum, b) privremeni nasljednik (nasljednik kome je nasljedno pravo ograničeno rokom ili uvjetom) , c) izvršitelj oporuke, d) skrbnik ostavine
Cherry Darling
17-01-2009, 18:16
zasto posjed ne ulazi u imovinu? :scratch: :smt087
imovina - skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem
posjed - faktično stanje zaštićeno pravom - nije pravo iako mu pravni poredak pruža zaštitu
morenita
25-01-2009, 16:44
hey spy! zahvaljujem na odgovoru!
da se ljudi ne prepadnu...to pitam radi jedne situacije iz zivota! :)
naime, određena osoba je dobila parcelu preko darovanja, ali pise da je upisana samo u posjedovnicu, dok su u vlastovnici neki drugi ljudi koji nemaju veze s njima!
pa je ta osoba trazila od mene savjet kako da se upise u vlastovnicu! meni je isto to sve malo cudno! :?:
Starfish
25-01-2009, 16:48
Možda pričaš o posjedovnom listu, njega izdaje katastar? :?
ovo sto sam napisala sam mislila na onaj A-list zk uloska, mislim da ga zovu i popisni list?
Znam da se mozes upisat samo protiv knjiznog prednika, a to je ona osoba kojoj ogranicavas ili ukidas pravo svojim upisom i to samo ako ta osoba pristane na to (clausula intabulandi - izricit pristanak knjiznog prednika). E sad ako prednik nije upisan kao vlasnik, moze se ako se dokaze neprekinut niz stjecanja ispravama, bez da se ti svi izmedju upisuju. Mozda je upisan netko tko je davno prije bio vlasnik, pa se ovi nisu upisali, tko zna kaj.
A ovo s drugim ljudima i posjedovnicom...pojma nemam.
Mene trenutno muci plomba koja je stavljena po sluzbenoj duznosti radi nekog ispravka kucnog broja a u gruntovnici kazu kontaktiraj neku "ime i prezime" za koju nitko nikad nije cuo...a inace papiri su cisti. Nista jasno. Da bi lik rekao ma to vam je zato sto 90-tih nije bilo obrazovanog kadra za sredjivanje zk, pa su nesto fulali. Meni i dalje nejasno, al ajde.
Tony Montana
25-01-2009, 19:00
hey spy! zahvaljujem na odgovoru!
da se ljudi ne prepadnu...to pitam radi jedne situacije iz zivota! :)
naime, određena osoba je dobila parcelu preko darovanja, ali pise da je upisana samo u posjedovnicu, dok su u vlastovnici neki drugi ljudi koji nemaju veze s njima!
pa je ta osoba trazila od mene savjet kako da se upise u vlastovnicu! meni je isto to sve malo cudno! :?:
Uff..ovo mi uopće ne miriše na dobro ako se pod posjedovnicom misli na izvadak iz katastra, a pod vlastovnicom izvadak iz gruntovnice. Gruntovnica je mjerodavna za pravo vlasništva i po načelu povjerenja u zemljišne knjige vlasnici su oni koji su upisani u zemljišnim knjigama, odnosno u gruntovnici. E sad..ako se u tvom slučaju radi o različitim osobama na jednom i drugom listu postoji velika vjerojatnost za nastanak problema...zato bi moj savjet bio da se prvo sredi vlastovnica kako se god zna i umije. Recimo na temelju priloženog kupoprodajnog ugovora kojim je darovatelj prije samog čina darovanja kupio nekretninu, a možda nije prenio pravo vlasništva na sebe...u tom slučaju ima pravo tražiti od prodavatelja potpis koji ce ovjerovit kod javnog biljeznika....ili pak može biti situacija da je darovatelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini pa se ima pravo upisat kao vlasnik...u svakom slučaju, vlasnički list treba riješit što prije da ne bi bilo evinciranja.
Moj primjer iz prakse je bio vrlo sličan, u mom slučaju je uz to postojala čak i različita kvadratura iste čestice u katastru i gruntovnici. Iz prakse sam saznala da je to nerijetka pojava kod nas.
Stvar se rješava relativno lagano, sklopiš jedan kupoprodajni ugovor sa gruntovnim vlasnicima, bitno je da svi budu navedeni i potpisani u jednom ugovoru, a posebno kupoprodajni s osobom/osobama na koju glasi posjedovni list. To ti se provede onda u katastru i u gruntovnici i dobiješ sve 1/1 na svoje ime. Naravno ako svi potpišu koji su navedeni u knjigama i ako daju tabularnu izjavu da nemaju više nikakvih potraživanja.
Ako čestica pak nije iste kvadrature u gruntovnici i katastru isto je jednostavan postupak, ovlašteni geodet mora napraviti parcelacijski elaborat, koji se također onda nosi u katastar a onda se prosljeđuje isti upis u gruntovnicu radi usklađivanja veličine zemljišne čestice.
Tko mi molim vas moze razjasnit ovo:
Zalozno pravo se osniva temeljem: pravnog posla (dobrovoljno), sudske odluke (nedobrovoljno), zakona (zakonsko).
I onda opet ima kao sudsko dobrovoljno? Zasto onda ne kaze da je dobrovoljno temeljem pravnog posla ili sudske odluke?
Hvala
ma u biti sta kao sporazum pred sudom je pravni posao pa je dobrovoljno, ali s obzirom da je pred sudom je kao sudsko?
Tko mi molim vas moze razjasnit ovo:
Zalozno pravo se osniva temeljem: pravnog posla (dobrovoljno), sudske odluke (nedobrovoljno), zakona (zakonsko).
I onda opet ima kao sudsko dobrovoljno? Zasto onda ne kaze da je dobrovoljno temeljem pravnog posla ili sudske odluke?
Hvala
ma u biti sta kao sporazum pred sudom je pravni posao pa je dobrovoljno, ali s obzirom da je pred sudom je kao sudsko?
Zto jer se pravni posao može skolpiti i pred sudom u obliku sudskog zapisnika(neko osigura tražbinu založnim pravom pred sudom u formi sudskog zapisnika i bla bla) . Onda se to smatra zalogom koji se temelji na sudskoj osluci ali u ovom slučaju se ne radi o prislinoj odluci suda nego o dobrovoljnom pravnom poslu( pa je to dobrovoljni sudski zalog)- tako sam ja to nekako svatila :? Kriterij u ZV-u kod podjele vrsta založnoog prava je osnova stjecanja( znači ugovor sudska odluka i zakon) , a ne način stjecanja( zato valjda ne piše u podjeli tako kako si napisao/la.)
Koje ugovore uređuje ZN ?
Kakav je to ugovor o ustupu nasljedničkog dijela prije diobe??? Je li mi može to netko objasniti ukratko, please!
Hvala....
ZN uređuje ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva, ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života, te ugovor o ustupu nasljednog dijela prije diobe - ugovor kojim svaki nasljednik može prenijeti svoj dio isključivo na sunasljednika, ipak dopušteno je i na osobu koja nije nije nasljednik i tada ugovor nasljednika obvezuje da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovaratelju.
Mislim da je razlika u tome što se u prvom slučaju radi o pravu raspolaganja nasljednika - zajedničara jer se nasljednička zajednica ravna po pravilima zajedničkog vlasništva a prema ZV-u zajednički vlasnik može svoj udio prenijeti pravnim poslom inter vivos jedino na drugog zajedničara (58/1 ZV), dok u drugom slučaju suugovaratelj ima obveznopravni zahtjev na predaju tog dijela nakon što dođe do diobe zajednice, s tim ugovorni prijenos pretpostavlja postojanje pravomoćne sudske odluke kojom je utvrđen nasljedni dio, a još nije došlo do diobe nasljedničke zajednice.
Daysleeper
08-02-2009, 13:08
npr.onu neku presumpciju prava građenja il tak nekaj (baretić);
ja to ne znam :smt009
koji je to vrag? jel itko zna
Starfish
08-02-2009, 14:20
daysleeper!!!! jeeeej!!! :smt038
Kaj to nije ono da se pravo građenja smatra zemljištem, kad su u pitanju objekti izgrađeni na zemljištu opterećenom tim pravom. Al to nije presumpcija baš. Il je fikcija. Ne znam više, prošlo je više od godinu dana. :-D Možda je netko krivo zapamtio pitanje. :?
ZV, čl. 280, st 3.
Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište.
Ne znam šta bi drugo moglo bit... :?
Mislim da je to-to, odnosno da se pravo građenja smatra zemljištem-nekretninom. Stvarno pravo uređuje odnose u koje ljudi stupaju povodom stvari i onoga što je po zakonu sa stvarima izjednačeno, a po zakonu je pravo građenja izjednačeno s nekretninom. Budući da se "smatra" nekretninom, pretpostavljam da bi trebala bit presumpcija, za razliku od fikcije koja se "uzima" tj. uzima se da postoji nešto što ne postoji.
Starfish
08-02-2009, 15:34
za razliku od fikcije koja se "uzima" tj. uzima se da postoji nešto što ne postoji.
A, kao, nekretnina izgrađena na pravu postoji... :smt005 :smt005 :smt005
Nećemo sad o tome, al meni ta razlika neoborive presumpcije i fikcije nikad nije bila previše jasna... :mrgreen:
daleko od toga da je meni jasno :-D
samo predmnijevam da bi to možda mogao bit odgovor, možda :smt002
unknown_heroine
08-02-2009, 17:09
za razliku od fikcije koja se "uzima" tj. uzima se da postoji nešto što ne postoji.
A, kao, nekretnina izgrađena na pravu postoji... :smt005 :smt005 :smt005
Nećemo sad o tome, al meni ta razlika neoborive presumpcije i fikcije nikad nije bila previše jasna... :smt005
sori kaj sam unijela pomutnju u redove studenata koji spremaju GP:)) to je zbog mojeg slabog sjećanja na stvarno pravi, pa ništa ne mogu kak spada objasniti...
a INAČE, starfish, i ostali ak ste za možete otić na konzultacije kod svo četvoro ispitivača, ili petoro kolko ih je već,
i napraviti analizu njihovih odgovora na pitanje o neoborivoj presumpciji i fikciji; ja sam bila kod dvoje i dali su mi različite odgovore!! tj.za jednu stvar sam ih pitala zakaj je to neoboriva p. a ne fikcija, i jedna osoba je rekla da bi po njenom trebalo i to biti fikcija, a druga osoba mi je objasnila zašto je to fikcija - mislim da se radilo o poznavanju stanja u z.knjigama; u odnosu na poznavanje zakonskih propisa; mislim da je jedno presumpcija a jedno fikcija - nisam sigurna al znam da me to dugo mučilo i kad mi je dvoje prof.dalo različit odgovor, onda mi je sve bilo jasno...
Hell's Angel
08-02-2009, 17:55
mislim da je stvar u tome što kod praesumptio iuris et de iure može, ali ne mora biti tako (ali se uzima kao da je), dok se kod fikcije ZNA da nije tako (ali se uzima kao da je). prema tome, čini mi se da je razlika fikcije i presumpcije iedi ne u rezultatu (učinku), nego u odnosu stvarnog stanja i onoga što mi uzimamo da je stvarno stanje.
Starfish
08-02-2009, 18:03
Mda. 8)
Znači - stvarno je moguće je da svi poznaju stanje svake nekretnine u ZK (neoboriva predmnijeva), al je nemoguće da svi poznaju sadržaj pravnih propisa (fikcija).
Meni to baš i nije logično.
Daysleeper
08-02-2009, 18:15
Kaj to nije ono da se pravo građenja smatra zemljištem, kad su u pitanju objekti izgrađeni na zemljištu opterećenom tim pravom.
al zapravo tu nema nikakve presumpcije jer je pravo građenja zakonom proglašeno za nekretninu (čemu nešto presumirat ako zakon proglašava?) :smt017
e, a ovo sa zk i propisima ni meni nikad nije bilo jasno.
Tony Montana
08-02-2009, 18:34
Mda. 8)
Znači - stvarno je moguće je da svi poznaju stanje svake nekretnine u ZK (neoboriva predmnijeva), al je nemoguće da svi poznaju sadržaj pravnih propisa (fikcija).
Meni to baš i nije logično.
Fikcija je kad nešto sigurno ne postoji i nije istina, a mi uzimamo da je istina, dok je neob.pred. ono što je vrlo vjerojatno i točno u stvarnosti pa se još zakonski neoborivo presumira. A sad..s obzirom da za oboje odlučuje zakonodavac, ove nelogičnosti idu njemu na dušu. :) Jednostavno je njemu ovo bilo logičnije u trenutku kad je propisivao i tako trebamo prihvatiti. :)
Starfish
08-02-2009, 18:49
bome se lijepo i diplomatski izražavaš :-D
nije nelogično nego je KRIVO
KRIVO KRIVO KRIVO KRIVO!!!!!!!!!
GLUPO I KRIVO...
:-D
Mislim da je pravo gradjenja fikcija, a ne predmnijeva. Ne znam kak ste sad dosli na to, nisam citala sve...i jedno i drugo je propisano zakonu, samo za fikciju je ono "uzima se", a za predmnijevu "smatra se"...Kao fikcija je ono za sto se zna da se nije dogodilo i da se nikad niti nece dogoditi, recimo nasciturus se niti nece roditi ziv 6 mj prije nego sto je termin, a caca mu je umro, recimo. Ako se vec rodi rodit ce se kasnije, a ne onda kad se uzima da je vec bio ziv rodjen (fingira). Isto tak se zna da pravo gradjenja ne "lebdi" iznad zemljista skupa sa zgradom, nego su temelji zgrade ukopani u zemlljiste, pa se opet uzima da je pravo to odvojeno (i zgrada) i da kao "lebde", neke folije se spominju tamo, valjda umotano u nevidljivu foliju, radi lakseg docaravanja. Tako nekako.
unknown_heroine
08-02-2009, 20:00
da, da, to sve stoji, ali mi (sf i ja i još mnogo studenata) se ne možemo složiti s postavkom da je poznavanje stanja u zk neoboriva p., a poznavanje zakonskih propisa fikcija .. ipak mi je nešto ostalo...
Svrha je po meni razlog.
Kod neoborive presumpcije zk stanja svrha je zastita prometa nekretninama, a ti odes pa za tebe nije bitno stanje zk komplet nego nesto odredjeno, odes pa vidis. Pa se smatra da si otisao i provjerio to sto si trebao jer bi bilo krajnje neodgovorno da si platio stan a nisi otisao vidjet tko je knjizni prednik. Nije da ti svaki dan treba poznavanje stanja zk. Pa se smatra da taj jedan put otidjes.
A kod poznavanja propisa se zna da ti ne znas i nikad neces niti znat apsolutno sve propise, a po potrebi bi onda za svaki klinac trebao rostat po NN, a to nitko ne ocekuje od tebe da radis, ali kad se ne bi fingiralo da to radis, onda bi svatko mogao reci "je, pa kaj ste me sad tu globili, pa ja to nisam znal". E a ovak nemres to rec.
:-D A mozda i nije tako.
Tony Montana
08-02-2009, 20:17
Kolega Spy, slažem se u potpunosti, baš sam krenuo nešto slično pisat, al eto sve ste lijepo izložili. :D Sf, moraš ovo prihvatiti :-D
Starfish
08-02-2009, 20:53
Nope! :lol:
Svrha je po meni razlog.
Kod neoborive presumpcije zk stanja svrha je zastita prometa nekretninama, a ti odes pa za tebe nije bitno stanje zk komplet nego nesto odredjeno, odes pa vidis. Pa se smatra da si otisao i provjerio to sto si trebao jer bi bilo krajnje neodgovorno da si platio stan a nisi otisao vidjet tko je knjizni prednik. Nije da ti svaki dan treba poznavanje stanja zk. Pa se smatra da taj jedan put otidjes.
A kod poznavanja propisa se zna da ti ne znas i nikad neces niti znat apsolutno sve propise, a po potrebi bi onda za svaki klinac trebao rostat po NN, a to nitko ne ocekuje od tebe da radis, ali kad se ne bi fingiralo da to radis, onda bi svatko mogao reci "je, pa kaj ste me sad tu globili, pa ja to nisam znal". E a ovak nemres to rec.
A mozda i nije tako.
KolegICA spy! ;)
Meni je isto krajnje neodgovorno kupovat stan i ne proučit odredbe o tome u ZV-u i Zakon o ZK i još par propisa. I nije da trebaš svaki dan listat NN, nego se moraš u konkretnom trenutku upoznat s konkretnim propisima. It can be done! :-D
Teorija nije loša, al ne vidim zašto misliš da se neoboriva predmnijeva o ZK stanju odnosi na konkretnu nekretninu, dok se fikcija o poznavanju propisa odnosi na sve propise ikad.
Ja to gledam tako da se općenito to odnosi na sva ZK stanja i sve propise, a u konkretnom slučaju na konkretne nekretnine i konkretne propise.
Meni je to potpuno ista stvar. I jedno je drugo faktično dostupno svima (gruntovnica/NN) i ne vidim zašto te dvije stvari nemaju isti status. :?
meni je ova vasa rasprava zanimljiva. jesam li ja normalan?
daysleeper!!!! jeeeej!!! :smt038
Kaj to nije ono da se pravo građenja smatra zemljištem, kad su u pitanju objekti izgrađeni na zemljištu opterećenom tim pravom. Al to nije presumpcija baš. Il je fikcija. Ne znam više, prošlo je više od godinu dana. :-D Možda je netko krivo zapamtio pitanje. :?
ZV, čl. 280, st 3.
Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište.
Hihihi, eksli, stavak prije toga ga proglasava "nekretninom", dakle "umjetnim zemljistem" cak i ako nema nikakvih zgrada around. :-D (ako ni prije njegovog osnivanja nije bilo zgrade koja bi mu osnivanjem pripala, ili ako ovlastenik jos nije izgradio zgradu ili je, ali je srusena). Tek kad samo pravo proglasis nekretninom (zemljistem), sve sto mu dodajes kasnije/ranije (zgrada) postaje s njim neraskidivo vezano, i pripada pod pojam nekretnine (tvoj clanak). :-D
Glede samog pitanja - netko ga je krivo prepisao, to se cesto dogada sa pitanjima ;)
Ovo nije presumpcija, nego fikcija.
Ako cemo bas ceprkat po gradivu pa trazit neku presumpciju te lekcije, ona bi se eventualno javila kod nacina stjecanja prava gradenja, kod stjecanja zakonom - nacin je stjecanje povjerenjem u zemljisne knjige, pa se onda mozemo gadat presumpcijama kod zemljisnih knjiga. Ali sumnjam da bi se na to ciljalo samo pitanjem "presumpcija kod prava gradenja". Odnosno, posto je navedeno kao Bareticevo pitanje, dajem svoju lijevu ruku da ga on ne bi postavio da cilja na ovaj zadnji odgovor, a-a. Ima on puno kvalitetnijih koje mozak vezu u cvor, ovo nije jedno od njih.
I da, i meni je rasprava super.
mislim da je stvar u tome što kod praesumptio iuris et de iure može, ali ne mora biti tako (ali se uzima kao da je), dok se kod fikcije ZNA da nije tako (ali se uzima kao da je). prema tome, čini mi se da je razlika fikcije i presumpcije iedi ne u rezultatu (učinku), nego u odnosu stvarnog stanja i onoga što mi uzimamo da je stvarno stanje.
Mda. 8)
Znači - stvarno je moguće je da svi poznaju stanje svake nekretnine u ZK (neoboriva predmnijeva), al je nemoguće da svi poznaju sadržaj pravnih propisa (fikcija).
Meni to baš i nije logično.
Ne, kod fikcije nije bitno jel svi znaju sadrzaj propisa, nego mi znamo da PRAVO koje je apstraktna izmisljotina ludih rimljana nemre bit nekretnina samo po sebi, osim ako ga takvim ne proglasimo. Kao, pojmovno je no way, pa se TO zove fikcija, a ne citanje o tome :-D
Mmmm, otkud nam/vam uopče da je poznavanje sadržaja propisa fikcija? :?
Di to piše? :?
OK, uspjeli ste mene i SF uvest u raspravu na MSNu iako se obje slazemo oko ovoga, tak da ne znam tko vam je prodao opce da je poznavanje propisa fikcija :-D
Elem, da zakljucimo - neoborive presumpcije su one koje zakon propisuje & pritom ne dopusta protudokaz za njih, jelte. Knjiga sam vam daje primjer za to - poznavanje stanja zemljisnih knjiga i poznavanje prava.
Ako cemo i logicki, nemoguce je da poznavanje prava bude fikcija, zato jer je to pojmovno moguce - npr. recimo ako nas ima 15 u drzavi/ ako nas ima vise i to ucimo svaki razred skolovanja, svaki sat, svaku minutu/ ako smo svi diplomirani pravnici. Dakle, nije vjerojatno, ali je u stvarnosti moguce.
Fikcija sama po sebi nije moguca osim ako se takvom ne proglasi, dakle ako se mi ne dogovorimo da nesto smatramo na odredeni nacin, jer ZNAMO da inace stanje nije takvo kakvim ga mi proglasavamo. Gore naveden primjer fikcije je proglasavanje prava gradenja nekretninom. Tako smo se dogovorili, da nesto sto samo po sebi materijalno nije posebna nekretnina, takvim proglasimo (zakonom, upisemo u ZK). Jednom kad smo to proglasili takvim zakonom, poznavanje tih istih odredbi zakona (o tome) nije vise fikcija, nego kao i glede svih drugih propisa, neoboriva presumpcija. Dakle, Hell's Angel je imala pravo, u meduvremenu je doslo do sumova u komunikacijskim kanalima. :-D
There, valjda se nisam previse zapetljala. :-D
unknown_heroine
09-02-2009, 11:10
SF, poznavanje propisa fikcija; strana 31. Klarić;
unknown_heroine
09-02-2009, 11:12
Meni je to potpuno ista stvar. I jedno je drugo faktično dostupno svima (gruntovnica/NN) i ne vidim zašto te dvije stvari nemaju isti status. :?
tak misli i prof.Josipović :lol:
Starfish
09-02-2009, 19:28
SF, poznavanje propisa fikcija; strana 31. Klarić;
:shock:
Klarić mi je kod leni, mislim da ga je već i stekla dosjelošću, pa nemam komentar! :-D :?
BaF?!?
malimrav85
09-02-2009, 20:01
Vi ste pukli...
Taman upalih ovo da napisem da je gospon Klaric napisao da je fikcija, doduse nije se pozvao na nikakav zakon, ali je napisao, al vidim da ste me pretekli :-D
Tatjane nema sad na faksu, pa se ne racuna :smt002
kod zaštićene najamnine - zašto ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade!? šta ne bi trebalo pisati da ne smije biti VIŠA, kog se tu onda štiti najmodavca il najmoprimca? očito najmoprimca, al ne kužim :?
Moguće da je tipfeler. Ne bi bio prvi. Tipa, kod fikcije ispunjenja uvjeta piše "smatra se", a ne "uzima se" dok u ZOO-u piše pravilni "uzima se".
nije!!! piše u zakonu! sve smo provjerili! :smt005
dal to znači da može bit tolko niska, al ne smije bit niža od TOGA!?
kod zaštićene najamnine - zašto ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade!? šta ne bi trebalo pisati da ne smije biti VIŠA, kog se tu onda štiti najmodavca il najmoprimca? očito najmoprimca, al ne kužim :?
Erm ne kuzim bas najbolje tvoje pitanje, pa mozda laprdam, al mi zvoni da je redovito odrzavanje samo jedan od okvira formiranja te najamnine, i to taj donji.
Zasticena najamnina se odreduje prema mjerilima koje odredi Vlada, a to su tipa kolki je stan, kolko je opremljen, u kakvom je stanju, s kolko love opce raspolaze najmoprimac i njegova obitelj i tako to. U tom smislu se odredena kategorija ljudi kao najmoprimaca stiti (plus sto je vlasnik stana eksli duzan sklopiti ugovor o najmu), ali da nema neke donje granice, mogla bi se dogodit situacija da najamninu placa 1 kunu jer je ful siromasan a stan je kaos.
Jel to to? :-D
Tony Montana
21-02-2009, 18:11
kod zaštićene najamnine - zašto ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade!? šta ne bi trebalo pisati da ne smije biti VIŠA, kog se tu onda štiti najmodavca il najmoprimca? očito najmoprimca, al ne kužim :?
Ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade iz razloga da ne bude u potpunosti nepogodna situacija za najmodavca koji bi onda doslovce morao skrbiti za zašt. najmprimca, odnosno da i najmoprimac iako je zaštićen ipak odgovara za određeni minimum, a to su u ovom slučaju troškovi održavanja zgrade.
Ona može biti ugovorena više, ali s druge strane ipak postoji neki minimum da ne bude baš besplatna, jer se tad nebi radilo o najamnini, nego ''posudbi'' ili darovanju.
1. kako se primjenjuje jamstvena funkcija imovine?
2. Što ulazi u imovinu , ašto u ostavinu?
3. kako se zove odgovornost kad osoba odgovara cijelom svojom imovinom?
4. Zašto posjed ne ulazi u imovinu?
1. Ne kužim pitanje, valjda se tu radi o tome da se vjerovnik može namiriti iz dužnikove imovine, tojest da on jamči za ispunjenje svojom imovinom. :?
2. Nemam pojma, u imovinu ulaze subjektivna imovinska prava. Za ostavinu nemam blage.
3. Tu valjda misliš na obveze s ograničenom odgovornošću, podvrsta nepotpunih obveza. Tu imaš kao kvantitativno ograničenu odgovornost gdje dužnik odgovara cijelom svojom imovinom ali do određenog iznosa.
BTW, otkud ti ta pitanja? Onak, jedan dio je totalno opskuran. :lol:
3. kako se zove odgovornost kad osoba odgovara cijelom svojom imovinom?
3. Tu valjda misliš na obveze s ograničenom odgovornošću, podvrsta nepotpunih obveza. Tu imaš kao kvantitativno ograničenu odgovornost gdje dužnik odgovara cijelom svojom imovinom ali do određenog iznosa.
LOL Đ, daj procitaj opet pa mi objasni kako. :lol:
Ako osoba odgovara cijelom svojom imovinom, onda to ziher nije ogranicena odgovornost. :-D To se zove osobna i javlja se kod potpunih obaveza.
Ona koja se javlja kod nepotpunih je karakteristicna po tome da duznik i dalje odgovara osobno, ali mu je odgovornost determinirana nekom stvari ili iznosom konkretne visine. Ta je stvarna u uzem smislu iliti ogranicena, i o tome ti pricas (autor pitanja, however... not so much :-D ).
Treca je stvarnopravna, al to je iz gp2. ;)
@ Baf: prepisao sam iz Klarića to što sam napisao. :smt116 Str 386, vrh stranice. Shvaćaš, nije to ko onaj primjer kad su vjerovnici zatražili separatio bonorum pa onda nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo tom ostavinom ili kak već. Tu mu se uzima sve u obzir, cjelokupna odgovornost ali odgovara do visine nekog iznosa. :? Nisam znao da to ekšli ima neki naziv. :lol:
ima ima, to je jedna od tri varijante ogranicene, a ako nije ogranicena onda je potpuna, a ako je potpuna onda je osobna, a stvarnopravno moze biti pojacana npr. osnivanjem zaloznog prava na odredjenoj stvari da bi se mogao namiriti i iz vrijednosti zaloga, pa cak i ako zalog bude u necijem tudjem vlasnistvu kasnije u vrijeme kad bi se vjerovnik iz njega namirivao, to valjda mora biti jel i publicirano, da se ne zajebe tog nekog (po dospjecu, ako trazbina nije ispunjena)...i bitno je da osobna odgovornost moze prestati zastarom, a stvarnopravna odgovornost ne moze, jednom tu - uvijek tu, dok ne keshirash to sto si žandu :-D ako ne, zalog na bubanj. Mislit, MISLIT! :smt005
naravno i ova ogranicena je osobna :-D sam sto imaju svoj naziv kao.
eee cek, cek, ima i amortizacija hipoteke hehe jel to zastara stvarnopravne odgovornosti, ha? a? aa?? AA??
@ Baf: prepisao sam iz Klarića to što sam napisao. :smt116 Str 386, vrh stranice. Shvaćaš, nije to ko onaj primjer kad su vjerovnici zatražili separatio bonorum pa onda nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo tom ostavinom ili kak već. Tu mu se uzima sve u obzir, cjelokupna odgovornost ali odgovara do visine nekog iznosa. :? Nisam znao da to ekšli ima neki naziv. :lol:
Klarica sam zadnji put otvorila jako davno, tako da ne znam tocnu formulaciju toga sto navodis. Moguce je da krivo,ali iz mog iskustva vjerojatnije je da si krivo polovio. ;)
Vidi -
Osobna odgovornost = odgovornost duznika cijelokupnom svojom imovinom.
Stvarna odgovornost (u uzem smislu) = duznikova odgovornost svojom imovinom, ali na nacin da je ona odredena nekom stvarju ili entitetom iz nje, ili konkretnom visinom iznosa.
U ovom tvom primjeru, sama cinjenica da (nakon nasljedivanja) za ostaviteljeve dugove odgovara SAMO do visine iznosa naslijedenoga, je primjer ogranicenosti njegove odgovornosti. Ogranicena odgovornost je takoder osobna (u smislu da tereti duznika, ne u smislu gornjeg naziva prve vrste odgovornosti - ovo mozda malo buni?), samo je determinirana, pa se ne prostire se na bukvalno sve sta ti imas. U ovom primjeru je na pocetku odredena visinom - zato nasljednik odgovara do visine naslijedene imovine.
Da to nije tako, dogodilo bi se da netko nasljedi dugove do grla i da ga se dovede u nepovoljniji polozaj nego da nije nista naslijedio, a to nece ici. :-D
Ako vjerovnici zatraze separatio bonorum, opet se radi o ogranicenoj odgovornosti samo je ona sad odredena konkretnom stvari/skupinom stvari/imovinom koja se izdvojila. To se radi iz logicnih razloga, ali ne mijenja vrstu odgovornosti, samo utjece na mogucnost naplate trazbina. ;)
vjerojatnije je da si krivo polovio. ;)
Ne kužiš. Kažem ti, ja sam mislio da je pitanje krivo prepisano i zaključio da se radi o kvantitativno ograničenoj odgovornosti(a ne ovo što spominješ), što je podvrsta nepotpune obveze. I nema šanse da sam krivo shvatio pošto sam PREPISAO kak piše u Klariću. :-D
A? :smt104
Covjek pita sta je osobna odgovornost, ti mu das definiciju stvarne.
Ja ti velim da si dao krivu definiciju, ti kazes da Klaric tako tvrdi.
Ja ti objasnim da to tvrdi za nesto drugo, ti me tjeras na suicid.
Drago mi je da smo se sreli. :-D :-D
unknown_heroine
12-04-2009, 18:30
Zašto nikad ne dolazi do nasljeđivanja u 4. nasljednom redu? Thanks.
otkud ti to? kolko se ja sjećam to su prabake i pradjedovi...
a valjda je rijetko u praksi jer kad bi oni naslijedili svi ostali bi trebali poumirat a to je fakat puno osoba.... :-k valljda :?
unknown_heroine
12-04-2009, 18:38
kod izračunavanja nužnog dijela ........... piše da se do vrijednost darovane stvari u novcu dolazi tako da se uzima njezina vrijednost u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema stanju u kakvom je bila u vrijeme darovanja.
kaj to znači ? :-D
hm. MOŽDA, AL samo možda bi to bilo ovak;
dakle, pokloniš nekom USB stik sa 1 GB koji je prije pet godina kad si ga darovala koštao npr.200kn , a sad, s obzirom da vrijednost pada i korišten je (iako se usb korištenjem ne uništava, al recimo da je zmazan, ogreben i tak to) i sad uostalom kupiš 1GB za 80 kn, onda možda ta razlika od tih 120kn. to prema bi zapravo trebalo značiti u usporedbi, ako sam ja dobro shvatila. možda... :? ma znat će SF ziher 8) ;)
Starfish
12-04-2009, 19:28
X daruje glanc novi USB koji vrijedi 200 kn.
X umire, USB više nije glanc novi. Isti takav glanc novi USB sad dođe 80 kn.
Vrijednost darovane stvari dobit ćemo tako da uzmemo u obzir stanje stvari u trenutku darovanja ("glanc novo" :-D ) i pogledamo kolko takav glanc novi USB dođe u trenutku smrti - tadaaaa - dobivmo sumu od 80 kn.
Shodno tome, ne uzimamo npr. vrijednost stvari u trenutku darovanja (200 kn), a ni faktičnu vrijednost stvari u trenutku smrti (recimo da je USB izgubio na vrijednosti jedno 25%, pa bi u trenutku smrti vrijedio 60kn)...
;)
Zašto nikad ne dolazi do nasljeđivanja u 4. nasljednom redu? Thanks.
To pitanje i takav odgovor je i mene mučio ( jer si ga vidjela pretpostavljam na onoj listi pitanja !) , ali pitanje i odgovor nisu precizni ... zato djeluju zbunjujuće ...
Naime riječ je o načelu reprezentacije po kojem nasljeđuju isključivo potomci.....,
a u 4. nasljednom redu nasljednici su samo pradjedovi i prabake ... ne i njihovi potomci.... zato u 4. nasljednom redu nema nasljeđivanja ( fali: po načelu reprezentacije , dakle potomaka !) Jednostano !
Malo je pitanje krivo pohvatano ... dakle trebalo bi glasiti : zašto nikad ne dolazi do naslijeđivanja u 4. nasljednom redu po načelu reprezentacije ? .... ali to je pitanje koje pripada nizu pitana ... o načelu reprezentacije .... pa tako izvučeno iz konteksta zvuči zbunujuće........
Primjer s automobilom - pomoć tražim :smt005
Npr. tip umre danas. Novi-iz-salona automobil Alfa Romeo 159, 1.9 JTDM 16v 150, Emozione, biserno crna boja, darovao je ljubavnici prije 10 mjeseci. Taj isti automobil (u vrijeme darovanja novi, a sada već polovan) koštao je prije 10 mjeseci 220 000 kn.
U trenutku njegove smrti tržišna vrijednost automobila je manja za 15%, znači manja za 33 000 kn, pa taj automobil sada, košta 187 000 kn, i što će nam tu stanje tog automobila u trenutku darovanja? Koga briga što je automobil bio nov, kada više nije? Koja je svrha stanja darovane stvari u vrijeme darovanja, kada joj je vrijednost u trenutku ostaviteljeve smrti opala?
Stanje stvari bi eventualno imalo smisla kod procjenjivosti stvari kad ne bi postojala tržišna vrijednost stvari ili bi je bilo teško utvrditi?! :smt017
Zapravo ovo je još jedna u nizu odredaba koje djeluju ekscesno, kao što kaže prof. Klarić, za odredbu po kojoj oporučitelja može potpisati neka druga osoba na oporuci i na zapisniku. :-D
Just a little bit
12-04-2009, 22:03
ili što je s automobilom koji je 1984 kostao 30 000 maraka a danas se vise ne proizvodi ? kako njemu odredit danasnju cijenu ? npr stojadin :-D prije bio top auto a danas ? :smt109
Npr. tip umre danas. Novi-iz-salona automobil Alfa Romeo 159, 1.9 JTDM 16v 150, Emozione, biserno crna boja, darovao je ljubavnici prije 10 mjeseci. Taj isti automobil (u vrijeme darovanja novi, a sada već polovan) koštao je prije 10 mjeseci 220 000 kn.
U trenutku njegove smrti tržišna vrijednost automobila je manja za 15%, znači manja za 33 000 kn, pa taj automobil sada, košta 187 000 kn, i što će nam tu stanje tog automobila u trenutku darovanja? Koga briga što je automobil bio nov, kada više nije? Koja je svrha stanja darovane stvari u vrijeme darovanja, kada joj je vrijednost u trenutku ostaviteljeve smrti opala?
Ako racunamo vrijednost njegovog dara, onda je valjda logicno da racunamo uzimajuci u obzir stanje tog dara kad je darovan. Da obrnem tvoje pitanje, po kojoj bi logici uzimao u obzir njegovo stanje u trenu smrti kad je potrosen/koristen? Po tome, ako kupim vrecu kavijara i platim to jedno dva miljona kuna, odmah ti ga zurno poklonim, a ti ga jos brze pojedes (bez da me ponudis, recimo da si i neodgojen :-D ) - vrijednost moga dara racuna se po vrijednosti sadrzaja tvog probavnog sustava? :-D
Ja dah dva miljona. Iz svog dzepa. Onima koji me nasljeduju to ce biti iznimno bitna, iako ne pretjerano radosna, informacija. ;) :-D
Mislim da ako se računa vrijednost dara, računa se u trenutku darovanja koja je bila vrijednost recimo nekretnine i u kakvom je stanju ona bila. Imala sam par slučajeva u obitelji kad je to bilo važno kad se radilo o razrezivanju nekih poreza, tako da mislim da se tako gleda.
Kaj se tiče gp1, nažalost ja sam ipak odjavila jer nisam nikako stigla sve to stprati u glavu u kratkom periodu, pa sretno svima ovaj tjedan koji izlaze na ispit! :smt006
@BaF
Pa stanje dara je suvišni dio te ekscesne odredbe (ako stvar ima svoju tržišnu cijenu). Kada bi jednom poklonjen dar bio potrošen, ne korišten jer korišten bi sugeriralo da on još postoji ali sada rabljen, dakle dar je potrošen, gdje je sad tu njegovo stanje? Ako je kavijar pojeden, zar je njegovo stanje nusprodukt u obliku guznog vjetra? Ili komad ne tako konzistentne stolice? :smt005
Zapravo kad još bolje promislim, uopće više ne želim vjerovat da je stanje dara u trenutku darovanja ikakav kriterij za prosudbu vrijednosti dara ako on ima svoju cijenu, ma kakva god ona bila – redovita, izvanredna, afekcijska! 8)
A ako dar nema vrijednost koja se lako da odrediti, opet mi nije jasno kako će nam pomoći stanje dara u trenutku darovanja? Tu pričamo o stanju koje je bilo, a više nije.
Zašto su svi zaboravili da stvari vremenom propadaju, nestaju, troše se, umanjuje im se vrijednost? :(
@maus- osobne služnosti su djeljiva prava, mogu se osnovati na idealnom dijelu poslužnog dobara ili u korist više osoba po kvotama – npr. plodouživanje
usus je nedjeljiv – uzuar je ograničen samo na uporabu tuđe stvari za svoje potrebe, eventualno potrebe ukućana (a tu je onda djeljiv)
habitatio je isto nedjeljiv – osim kad habitant u cijelosti uživa pravo služiti se svim dijelovima zgrade
Ispada da je sve djeljivo :smt005
Starfish
13-04-2009, 12:58
bOže, jeste navrli s tim jednim debilnim člankom..
Nećete na tome past, past ćete na nećem drugom... :-D
Mislim da ako se računa vrijednost dara, računa se u trenutku darovanja koja je bila vrijednost recimo nekretnine i u kakvom je stanju ona bila. Imala sam par slučajeva u obitelji kad je to bilo važno kad se radilo o razrezivanju nekih poreza, tako da
Razrezivanje poreza i utvrđivanje vrijednosti ostavine jednostavno nemaju nikakve, ali nikakve, veze. Zakon o nasljeđivanju propisuje ovaj način utvrđivanja vrijednosti dara za ovu svrhu, neki_tamo_porezni_zakon (valjda o porezu na promet nekretnina...) propisuje drugi način, al sve skupa je nažalost nepovezano i nažalost nebitno za naš problem. :?
Svrha "utvrđivanja vrijednosti ostavine" je da se svi nužni nasljednici na neki način stave u ravnopravni položaj.
Recimo da je vrijednost neke stvari u trenutku darovanja bila 900 kn. Daroprimac ju je koristio i s godinama joj tako snizio vrijednost na 600 kn. U trenutku smrti ostavitelja ona vrijedi 600 kn. Ako ćemo je u toj, u vrijeme smrti stvarnoj, vrijednosti komadat na npr. tri dijela svaki od tri nužna nasljednika dobiva 200 kn vrijednosti, a nužni nasljednik - daroprimac uz tih 200 kn faktično dobio još ovih 300 kn razlike vrijednosti (on joj korištenjem snizo vrijednost za tu svotu, on je koristio stvar sve te godine, on je pojeo 300 kn vrijednosti te stvari - slično, vidi BaF o kavijaru, dva posta više :-D).
Pa on na kraju ima 500 kn , a ostala dva po 200 kn. Kmeee, kmeeee, to nije fer. :smt010
Zato se uzima stanje stvari u trenutku darovanja, e ne u trenutku smrti.
U trenutku darovanja stvar je imala vrijednost 900kn, svakom po 300 kn vrijednosti i gotovo. Uzet ćemo daklem, u odnosu na prvi slučaj, daroprimcu 200 kn u ime pravednosti, bratstva i jedinstva. That's the point.
Dakako, ovaj primjer je karikiranje, nitko tu ništa nikom ne uzima, niti se dijeli ikakva lova - poanta je da nužni nasljednik daroprimac na kraju dobiva manju vrijednost od ostalih nužnih nasljednika što kompenzira činjenicu da je on već stvar koristio neko vrijeme tj. iz nje izvukao neku vrijednost.
E, sad, zašto se uzima vrijednost u trenutku smrti, a ne vrijednost u trenutku darovanja? Pa, ono, ako je ista stvar u trenutku smrti vrijedna 900, a u trenutku darovanja bila je vrijedna 1800 (razliku je uzrokovala deflacija/inflacija/whatever), zašto bi se pravili englezi kad ta stvar u istom stanju jednostavno danas ima drugu cijenu... Ne vidim kako ikome škodi da se uzme vrijednost u trenutku smrti... :-D
Valjda je momcima jasnije sad, ni uz najbolju volju ne umem da to bolje objasnim, ipak sam ja gp kod Belaja položila... :tongue1: :tongue3:
Sretno svima ovaj tjedan! :smt038 :smt038
@BaF
Pa stanje dara je suvišni dio te ekscesne odredbe (ako stvar ima svoju tržišnu cijenu). Kada bi jednom poklonjen dar bio potrošen, ne korišten jer korišten bi sugeriralo da on još postoji ali sada rabljen, dakle dar je potrošen, gdje je sad tu njegovo stanje? Ako je kavijar pojeden, zar je njegovo stanje nusprodukt u obliku guznog vjetra? Ili komad ne tako konzistentne stolice? :smt005
Zapravo kad još bolje promislim, uopće više ne želim vjerovat da je stanje dara u trenutku darovanja ikakav kriterij za prosudbu vrijednosti dara ako on ima svoju cijenu, ma kakva god ona bila – redovita, izvanredna, afekcijska! 8)
Aha, ti si, vidim, baš nevjerni Toma, pa ne uzimaš u obzir stanje uopće. :-D A Isus je umro za tvoje grijehe, čovječe... :smt009 :-D
Gle ok, kad već siluješ... :lol:
Uzmi da sam ti u onom primjeru dala dvije kile pokvarenog kavijara kojega je barba Mate ostavija na koči jedno misec dana, i koji realno vrijedi samo 3 kvalitetne crijevne viroze.
Onda mi objasni kak si zamislio prilikom uračunavanja uzet cijenu očuvanog i svježeg kavijara koji vrijedi miljon i po kuna? Na to si valjda mislio inzistiranjem da stvar ionako ima neku cijenu, pa je nebitno kakav je stvarno dar bio?
Ili nisi to mislio, ne znam. :? Uglavnom, na kraju bajke - to što ti pišes je potpuno nebitno jer je.. just wrong :D, a šanse da ovo pitanje dobiješ na ispitu su ti ovom raspravom.. akhm, kako da ti kažem.. upravo porasle.. :-D
Kidam nalijevo. :smt006
Uzmi da sam ti u onom primjeru dala dvije kile pokvarenog kavijara kojega je barba Mate ostavija na koči jedno misec dana, i koji realno vrijedi samo 3 kvalitetne crijevne viroze.
Onda mi objasni kak si zamislio prilikom uračunavanja uzet cijenu očuvanog i svježeg kavijara koji vrijedi miljon i po kuna? Na to si valjda mislio inzistiranjem da stvar ionako ima neku cijenu, pa je nebitno kakav je stvarno dar bio?
Ne znam BaF taj mi kavijar nije legao :lol: , totalno me zbunjuješ em s količinom, em s kvalitetom i kvantitetom istog, još uplićeš babu Matu (to je valjda muški baba) i onda spominješ očuvani i svjež kavijar, pa...
Zapravo kvariš mi koncepciju, iako sam te počeo razumijevat... :smt005
Završavamo raspravu. :-D Rezultat 1:0 (aha...) :wave:
Vidim, Tila, ti isto učiš gp II možda ćeš mi ti ili netko već znati pomoći. Zanima me posjed, točnije ofenzivna samopomoć kod posjeda. Nije mi dosta toga jasno, npr. kod pretpostavki je bitno da opasnost bude neposredna, a rok za samopomoć je 30 dana od saznanja za čin smetanja?? Nadalje, ne smije se primjeniti sila koja nije primjerena okolnostima, niti posljedice trebaju premašivati granice onoga što je nužno da se zaštiti posjed. Ali što ako mi sjedimo u bircu, dodje netko, ukrade nam mobitel sa stola? Smijemo li trčati za njim i silom mu oteti što je naše? Primjenili smo veći trud nego on, još ako ga i ozlijedimo..
Ima li ikoga tko bi mi to znao pojasniti? :idea:
Ja sam to ovako skužila:
1.Defenzivnu samopomoć koristimo kako bi obranili postojeći posjed
2.Ofenzivnu samopomoć kako bi ponovno uspostavili posjed, za što nam zakon daje 30 dana od dana saznanja, s tim da su pretpostavke za obje:
a)da prijeti neposredna opasnost smetanja ili je smetanje VEĆ DOVRŠENO(ofenzivna)
b)da bi sudska pomoć stigla prekasno
c)da primijenjena sila nije veće jakosti nego što je primjereno okolnostima(na način da se od slučaja do slučaja ispituje kakva je bila primijenjena sila)
U konkretnom primjeru novčanika i lopova, mislim da bi ofenzivna samopomoć bila dopuštena, jer uspostavljaš ponovno svoj posjed, koji je samovlasno oduzet, u zakonskom roku, i silom koja nije veće jakost nego što bi trebala biti-što će se prosuđivati u svakom konkretnom slučaju-u slučaju spora.
eto, ako sam nešto krivo shvatila, nek me netko ispravi :smt006
Marko SB
15-05-2009, 17:25
Vidim, Tila, ti isto učiš gp II možda ćeš mi ti ili netko već znati pomoći. Zanima me posjed, točnije ofenzivna samopomoć kod posjeda. Nije mi dosta toga jasno, npr. kod pretpostavki je bitno da opasnost bude neposredna, a rok za samopomoć je 30 dana od saznanja za čin smetanja?? Nadalje, ne smije se primjeniti sila koja nije primjerena okolnostima, niti posljedice trebaju premašivati granice onoga što je nužno da se zaštiti posjed. Ali što ako mi sjedimo u bircu, dodje netko, ukrade nam mobitel sa stola? Smijemo li trčati za njim i silom mu oteti što je naše? Primjenili smo veći trud nego on, još ako ga i ozlijedimo..
Ima li ikoga tko bi mi to znao pojasniti? :idea:
smijes ali ga nesmijes ubit, slomit mu kicmu, iskopat oci i baciti ga svinjama:-) branis posjed, on pobjeze i nema sanse da ces moci bilo kojim sredstvom vratiti taj posjed. nebi trebalo biti problema. valjda.
gp2
prvih 150str.
preskočit,pročitat,naučit nešto ili naučit sve?
Mislim da je tu najbitnije : nositelj stvarnog prava (nacelo jednake sposobnosti), predmet stvarnog prava (naravni i pravni kriterij) i opcenito poglavlje stvar (pripadnosti i to, posebno pokretnina, posebno nekretnina) i razlike opce dobro /javno dobro.
imported_Luka M!
13-06-2009, 01:17
imam par pitanja za gp2,pa ako netko zna...
1.kod posjeda sta bi rekli zasto je relevantna razlika postenog i nepostenog posjednika?
2.koja je razlika izmedu nasljednickog posjeda i običnog osim faktične vlasti a koja slicnost?
3.kod nuznog prolaza-da li se on osniva besplatno?
4.koja je prednost sudskog dobrovoljnog zaloznog prava na pokretnini od dobrovoljnog zaloznog na pokretnini?
5.kod zaloznog prava uopce da li se moze dogoditi podjela zaloznog vjerovnika?
1.pa recimo kod stjecanja dosjelošću, nepošteni ne može uopće stjeći.
druga stvar je kod vraćanja posjeda vlasniku u naknadi troškova koje su posjednici imali (nužni, korisni - pošteni, a nepošteni posjednik - samo nužne i to samo ako bi bili nužni i vlasniku, a što se tiče korisnih samo onih koje je imao za dobivanje plodova od plodonosne stvari i to u visini dobivenih plodova)
s time da se poštenje predmnjeva, pa nepoštenje treba dokazati
ima možda još, neka netko dopuni...
2.sličnost-pruža se zaštita posjeda, pod istim rokovima, ali uz tu razliku da nasljednici u punom obujmu mogu posjedovnu zaštitu ostvarivati jedino prema trećim osobama
3.sud će odrediti visinu novčane naknade koju je ovlaštenik dužan platiti vlasniku povlasne nekretnine. sama naknada ne može biti manja nego u slučaju izvlaštenja u državnom interesu.
4.pa založnom vjerovniku ponekad nije u interesu da dobije posjed, odnosno založnom dužniku je posjed stvari bitan za život i privređivanje (evo pr. seljak hoće založiti svinju svom vjerovniku koji živi u stanu u gradu. gdje bi je ovaj držao)
:)
al bitnija stvar je to da je sporazum o osiguranju, koji je u obliku zapisnika i ima snagu sudske nagodbe ovršna isprava, pa je vjerovnik ne mora ishoditi prije pokretanja ovrhe, što ubrzava stvari, dok bi kod dobrovoljnog z.p. to morao
5.ne kužim pitanje
da ako si seminarist,ako ne,tesko.
evo jos jednog pitanja za gp2:kod kojih se instituta pojavljuje prethodno i potonje vlasnistvo?
to je slucaj kad je pravo vlasnistva ograniceno uvjetom ili rokom ( pri tome pripazi kad su ucinci relativni, a kad apsolutni( pravo cekanja!!))..mislim da sam u nekoj skripti vidio da je odgovor na ovo pitanje zalozno pravo, ali nisam uvjeren da je to najbolji primjer, iako je vjerojatno moguca ovakva situacija i tamo. s druge strane fiducija mi se cini dobar primjer, iako to nigdje nije naglaseno, pa ne znam jesam li upravu....a i zaboravljam lagano gp tako da....
evo jos jednog pitanja za gp2:kod kojih se instituta pojavljuje prethodno i potonje vlasnistvo?
fiducija...vjerovnik-fiducijar-prethodni vlasnik, prenositelj-fiducijant-potonji vlasnik!
Zahvaljujem se SIJFT na skripti iz Gavelle ( na pkt-u !!). Napravila si pravi posao, svaka čast!!!!!!!!!!!!
Samo da upozorim , ... jer sam učila po toj skripti.... moje iskustvo:
nije apsolutna potpuna, potrebno ju je nadopunjavti sa knjigom, ... samo je dobra osnova ..
naročito kod posjeda, vlasništva, te..naročito prava građenja... založno je potpuno nekompletno::: podvrste neke nisu ni obrađene, nasljeno je uglavnom o.k. , ali za 9. mjesec će trebati novo....
Skripta : Gavlla - od Tihane , ima puno više strane ... ali je uglavnom odlična..., sadrži sve što je u knjizi... malo je grafički neobrađena, nema podnaslova.... ali tamo je sve ...
Zaključak: učeći po prvoj treba luda sreća za prolaz ( rekla bih nemoguće, naročito u situaciji kad profesori traže određnu riječ, primjer.... zaključivanje ....)...
Dok nemaš etažno vlasništvo, možeš biti vlasnica samo idealnog dijela imovine. Kad se obavi etažiranje, onda se ti idealni dijelovi pretvaraju u vlasništvo, onda si vlasnica recimo ne samo svog stana u zgradi, nego pripadajuće šupe, dijelova zgrade, možda vrta ako ga ima itd...
Etažno vlasništvo se u zemljišnu knjigu kao vlasništvo 1/1, a dok nije etažirano u knjigu položenih ugovora.
Nadam se da nisam nekaj fulala, nemoj uzeti moj odgovor zdravo za gotovo.
etažno vlasništvo? može mi neko to zdravoseljački objasnit? ili dat primjer na nekj zgradi? koja je razlika prije i nakon etažiranja?
prije etažiranja ti si suvlasnik, što znači da na svom suvlasničkom dijelu, idelanom dijelu (razmjerno određenom razlomkom) izvršavaš vlasničke ovlasti glede tog svog dijela. glede cijele nekretnine primjernuju se pravila o upravljajnu stvraju u suvlasništvu.
nakon etažiranja (za koje, kad mi netko kaže da pravnici nemaju pojma matematiku, joooj, muka mi je došla kod postupka izražunavanja korisne vrijednosti, joj), budući da se glede određene samostalne uporabne cjeline, i njenjih sporednih djelova supsidijarno uspostavilo etažno vlasništvo ti si postao vlasnik, s time da si ograničen pravima drugih suvlasnika (osim onih općih ograničenja koje vrijede za vlasništvo općenito).
etažno v.=suvlasnički dio na nekretnini+posebni dio nekretnine pod pretpostavkama ovisno o vrsti stjecanja etažnog (sve u skladu sa superficies solo cedit) na kojem ćeš ti postati vlasnik
bitno je, da se bez suvlasničkog dijela na nekretnini ne može uspostaviti etažno, jer sve ovlasti se protežu iz tog dijela i usmjeravaju prema posebnom dijelu nekretnine.
kasno je, laku noć, polako trkeljam
Da li mi netko može odgovoriti koja je razlika između pravne osnove i osnove?(Baretićevo pitanje)
Hvala!
pravna osnova-pravni temelj stjecanja stvranih prava, titulus.
osnova-nije li to kauza, ispravite ako griješim.
jel može netko napisati 3 ugovora u zn.. hvala.. osim ugovora o ustupu i raspodjeli za života.. odnosno preostala dva.. jel moguće da nas pitaju definicije tih ugovora..?
preostala dva su ti ugovor o odreknucu od nasljedstva koje jos nije otvoreno (iliti ugovor o anticipiranom odreknucu od nasljedstva) i ugovor o u ustupanju nasljednog dijela prije diobe.
dal je moguce da te pitaju...sve je moguce. pogotovo ak imas peh pa si kod glihe.
malimrav85
07-07-2009, 14:24
jel samo meni fascinantno da gavella od svojih 100 miljardi stranica nema 5 primjera?
knjiga mi je stvarno koma. osim kaj ima previše stranica, činjenica da nema primjera poštenih mi nikak nije jasna.
ma nade se pokoji primjer...u fusnoti :D
ja bih volio samo vidjeti na sto bi licila njegova knjiga iz obveznog.....izdavala bi se u volumenima i kupnja bi ukljicivala dostavu na kucnu adresu kamionom......
:mrgreen: da, mislim da se svi bojimo kako bi te knjige izgledale..
ni meni se ne sviđa gavella stvarno, nikako, klarićeva mi je knjiga za prvi dio puno bolje sjela iz nekog razloga..
jel nekom jasna razlika između neistinitog odnosno nevaljanog upisa i nepotpunog knjižnog stanja..?
i zastara kod brisovne tužbe? kome, kako, zašto??
pokusati cu ti odgovoriti, ali vec lagano zaboravljam gp a i trpam se drustvima tako da ti to jos provjeri gdjegod..
neistinit- znaci da je osoba upisana kao vlasnik, ali ona to stvarno nije i takvim upisom je povrijedila valjani upis osobe koja je vlasnik.problem je sto 3. osobe kad pogledaju zk vide tko je upisan, a nisu duzni provjeravati izvanknjizno stanje. jedino ako su znali da je upis nevaljan onda nemaju pravo na zastitu povjerenja u zk ( promet, zapravo )
nepotpun - nisu upisana sva prava, zapravo tereti na nekretnini koja su mogla biti upisana, a stjecatelj za njih nije znao. dakle, ti si ovdje od vlasnika kupio zemlju, ali nisi znao niti je bilo upisano u zk da postoji npr sluznost puta ...
kod neistinitosti ti zemlju kupujes od nevlasnika, ali koji se u zk vodi kao vlasnik.
e sad ti se zastara nadovezuje na ovo sve....protiv osobe koja je ishodila neistinit upis, te osobe u ciju korist je ona raspolagala ako je ta osoba znala da je upis prednika neistinit- nema zastare!!
jedino ako stjecatelj nije znao za neistinitost moze doci do zastare....
kad i kako tece zastara- ovisi da li je osba cije je pravo tim upisom povrijedjeno ( dakle vlasnik ) obavjescena o tom upisu..
Ako jeste mora cini mi se traziti zabiljezbu spora u roku za zalbu i u roku od 60 dana podici brisovnu tuzbu( me thinks?!-tako nesto)
Ako osoba nije obavjescena- zatarni rok je 3 godine od dana upisa..
evo nadam se da je jasnije, ako nije - ok ti je to objasnjeno u ovoj zadnjoj gavella skripti...
imported_nely
09-07-2009, 20:33
jel zna netko odgovore na ova pitanja?-please!
1.Kako se prenosi posredni posjed?
2. Kakvu odluku donosi sud pri osnivanja etažnog vlasništa?
malimrav85
09-07-2009, 21:02
mislim da je prvo očitovanjem volje
a drugo bi bubnuo konstitutivnu
ali nisam ziher ni jedno, to je ovak iz glave napamet
odluka suda ovisi o načinu tj. o tome tko je podnio zahtjev za uspostavu etažnog vlasništva. ak se ne varam imaju 3 načina i za svaki je različito
vidim da kod glihe postoje 4 vrste upisa u zemljišnu knjigu. ta 4. je učiniti upis vidljivim ili tako nešto. jel bi mi netko mogao objasniti što bi to bilo odnosno uputiti me gdje da sama potražim odgovor. merci!
malimrav85
11-07-2009, 00:16
to ti je slično zabijležbi samo se "učiniti vidljivim" radi po službenoj dužnosti
to ti je u gavelli odma nakon zabilježbe
UPIS UČINITI VIDLJIVIM – neke činjenice I okolnosti koje se odnose na knjižna prava, njihove nositelje, zemljišnoknjižni postupak I sl. moraju se učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi à posebnim upisom “učiniti vidljivim” kojeg zemljišnoknjižni sud provodi po službenoj dužnosti kada je zakonom izričito određeno da se određena činjenioca ili okolnost mora učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi. Upis se provodi radi preglednosti, bolje potpunosti zemljišne knjige, upućivanja na upise provedene u nekom drugom dijelu istog ili drugog zemljišnoknjižnog uloška, radi utvrđivanja promjena u sastavu, kulturi, površini zemljišnoknjižnog tijela I sl.
naišao sam na jednu nejasnoću kod založnog prava u klarićevoj knjizi pa ako bi mi netko znao rastumačit bio bi zahvalan.
naime, kod ovlasti i dužnosti vjerovnika glede zaloga prava u knjizi piše:
"U načelu založni vjerovnik ima ovlasti i dužnosti koje ima i kod zaloga pokretnine, ako u zalogu ima nečije pravo izjednačeno s nekretninom (npr. pravo stvarnog tereta)" str. 352
da li je tu pjesnik htio reći osim ako u zalogu ima pravo izjednačeno s nekretninom?
Da, to je pjesnik htio reći. Postoje prava koja su izjednačena s pokretninama (npr. tražbina), i prava koja s izjednačena s nekretninama (npr. pravo stvarnog tereta, pravo građenja, i ostala koja nastaju upisom u neki od upisnika). Sukladno tomu, tako se i primjenjuju pravila založnog prava, ovisno o entitetu izjednačenom s pokretninom i nekretninom.
može meni odgovor na jedno pitanje?
među pitanjima za baretića se spominje načelo kauzaliteta, pliz di je to? kao kod nasljednog prava, da nemam gavellu doma, mislila bih da sam luda. jel to se nekome potkrao tipfeler, pa se misli na načelo kaduciteta? imam svakakve varijacije na temu na odgovor na to pitanje o načelu kauzaliteta, oš kauzu, oš smrt, šta oš.
imported_nely
12-07-2009, 21:01
gdje se pobogu u gavelli nalazi taj đavolski dokaz???
Ma to ti je kod prave vlasničke tužbe. Tužitelj mora dokazati svoje vlasništvo i vlasništvo svih svojih prednika, a to je kao teško pa je to đavolski dokaz. Glupost.
I onda ti napišu da to uopće ne mora biti tako ako je pravo vl. njegovog prednika ili njega upisano u zem. knjigu-onda je to dovoljno za dokazivanje.
jel može netko napisati zašto bi čovjek osnovao sudsko dobrovoljno založno pravo prije nego obično dobrovoljno, tj. koje su prednosti???
i jedna kao informacija, prof. Nikšić je rekao da gavellu nasljedno pita tek od sljedeće godine, dakle ne još od 9. mj.:mhm:
osim što je to skuplje, dakle to nije prednost, time se postiže veća sigurnost, i za vjerovnika i za dužnika, jer kad sklopiš sporazum o osiguranju (sadržava i založni ugovor , a i bitno! kada dospijeva tražbina se sporazumite) u obliku sudskog zapisnika, koji ima jačinu sudske nagodbe kada se potpiše, u slučaju da dođe do dospijeća tražbine koja je osigurana, a nije ispunjena, tom nagodbom ishodiš rješenje o ovrsi (jer imaš ovršnu ispravu tim ispunjenjem). i ostalo je povijest.
ustvari, kad bolje promislim, osim punjenja budžeta odvjetnicima, sucima, i bilježnicima, ne vidim smisao. recimo da je to veća sigurnost ispunjenja i namirenja ako dođe do njega :D
edit, ovisno jel pokretnina, ili nekretnina, upisuje se u odgovarajući upisnik, kao način stjecanja.
ak pričam gluposti, a mogla bih, spriječite me i pobijte mi navode.
Southern comfort
13-07-2009, 16:04
eddiev- zato sto stvar ostaje u posjedu zalogodavca... i mislim da se ovrha provodi jednostavnije, tako nesto... baretic je rekao (and I quote) da vjerovnik moze odmah u ovrhu... ako sam dobro zapisala...
edit: mislim da je ovo za jednostavniju ovrhu bilo za javnobiljeznicko, valjda zbog one clausule exequendi ili nesto... tako da za to nisam sto posto sigurna :/
malimrav85
16-07-2009, 17:27
jel imaju negdje nabrojane prednosti založnog prava ili se do toga dolazi zaključivanjem :smartass:?
glava 19
strana ja mislim 102-103:neko:
Salvatore Lucania
09-08-2009, 19:15
e jel zna netko slijedeće o nasljeđivanju: da li su zakonski nasljednici nužni i prinudni (znači ostavitelj ih nemože isključiti i oni nemogu odbiti svoje nasljedstvo,pa makar i u onom nužnom dijelu)??
I kako ide ta priča sa nužnim dijelom?tko ga nasljeđuje? (braća i sestre i sl bliži srodnici ili...?)
I kako se računa taj nužni dio? (npr.stan od 50m2 je oporučno ostavljen osobi A - da li i koliko npr sestri kao osobi B ostavitelja ide nužni dio??)
Scarlet Legata
10-08-2009, 16:37
e jel zna netko slijedeće o nasljeđivanju: da li su zakonski nasljednici nužni i prinudni (znači ostavitelj ih nemože isključiti i oni nemogu odbiti svoje nasljedstvo,pa makar i u onom nužnom dijelu)??
I kako ide ta priča sa nužnim dijelom?tko ga nasljeđuje? (braća i sestre i sl bliži srodnici ili...?)
I kako se računa taj nužni dio? (npr.stan od 50m2 je oporučno ostavljen osobi A - da li i koliko npr sestri kao osobi B ostavitelja ide nužni dio??)
procitaj si zakon o nasljedjivanju, tam sve lijepo pise ko koga i zasto. braca i sestre nisu nuzni nasljednici. samo potomci i bracni drug. cccc
oni nisu prinudni nasljednici, upravo suprotno! raspolaganja koja vrijedjaju neciji nuzni dio su pobojna, a ne nistetna. oni dobivaju svoj dio samo ako ga sudski traze.
i stan se ne bi trebao dijeliti po kvadratima na nuzne dijelove nego po vrijednosti :p
Kad sam zadnji put bila na ispitu Gliha me pitao koji od 2 idealna posjeda (nasljednici il tabularni) postoji u Hr pa ak netko zna odgovor bila bi mu jako zahvalna :)
imported_nely
28-08-2009, 20:12
niksic i baretic kolko ja znam to ne pitaju,barem nisam cula da su ikoga to pitali.ja to nisam ucila,procitala samo.za glihu neznam.
Baretić zna pitati fiduciju, a zal.pr. na imovinskom pravu još nisam čula da je itko pitao
hrvoje2003
31-08-2009, 11:58
Hej. Učim Nasljedno po novoj knjizi i nigdje ne mogu naći odgovor na ovo pitanje:
Tko može biti ostavitelj?
Možda mi je nešto promaklo. Anyway, tnx ako netko zna.
Ne namece li se odgovor sam od sebe? Osoba koja je umrla ili proglasena umrlom
imported_nely
31-08-2009, 15:09
Hej. Učim Nasljedno po novoj knjizi i nigdje ne mogu naći odgovor na ovo pitanje:
Tko može biti ostavitelj?
Možda mi je nešto promaklo. Anyway, tnx ako netko zna.
Ostavitelj može biti samo fizička osoba, a nasljednik i fizička i pravna osoba. Vjerojatno se na to odnosi to pitanje.
P.S. Jel zna tko: Što može napraviti zapisovnik ako mu nasljednik ne želi dati(ispuniti) zapis?
hrvoje2003
31-08-2009, 17:20
P.S. Jel zna tko: Što može napraviti zapisovnik ako mu nasljednik ne želi dati(ispuniti) zapis?
Moze ga siliti na ispunjenje putem suda. Ima rok 3 godine od kada je saznao za zapis i mogao traziti ispunjenje. Objektivni rok je 5 godina od kada je mogao traziti ispunjenje.
Molim nekog tko je bio kod Glihe da napiše šta pita it gp2????
Bio sam drugi u terminu u 11 sati pa ne znam puno pitanja al koliko čujem založno je bilo lajtmotiv.:mrgreen: Prije mene je pitao pravo građenja i simultanu hipoteku, a ja sam nastavio sa simultanom hipotekom i pao. Frenda kasnije je pitao lebdeće založno pravo al to je sve što znam.
konzerva
07-09-2009, 10:45
u skripti gavella.doc piše da pravo građenja prestaje (između ostalog i) prestankom nositelja prava. ali pravo građenja je nasljedivo i otuđivo i nije strogo osobno pravo pa mi to nema smisla. a čak mislim da je to i gliha rekao dok je ispitivao u petak (zapravo siguran sam da je to rekao samo ne znam da li za pr.građ. ili neko drugo ogranič.stvarno pravo)
pa jel može netko provjerit jel i u knjizi (gavelli) tako piše (u klariću isto piše prestankom nositelja prava)
bunny rabbit
07-09-2009, 11:22
Meni je to objasnjeno ovako:
prestankom nositelja uvijek prestaje relativno (dakle, u principu svako pravo uvijek prestaje i prestankom nositelja, prenosiva relativno neprenosiva apsolutno), a ako nema nasljednika / nedostojni su / odbiju nasljedstvo, onda prestaje i apsolutno.
Sto mi nekako ima i smisla.
malimrav85
07-09-2009, 11:24
5. prestankom nositelja prava
javi se ako trebaš posudbu gavelle
bunny rabbit
09-09-2009, 18:05
Frend u 7.mj zavrsio kod Glihe, a ucio i trazio Klarica.
Prije usmenog je pitao Glihu dal da uopce onda odgovara ili ne, Gliha reko "ajmo vidjet".
Kaze da je Klarica bas super znao, na kraju mu Gliha ponudio 2 jer "vidi da zna i da je ucio, ali po i savrseno znanje te literature ne moze biti vise od 2".
Jedina prica vezana uz njega koju ja znam :/
Ja probala odgovarat kod Baretica sad u 9 bez da sam otvorila Gavellu (nisam imala vremena, a nisam vise mogla odjavit ispit, pa reko hajde). Prva dva pitanja su bila skroz ok i s mojim mr.Klaric znanjem, a onda me uhvatio na zaloznom, i odjednom sam imala feeling ko da odgovaram, stajaznam, Klingonsku anatomiju. Ono, kad uopce ne kuzis sta te pita jer nikad u zivotu nisi cuo za to.
Pa se sad brzinski spremam za ovaj rok, i krenula sam (isto tako brzinsk) raditi po Gavelli.
I ono, Klarica fakat znam, tako da mi je vecina stvari poznata i fakat se leti kroz njegova ponavljanja i objasnjavanja na 4 strane neceg sto je u Klaricu jedan odjeljak.
Ima par drugacijih nacela i par ekstra podjela, malo je drugaciji koncept gdje ce objasnjavati sto (tipa naslovi podnaslovi, drugacija pripadnost tema), ali prva knjiga je vise manje to.
Ocekujem da cu na zalozno izgubit vremena za pravo, ali eto, ovo ostalo se ne cini toliko uzasno strasno. Definitivno nije ko da ucis skroz novi predmet.
Za sad. Prestajem da se ne zacopram. Sto vjerojatno vec jesam.
Jebem ti slomljene noge.
onda me uhvatio na zaloznom, i odjednom sam imala feeling ko da odgovaram, stajaznam, Klingonsku anatomiju. Ono, kad uopce ne kuzis sta te pita jer nikad u zivotu nisi cuo za to.
Ah, to založno je očito kamen spoticanja mnogima.:mrgreen: Ja sam naučio sve po Klariću i čuo sam da ga nema cca tjedan i pol prije roka pa sam se brzinski bacio na gavellu. Apsolutno sve možeš samo preletjet ako znaš Klarića. Osim založnog. Založno baš moraš čitat(dio o lebdećem i simultanoj hipoteci u Klariću ima cca četvrtinu strane dok ovdje ima barem 15-20 strana. Znam da simultana hipoteka ima 3 strane i baš me to pitao a ja gledam koji je ovo vrag i di to piše u ZV-u jer sam fakat cijelog prošao(piše u ZZK i neš sitno u ZK poslovniku). Mislio sam da će mi učenje založnog po klariću i po zakonu pomoći ali eto, kad te potrefi te potrefi. Čak i na dijelovima koje sam najmanje znao bih se provukao ali ovo niš nisam znao osim definicije.:rotfl: Pokušao je izvuć od mene odgovor ali nije najuspješnije bilo. I onda me pita koje su vrste stvarnopravnog osiguranja tražbina na što sam također blijedo gledao jer ništa osim založnog i fiducije nisam znao nabrojat. Da, to isto piše u gavelli. Taj gavella nije normalan, što mu je to trebalo? Razmišljao sam o tome... Možda je čovjek u najboljoj namjeri htio naučit studente detaljno opisujući svaki mogući institut i svaku moguću varijaciju istog al nekak ne želim vjerovat u to.:mrgreen: Ja gavellu zamišljam kao zlog čiču koji se smije nad patnjama studenata i istovremeno uživa u parama koje dobiva na račun knjige čiji je uvez jednako kvalitetan kao i klarićev - nimalo. Nemre mi se knjiga raspast nakon jednog čitanja. Još ni ne podcrtavam jer nemam vremena i pazim kak listam. Nije pomoglo. Mogu samo reći - Gavella, crni sine. :(
bunny rabbit
11-09-2009, 15:09
Sve sto ja znam o komisiji jest da se na zadnjih par rokova nije vodila kao prava komisija (3 ispitivaca), nego su ta tri podijelila studente medu sobom i ispitivali ih kao da komisije nema :/
Kao, zbog prevelike navale itd.
PITANJE!!!!
Sto je "tocno" ispravan odgovor na pitanje o ustavnom jamstvu vlasnistva?
Onih par clanaka Ustava u kojima se spominje vlasnistvo, (najvise pravno dobro privatno, duznost doprinosenja opcoj koristi), limitiranje ogranicenja kvalitativno i kvantitativno, i kaj jos?
Znam da ima 20str u knjizi, ali mi je uzasno zbunjeno pitanje.
Hvala unaprijed *dama*
malimrav85
11-09-2009, 22:28
pogledaj si u skripti gavella.doc ja mislim glavu 5.
Onih par clanaka Ustava u kojima se spominje vlasnistvo, (najvise pravno dobro privatno, duznost doprinosenja opcoj koristi), limitiranje ogranicenja kvalitativno i kvantitativno, i kaj jos?
Bitan je lajn "Vlasnistvo obvezuje".
Da, znam, podrazumijeva se i sve al ono - u need to say it for some reason, kad te to pita. :wink:
Sve sto ja znam o komisiji jest da se na zadnjih par rokova nije vodila kao prava komisija (3 ispitivaca), nego su ta tri podijelila studente medu sobom i ispitivali ih kao da komisije nema :/
Oh, brother. :hiss:
Jesi sigurna u ovo?
Hej, dal netko ima iskustva sa skriptama za stvarno iz skriptarnice, gavella naravno, dvije su, koja je po vama bolja, znam da se ne može bez knjige, ali ono, koju treba manje nadopunjavati? Hvala unaprijed..e i primam korisne savjete za učenje gp 2, pliiz, jer tek počinjem pa me hvata jeza..
hrvoje2003
12-09-2009, 20:38
Hej, dal netko ima iskustva sa skriptama za stvarno iz skriptarnice, gavella naravno, dvije su, koja je po vama bolja, znam da se ne može bez knjige, ali ono, koju treba manje nadopunjavati? Hvala unaprijed..e i primam korisne savjete za učenje gp 2, pliiz, jer tek počinjem pa me hvata jeza..
Moj najbolji savjet ti je da prodes knjige. Citke su, ima jako puno ponavljanja i samo djeluju zastrasujuce.
malimrav85
12-09-2009, 22:26
gavella.doc
Scarlet Legata
14-09-2009, 11:04
Hej, dal netko ima iskustva sa skriptama za stvarno iz skriptarnice, gavella naravno, dvije su, koja je po vama bolja, znam da se ne može bez knjige, ali ono, koju treba manje nadopunjavati? Hvala unaprijed..e i primam korisne savjete za učenje gp 2, pliiz, jer tek počinjem pa me hvata jeza..
ma ona skripta od 125str (cisti tekst, bez smajlica)je fuuuul ok, savrseno dovoljna za stvarno. al nje jos nije bilo kad sam ja to ucila, ahjoj. ja sam si (nadobudno) isprintala onu neku psihodelicnu od 100str sa jako puno smajlica u kojoj se nasiroko i nadugacko raspravlja (odma na pocetku) o uredjenju stvarnih prava kroz povijest (wtf?) a fale osnovne stvari kasnije!! tak da tu ne! bljak bljak! naravno, procitaj knjige prvo. ode nesto vremena na to al mozes recimo 100-150str prec dnevno (i da ti ostane u glavi). al uci po skr i eventualno dopuni ak ti nesto nije jasno, inace nista ne fali. obavezno naucit zakon o vl i nasljedni!! al vec psiholoski je lakse imat u rukama fino uvezenu skripticu od (samo) 125str, a ne beskrajnu knjizurinu od 850str u kojoj zapravo mozes izbacit 80% teksta jer su fusnote. srecno.. :)
marija kk
22-09-2009, 01:08
molila bi ako netko može odgovorit na ovakav primjer..
ako su 4 osobe suvlasnici na 4 različite zgrade...i jedna od tih osoba odluči prodati svoj dio nekom trećem...zanima me kada dolazi do otpisa i pripisa a kada ne?
zanima me kada dolazi do otpisa i pripisa a kada ne?
Nema tu otpisa ni pripisa jer prodaje suvlasnički dio, a ne cijelu zgradu.
Inače do otpisa dolazi ako želiš prodat jednu cijelu zgradu, a sve nekretnine su u jednom ZK ulošku jer sve čestice u jednom ulošku prate sudbinu uloška pa da bi mogla prodat jednu od 4 nekretnine, moraš ju otpisat i pripisat novom ulošku li osnovat novi uložak samo za nju.
službeno je literatura gavella.....ali to ne znači da se ne može i po klariću....frendica je učila za baretića po klariću većinu toga, samo neke stvari je učila iz gavelle....i prošla, dobila 4...
Ma rekoh vam ja. Učite gp2 po Klariću(kojeg zasigurno imate s obzirom da je literatura za gp1) i onda nadopunit po gavelli. Gavella je najgora knjiga ikad. Pusić je divota prema ovom sranju. I pritom ne mislim na dijelove koje su napisali drugi autori (Belaj, Gliha, Josipovićka) nego baš one Gavelline. Taj čovjek je zao. ZAO! Ako profesori čitaju, nek se zamisle nad ovim. :mrgreen:
postoji li išta u gavellama(stvarno i nasljedno pravo) da se ne mora učiti ili živim u zabludi?jel postoje neki dijelovi iz klarića nasljedno pravo da su isti ili jako slični sa novom knjigom tj. da su dovoljni da se nauče iz klarića?uglavnom koji je savjet za učenje nasljednoga?ako se nekome da odgovoriti na sve ovo bio bi zahvalan
Ne mogu ti reći baš da ima dijelova za preskakanje, ali ima jako puno toga što se ponavlja tako da u biti kad prođeš neku cjelinu npr. 2 puta, zapravo si jedno te isto (one bitne stvari) prošao 4 puta. U biti, htjela sam samo reći da nemate razloga izbjegavati novu knjigu iz nasljednog, jer je jako lijepo i pregledno napisana i brzo sjeda ( ja sam ju pročitala samo jednom i prepričala po pitanjima i bilo je i više nego dovoljno). Hoću reći da nema potrebe uspoređivati ju s Klarićem kad se nasljedno po Gavelli može naučiti za odličan za 8-10 dana. Bilo kakvo uspoređivanje i preskakanje po meni je veliko gubljenje vremena.
koje su bile promjene kod prijeboja?
prijeboj ex lege
postoji li išta u gavellama(stvarno i nasljedno pravo) da se ne mora učiti ili živim u zabludi?jel postoje neki dijelovi iz klarića nasljedno pravo da su isti ili jako slični sa novom knjigom tj. da su dovoljni da se nauče iz klarića?uglavnom koji je savjet za učenje nasljednoga?ako se nekome da odgovoriti na sve ovo bio bi zahvalan
ovo sam dobila od frendice kad sam spremala gp....al na kraju mi nije trebalo, jer sam se odlučila ići na ispit kod klarića, pa gavelline knjige nisam ni vidjela....tako da ti ne znam reći jel ovo ok ili nije.....samo prosljeđujem dalje...ali ona je tako napravila za baretića i dobila 4....
glava 1. samo načela nasljeđivanja - ostalo klarić
glava 2. sve
glava 3. sve
glava 4. ništa - oporuka sve po klariću
glava 5. konkurencija - ostalo sve po klariću
glava 6. ništa - po klariću
glava 7. ništa - klarić
glava 8. pravni položaj nasljednika - jedinstveni i razdvojeni (sve o tome), skrbnik ostavine, posjed ostavine, nasljednički zahtjev --> ostalo učiti iz klarića
glava 9. nasljednička zajednica, razvrgnuće - ostalo iz ovog dijela učiti po klariću, nekih stvari nema u klariću, ali to ionako ne treba
glava 10. sukcesivno nasljeđivanje, ostalo ne treba
glava 11. ništa - klarić
glava 12. ništa - klarić
glava 13. ništa - klarić
glava 14. sve
glava 15. odvajanje ostavine od imovine nasljednika (separatio bonorum) - ostalo po klariću
glava 16. ništa
Koliko treba okvirno za spremit gp2 i jel to puno teze neko gp1????:-)Hvala puno:rotfl:
Ja bih rekao cca 2 mjeseca. Možda nešto manje ako fakat učiš kako treba. Prema mojim iskustvima(da, više njih) gp2 svi pitaju detaljnije. Recimo, gp1 sam kod Glihe prošao isprve i bio je ful korektan i normalan dok me na gp2 dvaput rušio. Prvi put zbog mojeg neznanja, drugi put mi je rekao da je mirni posjed isto što i istiniti(kao, nepravilno stečen posjed ilitiga neistiniti je nemiran pa je onda onaj pravilno stečeni miran) što nije istina i rušio. Imao sam osjećaj da me se želi riješiti po kratkom postupku.
Al dobro, nakon 2 i pol mjeseca prilično intenzinog učenja, danas sam konačno položio i taj gp2 kod Hane Ernsta. Kolega koji je odgovarao samnom i ja smo fakat sve znali odgovoriti što nas je pitao ali se njemu žurilo pa je ubrzao i dao njemu 2, a meni 3 iako smo po mom sudu jednako dobro znali. Al zbog toga što smo sve znali nisam baš doživio to njegovo pomaganje i navođenje ali sam zato doživio škrtost pri ocjenama. Nije okej što se NJEMU žuri pa nama zato brzinski daje 2 i 3. Ali dobro, ne može se reći da nije okej - on je više nego okej. Padali su samo oni koji zbilja nisu znali(mislim da samo 2 osobe od nas cca 7-8) što je rijedak slučaj na ovoj katedri.
Moja pitanja - etažno vlasništo(pojam, stjecanje i ovlasti etažnog vlasnika), stvarni teret(pojam, vrste, temeljna razlika prema služnosti), simultana hipoteka(moje najdraže pitanje na kojem sam pao prvi put:mrgreen:), uređenje međa(također jedno od najdražih pitanja koje je dovelo do gorespomenutog incidenta s mirnim posjedom:mrgreen:) i izdvajanje iz nasljednog.
Kada se stječe pravo vlasništva motornih vozila na temelju pravnog posla. U trenutku predaje posjeda ili upisom u registar vozila?
Pomagajte..
Nastojim potisnut te neke stvari iz gp-a(bar na neko vrijeme) ali mislim da je upisom u registar.:mrgreen:
konzerva
09-10-2009, 10:38
znade li mi netko navesti primjer imperfektne ovršne isprave u postupku osiguranja tražbine?
IMPERFEKTNA OVRŠNA ISPRAVA
čl. 284. OZ: odluka suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, nagodba
zaključena pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj
utvrđena još nije dospjela i javnobilježnička odluka ili javnobilježnička
isprava,91 ako tražbina koja je u njima utvrđena, još nije dospjela.
Primjer za to ti je kod dobrovoljnog sudskog ili javnobilježničkog založnog prava, kada se založni ugovor sklapa u obliku sudskog zapisnika ili solemnizirane isprave. Tada, sama tražbina koja se osigurava, vrlo vjerojatno još nije dospjela, ali čim ona to postane (što se u tom ugovoru određuje), a dužnik ne ispuni tražbinu, nije potrebno ishodovati ovršnost isprave (prijedlog), kad je već taj dokument dovoljan za neposredno pokretanje ovršnog postupka.
A sad ti meni kaži, čije je to pitanje, dakle, tko ga je tako formulirao?
kresholino
10-10-2009, 12:24
Kada se stječe pravo vlasništva motornih vozila na temelju pravnog posla. U trenutku predaje posjeda ili upisom u registar vozila?
Pomagajte..
s obzirom da je motorno vozilo pokretnina,i to na temelju pravnog posla.dakle ,ona se stječe u trenutku predaje,dakle prijelaz mora biti u samostalan posjed i naravno ispunjene su sve pretpostavke za stjecanje.a kao dokaz te predaje dokazuje se upisom vozila u registar to ti je vanjski vidljivo ili kak bi rekli profesori daje se publicitet.jer se posrijedi pravo vlasništva koje javno evidentiraju u takav upisnik...hm,izgleda da me gp&frikin ZOO neće nikad napustit..
titan224
15-10-2009, 21:28
Ljudi, ovako stoje stvari. Počeo sam čitati gradivo iz GP2 i zanima me moramo li znati svih 1900 stranica? Drugim riječima, mogu li se neki dijelovi komotno preskočit? Zvučalo bi mi pomalo suludo da treba znat svih gotovo 2000str. Znam da ne treba fusnote, ali bez obzira na njih i dalje je gradivo golemo. Nadam se nekom pozitivnom odgovoru. Spremam taj ispit za 2.mjesec.
Nema potrebe za presakanjima. Knjige su divne i puno toga se ponavlja. Ispit se da super spremiti za 2 mj., tak da ga možeš "doktorirati" do veljače. Meni je trebalo potpuno jednako vremena za GP1 i GP2. Dakle, broj stranica i nije neko mjerilo.
titan224
15-10-2009, 23:44
Malina, ovo kaj si napisala KNJIGE SU DIVNE, je li to cinično-ironična rečenica, ili su stvarno knjige dobro napisane??? Obično mi ljudi kažu da im je Klarićeva knjiga razumljivija, jer daje pregršt primjera, za razliku od Gavelle.
Knjige su divne
Jel se ovdje priča o Gavellama? :poke: Gavelle divne? Gavelle su tak grozne da se čovjek naživcira dok ih čita. Ja sam se živcirao dok sam čitao skriptu Gavelle, a kad sam knjigu čitao sam divljao.:rotfl: Onak, ubije te u pojam s tim silnim ponavljanjem i objašnjavanjem ko da smo debili. Okej, shvaćam da neki jesu ali prosječni student će svhatiti posjed iz Klarića, pa čak i iz ZV-a.:roll: Istina je da je u Klariću založno sasvim okvirno objašnjeno ali mislim da 450 stranica zbilja nije potrebno. :roll: Kao ni 450 stranica vlasništva. Ali moram reći lol za primjere u Klariću. Meni su očito promakli. :mrgreen:
gle, sve je to jako individualno. meni su se knjige jako svidjele (dakle, bez ironije i cinizma), lijepo su napisane i teku kao priča, što meni osobno jako odgovara jer mrzim šturo nabacane suhoparne informacije (zato nikad ne učim po skriptama). što se tiče puno ponavljanja, ne smatram to napadom na vastitu inteligenciju nego jednostavno pomoći da se lakše nešto nauči i uoči što je bitno. sve u svemu, mislim da se iz gavella stekne puno kvalitetnije znanje gp-a nego kod klarića i da je pljuvanje po knjigama samo zato što imaju puno stranica glupo i nedostojno studenta. bitna je kvaliteta, a ne kvantiteta :smartass:
meni su gavelle grozne....grozne....nisam učila po njima, jer sam išla kod klarića....njegova knjiga mi je odlična i sve mi je savršeno jasno i sasvim dovoljno bilo po tome...
gavella mi je trebala za pisanje seminarskog rada jer je baretić inzistirao da koristim i klarića i gavellu....al tih par dijelova koje sam kopirala su bili očajno napisani...pogotovo kad gavella piše onako zastarjelim vokabularom, rečenicama od 10 redaka i sl., pa trebam 3 x pročitati da pohvatam što je sve pisac htio reći...
mislim da je pljuvanje po knjigama samo zato što imaju puno stranica glupo i nedostojno studenta. bitna je kvaliteta, a ne kvantiteta :smartass:
Nemoj me vrijeđat.:mrgreen: Ne pljujem zato jer ima višak stranica već zato jer je grozno pisano. I dobro kažeš - kvaliteta, a ne kvaniteta. To bi gospon Gavella mogao imati na umu jer iako Klarić sadrži manje informacija iz založnog, ostalo je sasvim dovoljno i nije potrebno toliko kenjaže u Gavelli. Mislim, pogledaj si posjed - 100 strana dok u zakonu ima neš sitno članaka. A isto govori. Zapitaš se...
Oprosti što upadam ovako,ali daj mi molim te reci po čemu si ti učio za gp2,jesi sve iz gavella učio ili si skratio nekim skriptama?vidim da si svježe položio pa pitam
Uf, svašta sam ja učio.:mrgreen: Prvo sam učio samo Klarića(skupa sa ZV-om i ZN-om) da bih tjedan i pol prije roka saznao da Klarića nema pa sam se prijavio kod Slavice za Glihu kao seminarist i onda učio i stvarno iz Gavella osim založnog koje sam radio po ZV-u i Klariću. Zbilja ti ne treba puno vremena za Gavelle ako znaš sve iz Klarića. Onda sam pao na založnom jer sam dobio pitanje "simultana hipoteka" o čemu ima jedan odlomčić u Klariću dok je u Gavelli 3 strane. Stvar je u tome što se to nalazi u ZZK, a ne u ZV pa nisam to ni i zakona znao. Reko idem opet kod Glihe ali sam ovaj puta proučio i založno iz Gavelle da bih pao na gluposti(rekao sam točan odgovor ali iz nekog razloga profesor nije smatrao da je to točno). Treći put sam išao kod Hane Ernsta i tu sam povrh svega što sam dotad učio uzeo i skriptu "Gavella.doc" sa PKT gdje sam sve prošao osim založnog i dijela vlasništva. Nasljedno iz Gavelle nisam ni pročitao.
Da sažmem, moja preporuka ti je da učiš prvo sve iz Klarića i zakona i kad to savladaš da se baciš na Gavelle. Učit prvo iz Gavelle je samoubojstvo.:mrgreen:
Ljudi daj mi recite jel pametno nasljedno učit po klariću, a ne po Gavelli i Belaju???? Nastojim si nekak skratit tih 1800 prokletih stranica, jer će mi u protivnom samo za proć te sve 3 knjige trebat mjesec i pol dana.
Ne znam za Klarića, ali možda ovo pomogne. Ja sam učila po novoj knjizi, pročitala sam ju jednom i prepričala po pitanjima, zakon nisam ni vidjela. Trebalo mi je, ne znam sad točno, negdje 8-10 dana i super sam ju znala :smartass:, još plus što užasno sporo učim, tak da bi nekom drugom moglo trebati i manje. Zaključujem da me Nikšić na kraju pitao po Klariću jer je spominjao nešto u vezi kodicila, a o tome u novoj knjizi ni riječi (osim ako mi nešto nije promaklo, a vjerujem da nije); položila sam GP2 sad na 1. roku u 9. mj. Eto, nadam se da je bilo od pomoći. Sretno! :wink:
aj please tell me,koliko ti je trebalo realno vremena za spremit gp 2 sa obzirom na svu tu enormnu kolicinu literature????Ja se vec plasim kak cu to uspjet,ipak je gp 1 imalo samo 500 strana:-((I kaj ti je bilo teze,gp 1 ili gp2???HVALA TI PUNO!!!:-)
Trebalo mi je ravno 2 mj. svaki dan po 6 sati, a tjedan pred ispit i više s tim da uzmi u obzir da ja užasno sporo učim i to isključivo po literaturi uz pomoć pitanja i prepričavanja. Dakle, ništa skripte i zakoni, jesam jedino prešla cijeli ZV. GP1 po mojoj slobodnoj procjeni je znatno teži jer je natrpano puno više informacija na jednoj stranici nego kod Gavella. Prvu knjigu i drugu do založnog sam pročitala 3-4 puta, založno i novu iz nasljednog 1-2 put kako gdje. Za GP1 mi je trebalo isto vremena kao za GP2 :wink: (joj što mi sad fali onaj plavi smajlić što maše, ajd' nek ga netko stavi, please)
titan224
05-11-2009, 00:40
Jel mi može tko zdravorazumski objasnit korisnu vrijednost kod etažnog vlasništva????? Čitajući knjigu nisam baš razumio o čemu se tu radi. Pretpostavljam da ta korisna vrijednost ima veze sa tim da li je prm. stan dovoljno adekvatan da bi mogao postat posebni dio nekretnine(etažno vlasništvo).
Da, i meni je to bilo jako zbunjujuće, ali evo ja sam to ovako shvatila.
Korisna vrijednost je koliko tvoj stan vrijedi (npr. 100 000 kn), znači cijena kvadrata, plus neke druge okolnosti koje dižu vrijednost stana tipa lokacija zgrade, mogućnost iznajmljivanja poslovnog prostora i sl. S druge strane, cijela zgrada ima svoju vrijednost (npr. 1 000 000 kn), a ti si suvlasnik recimo 1/4 zgrade, dakle tvoj suvlasnički dio vrijedi 250 000 kn. Tu onda nemamo nikakav problem s uspostavljenjem etažnog vlasništva jer je vrijednost tvog suvlasničkog dijela u odnosu na vrijednost cijele zgrade, jednaka tj. u ovom slučaju veća od korisne vrijednosti tvog stana. To pravilo koliko sam ja shvatila postoji zato da se ne bi dogodilo da ti s uspostavom etažnog vlasništva ne bi dobio prava i dužnosti na dijelu zgrade veća od onih koja ti pripadaju na temelju tvog suvlasničkog udjela budući da je on jedini mjerodavan za tvoja prava, a i utječe na prava ostalih suvlasnika. Međutim, kako su odnosi u društvu puno složeniji od toga, krutost tog pravila ublažena je mogućnošću da se ipak uspostavi etažno vlasništvo tebi u korist iako se korisna vrijednost stana i suvlasničkog udjela ne slažu na način da na to pristanu svi ostali suvlasnici, odnosno po odluci vlasnika zgrade koji je upisao takvo etažno vlasništo u zemljišnim knjigama.
Eto, nadam se da je bilo od pomoći. Ako sam nešto krivo napisala,molim vas, ispravite me, da ne širim dezinformacije :mah:
Jel mi može tko zdravorazumski objasnit korisnu vrijednost kod etažnog vlasništva????? Čitajući knjigu nisam baš razumio o čemu se tu radi. Pretpostavljam da ta korisna vrijednost ima veze sa tim da li je prm. stan dovoljno adekvatan da bi mogao postat posebni dio nekretnine(etažno vlasništvo).
Belaj je imao prezentaciju o uspostavi etažnog vlasništva na predavanju, pa pogledaj tamo, ima i o tome što tebi treba s primjerima --> http://209.85.129.132/search?q=cache:clDf1_BYmmQJ:www.pravos.hr/gradjansko/datoteke/stvarno-7-etazno.pps+korisna+vrijednost+stana&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr&lr=lang_hr&client=firefox-a
creative
06-11-2009, 04:20
Može li mi netko pomoći i napisati koje su sve vrste stvarnopravnog osiguranja tražbina?(nabroji)
Hvala!!!
Osiguranje trazbina
1) osnivanjem zaloznog prava na pokretninama,nekretninama ili na subj imov.pravima za sto stoji na raspolaganju nekoliko podvrsta zal.prava
2)fiducijarnim prijenosom radi osiguranja (a-fiduc.prijenosom vlasnistva na pokretn.ili nekretninama ,b-fiducijarnim prijenosom nekih drugih prava)
3)osiguravanje a)pridrzajem prava vlasnistva b)izvrsavanjem prava zadrzanja(retencije) i c)neka druga
rekao je da je od ovog roka nova gavella obvazatna literatura,al mislim ak hoćeš riskirat da možeš učit po klariću i po zakonu.
navodno da bi trebao pogledat po gavell:glava 1(samo načela nasljeđivanja) 2,3,5(konkurencija),8,9(razvrgnuće zajednice)14,15(odvajanje ostavine od imovine nasljednika)..ostalo po klariću
obavezno po gavelli napravit nasljednopravne ugovore,to je pitao po gavelli i prije ovog roka.i to mu je jedno od najdrazih pitanja.
Sto se mene tice, Josipovicka je legenda naspram Baretica jer ona trazi znanje i trazi ga na svakom roku, dok Baretic nekad pusti sa polovicnim znanjem, a nekad rusi ljude koji stvarno znaju... po meni nije objektivan i kad nije u elementu (kao danas) inzistira da cuje rijec koju je sebi u glavi zamislio a koja nije uopce bitna.
... puno pohvala na njegov racun...? a upada u rijec, mase rukama, ziva nervoza..
Da mogu birati, moj izbor svakako ne bi bio on, jer ne bi htjela 3 mjeseca rada riskirati zato sto prolaz ovisi o tom kakve je on volje.. eto.. svakako, to je moj stav, neki sigurno imaju i nadam se, imati ce, bolja iskustva.
ja sam svoje dojmove o Josipovicki i Bareticu iznosila u vezi gp2, gp1 sam polagala kod belaja, a svacije je iskustvo subjektivno, ali ne priznajem da josipovicka pita osnove osnova iz gp2 jer sam odgovarala kod nje pola sata samo stvarno pravo, i definicije i primjere i pita kvalitetno...ali ja tad padoh na nasljednom, nazalost.
jel se može naučit gp2 ako krenem sad pa do 2.mjeseca tako da radim po 100 str na dan (uz jos dva predmeta koja sam već radila, znači samo ponavljam)? :( *wishful thinking*
naravno, ako tih 100 strana ponoviš dan nakon si ih obradila. to je naporno. ali daje rezultate.
titan224
22-11-2009, 19:22
Ljudi dvije stvari mi nisu jasne, pa molim za pomoć.
1. Kod zapisa (legata) kada se govori o opterećeniku piše da opterećenik odgovara OSOBNO, ali je njegova osobna odgovornost za zapise i terete koje treba ispuniti ograničeno kvantitativno: Ukupna odgovornost nasljednika za sve zapise i terete ne prelazi čistu vrijednost onoga što je stekao naslijedivši ostavitelja. Meni je jasan ovaj drugi dio (tu se radi o razlici koja ostane kada se vrijednost aktive umanji za negativnu vrijednost ostaviteljevih obveza), ali mi nije jasno zašto je onda navedeno da on odgovara OSOBNO kad ne odgovara??? Ako bi odgovarao osobno to bi znači da bi odgovarao svom svojom imovinom (imovina koju je već do tada imao + imovina koju je stekao na temelju nasljednog prava)???
2. Koja je razlika između vindikacijskog zapisa i damnacijskog zapisa (to je u 3. knjizi na str. 391-392)???? Zar nije to jedno te isto, s obzirom da je smisao zapisa u tome da nasljednik(opterećenik) treba zapisovniku ispuniti određenu činidbu na temelju ostaviteljeve oporučne odredbe. Ja nisam skužio razliku.
Ljudi dvije stvari mi nisu jasne, pa molim za pomoć.
1. Kod zapisa (legata) kada se govori o opterećeniku piše da opterećenik odgovara OSOBNO, ali je njegova osobna odgovornost za zapise i terete koje treba ispuniti ograničeno kvantitativno: Ukupna odgovornost nasljednika za sve zapise i terete ne prelazi čistu vrijednost onoga što je stekao naslijedivši ostavitelja. Meni je jasan ovaj drugi dio (tu se radi o razlici koja ostane kada se vrijednost aktive umanji za negativnu vrijednost ostaviteljevih obveza), ali mi nije jasno zašto je onda navedeno da on odgovara OSOBNO kad ne odgovara??? Ako bi odgovarao osobno to bi znači da bi odgovarao svom svojom imovinom (imovina koju je već do tada imao + imovina koju je stekao na temelju nasljednog prava)???
2. Koja je razlika između vindikacijskog zapisa i damnacijskog zapisa (to je u 3. knjizi na str. 391-392)???? Zar nije to jedno te isto, s obzirom da je smisao zapisa u tome da nasljednik(opterećenik) treba zapisovniku ispuniti određenu činidbu na temelju ostaviteljeve oporučne odredbe. Ja nisam skužio razliku.
1. Da, odgovara osobno (znači i iz njegove imovine, i iz nasljđenog dijela), ali do granice ČISTE vrijednosti-čista matematika. Npr. što ako onerat (jel se tak zove ovaj koji treba ispuniti) ne želi ili ne može to ispuniti, iako legatar to zahtijeva? Recimo, prodao je stvar, darovao, izgubio, stvar je uništena, kaj ja znam. Legatar će nekako moći morati zahtijevati ispunjenje. Recimo da je čista vrijednost toga legata 20.000,00 € onda ovaj odgovara osobno, ali ograničeno do te vrijednosti. Mislim, to je moj zaključak.
2. Razlika vindikacijskog od damnacijskog je u tome, što kod vindikacijskog trenutkom smrti, a ne samim ispunjenjem, preći će vlasništvo na legatara. On je ovlašten tada zahtijevati da mu se određena stvar preda u posjed, neposredan ili posredan, temeljem toga što je on postao vlasnikom te stvari (reivindikacija?). Recimo da bi to bilo nekakvo stjecanje vlasništva na temelju zakona. Kod nas to ne postoji, ali postoji nešt što podsijeća na to-izdvajanje stvari temeljem privređivanja ili suživota.
Dokle kod damnacijskog, legataru pripada pravo zahtijevanja (obveznopravni zahtjev) da se ispuni taj zapis. Tek kad se ispuni, legatar će postati vlasnikom te stvari.
titan224
23-11-2009, 15:57
Fala Vuffek na odgovorima, al mi je 1. odgovor i dalje nejasan. Čitajući knjigu ja sam to ovak shvatio: Ostavitelj je svom nasljedniku ostavio recimo 500 000kn, uz to oporuka još sadrži legat. Nasljednik nasljeđuje tih 500 000kn, ali zbog ostaviteljevih dugova, na vjerovnike ode 300 000kn. Nasljedniku ostaje 200 000kn, no legatar na temelju oporučne odredbe (postojanja legata) potražuje novčanu činidbu od nasljednika u iznosu od 100 000 kn. Nasljednik tih 100 000kn legataru isplaćuje iz preostalih 200 000 kn( znači iz čiste vrijednosti koja je ostala kada se aktiva (500 000kn) umanji za pasivu (300 000kn)). E sad mi nije jasno kada u obzir onda dolazi nasljednikova osobna imovina(onu koju je imao prije nego je nasljedio 500 000kn). Da li će nasljednik biti odgovoran svojom osobnom imovinom tek kada mu ne ostane dovoljno te čiste vrijednosti????(recimo, od čiste vrijednosti mu ostane 20 000kn, a legataru duguje 100 000kn). Ako zna tko odgovor, please help
Idem na ispit GP2 u 2. mjesecu pa me zanima da li je za stvarno pravo dovoljna skripta gavela.doc od 30.03.2009 koja ima 121 stranicu?
malimrav85
26-11-2009, 14:33
Ne. Ali je korisna jako.
Tony Montana
18-12-2009, 15:50
Insecure, čekaj da dođeš do založnog prava, odnosno drugog sveska.:mrgreen:
I ja sam tako mislio kad sam počeo s prvom gavellom i ona je stvarno ok..ništa spešl..nikakvih posebnih rokova..sve se rasteže i sve je zdravorazumski..ali kad sam počeo s drugim sveskom..još služnosti, tereti i pravo građenja donekle ok..ali založno..ono je pisano s velikim zlom..:(..lik je cijeli ovršni zakon prepisao bokte..a o založnom na subjektivnim imovinskim pravima necu ni govoriti..
Ne želim nikoga odgovarati od učenja po Gavellama, ali čini mi se da su one enorman gubitak vremena i živaca. Sad idem čitat knjigu iz nasljednog..nadam se da je ona bolje obrađena.
konzerva
18-12-2009, 16:22
Ne želim nikoga odgovarati od učenja po Gavellama, ali čini mi se da su one enorman gubitak vremena i živaca.
i jesu, ali s druge strane dok nisam bio naučio založno po gavelli nisam položio. nemojte dočekat komisiju kao ja :wink:
imported_nely
16-01-2010, 20:30
jel velika razlika između gavelle i klarića kad je u pitanju nasljedno pravo??? može li se spremit samo po klariću??
Nije velika razlika.
Razlika je u načelima nasljednog prava, ostavinski postupak je nešto širi u gavelli i nasljednopravni ugovori su puno opširniji u gavelli i to jako često pitaju. Možeš riskirati po klariću, ali ja preporučam barem ugovore naučiti po gavelli jer je velika vjerojatnost da te to zakači.
imported_nely
18-01-2010, 20:35
kratki savjeti.. jel treba uciti zalozno na subjektivnim imovinskim pravima? i da li treba fiducijarni prijenos?..
nadalje, ako moze savjeti oko nasljednog, cujem da 80 stranica iz klarica vise nitko ne ispituje..
zasad toliko i hvala unaprijed na odgovoru...
Odgovor za nasljedno ti je u postu iznad. Gavella ima 500 str. nasljednog, ali nema puno više bitnih stvari od Klarićevih 70.
Založno na imovinskim pravima mislim nitko nikad nije pitao-bar ja nisam čula.
Fiducija treba, rijetko je pitaju, ali mene je npr. baš nju pitao Baretić.( definicija, vrste..)
bumblebeee
26-01-2010, 01:29
ma stoput sam presla forum, ajd konkretno da pitam:
1. zasto se osniva sudsko prisilno R o ovrsi? (ne prethodnom mjerom + ne doborovoljno) koja je prednost toga?
ODG nesto ovako: dionice koje nis ne vrijede sad, al ce vrijedit za 5 godina, pa se osnuje sudsko prisilno na njima. (i dalje ne kuzim povezanost bas ove vrste zaloznog s tim)
2. radi kojeg bitnog svojstva zaloznog prava je vjerovnik sigurniji da ce se moci naplatiti? jel nedjeljivost?????
3. dobrovoljno i sudsko dobrovoljno, kada je bolje dobrovoljno? tu me buni odgovor koji je netko napisao, a u mojim prozvakanim pitanjima imam dojam da je svima prije mene bilo jasno to, citiram:
" ako mu ne treba da vraca dug, a postoji opasnost da se stvar proda"
4. prednosti zapisnika. razumijem da potpisan ima snagu ovrsne sudske nagodbe, al zasto je to zgodnije od "obicne" ovrsne isprave? ODG- preskace se parnicni postupak (u kojem bi dobio ovrsnu ispravu pa onda pokrenuo ovrhu?????
5. KAKO ZAL. VJEROVNIK ODGOVARA?
imported_nely
01-02-2010, 20:22
Pitala sam več na gp, pa da i ovdje stavim:
Kod nasljedničkog posjeda, nasljednik je ovlašten da odmah počne faktično posjedovati ono što je posjedovao ostavitelj...ali Nikšić pita i što je još ovlašten? I koja je još sličnost, a koja razlika između nasljedničkog i običnog posjeda?
Ako netko zna, neka please odgovori, thanx
malimrav85
01-02-2010, 20:25
nasljednički posjed ti je idealan posjed, ako dobro pamtim
imported_nely
04-02-2010, 21:08
pa osobne sluznosti uopce ne nastaju na temelju zakona, em aj rajt?
MY MISTAKE. Kada se stvarne služnosti osnivaju na temelju zakona, ne osobne.
bumblebeee
06-02-2010, 01:30
po meni, gavella.doc, s knjigom ili bez. al obavezno knjiga u nekoj fazi ucenja.
ima 120 str., al to je varljivo, ide sporije od ocekivanog (moj subjektivni dojam).
plus, nije da gledam poklonjenom konju u zube, ali... svaka cast onome tko je radio skriptu, al da bar ima neke naslovcice, podnaslovcice i to, bila bi supač :)
i mislim da za baretica i niksica ne treba (skoro) nista nadopunit, fale samo izlucni, opozicioni zahtjev.
Iz osobnog iskustva, ja ti ne bi savjetovala da se kockas...
Gavellino nasljedno prodjes za 10 dana, pogotovo kad si vec radila po Klaricu.
Lako je pamtljivo a na svakoj stranici u biti imas za zapamtiti po par recenica, nije tesko, valjda ljude odbija to sto ima cca 550str ali 50 str se u danu prolazi od sale, uz ponavljanje svaki dan po dio stvarnog...
To je moje misljenje, ali hej, tko sam ja da dijelim savjete, polozila sam tek na komisiji :)
Sretno!
kakva pravila i iznimke kod posjedovne zastite?
i kakve primjere traze..jer ih u knjizi nema..a nisam bas primjetio ni u onim sitnim slovima da ima nesto..
Kod posjedovne zastite, sudska zastita je pravilo (putem parnicnog postupka-posjedovne parnice), a samopomoc iznimka...
Sto se tice primjera, ne pitaju primjere iz knjige nego iz glave, pogotovo Josipovicka..
Mene je pitala kakvo bi rjesenje donijela da sam sutkinja u slucaju kada posredni posjednik smeta neposrednog, odnosno najmodavac najmoprimca?
Na slicnom primjeru me pitala i dosjelost..
Uglavnom, oni ti kazu neki primjer, neku situaciju iz prakse i ti na temelju naucenog trabas odluciti kako bi postupio po zakonu...
ja mislim da se te iznimke odnose na zaštitu posjeda putem samopomoći-pravilo je defenzivna a ofenzivna samo kod zaštite viciozno stečenog posjeda....bar mislim da je to,možda griješim,ali ja bih tako odgovorila.....
jel može netko reći da li pitaju založno pravo na pravu, fiducijarno vlasništvo,susjedska prava(to mi je stvarno bezveze) i zajedničko vlasništvo??mislim da to neću ni stići naučit,ne da mi se gubit vrijeme na to....i da li postoji nešto što se slobodno može preskočit iz nasljednog??(više manje znam sve,ali ne da mi se sve ponavljat opet,onda se nikako ne mogu skoncentrirat na najvažnije, a vremena je malo)
Tony Montana
11-02-2010, 13:35
ja mislim da se te iznimke odnose na zaštitu posjeda putem samopomoći-pravilo je defenzivna a ofenzivna samo kod zaštite viciozno stečenog posjeda....bar mislim da je to,možda griješim,ali ja bih tako odgovorila.....
Pravilo je sud, a iznimka samopomoć, jer u svakoj situaciji osim iznimnih bi trebali težiti da sud nepristrano i objektivno riješi stvar, a ne da pravdu uzimamo u svoje ruke.
jel može netko reći da li pitaju založno pravo na pravu, fiducijarno vlasništvo,susjedska prava(to mi je stvarno bezveze) i zajedničko vlasništvo??mislim da to neću ni stići naučit,ne da mi se gubit vrijeme na to....
ZP na pravu rijetko i za veću ocjenu, ali nauči bar dvije osnovne rečenice o tom da znaš beknut. Susjedska prava dolaze već češće i to uglavnom kod glihe, al nebi se kockao da sam na tvom mjestu. Fiduciju pita Baretić, al opet nauci bar par osnovnih rečenica da znas nesto, a zajedničko vlasništvo se pita i to uglavnom ga se uspoređuje sa suvlasništvom.
i da li postoji nešto što se slobodno može preskočit iz nasljednog??(više manje znam sve,ali ne da mi se sve ponavljat opet,onda se nikako ne mogu skoncentrirat na najvažnije, a vremena je malo)
Teško je nešto baš eliminirat zbog faktora x na usmenom, ali se koncentriraj na načela, oporuku, ugovore, zapis, nalog, pojedinačan i razdvojen položaj nasljednika, zakonsko i nužno nasljeđivanje i naučite one razlomke tko koliko dobiva u nasljednim redovima, jer se to pita. Ja sam se osjecao ko na matematici na prošlom roku. :mrgreen: I da, trik pitanja znaju bit nasljedno pravo u subjektivnom i objektivnom smislu, ne preskačite to. ;)
Tony Montana
12-02-2010, 21:02
pliz help!!!
naime, ja nikako da shvatim: ZASTO bi netko uopce osnovao pravo gradjenja, cemu to sluzi i sto se time izbjeglo?
pretpostavljam da ima veze s povecanjem vrijednosti nekretnine, al pliz konkretno mi recite :)
tenkju.
Može se tu svašta odgovoriti na to pitanje.
Načelno, pravo građenja pravno odvaja zgradu od zemljišta, odnosno razdvaja ''nerazdvojivo'' načelo jedinstva nekretnine. Znači, ja sam vlasnik zemljišta sa zgradom i osnujem pravo građenja u tvoju korist. Ja ću i dalje biti vlasnik zemljišta, ali će ono biti opterećeno tvojim pravom na njemu da izgradiš zgradu ili budeš vlasnik zgrade. Ja kao vlasnik zemljišta imam od toga korist što mi ti kao nositelj prava građanja moraš plaćati mjesečnu zakupninu.
E sad, s druge strane, što se pomoću prava građenja može izbjeći.
Temeljno se izbjegava da nečija zgrada pravno priraste zemljištu zbog načela superficies cedit solo.
A sad, ima još jedna situacija,a to je sa strancima koji ne mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u RH. Nece ih moci stjecati ako ne ispunjavaju određene uvjete kao što je načelo uzajamnosti, odobrenje ministra. Tu pripazite na izmjenu u zakonu koja kaže da stranci, državljani EU mogu stjecati pravo vlasništva na nekretninama pod istim uvjetima kao i domaći državljani. Za ostale van EU vrijede gore navedena pravila.
Tako, recimo, Iračanin ne može kupiti zemljište kod nas na kojem bi htio izgraditi kuću, jer ne ispunjava gore navedene uvjete. Ali, on ce to izbjeći tako što će se osnovati pravo građenja na zemljištu i moci ce izgraditi zgradu.
Tony Montana
12-02-2010, 23:57
zasto bi netko na svom zemljistu si to osnovao, tak i tak si moze izgradit zgradu. na to sam zapravo ciljala s pitanjem.
jel zbog povecanja vrijednosti nekretnine?
Osnovat će iz tog razloga da može to pravo građenja prenijeti(prodati) nekome, a da ostane vlasnik zemljišta i da ubire rentu. Nakon određenog vremena kad istekne pravo građenja mu može i pripasti zgrada.
Primjerice, imaš vlasnika velikog, ogromnog zemljišta koji nema novaca da izgradi kuću na njemu, ili urbanu vilu, ili niz kuca..itd. On ce u toj situaciji osnovati pravo građenja i prenijeti ga na nekoga tko ima kapital da izgradi navedene građevine. Time dobiva što ostaje vlasnik zemljišta, i to zemljišta koje je sad dobilo na vrijednosti s tim zgradama. Nositelj prava građenja mu plaća rentu, a nakon određenog vremena, ovisno o njihovom ugovoru, vlasniku zemljišta može pripasti zgrada uz određenu odštetu.
Isto tako, vlasnik zemljišta može osnovati pravo građenja kako bi ga založio neovisno o svom zemljištu. Pravo građenja je sposobno biti predmetom založnog prava i omogućuje vlasniku da dobije kredit..itd. :)
Al, temeljni je smisao zašto bi netko osnovao pravo građenja na svom zemljištu u tome da ga može prenositi dalje neovisno o svom zemljištu. Naravno, zemljište je opterećeno, ali on i dalje ostaje vlasnik.
gangsterhr
14-02-2010, 18:49
bumblebeee, pitala si zašto bi netko na svom zemljištu osnovao pravo građenja u svoju korist...
Ukratko, imaš određeno zemljište koje je u gruntovnici uknjiženo na tvoje ime i, uz to, imaš neku firmu (svoju)...e sada bi tvoja firma htjela sagraditi zgradu(neku halu ili sl) na tom zemljištu u kojoj će imati sjedište ili će obavljati djelatnost koju već obavlja...onda ćeš ti kao fizička osoba osnovati pravo građenja u korist svoje firme...i to je najbitnije, jer će ti se renta koju će tvoja firma isplaćivati tebi(kao fizičkoj osobi) za pravo građenja svake godine priznati kao trošak u poreznoj kalkulaciji...pa ćeš tako, ustvari, "sama sebi" kroz firmu isplatiti novac, a firma će k tome imati manje poreza za platiti... i tako ćeš dobro uštedjeti...nadam se da razumiješ o čemu pričam:smartass::iviv:
ne znam dal je montana o tome govorio kada je mislio na iračanina, jer ne znam u kojem je svojstvu taj iračanin dobio to pravo građenja...:unsure:
Tony Montana
15-02-2010, 16:07
ne znam dal je montana o tome govorio kada je mislio na iračanina, jer ne znam u kojem je svojstvu taj iračanin dobio to pravo građenja...:unsure:
Iračanin želi graditi kuću kod nas, ali ne može steći pravo vlasništva zemljišta, odnosno ne može se uknjižiti kao vlasnik, jer ne ispunjava zakonske uvjete.
On će to zaobići i ipak moći izgraditi kuću ako na temelju ugovora s vlasnikom zemljišta se osnuje pravo građenja u njegovu korist.
Dakle, tu se radi o zaobilaznom putu kojeg stranci koriste da bi mogli graditi kuće kod nas u slučajevima kad ne ispunjavaju zakonske uvjete.
Osim toga, ne znam ako se sjećate iz GP1, stranci su još to izbjegavali tako što su sklapali predugovore dok im ministarstvo nije dalo odobrenje.
Ovo pitanje sam ja odgovarao za veću ocjenu tako da se ne morate bojati da je to sastavni dio ispitivanja, ali nije uopće problem.
Molim vas, može li mi netko odgovoriti na ova dva pitanja:
1. Zašto je relevantna razlika poštenog i nepoštenog posjednika?
2. Što je jako važno kod založnog prava na nekretnini i ima veze s posrednim i neposrednim posjedom?
1. Relevantna je kod vlasničke tužbe, jer pošteni posjednik ima veća prava od nepoštenog. Pogledaj si to u knjizi pod zaštitom vlasništva i sve će ti biti jasno.
2. Mislim da je naglasak na tome što je založno na nekretninama registarsko založno pravo, odnosno stječe se upisom. Iz toga proizlazi da založni vjerovnik nema nekretninu u neposrednom posjedu, jer je to nemoguće, već ju ima u višem posrednom posjedu. Založni dužnik je neposredni posjednik, a založni vjerovnik posredni. S druge strane, kod pokretnina, založni vjerovnik stječe založno pravo predajom u nesamostalan posjed i on je samim tme neposredni posjednik.
2. Mislim da je naglasak na tome što je založno na nekretninama registarsko založno pravo, odnosno stječe se upisom. Iz toga proizlazi da založni vjerovnik nema nekretninu u neposrednom posjedu, jer je to nemoguće, već ju ima u višem posrednom posjedu. Založni dužnik je neposredni posjednik, a založni vjerovnik posredni. S druge strane, kod pokretnina, založni vjerovnik stječe založno pravo predajom u samostalan posjed i on je samim tme neposredni posjednik.
mali ispravak-kod založnog na pokretnini-predajom posjeda založni vjerovnik stječe neposredan i nesamostalan posjed jer posjeduje stvar samo dok je na to ovlašten-dok mu traje založno pravo,tj.dok mu ne prestane tražbina ;-)
jedno pitanje iz nasljednog,možda malo glupo-šta u slučaju da oporučitelj svu svoju imovinu ostavi za dobrotvorne svrhe,npr.domu za nezbrinutu djecu,jel takva odredba dopušten i da li onda nužni nasljednici imaju pravo to pobijati zbog povrede nužnog dijela??
fat drummer
17-02-2010, 00:43
a smisao nužnog djela bi bio koji onda?
Raspoloživi dio može ostaviti kome god hoće, ali nesmiju se oštetiti nužni nasljednici time... tako da to i napravi nužni naslj imaju pravo zahtjevati svoj nužni dio
Tony Montana
17-02-2010, 00:49
Slažem se s kolegama, ostavitelj može oporučiti svoju imovinu kome hoće, ali nužni nasljednici imaju pravo na svoj nužni dio i to naravno ako ga zahtijevaju u zakonom određenom roku. Eventualno da ostavitelj navede opravdane razloge u oporuci kojim isključuje nužnog nasljednika, tada bi sve otislo u dobrotvorne svrhe, al opet ako nema drugih nuznih nasljednika.
molim vas jel mi moze netko objasniti samostalan posjed..mislim..znas sta je..al kako netko drugi osim vlasnika moze imati samostalan posjed?
hvala
nitko ne može imati samostalan posjed osim vlasnika jer ne postoji viša vlast od vlasnikove...znači ako si ti vlasnik stvari,posjeduješ je uvijek samostalno,tj.ne priznaješ ničiju višu vlast i stvar je samo tvoje....vlasnik stvari uvijek ima samostalan posjed,bez obzira kod koga se njegova stvar u nekom određenom trenutku nalazi-da li u nečijem neposrednom posjedu ili posrednom-te osobe kojima je on posjed stvari dao imaju uvijek nesamostalan posjed jer posjeduju priznavajući tuđu,višu vlast,tj.vlasnikovu vlast...npr.plodouživatelj je uvijek nesamostalan posjednik iako ima neposredan posjed,isto tako i najmoprimac,založni vjerovnik jer oni tu stvar moraju vratit nakon što im pestane ovlast da je posjeduju,a vratit će je upravo onome tko je samostalan posjednik i čiju višu vlast priznaju i poštuju-a to je uvijek vlasnik stvari....ako mu i ne bi vratili,vlasnik je ovlašten to od njih zahtijevati i prisilno itd.baš iz razloga što je vlasnik i što je samostalan.
Zapravo, samostalan posjed može imati i netko tko nije vlasnik. Dakle, pošteni posjednik može imati samostalan posjed i ako mu je stvar propala dok je on vjerovao da je vlasnik neće morati nadoknaditi vrijednost stvari vlasniku jer je pošteni posjednik s tom stvari postupao kao vlasnik i kada mu je propala mislio je da je propala stvar nad kojom on ima pravo vlasništva.
Takodjer, posjednik ima pravo na koristi i plodove od stvari koje je ostvario dok je vjerovao da je pošteni posjednik odnosno da je samostalni posjednik te ih ne mora nadoknaditi vlasniku kada mu vraća stvar jer ju je vlasnik uspio vratiti vlasničkom tužbom. Ukoliko je stvar oštečena dok je bio pošteni posjednik on ju vrati oštećenu i ne mora nadoknaditi vlasniku štetu.
Ukratko, pošteni posjednik je samostalni posjednik dok je pošteni posjednik.
imported_nely
17-02-2010, 23:26
Iss, čitam ova Glihina pitanja, koma čovječe. Preočito je da se iživljavaju na studentima po starom programu, jer tu imaju slobodne ruke i nisu vezani nikakvim kvotama. Kod bolonjaca se zna, toliko i toliko ih mora proć i bok. Stvarno mi je žao vas koji to spremate u komadu. Frendica mi već godinu i pol dana muči muku s cijelim gp-om iako je prije sve davala iz prve. Zato, ako je netko po starom programu, a tek upisao treću ili ima par ispita s treće, nek se prebaci na bolonju da ne proživljava ove torture.
Ne slažem se.
Slušala sam ispit kod Glihe-gp2 i prolaznost je bila 1/7. Prvu curu nije uopće pitao založno, prelagana je pitanja dobila, a drugu je odmah pitao založno i srušio na tome. Poslije toga je maltretirao ljude sa pitanjem koja je razlika između opterećenja i ograničenja i naravno sve je rušio.
To kod njega nema veze sa bolonja-stari program nego čovjek ima faze, takav je. Boli njega za kvotu.
Iračanin želi graditi kuću kod nas, ali ne može steći pravo vlasništva zemljišta, odnosno ne može se uknjižiti kao vlasnik, jer ne ispunjava zakonske uvjete.
On će to zaobići i ipak moći izgraditi kuću ako na temelju ugovora s vlasnikom zemljišta se osnuje pravo građenja u njegovu korist.
Dakle, tu se radi o zaobilaznom putu kojeg stranci koriste da bi mogli graditi kuće kod nas u slučajevima kad ne ispunjavaju zakonske uvjete.
Sta nije da se pravo građenja izjednačava sa nekretninom i tako nastupa u pravnom prometu, pa bi kod stjecanja prava građenja Iračanina opet ograničavale one odredbe o stjecanju nekretnina od stranaca???
e i daj molim te objasni mi ovu odredbu, kod posljedica prestanka prava građenja na tuđa prava ZV 296/2 : "Založno pravo koje je teretilo pravo građenja nakon prestanka toga prava tereti nakanadu koju je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo."
kakvu to naknadu je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo???
thnx
Sta nije da se pravo građenja izjednačava sa nekretninom i tako nastupa u pravnom prometu, pa bi kod stjecanja prava građenja Iračanina opet ograničavale one odredbe o stjecanju nekretnina od stranaca???
e i daj molim te objasni mi ovu odredbu, kod posljedica prestanka prava građenja na tuđa prava ZV 296/2 : "Založno pravo koje je teretilo pravo građenja nakon prestanka toga prava tereti nakanadu koju je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo."
kakvu to naknadu je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo???
thnx
sto se tice iracanina mislim da si ti u pravu..al pustit cemo tonija jos da nam pojasni :)
a sto se tice naknade..vlasnik zemljista, nakon sto prestane pravo gradenja treba dati naknadu za zgradu koja je izgradena na pravu gradenja onoliko koliko je njegovo zemljiste vrijednije sa zgradom
Tony Montana
18-02-2010, 16:25
Sta nije da se pravo građenja izjednačava sa nekretninom i tako nastupa u pravnom prometu, pa bi kod stjecanja prava građenja Iračanina opet ograničavale one odredbe o stjecanju nekretnina od stranaca???
Caka je u tome što je pravo građenja OGRANIČENO stvarno pravo, a članak 354. st. 2. ZV kaže :
''Ograničenja koja za strane osobe postavlja zakon glede prava vlasništva nekretnina na području Republike Hrvatske ne mogu se na odgovarajući način primijeniti na pravo vlasništva pokretnih stvari, niti na ograničena stvarna prava.
Dakle, iz toga proizlazi da stranci stječu ograničena stvarna prava pod istim uvjetima kao i ti i ja i naša braća Hrvati. ::E:
Pravo građenja ima dvostruku pravnu prirodu: ono je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu, a istovremeno samostalna nekretnina u pravnom pogledu i zato njegovim osnivanjem se automatski stječe i pravo vlasništva nad izgrađenom zgradom. Pravo građenja i pravo vlasništva zgrade su nerazdvojivi, kao nokat i prst. :wink: Zato je zgodno kao zaobilazni put stjecanja vlasništva, jer je ono automatski, a sve pod alibijem ograničenog stvarnog prava.
e i daj molim te objasni mi ovu odredbu, kod posljedica prestanka prava građenja na tuđa prava ZV 296/2 : "Založno pravo koje je teretilo pravo građenja nakon prestanka toga prava tereti nakanadu koju je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo."
kakvu to naknadu je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo???
thnx
Prestane li pravo građenja, po bilo kojoj pravnoj osnovi, vlasnik zemljišta dužan je nositelju prava građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrijednija s tom zgradom nego bez nje (čl. 295. st. 3.), a na tu naknadu proteže se založno pravo koje je u vidu hipoteke teretilo pravo građenja (čl. 296. st. 2.).
Tony Montana
20-02-2010, 01:15
Tony legendo, ajde mi pojasni malo pravo stvarnog tereta na nekom primjeru...zasto bi to netko osnivao?
Ja u svom vlasništvu imam kuću i iz tog vlasništva izvedem, odnosno osnujem na temelju pravnog posla s tobom pravo stvarnog tereta u tvoju korist tako da te moram uzdržavati određeno vrijeme. Ja sam te dužan KONTINUIRANO uzdržavati dokle nas to ugovorno veže i to je moja TEMELJNA obveza. Iz te moje temeljne obveze proizlazi da ti ja svaki mjesec moram plaćati 1500 kuna. To je POJEDINAČNA obveza koja dospijeva na kraju svakog mjeseca. S druge strane, tvoje temeljno pravo je pravo na uzdržavanje, a protekom svakog mjeseca imaš pojedinačno pravo na 1500 kuna. Tih 1500 kuna mjesečno ja ti moram plaćati, a ako to izostane, onda se imaš pravo namiriti iz moje kuće jer sam ju ja opteretio u tvoju korist kad smo sklapali ugovor baš iz tog razloga da ona bude pokriće ako izostane plaćanje.
Važno je razlikovati pravo stvarnog tereta od prava služnosti, a to se ogleda u činidbama. PST uvijek kao sadržaj ima POZITIVNE činidbe (davanje, činjenje) dok PS kao sadržaj ima NEGATIVNE činidbe (trpljenje, propuštanje).
Važni pojmovi kod PST su ti temeljno pravo --> pojedinačno pravo (ovlaštenik PST) i temeljna obveza --> pojedinačna obveza(opterećenik PST). Kod toga pripazi na zastarne rokove, jer ne možeš vječno potraživati ispunjenje pojedinačnih obveza. Zatim, kad postoji stvarnopravna a kad osobnopravna odgovornost. I na kraju vrlo važno je napomenuti periodičnost odnosno kontinuiranost činidaba. Postoje izuzeci, a to pogledaj u knjizi.
Eto..možda primjer i nije najbajniji i najtočniji, ali nadam se da si uspjela pohvatat neke konce zašto bi netko osnovao pravo stvarnog tereta. Ovo je samo ukratko, a posebice jeoš pripazi na titulus i modus stjecanja. :thumbup:
imam jedno pitanje u vezi oporuka..100 puta sam procitao i nisam uspio skuzit.. kod javnih oporuka svjedoci moraju biti relativno sposobni..znaci sve one obiteljske veze ne dolaze u obzir..
zatim za svjedoke kod usmenih oporuka pise da moraju biti relativno i apsolutno sposobni kao i kod javnih, osim sto ne moraju znati citati i pisati. a onda 2 recenice poslje kaze da mogu biti u tim obiteljskim vezama iako su svjedoci..
molim objasnjenje ako netko zna..
hvala
Starfish
20-02-2010, 17:47
... a onda 2 recenice poslje kaze da mogu biti u tim obiteljskim vezama iako su svjedoci..
Sto tocno pise...?
Cause, no, they can't. :(
Sto tocno pise...?
Cause, no, they can't. :(
nistetne su odredbe kojima je nesto namjenjeno svjedocima pri sastavljanju, njihovim bracnim drugovima, precima i potomcima, njihovim srodnicima u pobocnoj lozi do 4 stupnja srodstva i bracnim drugovima svih spomenutih srodnika. medutim, za sve navedene osobe ne vrijedi zabrana da budu oporucni svjedoci kod usmene oporuke , kao sto takva zabrana vrijedi kod javne, medunarodne i pisane oporuke pred svjedocima
str 148 kod usmene oporuke
Dajte ljudi ako netko zna nesto o tom nasljednickom zahtjevu.sto je,cemu sluzi,protiv koga se podize i po cemu ce se odrediti da li se radi o vlasnickom zahtjevu ili nasljednickom?
Ajmo molim vas
sluzi tome da se nasljednikov pravni polozaj uskladi s fakticnim..pozivajuci se na svoje pravo vlasnistva trazi izrucenje ostavine, cijele ili dijelova( stvari, prava i svega cega se sastoji) od posjednika ostavine(onoga tko je bespravno posjeduje ili protiv nekog od sunasljednika ako posjeduje preko granice). To je nasljednicki zahtjev jedino ako se spore oko toga tko je nasljednik. Odredit ce se jel vlasnicki ili nasljednicki tek kad tuzenik stavi prigovor..ako stavi univerzalni prigovor ( da je on nasljednik) tada je to nasljednicki zahtjev. ako ne stavi univerzalni prigovor onda je vlasnicki
imam jedno pitanje u vezi oporuka..100 puta sam procitao i nisam uspio skuzit.. kod javnih oporuka svjedoci moraju biti relativno sposobni..znaci sve one obiteljske veze ne dolaze u obzir..
zatim za svjedoke kod usmenih oporuka pise da moraju biti relativno i apsolutno sposobni kao i kod javnih, osim sto ne moraju znati citati i pisati. a onda 2 recenice poslje kaze da mogu biti u tim obiteljskim vezama iako su svjedoci..
molim objasnjenje ako netko zna..
hvala
zar nitko ne zna ovo objasnit?
jer ja to nikako ne uspijevam skuzit
Tony Montana
21-02-2010, 20:07
zar nitko ne zna ovo objasnit?
jer ja to nikako ne uspijevam skuzit
Kad ti god nešto nije jasno u knjizi, lijepo uzmeš zakon u ruke, jer je on ''lex specialis''. Pa da vidimo što kaže zakon o nasljeđivanju.
Svjedoci usmene oporuke
Članak 38.
Svjedoci usmene oporuke mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke, ali ne moraju znati ni moći čitati ni pisati.
Raspolaganja usmenom oporukom u korist svjedoka i njihovih bližih srodnika
Članak 40.
Ništave su odredbe usmene oporuke kojima se ostavlja nešto svjedocima pri njezinu sastavljanju, njihovim bračnim drugovima, njihovim predcima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobočnoj lozi do zaključno četvrtog stupnja srodstva i bračnim drugovima svih tih osoba.
i da, ne bih se složila da je 3 tjedna učenja dovoljno za ovaj ispit, ali možda ja jednostavno imam problema s memorijom. shvaćam da je to sve individualno i bla bla ali ako učiš po svim knjigama to je nemoguće. sretno svima!
Ma nemas problema s memorijom, to i pokazuje do kuda si dosla na faxu ;)...kao sto si rekla sve je to individualno i ovisi o nacinu i tempu ucenja, i sreci da te pogode pitanja na ispitu...ne zelim ulazit u rasprave koliko je kome potrebo, al mislim da se moze za nekih cca mjesec i nesto sitno spremit ispit....but that's just me...pozz
Ispit se može spremiti za mjesec i nešto sitno ako samo učiš po skripti...ako ideš po knjizi nemaš nikakve šanse za to.
Skripta te, uz malo sreće, može odvesti do žiga pa tko želi riskirati neka riskira:thumbup:
samo za čitanje tih svih gavellinih naklapanja ti treba pun kufer vremena.. ja nisam neki pobornik skripti jer uvijek se nesto nade kaj pitaju po knjigama pa ono..ne volim riskirati..no dobro, neki po knjizi, neki po skripti, bitno da se ispit položi. čestitam kolegama koji su bili dns samnom na ispitu, dobro smo to zbavili:) i svima koji ce bit kod saše-samo bez straha, stvarno je korektan;)
evo glede orijentacije- slovo a i b-nikšić, c,d,g-baretić, pa nakon njega hano ernst oko slova k, pa gliha, pa josipović do slova š i na kraju od slova š do kraja matanovac.
frendica na b je bila kod baretića sad u ponedjeljak, a i prošli jedan su miješano bili kod asistenata tak da ipak nije doslovno po abecedi raspoređeno... mislim da se ne možeš nasloniti na to jer na kraju krajeva sve ovisi koliko bude starih, koliko bolonjaca itak..
kolegi odgovor za nasljedno-ja sam učila po gavelli jer pitaju ostavinski postupak iz gavelle, načela iz gavelle-koja se btw.potpuno razlikuju od klarićevih, ugovore..itd., ja bih u svakom slučaju preporičila knjigu tj.gavellu jer nije to tak strašno kako zvuči, a s druge strane te nemre niš iznenaditi..
moj savjet-ostavinski postupak, ugovore i načela iz gavelle, ovo ostalo iz klarića... nepotrebno gubljenje vremena je raditi i gavellu...
Bila ja na predavanju za izvanredne juče.Predavanja će držati Nikšić.Obradili smo načela,praktički proletili,o svakom je rekao 2 rečenice.Stvarnopravne odnose,tko je nositelj-svi pravni subjekti sa pravnom sposobnosti +poslovna sposobnost kod pravnog posla+za strance se traži posebna dozvola,uzajamnost. Predmet-stvar-def.+sve što je zakon izjednačio sa stvarima. Entiteti-su prirodne sile,idealni djelovi stvari,subjektivna prava
Objekt=stvar+pripadnost(=dijelovi stvari,neodvojeni pplodovi,prirast,pripadak)
Pokretnine-def. Nekretnine-def;,zemljište je glavni dio Trik pitanje-je li zgrada nekretnina?ne ona je dio nekretnine
Koristi od stvari-plodovi=prednosti od uporabe
Subjekrivna stvarna prava-5 stvarnih prava,stjecanje može biti izvorno i izvedeno,opće +posebne predpostavke
opće dobro,javno dobro,dobro od interesa za RH-definicija
Posjed-definicija,NIJE PRAVO već faktična vlast,obilježja,funkcije posjeda,vrste posijeda(nabrojio i o svakom def.).kakvoća posjeda.
Malo sam ranije otišla jer sam žurila na vlak pa ne znam je li još nešto rečeno.Sve u svemu Meni se čini da obradi previše gradiva.Doslovno sam vam prepisala svoje bilješke.Nekako prepovršno.Knjiga ide puno više u detalje.Sada sam zbunjena , je li dovoljno samo to što je ispredavao ili treba znati i ostalo iz knjige u detalje.:unsure:
Može li netko tko ide na predavanja za redovne napisati kako je tamo?Da li se ide sve točno po knjizi?
bumblebeee
07-04-2010, 17:40
Može li mi netko pomoći oko pitanja u vezi služnosti.
Pitanje je iz roka od 2mj.kod Nikšića.
Kada se plodouživanje može osnovati na temelju zakona?
Unaprijed hvala svima:mhm:
ne moze, osobne se osnivaju SAMO pravnim poslom.
Može li mi tko odgovoriti na pitanje
Jel se može dogoditi podjela na strani založnog vjerovnika? Zašto?:roll:
Powered by vBulletin® Version 4.1.8 Copyright © 2012 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.