View Full Version : III. Građansko pravo 1
Pravokutnići
27-10-2007, 20:13
WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/gp (http://www.pravo.hr/gp)
ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Igor Gliha (Predstojnik Katedre) - TMT 3, soba 31, utorak 16 - 17,30 sati
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović - TMT 3, soba 32, utorak 16 - 17,30 sati
Prof. dr. sc Marko Baretić - TMT 3, soba 26, utorak 16 - 17,30 sati
Doc. dr. sc. Saša Nikšić - TMT 3, soba 30, utorak 16 - 17,30 sati
asist. dr.sc. Romana Matanovac - TMT 3, III kat, soba 301, utorak 16 - 17,30 sati
asist. dr.sc. Hano Ernst - TMT 3, soba 35, utorak 16 - 17,30 sati
asist. mr. sc. Ana Keglević - TMT 3, III kat, soba 302, utorak 16-17,30 sati
ROKOVI 2011./12.
07.11.2011.
02.02.2012.
16.02.2012.
16.04.2012.
06.06.2012.
21.06.2012.
05.07.2012.
06.09.2012.
20.09.2012.
ISPIT - ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit se sastoji od 30 pitanja na zaokruživanje, jedan odgovor je točan, 19 točnih odgovora/bodova je potrebno za prolaz. Rezultati pismenog objavljuju se na oglasnoj ploči katedre i na studomatu.
P = prolaz
1 = pad
0 = nije pristupio ispitu
PRIJAVA ISPITA
Studenti koji studiraju po programu usklađenom s bolonjskim procesom ispite prijavljuju putem studomata.
Ispiti se odjavljuju najkasnije do termina utvrđenog u studomatu.
TELEFON TAJNICE
01/4597 500
SLUŽBENA LITERATURA
GRAĐANSKO PRAVO I
P. Klarić - M. Vedriš: Građansko pravo, 12. izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2009.
(osim II. dijela - Stvarno pravo, poglavlja Mjenica i Ček te IV. dijela - Nasljedno pravo)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05. i 41/08.)
ZAKONI
Zakon o obveznim odnosima (http://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima)
SKRIPTE
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/gradjansko
DOJMOVI SA ISPITA, O PROFESORIMA i SAVJETI ZA SPREMANJE ISPITA
Insecure
16-01-2008, 22:07
Ljudi, a jel vi učite i ZOO za ispit sad za gp1?? Ja to neću stići i neda mi se baš, a i sve pise u knjizi.... :oops:
I ja mislim da je skoro cijeli ZOO obraden u knjizi, i da nema smisla jos ga onda dodatno ici gnjaviti.
Ono, bas znam periodicno pogledati neki od clanaka koji se navode u knjizi - i u zakonu, i vidim da je sve isto, bas je knjiga pisana na principu da u odredenoj lekciji citira zakon, a onda razraduje to i objasnjava dalje.
Mislim, uvijek nam ponavljaju kako nema smisla uciti zakon napamet, a onda bi bilo smijesno da hoce da ga recitiramo napamet.
Mislim da je poznavanje Klarica sasvim solidna osnova za prolaz, valjda se necu neugodno iznenaditi 8)
p.s. bas mi je drago da to sprema jos neko tu na forumu, da cu imati jos supatnika kad se priblizi ispitni rok jos vise :lol:
Zna li itko sto koje su mješovite obveze? - Nikšićevo pitanje
ja mislim da takvih obveza nema i da je to krivo postavljeno pitanje :? zaista nigdje nisam naišla na tako nešto u knjizi, znam da imaju alternativne, fakultativne, kumulativne, pluralističke, izvanugovorne, pluralističke, potpune nepotpune, solidarne, djeljive, nedjeljive, ali među ove obveze nebi nigdje mogla svrstati mješovite obveze.....ajd ako netko zna molim vas napišite...moramo biti kolegijalni, svima nam dobro dođe...ili ako mislite da ne postoje takve obveze podijelite mišljenje s nama ....help
Jel mi moze netko rec kad je bio reko Niksic da su potpisi za izvanredne seminariste? Vjerujem da je to proslo, al me zanima kolko sam fulala. Hvala
kao što naprijed rekoh bili su potpisi 16.1 :smt006
paralegal
31-01-2008, 13:01
Mjesovite obveze? Mene isto muci dilema oko toga! Po meni su to alternativne obveze jer se jedino one sastoje od dvije ili vise cinidaba, a ako drugacije nije ugovoreno pravo izbora pripada duzniku ili kad se cinidba sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima kao kod kupovne cijene kupoprodaje. Drugo mi nista ne pada na pamet.
Starfish
04-02-2008, 19:42
Pitanje: koji su izvori obveznih odnosa?
Odgovor:
NASTANAK OBVEZA
Clanak 20. ZOO
(1) Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzrocenjem stete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obecanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira.
(2) Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti.
Zakon ekipa, zakon... 8)
Sta se tice pitanja kad ko i ispituje -
Dosad je bila praksa da svi ispituju svaki dan (posebno Gliha, Belaj i Jo; Baretic markira posto zna bit zaposlen prodekanskom funkcijom), osim Klarica koji pita samo zadnji dan...
Insecure
13-02-2008, 01:50
heh...
ovako...
molila bih neku dobru dusu da mi odgovori na pitanje..
kako vrsta i stupanj krivnje utjecu na obujam odgovornosti za stetu??
e sad, jasno mi je, kod ugovorne odg. ukoliko je stetnik postupao namjerno ili iz krajnje nepaznje duzan je naknaditi cjelokupnu stetu...
ali.. bi li tu trebalo reci..i sve one slucajeve, tipa...kod utvrdivanja visine stete, da se moze snizit naknada ako je siromasan i nije postupao iz krajnje nepaznje ili namjerno, ili kod podjeljene odgovornosti da se ponekad mora uvazavati i krivnja prilikom utvrdivanja udjela (ugl, takvih slucajeva ima hrpa, pa da ih tu ne nabrajam)...
Ovako, pokusat cu to sto manje zakomplicirat pri objasnjavanju :-D
Bitno ti je pitanje kako vrsta i stupanj krivnje utjecu na obujam odgovornosti za stetu jer takodjer mogu utjecati i na visinu naknade stete.
Pa bi na to bilo pametno i na ispitu obratiti paznju sto se pita.
E sad, kod obujma imas ugovornu i deliktnu odgovornost.
Kod deliktne ne utjece nikako, jer kod nje nije uopce bitan stupanj krivnje niti njena vrsta.
Kod ugovorne utjecu u tolikoj mjeri da ostecenik moze dobiti samo djelomicnu odstetu (znaci samo naknadu obicne stete i izmakle koristi), ili cjelokupnu stetu (znaci i neimovinsku) ako dokaze da je postojala namjera ili gruba nepaznja.
Ali tu su ti krivnja i njen stupanj bitni samo da razlikujes za koje sve vrste stete moze dobiti naknadu (dakle da li samo za obicnu i imovinsku, ili i za neimovinsku naknadu stete).
To drugo sto ti pitas, znaci kad se moze sniziti visina naknade stete - nema veze sa opsegom naknade stete, vec spada u visinu naknade stete.
Tu ti krivnja i njen stupanj igraju ulogu u - kao sto samo ime kaze - na VISINU stete. Znaci ne VRSTU, kao u gornjem slucaju. Tu je dakle bitno da li ce platiti potpunu naknadu ili ce se odstupiti i platiti manje.
Nadam se da je sad bar malcice jasnije :)
Insecure
13-02-2008, 01:56
A sad ja imam jedno pitanje, jer mi je nejasno to u knjizi...
Dakle ovako - kod novcane satisfakcije se kaze da "ZOO odreduje pravo na pravicnu novcanu naknadu kod izvanugovorne odgovornosti".
I to je ok.
Dakle izvanugovorna odgovornost, kod koje postoji pravo na naknadu samo obicne stete i izmakle koristi. NEMA NEIMOVINSKE STETE, jer se ona priznaje kod ugovorne odgovornosti.
I onda se dalje spominje (str. 640 :-D) kod pravne osobe - "pravna osoba moze kumulirati zahtjev na novcanu naknadu zajedno sa zahtjevom za nenovcani oblik popravljanja neimovinske stete".
I mene sad zanima - kakve sad naknade vrazije neimovinske stete, ako je kod izvanugovorne odgovornosti uopce i nema? :smt009
Bitno je razlikovat naknadu stete od pravicne novcane naknade-satisfakcije.Prvom se popravlja imovinska steta, a drugom neimovinska.Neimovinska steta, naravno, moze biti pocinjena gradanskim deliktom i zato ona je dio izvanugovorne odgovornost, ali ce se takva steta popraviti satisfakcijom,a ne naknadom stete.Neimovinska steta moze biti pocinjena i povredom ugovorne obveze, i zato je ona dio ugovorne odgovornosti za stetu ali ona ce se takodjer popraviti pravicnom novcanom naknadom-satisfakcijom.nemoj brkati obujam naknade stete s obujomom stete.Mislim da je to to.
Insecure
13-02-2008, 13:59
I to bi bilo to...hm, zašto imam osjećaj da ćemo se još vrtiti oko ovoga? :-D
Ohh you're so right :smt009
Dakle... Opet smo na toj ugovornoj odgovornosti.
Posto smo ustanovili da kod ugovorne odgovornosti moze odgovarati i za naknadu neimovinske stete, slijedi ovo:
Ako je stetnik postupio sa obicnom nepaznjom - duzan je na naknadu obicne stete i izmakle koristi, te pravicnu naknadu neimovinske stete (naravno su one predvidive okolnosti ali one su nebitne sad).
A ako je stetnik tj. duznik postupio prijevarno, sa grubom nepaznjom ili namjerom - duzan je na naknadu cjelokupne stete.
Mene sad zanima - kakva je razlika u toj naknadi cjelokupne stete i ovoj gdje postoji pravicna naknada neimovinske stete??? Ako je caka u tom da kod prvog nema te novcane satisfakcije, kako se onda naknaduje neimovinska steta u sklopu "cjelokupne naknade" ???
Geeze, netko bi trebao napisati vodic kroz knjigu gradanskog prava :smt009
Insecure
13-02-2008, 15:18
Ljudi oprostite kaj prekidam ovaj niz, al imam gadan problem.
Izvanredni sam, prebacila se na bolonju i nisam pojma imala da moram skupit potpis iz gradanskog.
Kaj da napravim, oce li mi ga tko dati sada? Kome da se obratim?
Molim Vas za pomoc, savjete..
Ma gle, bas sa izvandrednima oni imaju dosta frke jer ljudi ne znaju da trebaju potpise, prije toga nije bilo, sad treba, i tako, sve u svemu, mislim da to njima nije nista novo.
Mislim da ti nece raditi probleme, pogotovo kad ispricas da si izvandredna i da to prije tako nije bila praksa. Odi na konzultacije kod nekog od profesora, preporucam prof. Niksica ako je moguce.
Uglavnom ti svi imaju konzultacije utorkom u 16h na TMT 3.
Ili potpis mozes skupit kad budes isla na ispit, jer ti ionako za prijavu samog ispita ne treba posto prijavljujemo putem studomata.
Fakat mislim da ti to nije uopce veliki problem.
Insecure
21-02-2008, 18:11
Moze li mi netko reci tko je po bolonji reci sto treba spremati za gradjansko 1?
Pretpostavljam "lijepu zelenu knjigu" i ZOO.
Ima li netko tko je sad proso i da zeli knjigu povoljnije prodati?
Trebas lijepu zelenu knjigu, a ZOO ako ides kod Josipovicke posto sam cula da je ona jedan od onih divnih bisera koji pitaju bas po zakonu.
Mada ces ionako u ZOO morati razjasnjavati neke stvari vezano za knjigu, narocito kad dodes do naknade stete.
Anyway, lijepu zelenu knjigu trebas poprilicno dobro znati, jer na ispitu pitaju sve dijelove.
Sto se tice prodaje, ne vjerujem da ce se previse ljudi javit da proda jer ionako ide GP 2 i isto treba zelena knjizica, ali ono, who knows, good luck :)
p.s. Iskoristavam priliku da se pohvalim, prodoh danas :smt026
Sad opet mogu postati dio vanjskog svijeta :lol:
Što je ovo, zaboga? Zelchi više nije na trećoj pa si gepeovci stavili u misiju da vas nauče pisat tužbu? :lol:
1.kako bi glasio tužbeni zahtjev kod paulijanskih tužbi? Slijedom svega navedenog (što je već nabrljao na početku tužbe) tužitelj predlaže naslovljenom sudu da donese sljedeću --- presudu --- kojom se nalaže tuženiku da..... njaknjaknjak, što je već u igri.
I naravno klasični završetak: s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe. :lol:
Sljedeća 3 pitanja proglašavam non liquet :-D , tj.bilo bi ok da preciziraš jerbo se ne daju skužit. Ovaj faks je lud, ali rijetko netko postavi pitanje "šta se sve može s tužbom".
2. kod kapare_pitanje je "što se može s njom dogoditi"... što??? i Pa ono, odletjeti sigurno neće, nitko ju neće pojest
Može završiti kod primatelja, a može i kod davatelja, kako i zašto lijepo kažeš "piše u zeoou". :lol: Sud je može smanjiti ak je prevelika. To bi bilo to..
3. isto kapara- kojom se tužbom može dobiti nazad? Tužbom vulgaris. Tužba radi vraćanje kapare. Tražiš samo naslov tužbe ili svojstva? kondemnatorna je..
4.kod prekomjernog oštećenja-što se smatra javnom prodajom??? Pa ono, plejs gdje kupuješ koze, krave, konje, jahte, svemirske brodove (i šta već što je bilo predmet ovrhe) za male pare. Cijena takvih stvari što se prodaju je prekomjerno niska u svakom slučaju.
Pa onda ne bi bilo logike, tipa kupiš kravu za 200 kn i onda kvocaš da si previše platio a realna cijena bi bila 2000kn. :lol:
A moguće i da su ovdje samo tražili da navedete kako se poništaj ugovora zbog prekomjernog oštećenja ne može se tražit kod javne prodaje, besplatnih ugovora, trg ugovora od 2006 i još koječega.
Ma nemam pojma, idem spavati dok ne počnem lupati teže gluposti. :-D
Hell's Angel
01-04-2008, 23:55
što se tiče ugovora, netko je na predavanju (mislim gliha) rekao da ugovore neće pitati posve u detalje s obzirom na to da postoji poseban kolegij koji se bavi samo ugovorima pa ćemo to još detaljnije u okviru toga raditi. koliko se to u praksi provodi stvarno ne znam.
što se tiče dana ispita, čula sam da su nebolonjci na početku, a bolonjci na kraju tjedna. nadam se da je tako.
Hell's Angel
04-04-2008, 10:47
da, podjela je takva.
ne znam zašto je podijeljeno baš tako a ne nekako drugačije.
Bok!
Probat ću:
FORMALNI IZVORI GP-težište je na obliku u kojem se pravna pravila pojavljuju (to su ti:zakoni,Ustav,propisi bivše Juge).
Da svi pravni poslovi moraju imati bitne sastojke.to su oni bez kojih pravni posao ne može ni nastati a kamoli opstati tj.postojati. (npr.kod kupoprodaje to su ti predmet i cijena).
SOLEMNIZACIJA (OVJERAVANJE ILI POTVRĐIVANJE) ISPRAVA-privatna isprava dobiva oblik javne isprave.kod javnog bilježnika
MATERIJALNI IZVORI -težište je na načinu na koji se sadržaj pravnih pravila izvršava.
Mislim da ne može (nisam ziher)
U pravilu ispunjenje duga se obavlja u cijelosti ako strane nisu drukčije ugovorile.Vjerovnik nije dužan niti je dužnik ovlašten ispuniti dug u dijelovima.2 su iznimke kad dužnik može u dijelovima ispuniti dug a da nisu ništa prethodno ugovorile je:kad pravna narav obveze to nalaže (npr.isporuka plina,vode,grijanje...) i kod novčanih obveza.
PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA:
ISPUNJENJE (SOLUTIO),PRIJEBOJ,RASKID UGOVORA,OTPUST,PROTEKOM VREMENA,OTKAZOM,SMRĆU,SJEDINJENJEM,PROPISOM,NEMOG UĆNOST ISPUNJENJA
Obveze su dio imovine kod Imovin kao knjigovodstvene kategorije.
Mislim da se kod fikcije ne može dokazivati suprotno jer ona ne postoji u stvarnosti već se uzima dao da postoji.(uzima ju pravo tj.sud)
Ne može se dokazivati da fikcija nije nastala jer to ne bi imalo smisla.
Ne,stranke ne mogu niti produživati niti skračivati zastarni rok ugovorom
POZITIVNE SLUŽNOSTI -one kod koji titular ima pravo služiti se poslužnim dobrom tj.nekretninom na bilo koji način,a vlasnik poslužnog dobra je dužan to trpjeti (npr.prelaz preko susjednog zemljišta)
NEGATIVNE-one kod kojih titular ima pravo zahtjevati od vlasnik poslužnog dobra da se susdrži od bilo kakvih radnji (npr.da ne povisuje zgradu)
A o Klariću sam ti napiso na private mail.
andrea reljic
08-04-2008, 19:45
evo mene ipak sa jos pitanjaca........Koji ugovori moraju imati bitne sastojke(ne razumijem koncepciju pitanja)(mozda misle na npr.razliku izmedju ug. o djelu te ug. o gradjenju-prvi je neformalan a drugi formalan¬?????),koji su materijalni izvori prava(onda su to svi ostali (pravni obicaji,pravna znanost te sudska praksa....ili?),sto je s poslom ako je cinidba obj.nemoguca,ako je dogovoren pisani oblik a mi ga sklopimo usmeno kakav ce biti pravni posao(nistetan?),kakvo vlasnistvo poznaje ustav......(znam samo iz knjige da imamo trzisnu i poduzetnicku slobodu,pravo naslijedjivanja...), :smt006
sto je s poslom ako je cinidba obj.nemoguca,ako je dogovoren pisani oblik a mi ga sklopimo usmeno kakav ce biti pravni posao(nistetan?),kakvo vlasnistvo poznaje ustav......(znam samo iz knjige da imamo trzisnu i poduzetnicku slobodu,pravo naslijedjivanja...), :smt006
Ako je činidba objektivno nemoguća posao je ništetan.a ako činidba postane naknadno moguća posao ne konvalidira.jedino će obveza nastati ako je posao sklopljeni pod odgodnim uvjetom ili rokom.Ako je posao bi sklopljen s objektivno mogućom činidbom pa je kasnije činidba postala nemogućom zbog krivnje dužnika,tada se to pretvara u odgovornost za štetu,a ako je propala bez krivnje dužnika,obveza se gasi onda.
Ako je propisan pismeni oblik ili propisom ili sporazumom stranaka a ugovor sklopimo u usmenom taj ugovor će bit ništetan.
Ustav-najmočniji pravni akt u RH.Najviše vrednote ustavnog poretka: nepovredivost vlasništva,pravo vlasništva,sloboda tržišnog i poduzetničkog udruživanja,zabrana monopolizacije tržišta,pravo nasljeđivanja.Ustav kaže da vlasništvo obvezuje-nositelj prava vlasništva i njegovi korisnici moraju pridonositi općem dobru RH.
andrea reljic
08-04-2008, 20:37
e te posebne vrste cesije koje Josipovićka pita jel to ustupanje tražbine radi osiguranja,radi ispunjenja ili umjesto ispunjenja?
po meni ti je to USTUPANJE UMJESTO ISPUNJENJA TE USTUPANJE RADI ISPUNJENJA.Prva znaci da sevjerovnik namiruje cim primi stvar,a druga tek kada se namiri iz trazbine :smt004 Ajde mi reci dali Klaric pita zakon ili sto je po meni logicnije one stvari koje je sam iz zakona citirao u knjizi? :smt002
jel mi može netko napisati definiciju građanskog prava?
definicija štete?
gradansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureduje odnose pravnih subjekata povodom stvari, cinidaba, imovine i neimovinskih dobara.
steta je stetnom radnjom prouzrocena povreda nekog subjektivnog prava ili interesa. sastoji se u umanjenju necije imovine, sprecavanju njezina povecanja i povreda prava osobnosti.
kolegica
09-06-2008, 21:33
Pitanje:
Kakve pravne učinke proizvodi ništetnost?
a) namjeravane
b) nenamjeravane
c) oboje
d) ništa od navedenog.
Molim odgovor i objašnjenje.
Hvala :D
Točan odgovor je NENAMJERAVANE.Ništetni pravni posao je onaj pravni posao koji ne proizvodi učinke koje bi trebao proizvesti da je valjan,ali ne možemo reći da ne proizvodi nikakav pravni učinak.on proizvodi nenamjeravane pravne učinke,a to su POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE I ODGOVORNOST ZA ŠTETU.
Help!?
2. Koja prava pripadaju stjecatelju ako on obavi sve što je trebalo obaviti u slučaju materijalne odgovornosti? :cry:
Pa onaj stjecatelj koji je uredno i na vrijeme prijavio nedostatke ima pravo izabrati jednu od ovih mogućnosti:
1.zahtijevati da se nedostatak ukloni ili ukoliko to nije moguće da mu se dade druga takva stvar iste vrste,količine itd. (zamjena)
2.zahtijevati sniženje cijene
3.zahtjevati raskid ugovora
4.u sva ova tri slučaja još ima pravo i na naknadu štete
1. Kad se neće izjava proizvođača uzimati u obzir kod odgovornosti za materijalne nedostatke stvari?
:cry:
-ona za koju prodavatelj nije znao, niti je morao znati, a stjecatelj sa poziva na nju
-koja je bila opovrgnuta prije sklapanja ugovora
-koja uopće nije utjecala na odluku stjecatelja da sklopi ugovor
a što se tiče ovog drugog pitanja
tu bi se dalo pričati
jer zakon ništa konkretno ne kaže
po meni
ako on popravi stvar prije nego što je poslao obavijest o nedotacima, mislim da u tom slučaju nema pravo na ikakva prava temeljem materijalne odgovornosti za štetu
ako popravi stvar, nakon što je poslao obavijest o nedostacima, u cilju mu je da zadrži tu stvar
pravo na raskid ugovora nemože ostavriti, jer vjerojatno popravljanjem stvari ona neće biti ista kako kad ju je primio, znači gubi i pravo na raskid
za sniženje cijene-mislim na nemože, jer se nemože utvrditi ta razlika u cijeni zbog toga što popravljena stvar nema više nedostatke
ostaje pravo na naknadu štete, i to one eventualno u vezi s kupljenom stvari i štetom na drugim pravnim dobrima, ovdje konkretno njegovoj imovini, iz koje je on popravak morao platiti
opet
ovo je moje mišljenje
i nije odgovor na pitanje konkretno
No dobro, jel ima nekoga tko je isao na predavanja pa da ima kolekciju tih primjera.
Ja imam hrpu skripti koje sam sam radio iz knjiga,a rado bi ih mijenjao za tak nešto, pa da se ne iščuđavam aparatima za kavu.
@Hell's Angel, nemoj zamjeriti, ali ako već znaš sve te primjere i ništa te ne može iznenaditi (blago tebi), mogla bi ih i podijeliti s kolegama, a ne samo "to ti je bilo na predavanju, kaj se čudiš, bla bla" itd.
Mislim, super je ta fora s primjerima, ok, može se uvijek reći, zašto niste išli na predavanja
i sl., ali niti ima mjesta za sve ljude koji spremaju građansko (nemamo mi dvorane ko na ekonomiji, al na EJP u je bilo 3 ili 4 grupe, oni su se fakat potrudili), te ako je takav jedan
primjer razlog za rušenje, onda je to, u nedostatku boljeg izraza, banana.
Je, imamo i primjere tužbi u ZOO-u, ali kad bi se netko tako pripremao za građansko (tisuće strana + zakoni + bilješke s predavanja), ne bi
vidio sunca mjesecima. Ipak je to jako opsežno gradivo i treba malo i sreće, dobre volje profesora, nije sve u znanju.
@dudica - U svakom slučaju, osim ak nisi izvalila neku enormnu glupost u vezi tog pitanja s činidbom, ma čak i tada, trebali su ti pružiti još jednu priliku, ipak je to komisija.
Da li se ispitivala s nekime? Meni uvijek pomaže izgovoriti gradivo na glas, dobiš sigurnost i treme skoro pa nema, a dok samo čitaš ti se može činiti, ma to znam, bla bla bla,
a u biti kad treba izgovoriti definiciju, onda nastaju problemi. Ako nisi, onda to definitivno počni prakticirati, drugog savjeta ti na žalost nemam. :(
al to mi ništa nije vrijedilo jer glihu to ne zanima on hoće životne situacije, pitao me mogu li tužit aparat za kavu i još dosta takvih stvari ali što god bi odgovorila on je kolutao očima to me je izbacilo iz takta. I što mislite jel pošteno da me pita jedno pitanje a riječ je o komisiji i da me ruši??
Zato molim nekoga da mi napiše kako ću ja učit taj predmet da ga uspijem proći jer neznam načina , očigledno nešto ne štima ?
:oops: :?: :smt010
Oho...što, sad su u modi primjeri i logika? Gliha rulz :lol:
Sjajno što su ispitivači koji će gotovo histerično inzistirati da kažeš definiciju ili ključne tri riječi (koje inače same za sebe drek znače), i rušiti te bez obzira što znaš uzduž i poprijeko prepričati i objasniti situaciju na primjerima, se sada sjetili ispitivati "životne" situacije.
Možda više neće ljudi godinama nakon položenog ispita škrgutati zubima na "upis učiniti vidljivim". Živi bila pa vidjeli. :roll:
Valjda ti je sada jasno zašto svi pri komentiranju ispitivača i davanju savjeta uvijek imaju neku izjavu u stilu "izuzetak Gliha" :-D (tzv. GPovske rezerve/priuzdržaj-očitovanja kojim se od izjave izuzimaju određeni subjekti ili daju izjavi posebna tumačenja :lol: )
Savjet: čekaj 3 mjeseca, uzmi pauzu jer će ti se zgaditi gradivo, onda kreni sve temeljito ponavljati.
Pravac: Klarić ili Nikšić. Nevjerojatno, al spomenuti dvojac ima visok prag tolerancije na neznanje odgovora "što bi bilo kad bi bilo" iz živopisnih stvarnih situacija koje trebaš objasniti nakon suhoparnih definicija iz knjige.
I sigurno te neće pitati učinke mogućeg Ugovora s automatom za kavu :roll:
I ono, razvijaj maštu. Kreni iščitavati dječje bajke u kontekstu pozitivnopravnih normi :smt005 (nešto u ovom stilu: http://www.pravokutnik.net/index.php?id=275 )
P.S. kakva je prolaznost kod Klarića?
Jučer smo frend i ja nabasali na njega iza skriptarnice, netko mu je blokirao auto pa je čovjeku totalno živčan šetao dvorištem i psovao si u bradu.
Scena dana: frend mu nešto savjetuje, kao nek zove pauka, sjedne na trubu, blabla, i onda u jednom trenutku ga pita "a jeste vi tu negdje s faksa" :smt044 :smt044 :smt044 mogu se zakleti da je čovjeku počela para izlaziti na uši
Hell's Angel
18-06-2008, 09:05
frenki, ovo da ja znam sve primjere i da me ništa ne može iznenaditi je netočno i zlonamjerno.
ne znam što drugo da kažem kada se ljudi iščuđavajaju pitanju oko kartice ili aparata, a bilo je to ne samo na predavanjima nego se vjerojatno dosad već i na forumu povuklo.
i molim te nemoj mi prodavati spiku da nisi išao na predavanja jer nema mjesta za sve.
ja priznajem, na gp1 sam išla otprilike svaki drugi put, a na gp2 nisam išla doslovno nijednom. razlog je jednostavan - nije mi se dalo sjediti tamo.
bilješke s predavanja nemam pojma di su mi, a i nema ih bogzna puno s obzirom na posjećenost predavanja.
sjećam se primjera jedino kad ih netko potegne. osim kartice i automata mogu se sjetiti još jedino pitanja da li je krava opasna stvar (po presudi vrhovnog suda je) i napomene da treba znati i ....... (nakon 15 minuta traženja) ne znam što, ali nešto što postoji i zakonski i ugovorno, a samo je jedno obrađeno u knjizi (ovo drugo treba u zakonu pogledati). spominjalo se i to već na forumu. neka kaže onaj tko zna na što mislim.. možda se i ja u međuvremenu sjetim.
Ma nije to ništa zlonamjerno, nego se radi o tome da je zadnja stvar koja čovjeku treba kad padne ispit koji se štreba ko građansko, da mu netko kaže "kaj se čudiš, pa to je bilo na predavanjima" To je jedan, barem ovako, preko foruma, "ja sam među boljima u svijetu" stav,
koji živcira.
Bili ti primjeri na predavanjima ili ne, svejedno nije uredu da nas profesori ispituju takve gluposti
kad ima itekako dovoljno materijala i za 1-2h ispitivanja ako baš žele. A kao, ne vole sad odjednom štrebanje, ali isto tako pitaju 10x prožvakane primjere koje su određeni ljudi već naštrebali i onda se svi pravimo da jako dobro zaključujemo i povezujemo životne situacije sa teorijom, kao što je taj famozni primjer kartica-asignacija. Ko je tu lud?
Uostalom, nikad profesor ne može biti siguran da je njegovo izlaganje sa predavanja došlo do svih ljudi. Ako već pitaju primjere, onda neka nas pitaju primjere iz knjiga.
Dobar primjer opasne stvari bi bio automobil, a ovakva pitanja s kravama i automatima za kavu
izgledaju kao da su namjerno koncipirana tako da zbune studenta. Ko da mu već nije dovoljno
teško. Žena je na komisiji, 4. joj je put, sva je već u komi od silnog ponavljanja gradiva po xy put, a onda, umjesto da bude korektno ispitana, dobi pitanje sa aparatom za kavu.
Sad ovako sa strane je i više nego jasno da ne možeš tužiti aparat za kavu, ali kada si tamo,
pod pritiskom, stvari su ipak malo drugačije. Profesori bi prije svega trebali biti korektni prilikom ispitivanja.
Hell's Angel
18-06-2008, 14:19
Kad profesor da primjer, on te samo želi navesti da kažeš nešto što si naštrebao iz knjige, a ima nekakve logičke veze s tim.
Npr, kad te pitaju je li krava opasna stvar, žele da ti kažeš da definicija opasne stvari po zakonu ne postoji i da je to prepušteno sudskoj praksi i diskrecijskoj ocjeni sudaca.
Kad te pita možeš li tužiti aparat na kavu, želi da kažeš da je jedna od karakteristika činidbe da ona može biti samo ljudska radnja, a radnja stroja ili robota jedino ako njime upravlja čovjek.
Dakle, ne trebaš ti tamo riješavati nekakav slučaj. Moraš toliko dobro naučiti da znaš na što on tim primjerom cilja iz knjige.
bojim se da ipak nije tako.
ne traže od tebe da napišeš tužbu, ali su tražili konkretno da se kaže npr to da li je po tebi krava opasna stvar ili nije. dakle ako te pita klarić da li je krava opasna stvar, ti ne recitiraš definiciju opasne stvari, nego analiziraš možeš li kravu podvesti pod tu definiciju ili ne.
Ljudi pa krava vam je preopasna stvar.kad te nogom udari,ima da odletiš 500 m.
Gle, onak, krava pase travu, odnosno vegetarijanac je, a svi vegetarijanci su mirni i pasivni.
Samim time je i krava mirna i pasivna i sve što hoće je pasti travu i boli ju vime za to
tko je oko nje, pa samim time nije opasna stvar.
A to kaj je ustavni sud rekao, to se može uzeti sa rezervom, jer je određeni predsjednik ustavnog
suda jednom rekao da novac nije imovina, valjda misleći na one čokoladice u obliku eura :-D
Hell's Angel
18-06-2008, 21:53
ne radi se o ustavnom, nego o vrhovnom sudu.
inače, ja sam bila na roku u 4.mj i dobila sam 4 ako već moramo to iznosti (nije da je tajna, nego mi je glupo).
po meni treba razmotriti kravu u kontekstu dane definicije i naravno reći da nije određeno nego da je prepušteno praksi. to sam učinila i klarić je bio zadovoljan odgovorom.
ono što sam htjela reći i odakle je zapravo krenula tema bilo je da sam htjela poručiti kolegici da se potrudi ne skrolati po stranicama, nego da krene čisto svojom logikom izgrađenom i pomoću onoga što je naučila i da ne mora dati da/ne odgovor nego da je bitno da profesor vidi na koji način ona razmišlja.
eto toliko o tome, glupo mi je više ovdje se s tobom raspravljati oko čega drugog nego oko krave. smiješno.
Crystal_coke
18-06-2008, 22:38
Nisam vidjela otkud je isla ova rasprava al vidim da se spominju neki primjeri pa sam htjela dodat, sto se nadam da ce svima pomoci primjer koji se poteze jos otprije 50 godina, a to je da li je tegla na prozoru opasna stvar. Odgovor je da!
fat drummer
18-06-2008, 22:46
http://virtual.yosemite.cc.ca.us/ghayes/images/Dsc00141_Closeup_of_Highland_Cow.jpg
krave su opasne!!!!!
ˇˇPoanta se na kraju svodi na to da moraš znati izblebetati tu definiciju.ˇˇ
To što govoriš lenny baš nije istinito, mene je gliha rušio a da sam izblebetala napamet cijelu definiciju o činidbi, nabrojala sve karakteristike i sadržaj doslovno sve štreberski u zadnju,ali on je prvi počeo sa primjerima oko toga da činidba mora biti imovinska i ljudska radnja i tu me je skroz dotukao, ja sam tad bila na komisiji i zaista to nije imalo smisla, to me samo zbunilo i pala sam. Za sebe mogu reći da zaista dobro baratam suhoparnom materijom ali ta logička zaključivanja i povezivanja mi ne idu i neznam kako ću to savladat.
Nakon toga mi je rekao da moram dolazit na konzultacije da mi to sjedne da ni oni na katedri neznaju cijelo gradivo i da me ne može tako pustit samo s nablebetanim gradivom a da se u životnim situacijama neću znat služit njime.
Sve u svemu bila sam ja i po konzultacijama kod asistenta od josipovićke koja isto pita po tom stilu, i došla sam da me on malo propita na kraju me je ispitao građu bez primjera i rekao da se nemam što brinut i da ću proći.
Ja zaista neznam tu bit pametna, ako hoće primjere i praksu neka ih lijepo napišu i ljudi će naučit a ne ove torture radit jer zaista to nije nimalo humano, pa čovječe jedno pitanje na komisiji, ta glupa činidba i pad. Badava sam cijelu knjigu učila, nemože me samo na temelju toga oborit.
pozdrav
Evo još jednog primjera za kolektivno rješavanje, i Baretić se pridružio toj grupi,
ŠTO JE to KAD NA TRŽNICI KUPIŠ POKVARENE RAJČICE I BACIŠ IH NA FAKS, tako je nekako bilo formulirano pitanje i tiče se neispravnog proizvoda, i još nešto a kako sad to povezat s bacanjem na faks :?:
Sad mi je palo na pamet, u vezi ovog bacanja na faks, to bi mogla biti povreda osobnih neimovinskih dobara pravne osobe (faksa) - povreda časti i ugleda institucije.
Al ne znam, to su samo nagađanja...
A sad, kakve veze ima to kaj su pokvarene, ja bi rekao da nema nikakve veze, nego je vjerojatno
Baretić prelazio sa pitanja o neispravnom proizvodu na povredu osobnih neimovinskih dobara...
Al da bi se toga tamo sjetio, dok me ispituje, ne bi se nikad :( ... ako je uopće i to točno.
Je li odgovarao danas tko kod Baretica gp1? Vezano uz njegova pitanja u skriptarnici, koji bi odgovor bio na slijedece:
Moraju li svi pravni poslovi imati bitne sastojke?
Kako su propisani sastojci?
Gdje se provjeravaju sastojci ugovora?
Koji ugovori imaju bitne sastojke?
Vrste ugovora uređenih zakonom?
Koji se sastojci mogu isključiti?
Ako netko zna odgovore, bila bih jako zahvalna! Hvala....
Ovaj topic je zadnjih mjesec dana prezabavan...
Ljudi, jel vi jedete/pušite/inhalirate neke droge da preko cijele stranice natežete te jadne krave??? :smt044 :smt044 :smt044 :smt044
P.S. i meni te krave isto djeluju sumnjivo... ko klinka sam visila kod none na selu i nikad nije bilo zezanja s kravama :oops:
samo te šibnu s onom repinom :-D
ŠTO JE to KAD NA TRŽNICI KUPIŠ POKVARENE RAJČICE I BACIŠ IH NA FAKS, tako je nekako bilo formulirano pitanje i tiče se neispravnog proizvoda, i još nešto a kako sad to povezat s bacanjem na faks :?:
Jesi sigurna da se radilo o neispravnom proizvodu? Da nisu ipak materijalni nedostaci? :-D
Jerbo, u smislu neispravnog proizvoda, jedno bi se dalo podvesti pod pravilo da proizvođač mora predvidjeti da će se proizvod koristiti izvan osnovne namjene (znači, premda je osnovna namjena pomidora konzumacija kao hrane, mora se predvidjeti da ih netko koristiti kao 'municiju') pa onda, ako kupac ne uspije pogoditi rektorov prozor jer je 'municija' premekana.... - ok, sad ga stvarno lupetam gluposti... :smt005
Ajmo obziljno: Realna kupoprodaja je u igri + materijalni nedostaci stvari, za koje će prodavač odgovarati osim ako su ti pomidori bili toliko truli da bi to svaka prosječna osoba mogla skužiti...
U sferama kaznenog prava, radi se o KD Uvrede, podvrsta realna iniuria (tako nas je učio Žac-čak je ima slične primjere :lol: )
Koja će proći nekažnjeno - stav prakse. Ako su bezobraznici svojedobno mogli usred dvorišta tmt14 zapaliti Bolonjsku deklaraciju, onda valjda možeš i gađati faks s trulim pomidorima :smt005
Topić je špica u zadnje vrijeme! :) Mislim da bi ga trebali malo skresati na bitno. :)
Da, pokvarena rajčica nije neispravan proizvod.
Ako je pokvarena, nema svojstva za svoju redovitu tj. uobičajenu uporabu, što je prodavaču trebalo biti poznato. Dakle, radi se o materijalnom nedostatku.
Ovo o svojstvima vam piše u dijelu Kad postoje materijalni nedostaci.
To da, ali kaj bi onda bilo gađanje zgrade sa rajčicom? Nekak sumnjam da može nastati neka ozbiljna šteta od takve radnje, jel bi to onda bila neimovinska šteta tj. povreda prava osobnosti pravne osobe (čast, ugled institucije)?
Ako bi netko htio napraviti imovinsku štetu na zgradi, čisto sumnjam da bi gađanje rajčicom prošlo prema adekvacijskoj teoriji.
unknown_heroine
01-07-2008, 16:55
haha, sve ok, shvatila sam to kao kompliment, samo sam se htijela našaliti. ;)
ta cura je isto prošla na sljedećem roku. ona je znala, ali mislim da se zbunila i da joj on nije htio pomoći. valjda ju je htio pustiti da to još jednom prođe pa da joj dobro legne. :-D
kod klarića ili pjevaš ili nikako, šta ćeš.
pa je kompliment - to je od onih kroz zube proškrgutanih komplimenta zbog subjektivne nemogućnosti da isto tak i ja naučim :lol:
e, al ta cura o kojoj sam ja pričala je bila kod Baretića.
nego, jučer je kako čuh, Bare (pozdrav striček Bare) reko kako vidi da se razvila rasprava na forumu oko krave i pitao jednu curu i što je onda krava opasna il nije?:)))
čovjek je uključen maksimalno. On samo zgleda uspavano.
Još jedna stvar ko onih opasnih stvari ne odgovara imatelj nego VLASNIK, reko je da je to krivo u knjizi jer da po novom zakonu nema tog termina, imatelj.
Jučer su brljali sve u 16 svi, al bio je dobre volje pa je većina prošla, inače sam primjietila da kod njega nema klasičnih štrebera na ispitu, bar nije ovih dana bilo - lenny bi valda dobila 10 kod njega:)))))
razvila rasprava na forumu oko krave i pitao jednu curu i što je onda krava opasna il nije?:))) offtopic - ovo su mi pred par godina poslali frendovi s veterine. Čini se da je, u kontekstu ovoga predmeta, i dalje aktualno :-D :-D :-D
Fwd: Čovjek i krave
SOCIJALIZAM: Imas 2 krave i jednu das susjedu
KOMUNIZAM: Imas 2 krave. Vlada ti uzme obje i da ti malo mlijeka.
NACIZAM: Imas 2 krave. Vlada ti uzme obje i strijelja te.
TRADICIONALNI KAPITALIZAM: Imas 2 krave. Prodas jednu i kupis bika. Tvoje stado se mnozi i prihodi rastu.
Prodas ih sve i planiras mirovinu s velikom zaradom, ali u medjuvremenu puknes na burzi radi intervencije
ICTUC (International Cow Trade Unlimitted Corporation):
AMERICKA KORPORACIJA: Imas 2 krave. Prodas jednu i tjeras drugu da proizvodi mlijeko kao 4 krave.
Kasnije zaposlis strucnjaka da ti ispita zasto je krava krepala.
FRANCUSKA KORPORACIJA: Imas 2 krave. Stupis u strajk zato sto hoces 3 krave.
JAPANSKA KORPORACIJA: Imas 2 krave. Redizajniras ih da budu velicine desetog dijela obicne krave i da daju dvadeset puta vise mlijeka.
Onda napravis lukavi crtic koji nazoves KRAVOMON i reklamiras ih po cijelom svijetu.
NJEMACKA KORPORACIJA: Imas 2 krave. Prepravis ih tako da zive 100 godina, jedu jednom mjesecno i same sebe muzu.
TALIJANSKA KORPORACIJA: Imas 2 krave ali ne znas gdje su.
Odes na pauzu za rucak.
RUSKA KORPORACIJA: Imas 2 krave.
Prebrojis ih i shvatis da imas 5 krava.
Ponovno ih prebrojis i opet shvatis da imas 5 krava.
Ponovno prebrojis i shvatis da imas 42 krave.
Ponovno ih prebrojis i shvatis da imas 2 krave.
Prestanes brojati i otvoris novu bocu votke.
KINESKA KORPORACIJA: Imas 2 krave. Imas 300 ljudi koji ih muzu.
Tvrdis da je zaposlenost 100%, visoki prinosi mlijeka i uhapsis novinara koji je objavio cifre.
INDIJSKA KORPORACIJA: Imas 2 krave. Obozavas ih dok ne krepaju.
BRITANSKA KORPORACIJA: Imas 2 krave. Obje su lude.
-----------
poz i čestitke svima koji su položili. :smt006
@ Nea - Glihe danas navodno nije bilo na roku. Bar tako rekli ljudi ispred tmt3..
Hejhej ljudi :) Ne znam dal netko uci GP1, ali akouci, ubuduce cu pisati neke sitnice i nelogicnosti koje primjetim, pa da znate.
STJECANJE BEZ OSNOVE / CONDICTION SINE CAUSA
Knjiga malo cudno objasnjava je li savjesnost/nesavjesnost stjecatelja bitan element za povrat stecenog kod nistetnosti ili pobojnosti ugovora. Preporucujem svima da pogledaju cl.323 i cl.332. ZOO-a, gdje je stvarno vrlo jasno formulirano o cemu se radi.
1) UVIJEK, bio ti savjestan ili ne ("znao i trebao znati" formula), trebas vratiti ono steceno na temelju tog ugovora. dakle, nema razlike izmedju nistetnosti i pobojnosti po ovom efektu
(knjiga navodi na krivi zakljucak kad kaze za pobojnost da " je razlika u tome sto sudac nije ovlasten kod obonosti odbiti ni zahtjev za povrat kod nesavjesnog stjecatelja" = > zapravo sudac uopce ne moze odbiti taj zahtjev, bio ti savjestan ili ne!)
- dakle, znao ti ili ne da postoji razlog nistetnosti, svejedno ces morati vratiti ono steceno po tom ugovoru (ili naknaditi vrijednost ako ne mozes vratiti ili se protivi naravi ugovora).
2) RAZLIKA JE U NAKNADI ZA STETU naime, stetu naknadjujes samo savjesnom stjecatelju. (nije znao niti morao znati) - i ovo je takodjer isto i za nistetnosti i za pobojnost. dakle, po efektima vracanja stvari i naknade stete - pobojnosti i nistetnost se ne razlikuju! jedina razlika je izuzetak kod ogranicene poslovne sposobnosti.
eto, makar nitko osim mene ne spremao GP1, neka ostane buducim generacijama :P :)
pozdrav ;)
LeniTriZvjezdice
15-08-2008, 14:47
Kolegice, ja sam položila građansko, ali sad ste me stvarno zbunili.
Kakve veze ima stjecanje bez osnove s ništetnošću ili pobojnošću pravnog posla? Stjecanje bez osnove ne čini nikakav pravni posao ništetnim ili pobojnim jer je stjecanje bez osnove izvanugovorni odnos i tu uopće ne postoji pravni posao kojeg bi sud mogao poništiti ili proglasiti ništetnim.
Obveza na povrat ne proizlazi iz nevaljanosti pravnog posla, jer ga niti nema, već proizlazi izravno iz Zakona o obveznima odnosima npr čl.1111. st.1.
Dalje je bitna razlika što se povrat kod s.b.o zahtijeva posebnom tužbom Kondikcijom sine causa koja ima cjelokupni samostalan povijesni razvoj i za koju postoji i objektivni rok podnošenja i u kojoj u knjizi piše da ne smije konkurirati s drugim tužbama.
Kod ništetnih i pobojnih pravnih poslova podnosi se tužba za pobijanje - querella nullitatis, bitno drugačija od condictio sine causa.
Pravila povrata kod stjecanja bez osnove prosuđuju se prema odredbama zakona o stjecanjo b.o., a povrat kod nevaljanih pravnih poslova po pravilima o ništetnosti i pobojnosti. Te odrebe se ne podudaraju čak niti u opsegu onoga što se vraća.
Leni, i ostali, pozdrav ;)
objasnit cu o cemu sam govorila, sto svakako ima veze sa stjecanjem bez osnove.
no prvo da kazem - Leni svaka cast na tako detaljnom znanju GP-a i nakon sto si ga vjerojatno davno polozila (ti si apsolvent, ako se ne varam?? no ni nema veze, svejedno je za pohvalu).
drugo, evo o cemu sam govorila.
stjecanje bez osnove ne postoji samo u slucaju u kojima osnove nema ili nije nastala, vec i u onima kada je osnova naknadno otpala.
nistetnost ili pobojnost,
spadaju u primjere stjecanja po osnovi koja je kasnije otpala, iliti "condictio ob causam finitam".
"za one koji zele znati vise" -- cinjenica jest da je teoretski malo tesko shvatiti kako to da nesto sto "kao da nije ni nastalo" (jer to jest ex tunc djelovanje ustanovljene nevaljanosti) supsumirati pod opis "osnova koja je valjana pa je kasnije otpala",
no posto nasa knjiga kaze tako, tko sam ja da se bunim :D
dakle, naravno da stjecanje bez osnove nije uzrok nistetnosti i pobojnosti (osim toga, jasno znamo sto to moze dovesti do njih - poslovna sposobnost pa dal nema (nistetnost) ili nema samo malo (pobojnost), ocitovanja volje i nevaljanost pa nesuglasnost isitih, činidba bez da je moguca, dopustena ili odredjena/drediva i jos hrpa toga, da ne pisem dalje jer je zagrada vec ogromna...),
ali nistetnost odnosno pobojnost ugovora jest jedan od primjera stjecanja bez osnove.
to je medjusobna veza. dakl, svakako da to ima veze jedno s drugim.
NO,
ono u cemu leni jest u pravu je da su kod nistetnosti i pobojnosti relevantni posebni propisi,
a ne opceniti o stjecanju bez osnove.
dakle, gledaju se clanci 323 i 332 (kao sto sam i rekla u prijasnjem postu).
i svakako da lex specialis derogat legi fenerali,
pa cete stoga dizati querellu nullitatis, a ne condictio sine causa,
no to je zato jer su ovo posebno uredjeni slucajevi,
a ne zato jer oni ni po cemu ne spadaju u materiju stjecanja bez osnove.
kako god,
upucujem sve da procitaju knj.str.649, koja jasno kaze ovo:
" Za neke slucajeve stjecanja bez osnove odgovori se mogu naci u posebnim propisima.
Mislimo u prvom redu na slucaj naknadnog prestanka osnove zbog nistetnosti ili pobojnosti ugovora pravnog posla."
Eto, toliko od mene, pozdrav svima ;)
p.s. cilj mog prijasnjeg posta nije bio prepisivat knjigu ili zbunjivat ljude,
nego upozorit da JE MALO MUTNO OBJASNJENO (u tom gradivu, pod naslovom "opseg vracanja") KAD SE TRAZI A KAD NE SAVJESNOST STRANA, oko tog pitanja upucujem sve na prethodni post, mislim da sam donekle jednostavnije i logicnije objasnila.
eto pozdraaav, idemo dalje na ucenje.
ljeto je divno, hell yeah :P :D
LeniTriZvjezdice
18-08-2008, 20:23
Dobro si uočila da su pravila povrata različita. Pravila povrata kod kondikcije sine causa su čak sličnija pravilima povrata kod reivindikacije (stvarno pravo), nego querelli nullitatis (obvezno).
Čisto zato što tužba za pobijanje ili proglašenje ništavima u sebi sadrži i kondemnatorni zahtjev za povrat. Tako je to u praksi, zato će se rijetko kod ništetnosti ili pobojnosti javljati condictio sine causa.
Samo mali ispravak:
Ako je ugovor ništetan, to je osnova koja nije niti postojala.
Ako je ugovor pobojan, to je osnova koja je postojala, ali je kasnije otpala.
Nisam apsolvent, već 4.godina, ali hvala kaj si me malo unaprijedila. :D
Sretno DIO s učenjem, razmišljaš o onome što učiš, to mi se sviđa.
Starfish
19-08-2008, 11:35
Čisto zato što tužba za pobijanje ili proglašenje ništavima u sebi sadrži i kondemnatorni zahtjev za povrat. Tako je to u praksi, zato će se rijetko kod ništetnosti ili pobojnosti javljati condictio sine causa.
Bit ću zla i pripomenut kako razmišlja katedra za trgovačko po pitanju ove problematike. :evil:
Na GP-u nas uče da nema roka za isticanje ništetnosti.
Onda dođeš na trgovačko pa ti kažu da smo i mi i GP naivni. Jerbo se naime „povrat u prijašnje stanje“, što jest ključna posljedica ništetnosti, u tom slučaju ne može izboriti nikako osim spomenutom tužbom zbog stjecanjem bez osnove. Kao što znamo taj zahtijev primjenuje se opći zastrani rok za tražbine, pa zastarijeva u roku 5 godina.
Znači – možeš ti za 150 godina dobit deklaraciju ništetnosti, ali ne i stvar natrag (ako druga strana istakne prigovor zastare). S te pozicije – šašavo je reć da nema roka za isticanje ništetnosti.
Istina - možeš ti u istu tužbu stavit i deklaratorni zahtjev da se posao oglasi ništetnim i kondemnatorni za povrat stvari, al se ovaj svejedno ponaša prema pravilima o stjecanju bez osnove...
SUPERB!! :-D
:smt006 može li mi netko objasniti kako opseg odgovornosti utječe kod ugovornih a kako kod izvanugovornih obveza? thanx...
Kod izvanugovorne ili deliktne odgovornosti oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi a posebno su razrađene odrebe za slučaj smrti ,tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja i širenje neistinitih navoda o nekoj osobi.
a kod ugovorne odgovornosti u obujam ulazi obična šteta,izmakla korist i neimovinska šteta, dužnik odgovara vjerovniku za te štete koje je prilikom sklapanja pravnog posla morao predvidjeti koje su mu s obzirom na činjenice koje su mu tada bile ili mogle biti poznate. obujam nakande kod ugovorne odgovornosti ovisan je o vrsti i stupnju krivnje.
pravila o obujmu naknade ug štete dispozitivne su naravi i primjenit će se ako strane nisu iskoristile zak mogućnostda to pitanje riješe vlastitim utanačenjima, a u izvanug odg, pravila su striktna i propisana zakonom.
valjda je tako
:smt006 jel mi može netko objasniti na koje sve načine može kumulirati restitucija,naknada štete i satisfakcija, i moralna i novčana? ajde, neka netko odgovori,jer mi nisu jasne sve kombinacije :cry: čim prije....
LeniTriZvjezdice
17-09-2008, 15:15
Restitucija se ne može kumulirati s naknadom štete i pravičnom naknadom imovinske štete zato što je primarna obveza oštećenika. Ako je ne može ispuniti, onda se postavlja zahtjev za naknadu štete ili zahtjev za pravičnu naknadu neimovinske štete. Dakle, zahtjevi su alternativni i isključuju jedan drugoga.
Inače, restitucija je u pravilu oblik popravljanja imovinske štete, pa stoga ona teško dolazi u obzir kod neimovinskih šteta.
Naknada štete i pravična naknada imovinske štete se kumuliraju kad je štetnom radnjom prouzročena i imovinska i neimovinska šteta. Visina i opseg se određuju samostalno i neovisno jedno o drugome. (čl 1100 st 1 ZOO)
fifislava
29-09-2008, 14:33
ja bi joj odredila naknadni primjereni rok za ispunjenje,i ako ne bi ni onda ispunila obvezu,raskinula ugovor.i naknadu stete zbog neispunjenja.a ako ispuni,onda zbog zakasnjenja.
valjda. :roll:
LeniTriZvjezdice
29-09-2008, 14:41
:smt006 imam jedan primjer sa krojačicom koja je obećala izraditi vjenčanicu do recimo 15.9.,ali ona to nije učinila,niti će više stići učiniti...e sad, da li ja mogu krojačicu tužiti na ispunjenje i zatražiti naknadu štete, ili...? krojačica ostaje obvezna ispuniti to što se obvezala, a ti imaš pravo uz to još tražiti naknadu štete zbog zakašnjenja i još štošta po ZOO-u :lol:
(npr. raskid ugovora i sve to kumulativno s naknadom štete)
http://www.pravokutnik.net/zakoni/ZOO.doc - kreni od čl. 597 pa na dalje
Ovako, ti joj možeš ostaviti naknadni rok za ispunjenje i zahtijevati naknadu štete.
Ne ispuni li, raskidaš ugovor, ne možeš više zahtijevati ispunjenje, ali možeš naknadu štete.
S druge strane, kako ona nije ispunila u roku i očito je da neće niti ubuduće, ti joj uopće ne moraš ostavljati naknadni rok za ispunjenje, već odmah raskidaš ugovor i zahtijevaš naknadu štete.
Zahvaljujem svima na angazmanu oko ukradenog bicikla! :smt006
Predlažem katedri novi primjer:
tumačenje pravne situacije u kojoj krava vozi ukradeni bicikl.
a) je li to opasna djelatnost
b) ako jest, odgovara li tada i onaj koji je kravi predao ukradeni bicikl
c) je li krava stekla pravo vlasništva na biciklu
d) je li krava u posjedu i kakav je to posjed
e) što ako krava izazove sudar zato što je bicikl neispravan
hm... :-D
Recimo da je to nemoguca cinidba-pa bi trebali dodati i f)nemoguca situacija, jer prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, cl.2 st. 47. »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozaca, a »vozač« je osoba koja na cesti upravlja vozilom (cl. 2 st. 60)
Obrazlozenje:
Krava nije osoba :lol: , pa ne moze voziti bicikl! :smt005
ako kravi damo pravnu sposobnost, s koliko godina bi dali kravi punu deliktnu sposobnost?!
hm salu na stranu :-D odgovarao bi vlasnik za opasnu djelatnost krave ili ako ima profesionalnog setaca pod cijim je nadzorom bila ili trebala biti u danom trenutku, ako uzmemo u obzir da je dobro dresirana i da se nije odala porocima zbog situacije u obitelji, setac odgovara :smt005
Mozemo probat s formulacijom "krava upravlja ukradenim biciklom".
uvest cemo smrtnu kaznu za telice kao nacin izvrsenja naknade stete, a ostecenik ima pravo onoliko kila teletine koliko je razmjerno pretrpljenoj steti, ako trpi i obitelj dobiju rentu u obliku gableca :-D
Jel istina da se u ljetnom semestru ne može upisati gp2 ako se u zimskom ne položi gp1?
Možeš ga upisati ali ga ne možeš polagati prije GP1
Onda pretpostavljam da ne možeš ni uzeti seminar iz gp 2?
Mislim da možeš,ne vidim razloga zašto nebi mogao,to je samo seminar,nečeš polagati ispit.No moram priznati ne vidim razloga zašto bi neko uzeo seminar iz GP2 ako nije dao GP1,ali sve je moguće 8)
Možeš ga upisati ali ga ne možeš polagati prije GP1
Onda pretpostavljam da ne možeš ni uzeti seminar iz gp 2?Seminar gp2 se može dobiti iako nisi išao na gp1, samo što neće nikog prisilno strpati na seminar ukoliko netko to ne želi. Npr. dobit ćeš prve dvije opcije, neće te stavit na gp2 ako imaš malo ispita, nizak prosjek i slično. Osima ako ga staviš kao opciju br.1. Dok oni koji su imali gp1 mogu dobiti gp2 iako ga stave kao opciju 3.
šta onda sa zakonom? treba ili ne?
skinula sam ovaj zakon s 1.str. teme, dobar ili ne? treba ga nadopunit izmjenama? kakvim izmjenama, sestro?
jesu navedeni br NN i sve izmjene koje svaki zakon obuhvaća? ako znaš da su bile izmjene ZOO-a 2008, a pored zakona piše NN 41/08, što ćeš zaljučiti? ;)
skromnog sam mišljenja da ti ne treba ništa uz to.. ja osobno pročišćavala tekst :-D :-D
zapravo, najbolje da sama odlučiš koliko je to pouzdano :smt005
Hvala. Nego, jel se ZOO mora kupit ili se može skinut negđe?
http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakoni-zoo.asp
Jel ovaj važeći? Nije. Izmjene '08 bile. a tamo piše samo '05.
Takve stvari inače pišu u popisu literature. Brojevi NN-a koji ti trebaju i te fore, jel.
Savjeti za uporabu:
Probaš kliknuti na http://www.pravokutnik.net To ti je tamo neko sranje od stranice koju vode neki kreteni (citat, jedan od dražih :lol: ).
Onda odvojiš tipa centimetar od onog ružnog natpisa, pa odbrojiš do tri na meniju, i taj treći di piše "zakoni" klikneš
Pa ponoviš abecedu prije nego kreneš čitati što tamo piše.
Pa kreneš čitati s obzirom na niz slova koji si upravo ponovio. Pa dođeš do slova O... valjda ćeš se snaći dalje :-D
Onda se vrati amo pitat dal treba učiti mjenicu i ček da mogu mirne duše protumačit tvoje pitanje kao provokaciju :lol:
...nije da imam neka negativna iskustva sa novim ispitivacima al nekako...naporni su brate... jel ja to naslućujem anticipatorno pljuvanje po asistentima? mmmmmm... :smt007 :-D
Starfish
09-11-2008, 14:53
da li netko zna zašto je kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva moguća samo ako ako su objekt pokretnine,a ne nekretnine jer bi to bilo nespojivo s nečelima zk prava? :oops:zašto je nespojivo s načelima zk prava?
Zato što je zakonom točno određeno koja se prava mogu upisat u ZK (prvokup, nazadkup i tako to). Popis tih prava je konačan tj. druga prava se ne mogu upisivati.
Pridržaj prava vlasništva nije jedno od tih prava što se mogu upisivati.
A kao što znamo - za prava na nekretninama mjerodavno je stanje upisa u ZK i treći se u to stanje mogu pouzdati. Znači - ono što vezano za nekretnine nije upisano u ZK, (uglavnom) - kao da ne postoji. A pošto se pridržaj ne može upisati, onda ne može ni postojat u zemljišnim knjigama.
Dakle - kosi se s onim nekakvim načelima kojih sa ja više ne sjećam :-D , tipa - potpunost, povjerenje itd.
Zna li netko odgovore na ova pitanja?
1.Kad netko ostvaruje subjektivno pravo a nema interes što je to?
2.Jesu li sva subjektivna prava praćena zahtjevima?Rekao bih da nisu,i to preobražajna, da li spomenuti i subj.prava iz naturalnih obveza?
3.Koji ugovori imaju bitne sastojke?Pa valjda svi(možda inominatni nemaju)?
4.Koji su izvori obveza?Ugovorne iz ugovora,izvanugovorne iz zakona rekao bih
5.Da li otpustom duga uvijek dolazi do umanjenja obveze :oops: ?
6.Što ako vjerovnik ne ispuni alternativnu obvezu?
7.Kad cijena je,a kad nije bitan element ugovora?
Unaprijed hvala ako netko zna.Nakon temeljitog čitanja ova pitanja ne uspijevam odgovoriti ili nisam siguran u njih.
1. nemam pojma, možda zlouporaba subjektivnog prava? :oops:
2. to je dobro
3. svi
4. pravni poslovi, izvanugovorne i odluka suda ili drugog nadležnog tijela (piše u zoo)
5. ne, ovisno o tome da li je vjerovnik nakon što je otpustio jednog od dužnika naplatio od ostalih cijelu tražbinu ili umanjenu za njegov dio. Ako je naplatio cijelu, optušteni dužnik i dalje odgovara ostalim dužnicima za svoj dio duga na temelju regresa.
6. ne kužim pitanje :oops:
7. kad je to određeno propisom ( npr. kod kupoprodaje je, kod trgovačkih nije)
Eto, nadam se da sam barem malo pomogla. Ako netko zna ostalo slobodno nek se javi :smt006
Starfish
22-11-2008, 15:03
7.Kad cijena je,a kad nije bitan element ugovora?
7. kad je to određeno propisom ( npr. kod kupoprodaje je, kod trgovačkih nije)
Ovo je malo "krivo formulirano". :-D
Ugovore možemo podijeliti (po jednom kriteriju) na građanske i trgovačke. Definiciju trgovačkog ugovora imaš na početku ZOO-a, ostali ugovori su građanski. Ko što piše u toj definiciji – kriterij za podijelu ugovora na gp i trgovačke su subjekti koji ih sklapaju (trgovačke ugovore sklapaju trgovci međusobno).
E sad – svaki pojedini konkretni ugovor (kupoprodaja, najam, zakup itd.) može biti ili trgovački ili građanski.
Pa tako imamo građansku kupoprodaju i trgovačku kupoprodaju, ovisno o tome tko ju je sklopio.
Odgovor na postavljeno pitanje jest – cijena je bitan element u gp kupoprodaji, a nije bitan element u trgovačkoj kupoprodaji.
a ovo da su bas padali mi zvuci malo pretjerano :oops: osim ako u samoj knjizi nisu neke stvari drukcije obradjene nego u prethodnom izdanju
Pazi, mozes ti govorit sto hoces dok ce za to ispastat netko drugi.
Sigurno nisi bila u blizini dok su oni koji su pali izlazili suznih ociju samo zato sto nisu ucili po novoj knjizi.
Na hodiku se jasno vidi tko ima sanse (50:50) da prodje i tko najvjerojatnije ne ce proci (5:95).
Ja pricam o onima 50:50.
Naravno da te nece srusit "samo zbog nove knjige". Pronadje ti rupu (sto nije nemoguce) i onda slijedi jos jedno iz nove knjige i kraj je tu!
Sto je i u redu jer nisi dobar u 2 pitanja.
Usput ti spomene da se ipak moglo barem iz znatizelje pogledat u novu knjigu. Je li to pad zbog nove knjige ili ne prosudi sama.
Moja pretpostavka je da ides u kopiraonu i da uzmes kopiju.
Jedini problem ti je da umjesto da trazis izdanje iz 2006. trazis iz 2008.
Ali ako je to pretesko nemoj, uci po staroj! Mislim da je taj pristup tezi.
Jutros je pala cura koja je ucila po staroj knjizi (a rasturala je sve dok nisu dosli do tih novotarija).
Prosli tjedan isto su prosle 3 ili 4 (nisu bile izvrsne, ali su se dobro drzale sve dok nisu dosli do tih izmjena - poanta - bile bi prosle da su ucile po novoj knjizi).
Moja preporuka je ne riskirajte. Ovo su iskustva ljudi koji bi sve dali da su ucili po zutoj. Nemojte ponoviti njihovu gresku
Svakako ucite po novoj knjizi ima isti broj stranica, a profesor ce to primjetiti i kazniti ili nagraditi!
Vi birajte!
Glumit ću priglupu trebicu i postavit pitanje koje je postavio kolega par postova iznad.. Da li je stvarno moguće da ne pitaju vrijednosne papiru i zašto pobogu ne? Nije da želim ali kolega je nekako previše sa sigurnošću odgovorio da ne pitaju, ali bez nekakvog objašnjenja. Prije nego mi nakenjate šta postavljam pitanja koje je već vjerojatno prožvakano prije ću ja vama postaviti pitanje, da li bite vi u 1 i po ujutro išli kopati po postovima?! not. laku noć, idem leć i umrijet
1. vrijednosne papire ucis detaljno sljedece godine na trgovackom
2. ako preletis malo prvu stranu di su ona silna pitanja s usmenih od zadnjih par godina vidjet ces da se vr. papiri slabo spominju...ALI (!!!)
ista stvar je bila s Niksicem i ugovorima. ekipica se tu rajcala po forumu, a gospon Niksic odjednom zavolio ugovore. sapienti sat.
ne kuzim otkad su vr. papiri tolki problem. tog je stvarno malo i nije tesko. procitajte to 2-3 puta i kvit. il nemojte pa mi priustite lom dok procitam da je netko rokno gp1 jer nije znao kaj je indosament.
jooj. pomoc! ne kuzim ovo: lekcija o kamatama (str.398-400)
-ZOO veze stopu ugovornih kamata uz stopu zateznih kamata i odredjuje da ne moze biti visa od stope zakonskih zateznih kamata na dan sklapanja ugovora.
...nekoliko redaka kasnije...
-u kakvom su odnosu ugovorne naspram zateznih kamata? ako su ugovorne vise od zakonskih kamata, ugovorne teku i nakon zajmoprimceva kasnjenja, a ako su ugovorne nize, placa zatezne kamate.
sad ne kuzim kako mogu bit ugovorne vise od zateznih, ako je prvo receno da ugovorne ne mogu biti vise od zateznih? :?
sad ne kuzim kako mogu bit ugovorne vise od zateznih, ako je prvo receno da ugovorne ne mogu biti vise od zateznih? :?
Čini mi se da je u ovome stvar: npr. na dan kad sklapaš ugovor najviše zatezne kamate su 5%, a kad dodješ u zakašnjenje one padnu na 3%. Tada će se primjenjivati ugovorne kamate.
ahaa, dakle ovo stope zateznih na dan sklapanja ugovora je kljucno? jer se mijenjaju sukladno eskontnoj stopi HNB-a, a ugovorne kad se jednom ugovore ostaju.
thanks na brzom odgovoru. :)
opci dio kod stvari..." u netjelesne stvari u pravilu se ubrajaju sva imovinska prava osim prava vlasništva,dakle stvarna prava na tuđoj stvari (založno pravo, pravo služnosti i dr.) i obvezna prava (tražbine). " u zutoj knjizi to je 72. str. ono sto mene zanima je zasto i pravo vlasnistva nije pod netjelesnu stvar, bio sam na predavanju kada je to profesor (mislim gliha) rekao, al sam zaboravio. pa ak neko zna...
p.s. nemojte se odmah uzbuniti nije to naglasavao kao posebno vazno,ali mene to kopka pa zelim znati
Tony Montana
15-01-2009, 17:21
Moje mišljenje je da pravo vlasništva nije netjelesna stvar zato jer su stvari (pokretne i nepokretne) predmet iliti objekt prava vlasništva, dok recimo kod obveznog prava, objekt predstavlja činidba što spada u netjelesne stvari.
Moje mišljenje je da pravo vlasništva nije netjelesna stvar zato jer su stvari (pokretne i nepokretne) predmet iliti objekt prava vlasništva, dok recimo kod obveznog prava, objekt predstavlja činidba što spada u netjelesne stvari.
to sam i ja mislio, al kako onda pod netjelesnu stvar spada zalozno pravo?
Tony Montana
15-01-2009, 19:12
Vjerujem da je zato što je vlasništvo potpuna i isključiva pravna vlast nad nekom stvari i zbog toga se ono identificira sa samom stvarju kao tjelesna stvar, dok založno pravo, služnost su ograničena stvarna prava na nekoj stvari.
malimrav85
17-01-2009, 17:16
koja je zapravo razlika izmedju nesporazuma i zablude?
ja bi ti onak seljački rekao
kod nesporazuma jedna i druga strana misle da se slažu a zapravo se ne slažu, znači i jedna i druga su zbunjene :-D
kod zablude jedna strana zna da nekaj ne valja a druga ne
:smt005
Scarlet Legata
02-02-2009, 22:33
Šta mislite da je najvažnije za znati kod izvanugovornih obveza?
brr, sve!! odgovornost za stetu- pjevati
poslovodstvo bez naloga- oh jes,
stjecanje bez osnove- aha
a i uvod u vrijednosne papire (do 'mjenice') bi bilo zgodno znat (npr nikshic je na konzultacijama rekao da to ipak zna pitat :evil: )
oh joy oh joy oh joy :evil: :evil:
Scarlet Legata
03-02-2009, 17:08
dal mi netko moze objasniti razliku izmedju ugovora o nalogu i o komisiji? :?
ti instituti su jako povezani, uz minimalna odstupanja se pretvaraju jedan u drugi a kljucno pitanje je u cije ime nalogoprimac postupa prema trecima.
nalog (odn prihvat naloga kao jednostrane izjave volje) je pojam na visem stupnju opcenitosti, on je ELEMENT(sastavni dio) ugovora o komisiji, posredovanju i punovlascu.
(a komisija je zapravo posredno punovlasce).
Scarlet Legata
12-02-2009, 15:27
Ok,to znači da mi koji smo po bolonji da imamo ispit od 23.-26.02.Cool! Ja imam dosta pitanja za ispit koja nemam pojma odgovorititi,pa ako netko zna unaprijed mu šaljem veliku zahvalu.
1. Koji su izvori u formalnom smislu dopunski i pomični,neposredni i posredni?
2. Što znači da je vlasništvo socijalno vezano?
3. Kada netko ostvaruje subjektivno gp,a nema interes šta je onda to?
4. Koje su iznimke da činidba mora biti ljudska radnja?
5. U kojem postupku ćete se namiriti iz imovine?
6. Kako se zove odgovornost kad osoba odgovara cijelom svojom imovinom?
7. Iz čega proizlaze bitni sastojci pravnog posla?
8. Gdje se provjeravaju sastojci ugovora?
1.pomocni, ne pomicni!!!!!!!!! grrr!!! formalno- naglasak na obliku u kojem se pojavljuju pravni propisi, materijalno- naglasak na drustvenom tijelu koje ih donosi
2.vidi Ustav i odredbe o vlasnistvu
3.shikana ili zlouporaba subj prava
4.npr cinidba automata (za kavu)=cinidba pravne osobe koja ga je postavila
5.ovrsnom
6.odgovornost kod potpunih obveza (moze i kvantitativno ogranicena odg- odgovara se cijelom imovinom ali do odredjenog iznosa)
7.iz zakona (tj striktnih propisa kod imenovanih kontrakata)
8. u zakonu (imenovani ugovori)
Pa postojanje jedne stete ne iskljucuje postojanje druge, tj. moze biti i imovinska i neimovinska istom radnjom bilo to ugovorno ili deliktno koliko ja znam.
Ako je imovinska (obicna ili izmakla korist) onda se popravljanje moze naturalnom restitucijom (ako je to moguce), ako ne moze tako onda naknadom stete (to je novcani ekvivalent, ni manje ni vise).
A ako postoji jos i neimovinska steta onda se popravlja satisfakcijom moralnom (npr objava ispravka ili isprike nesto tako) ili novcanom (znaci tu se vise ne radi o novcanom ekvivalentu, nego o tome koliko sud dosudjuje za odredjenu povredu necega iz cl.19.ZOO s obzirom na intenzitet bolove i tako to).
Mislim moze i naknada stete radi unistenja neke stvari ali ako je tom prilikom povrijedjeno i neko pravo osobnosti onda se uz naknadu stete dosudi i novcana satisfakcija. Moze se to sve kumulirat, ovisno o situaciji.
Ispravite me ako nije tako.
fat drummer
19-02-2009, 00:11
1. Kako se može odreći zastare?
bogati daj mi objasni gdje si ovo čula? odreći zastare? to je kao da se netko odriče kogentnih normi
1. Kako se može odreći zastare?
bogati daj mi objasni gdje si ovo čula? odreći zastare? to je kao da se netko odriče kogentnih normi
Fat, iako smo ja i SF primjetile da si bas frajerski uletio na topic, nemoj zeni skinut glavu u zaletu. :-D
(Nitko se ne moze ugovorom ili unaprijed odreci zastare, ali u trenu kad zastara nastupi (tek tad) se mogu strane odreci posljedica koje s njom nastupaju. ;) )
a postoji i clanak 219. ZOOa :-D
fat drummer
19-02-2009, 00:25
da, ali to je sasvim druga stvar...
jel ovako ispada da se netko unaprijed odriče zastare...
eh, naša Fata odma skače :-D
1. Kako se može odreći zastare?
za čobane poput mene koji vole zdravoseljački, evo simpa recentnog primjera iz jednog odvj.ureda - žena bila dužna neke pare (tj. platiti račune). Al nastupila zastara pa više nije bila dužna.
Al iz odvj.uredu su joj (valjda navike radi :lol: ) poslali neka kvazi upozorenja prijeteći se nekim kul opakim stvarima (ovrha etc). I žena platila. :oops: ](*,)
Mislim da možemo zaključiti da se dotična, eto, odrekla divnih beneficija koje zastara pruža :-D genusproksimirajući, odrekla se zastare. kako smo si kul :-D
moram počet češće obilazit ovaj topik :lol:
Josip Broz Tito
19-02-2009, 02:52
5. Iz čega sve mogu nastati obveze?
5.Članak 20.ZOO
(1) Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzročenjem štete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obećanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira.
(2) Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti.
I ja imam par pitanja na koja ne znam odgovor,pa ak netko zna,super!
1. Kako se može odreći zastare?
2. Koji ugovori imaju bitne sastojke? Što je sa ugovorom o lesingu?
3. Pretpostavke za zabludu?
4. Kakva je to prisilna javna prodaja?
5. Iz čega sve mogu nastati obveze?
6. Kad na temelju zakona,osim u ugovornim odnosima postoji solidarna obveza?
7. Kada se neće izjava proizvođača uzimati u obzir u odg. za materijalne nedostatke stvari?
8. Traži i se u našem pravu konekstitet između prava zadržanja i tražbine?
9. Koja prava ne zastaruju,a pripadaju građanskom pravu?
Hvala unaprijed!!!!!
pokusat cu ti odgovoriti i to prije jutarnje kave, pa ne garantiram suvislost odgovora
1. sve vec receno, na vise ili manje agresivan nacin. mozda ti pitanje postave vezano za produzavanje/skracivanje zastarnih rokova. kod nas nije dopusteno ni jedno ni drugo
2.za lesing n.p.( nemam pojma ) nikad se nismo culi ni vidjeli, ali logicno mi je da svi ugovori moraju imati bitne sastojke,inace pp ne moze nastati,zar ne?
3.pretpostavke?hm, ne znam, ne bi li to bilo da zabluda mora biti bitna, a bitna je kad se odnosi na objekt,bitna svojstva objekta,itd. - onih 5 stvari
4. ne znam gdje se to spominje, mislim da prisilna javna prodaja pripada negdje 4. godini, a nekako mi je logicno da kad ti netko ovrhom uzme neku stvar- od nje nema bas koristi, mora ju prodati da bi se namirio....valjda sam na dobrom tragu
5.ovo je isto odgovoreno, dakle i iz izvanug. odnosa takodjer
6.ne odgovaraju li i nasljednici za dugove ostavitelja solidarno do visine vrijednosti naslj. dijela?
izvanug. takodjer stetnici mogu odgovarati solidarno, imatelji motornih vozila....
7. ako je znao pa presutio nedostatke.tad odgovara i ako su rokovi prosli
8.ne. ogz je trazio, zoo i zoo-78 cini mi se, takodjer ne
9.e vidis to sam si i ja pitanje postavio.jer kao uvijek zastarjeva zahtjev, a ne subjektivno pravo.medjutim, mislim da je klarinho negdje napisao da kod prekluzivnih rokova zastarjeva pravo.
da li je to on bas tako mislio ili nije,e meni to nije jasno, a vjerojatno ni njemu.
nadam se da ti stogod koristi ovo.
9.e vidis to sam si i ja pitanje postavio.jer kao uvijek zastarjeva zahtjev, a ne subjektivno pravo.medjutim, mislim da je klarinho negdje napisao da kod prekluzivnih rokova zastarjeva pravo.
da li je to on bas tako mislio ili nije,e meni to nije jasno, a vjerojatno ni njemu.
Yup, to je razlika. Kod prekluzivnih se gasi i zahtjev i pravo. Ima jos par razlika, tipa sud pazi po sluzbenoj duznosti, i cini mi se nema prekida i zastoja - pogledaj u knjizi, valjda je oko poglavlja o zastari. Ovo je cesto pitanje na ispitu. ;)
Starfish
19-02-2009, 11:48
Yup, to je razlika. Kod prekluzivnih se gasi i zahtjev i pravo. Ima jos par razlika, tipa sud pazi po sluzbenoj duznosti, i cini mi se nema prekida i zastoja - pogledaj u knjizi, valjda je oko poglavlja o zastari. Ovo je cesto pitanje na ispitu. ;)
Da se nadovežem na kolegicu BaF ;) - praktična posljedica te cijele pravo/zahtjev spike jest slijedeće:
Ako je netko slučajno platio tražbinu koja je zastarila (ispričavam se ponizno ako postoji gramatički prihvatljiviji izraz :-D ), on ono što je platio ne može tražiti nazad kondkicijom (tužba zbog stjecanja bez osnove), budući tražbina/dug/pravo još uvijek postoji.
Ako bi vjerovnik bio vezan prekluzivnim rokom pri utuživanju neke svoje tražbine, pa bi dužnik nakon proteka takvog roka (opet slučajno :-D ) platio - dužnik bi mogao tražiti plaćeno kondikcijom budući pravo vjerovnika više ne postoji.
E. Sad sam se sjetila tko nam fali. Lenny
Dadadada!! Svetlano Ražantović Leni, javi se!!!! :-D
7. Kada se neće izjava proizvođača uzimati u obzir u odg. za materijalne nedostatke stvari?
7. ako je znao pa presutio nedostatke.tad odgovara i ako su rokovi prosli
Nije li tu odgovor: ako prodavatelj nije znao niti morao znati za proizvođačeve izjave ili izjave njegovog predstavnika, ako su te izjave povučene prije sklapanja ugovora i ako te izjave nisu utjecale na kupčevu namjeru/volju da sklopi ugovor. :?:
tam je netko spominjao nastanak solidarne odgovornosti, obveza, nesto...po zakonu - ima ono solidarna odgovornost roditelja i djece za stetu (14-18 god ako djete nema imovinu ili tako nesto, od 7 god iznimno ako shvaca i bla bla)
zasto novac u novcaniku nije imovina? ima li netko suvislo objasnjenje? :-D
moje misljenje: sam novac nije tvoja imovina,oni su tvoja imovinska masa, subjektivno pravo da koristis te papirice je tvoja imovina... tak bi ja to odgovorio da me pita
to je valjda onaj primjer s rucnim satom...:)
1. Može li se dokazati da fikcija nije nastala?
2. dali radnje dužnika na štetu vjerovnika spadaju u klasičnu pobojnost?
3. gdke se zastara najčešće primjenjuje?
4. Hoće lise zastara prekinuti plaćanjem duga? ne! zašto?
5. Dali je povreda samog načela (jednake vrijednosti činidbe i protu činidbe ) sankcionirana? Povreda samog načela ne znači ništa. (???????????)
6. Iz čega sve može nastati obveza?
7. jel uvijek dolazi do situacije da otpustom duga dolazi do umanjenja obveze? koje vrste odnosa tu imamo?
evo nekih pitanja s onog popisa u skriptarnici koja ne mogu skuziti... ako neko zna odgovore, molim bih da ih napise...
unaprijed hvala... :smt006
Cherry Darling
21-02-2009, 19:29
ev ti jedan mali dio...iz ZOO -a
5. Dali je povreda samog načela (jednake vrijednosti činidbe i protu činidbe ) sankcionirana? Povreda samog načela ne znači ništa. (???????????) - čl. 7. st. 2.
6. Iz čega sve može nastati obveza? - čl. 20.
1. kak bi dokazivali da fikcija nije nastala kad je poanta fikcije da nesto nije nastalo i da nece ni nastati, nema svrhe bas, mogu se valjda dokazati pretpostavke za fikciju (npr. da je djete zbilja zaceto za vrijeme trajanja braka)
2. mozda ne klasicnu jer se pobijaju onim paulijanskim tuzbama...ak je to to, malo su zastranile te radnje s obzirom na ostatak, odudaraju od sablone...smislit cu nesto bolje pa cu napisat :D
3. kao prigovor :-D pojma nemam
4. mozda se misli kad je jednom nastupila zastara onda se nece prekinuti ako plati dug, ali ako traje rok za nastupanje zastare onda se rok prekida
4........ mozda je ovo: plaćanjem duga ne prestaje zastara. zastara prestaje priznanjem duga... valjda tek kad vjerovnik primi ispinjenje, tj. plaćanje... ak se priznanje uopće moze tak protumačiti... :?:
jos par pitanja:
1. kada netko ostvaruje subjektivno građansko pravo, a nema intres, što je onda to?
2. kako se osvaruju subjektivna građanska prava???
3. jesu li sva subjektivna građanska prava popraćena zahtjevom i kako se zovu ona koja nisu?
......
mogući odgovori:
2. da li se tu možda misli da se osvaruju kroj zahtjev za ostvarenje i tužbom ili prigovorom?
3.nisu popraćena ona kod kojih je zahtjev zastario... jer subj pravo ne zastarjeva nego ostaje- to su onda neutuživa subj prava...
1. šikana
2. preko zahtjeva
3. iz nepotpunih obveza -> naturalnih (neutuživih) -> zastarjela i sl.
advocatus.diavoli14
22-02-2009, 00:59
jel mi moze netko napisati kakve su to posebne vrste cesije po zoo,cuo sam da to gliha voli pitati?
To cu cesija umjesto ispunjenja,radi ispunjenja i radi osiguranja.
Ti si ovaj rok kod Glihe?
4........ mozda je ovo: plaćanjem duga ne prestaje zastara. zastara prestaje priznanjem duga... valjda tek kad vjerovnik primi ispinjenje, tj. plaćanje... ak se priznanje uopće moze tak protumačiti... :?:
nisam sigurna, ali duznik moze ispuniti svoju obvezu i bez da vjerovnik primi ispunjenje, moze poloziti u sud cini mi se (to pise tamo kod zakasnjenja) i time se oslodadja obveze (doduse nastupanjem zastare prestaje odgovornost), ako vjerovnik bez razloga odbije primiti ispunjenje, prestaju teci kamate...tak da mislim da ne bi to bilo.
Ostavina: subjektivna imovinska prava osim strogo osobnih, posjed (nije pravo pa ne ulazi u imovinu, jer je imovina skup subjektivnih imovinskih prava!), nekretnine i pokretnine koje je imao u trenutku smrti, procesna prava (pravo stupanja u parnicu), dugovi (ulaze u ostavinu, ali terete imovinu).
Ovo je valjda osobna odgovornost, kao opce pravilo kad se radi o potpunim obvezama.
Jamstvena funkcija imovine - duznik odgovara samo svojom imovinom.?
Nesto mi je sinulo vezano za ono pitanje jesu li pravne radnje duznika na stetu vjerovnika klasican razlog pobojnosti (tako nesto) - mozda je ovo: svi ostali razlozi pobojnosti proizlaze iz pravnog posla strana kojeg je onaj tko ima pravo traziti pobijanje, dok kod pravnih radnji duznika na stetu vjerovnika vec postoji neki pravni odnos duznika i vjerovnika iz kojeg proizlazi trazbina, ali pobojnost se ne odnosi taj posao, nego na naknadni posao duznika i nekog drugog, pa pobojnost trazi osoba koja uopce ne sudjeluje u poslu iz kojeg izvire razlog pobojnosti. Jos kad se uzme u obzir da je u pravilu kod pobojnosti da pobijanje mogu traziti samo strane posla, a tek iznimno treci. Dok kod nistetnosti moze tko god ima interes neki pa i DO.
Tony Montana
22-02-2009, 21:16
Umjesto sveg toga što si napisala, najpreciznije i najtočnije je za reći da pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika nisu klasičan razlog pobojnosti, jer se ovdje radi o sasvim valjanim pravnim poslovima, a ne nevaljanim koji su razlog pobojnosti ili ništetnosti.
4........ mozda je ovo: plaćanjem duga ne prestaje zastara. zastara prestaje priznanjem duga... valjda tek kad vjerovnik primi ispinjenje, tj. plaćanje... ak se priznanje uopće moze tak protumačiti... :?:
zastara se prekida kad dužnik prizna dug (čl. 240.ZOO). a ako dužnik plati dug, znači da je priznao dug jer, zašto bi platio nešt ako smatra da dug ne postoji???
Jedna napomena, mada više ne vrijedi za ovaj rok... Svi koji imaju pravo biranja profesora(seminaristi prvi put, prosjek, bla) moraju nakon prijava, a prije isteka roka za odjavu, otići u tajništvo na TMT3 javiti se tajnici jer će vas inače svrstat kod nekog drugog. Ima obavijest na stranici katedre al je skrivena(ja mislio da je to neki popis rokova pa nisam ni otvarao) pa mnogi ni ne znaju za to. Tak su Klarićevi seminaristi ispadali masovno kod Glihe, a Glihini kod Nikšića. Ja sam došao nakon odjava ali je tajnica ipak sredila to(hvala tajnici :smt006 ) al to sam ja imao sreće jer su bolonjce sa gp1 prebacili za tjedan dana kasnije.
Jos 3 posta slicna ovima gore i ovaj topic ce postati pravi mali fan club katedre GPa. :-D (dok vam ne provale identitet, kuku lele :lol: :lol: )
Congratz, guys. ;)
Ej, ljudi..
Iz gp1 treba znat opći dio i obvezno? navodno ne treba znat vrijednosne papire.. to kod svih ili samo određeni profesori ne pitaju to? i što sa zakonom? treba ga znat ili je dovoljno knjiga? ::))
tnx...
Vrijednosne papire moras uciti, mjenicu i cek ne moras. Dakle, punih 8 strana uvoda o papirima - kod svih je tako, makar to jako rijetko pitaju. ZOO moras raditi.
ne slažem se s BaF. vrijednosne papire uopće ne treba učiti!!! to ćeš učiti na trgovačkom pravu pa su nas zbog toga odlučili poštedjeti tog gradiva... :D
Sto se tice tih vrijednosnih papira, ako nista drugo kad gledas stjecanje od nevlasnika i ona imas one iznimke kad se moze steci vlasnistvo od nevlasnika iako je stvar izasla iz posjeda vlasnika protiv njegove volje pa se nabraja gotov novac, stvari koje su prodane na javnoj drazbi i vrijednosni papiri na donosioca, eto bar se zapitas valjda koji su to na donosioca, onda vidis kojih sve ima to procitas i mislim da se vise oko toga ne treba zamarat.
Tony Montana
01-03-2009, 14:31
jel mi netko moze reci kako je koncipiran pismeni iz gp1 i da li je dovoljno malo vise od mjesec dana za to spremit?hvala :D
Saki care, ali si ga sad posako' ovom izjavom, kralju :-D
Nije mi jasno kako ekipa koja dođe do gpa nije uspjela čut od prijašnjih kolega koncepciju gpa. Jbt, ja još nisam ni krenuo na fax, a već su me plašili gpom i gppom :smt009
Što se vremena tiče, to mi pitanje isto nije jasno. Mjesec dana za naučiti ili mjesec dana za položiti? Mislim, možeš ti učit i 5 dana određena poglavlja pa odeš ko hazarder na ispit i zdrma te u bull s pitanjima pa se hvališ ko car da si za cenera uspio riješit gp. Sve je moguće, shit happens, yeah, rajt.
Ovak, ako misliš naučit gp1, u smislu da ti to gradivo sjedne, ozbiljnim radom (čitaj svaki dan po 3-8 sati) ti treba minimalno mjesec dana. Ako pucaš na visoku ocjenu, dva mjeseca. Sad se ti nađi između toga. I ne, nema pisanog ispita.
Tony Montana
01-03-2009, 16:21
Dovoljno je učiti iz Klarićeve knjige, ali uz obavezno čitanje zakona. Sve više i više se inzistira na zakonu, a nakon što Pero car završi karijeru čini mi se da će još više biti naglasak na Zoo-u. Ne morate štrebat zakon, ali nek vam on bude smjernica.
imam pitanje; obvezno pravo, odgovornost za materijalne nedostatke
znaci nije mi jasno zasto u ducanima postoje garancije (jamstveni list) na godinu dana ili nema ih uopce kada bi prema zakonu imali rok od dvije godine kada se ne smije pokazati nedostatak. dobro,mislim, trebao bih dokazati da je nedostatak postojao u trenutku prijelaza rizika ili prije (dok se kod jamstva ne mora), ali uopce nisam prije razmisljao o tome da sve sto kupimo u ducanu pa i najmanje sranje ako nam crkne za manje od dvije godine makar nemali garanciju mozemo im "zapapriti."
razmisljam li pravilno ili netko ima druga saznanja. jedino sto mi pada je nacelo tipa kupujete na vlastitu odgovornost, ali iskljucenje odgovornosti kod potrosackih ugovora je zabranjeno.
ne pratim ti misli do kraja ali cini mi se da nisu u pitanju isti instituti, jer garancija je ius dispositivum, uobicajena je kod robe, dok je odgovornost za m. nedostatke u zakonu..a cini mi se da pise u zoo- u da u jamstvenom listu mora pisati da ne iskljucuje odgovornost po drugim osnovama...pojednostavljeno- radio krepa a ti po jamstveni list i dobijes novi...ali mat nedostatak ti omoguci u konacnici i lovu nazad-jamstveni list to ne moze.
...znaci nije mi jasno zasto u ducanima postoje garancije (jamstveni list) na godinu dana ili nema ih uopce kada bi prema zakonu imali rok od dvije godine kada se ne smije pokazati nedostatak...
Moje mišljenje je da se institut garancije pretvorio u instrument privlačenja kupaca. Postoji jedna prosta riječ koja ima veze s djelatnošću noćnih dama, ali je ovdje ne upotrebljavam jer je smatram neprikladnom, a dobro bi opisivala ono što se po meni dogodilo s garancijom kao institutom.
Osim toga, hrpa odredaba o garanciji su po meni lex imperfecta – tipa da trošak prijevoza stvari radi popravka ili zamjene pada na prodavatelja, da se jamstveni rok produljuje za onoliko koliko je trajao manji popravak stvari, da jamstveni rok teče iznova u slučaju zamjene stvari, pogotovo da kupac ima pravo na naknadu štete zbog toga što je bio lišen uporabe stvari za vrijeme njena popravka i dalje da ne nabrajam. Sve što sam ikad nosio na servis od mobitela, linija, perilica, auta... – nigdje nisam doživio gore navedeno.
E sad zašto postoje takve garancije? Mislim da se odgovor krije u onome da gospodarski jača strana nameće uvjete općenito, i garancije i kupnje i načina servisiranja i svega onoga što ima veze sa stvarju. A neke stvari i ne vrijede toliko ili se brzo potroše, pa da bi imale jamstveni rok od dvije godine. I još kad svemu tome dodaš formulu kojom se prodavatelji očito vode – dobro meni (kraći jamstveni rok) dobro njima (kupcima koji vjerno kupuju) tako nekako dođeš do odgovora.
Ajme postao sam dosadniji od Žuži Jelinek! :smt005
Tony Montana
01-04-2009, 02:09
Stvar je u tome što ti na temelju garancije možeš bilo kada unutar tog jamstvenog roka zahtijevati popravak stvari dok kod odgovornosti za materijalne nedostatke tek nakon pregleda i uredne obavijesti prodavatelju. Konkretno kod potrošačkih ugovora, pregledati nisi dužan, ali o vidljivim nedostacima trebaš obavijestiti prodavatelja u roku 2 mjeseca od uočenja nedostatka. A sad, da ti kupiš neku glupost male vrijednosti tipa kišobran za 50 kuna, a nakon godinu i pol dana uočiš nedostatak..iako je to sve unutar roka od 2 godine, teško da ćeš uspjet s tužbom, jer je to jednostavno nerealno. Garancija ti olakšava što ne moraš brinuti o pregledima i obavještavati prodavatelja da bi ostvario svoje pravo, već se možeš na nju pozvati bilo kada unutar njenog roka. Osim toga, garancija je samo dobra volja proizvođača i vrijedi samo ako ju je on izdao pa onda popravak mozes zahtijevati i od njega i od prodavatelja dok kod odgovornosti za materijalne nedostatke mozes zahtijevati samo od onoga s kime si sklopio pravni posao. Jamstveni list, iako je ponekad đubretarski kratak, ipak je u vecini slučajeva povoljniji...što naravno ne isključuje zakonsku opciju odgovornosti za mat. ned. koja ti uvijek ostaje kao back up, ali uz dosta ispunjenih uvjeta i okolnosti.
Na str 597.(gp1) piše prvo da je za namjero potrebno znanje i htjenje,a onda par redaka dolje piše da se od štetnika ne traži znanje.što je od toga točno? 8)
ne traži se znanje o protupravnosti, tj. odgovarat će za štetu iako je možda mislio da njegova radnja nije protupravna. znanje koje se traži odnosi se na radnju - štetnik mora znati da će svojom radnjom izazvati određenu posljedicu (znanje) i mora željeti baš tu posljedicu (htijenje). mislim da je to to. :smt006
Evo jednog stvarno banalnog pitanja,koja je točno definicija imovine u knjigovodstvenom smislu?
Mislim da trebaš reći da se imovina u knigovodstvenom smislu sastoji od dva samostalna sastavna dijela, jedno su prava koja predstavljaju aktivu, a drugo obveze koje predstavljaju pasivu.
A knigovodstveni pojam imovine nam služi kako bi odgovorili na pitanje jeli neki subjekt građanskog prava aktivan ili pasivan, a taj odgovor dobivamo pomoću bilance.
Nisam nigdje vidjela baš definiciju, ali mislim da ti je to to u kratko...
def je dobra , jer to je imovina u gosp . smislu ( kaze knjiga - starija teorija je smatrala), pa onda slijedi ovo sto je kolegica navela...imovina u pravnom smislu je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih 1 nositeljem..pa onda o imovinskim pr., trazbinama i itd.
vrste zabluda? pa sto to nije zabluda u cinjenicama, pravu i motivu..kao osnovna podjela..
i da mora biti bitna, ne mora vise biti neskrivljena kao nekad...a sto je bitno - onda subj. kriterij i objektivni..pa po nasem zakonu se smatraju bitnima,cini mi se u objektu,svojstvima objekta,osobi,okolnostima i pobudi ( motivu )
bar mislim...fora je kod motiva, kad se smatra zabluda u motivu bitnom i takva pitanja
aha znači da tri zablude jer se poslije spominje posovnopravna i ka se ona dijeli pa me malo to zbunilo.hvala na pomoći :)
pa koliko razumijem to sve...da. osnovna podjela zabluda je ove 3..a sad pravnoposlovna je po nekoj mojoj logici bitna zabluda jer obuhvaca i error facti i error in motivo ponekad, a iskljucuje error iuris...bar sam ja to tako shvatio..a sto je bitno po zoo-u - onaj clanak zakona sto sam ti naveo,mislim da je to to..ali, hej, ja nisam gavella
Face The Jury
20-04-2009, 18:24
Joj ljud ja bih trebala vašu pomoć s nekim pitanjima.Uglavnom su pitanja iz imovine-ta se lekcija naoko čini banalana al me dosta namučila kad sam vidjela neka pitanja,pa ako može pomoć,bila bih zahvalna 8)
1.gdje se zastara najviše primjenjuje
2.dali dolazi do prekida zastare ako se tuba podnese NENADLEŽNOM tijelu?
3.gdje se najčešće susrećemo s imovinom i s kojim je ona institutom povezana?(jel možda s nasljeđivanjem?)
4.dali je čest slučaj da cijela imovina prelazi na drugu osobu?(tu bih opet rekla da kod nasljeđivanja)
5.pošto su obveze teret imovine znači li to da one ulaze u imovinu?
6.dali su dugovi dio imovine?(mislimda jesu ali nisam sigurna)
7.kako nešto ulazi u imovinu u GOSPODARSKOM SMISLU?
8.zašto posjed ne ulazi u imovinu?
prvo pola ovih pitanja nemam pojma odakle si izvukla, pogotovo ovo prvo, ali mislim da nitko ovako komplicirano neće pitat.
1. po mom mišljenju zastara se najviše primjenjuje u ugovorima u kojima strane ugovore rok kao nuzgredni sastojak i kod fiksnih ugovora i da još kod ugovora kod kojih je rok bitan sastojak iz same naravi pravnog posla
2. do prekida zastare u tom slučaju dolazi ali jedino ako vjerovnik podnese novi zahtjev nadležnom tijelu u roku od 3mj
3. nemam pojma ovo i ovo me posebno zanima tko je postavio ovo pitanje
4. na ovo bi rekla da kod prijenosa ugovora i kod translativnog univerzalnog stjecanja
5. mogu ući kao teret ali i ne moraju jer one su opterećenje imovine, obveze ulaze u imovinu kao knjigovodstvena kategorija
6. dugovanje=obveza=dug+odgovornost, znači ako su obveze teret imovine ide ovo pod 5.
7. u obliku stvari tj materijalnih dobara
8. jer u imovinu ulaze subjektivna prava predstavljena jednim nositeljem, ako nekome stvar prepustimo u posjed nama ostaje pravo vlasništva jer ta imovina nije izašla iz našeg vlasništva
Eto tako bi ja odgovorila na ova pitanja, molim vas da nadopunite ili ispravite :smt022
bookworm
21-04-2009, 19:16
koja subjektivna prava ne mogu zastarijevati?
objekt zastare su samo imovinska prava...po tome je odgovor na to pitanje neimovinska prava?
pa,mozda subjektivno pravo na ponistaj nistetnog pravnog posla... pada mi jos pamet na apsolutna prava...
face the jury, hvala na izvjestaju!!!
kresholino
01-05-2009, 01:24
koja subjektivna prava ne mogu zastarijevati?
objekt zastare su samo imovinska prava...po tome je odgovor na to pitanje neimovinska prava?
pa,mozda subjektivno pravo na ponistaj nistetnog pravnog posla... pada mi jos pamet na apsolutna prava...
face the jury, hvala na izvjestaju!!!
krivo,subjektivna prava NEMOGU ZASTARITI!!imaš jedino iznimno da služnosti zbog nevršenja zastarijevaju!!što se tiče zastare zastarijeva zahtijev za ispnjenje ,i to prisilno namirenje putem suda.
gledam pitanja sa ispita pa mi je par njih privuklo paznju, pa ako netko zna odgovor, bilo bi super:
1.da li radnje duznika na stetu vjerovnika spadaju u klasicnu pobojnost?
- ne vidim razčog zasto da ne, osim ako se misli na pobojnost ex nunc, kakva se zastupa u teoriji- ali to vjerojatno nije bit pitanja
2.jesu li duznik i osoba u ciju je korist izvrsena radnja solidarni duznici( kod paulijana )?
- ne?
3.u cemu se sastoji ovlastenje vjerovnika( paulijane )?
- ovlasten je pobijati raspolaganje duznikakojim se vrijedja njegovo pravo?
4. da li zastara postoji samo u obveznom pravu?
- ne ,ima je i u nasljednom, ali sto je sa stvarnim...da li kod npr. prestanka sluznosti neizvrsavanjem se zapravo radi o zastari?
5. na sto zastara mora biti usmjerena da bi dovela do prekida ?
- misli li se na okolnosti koje uzrokuju zastaru?
6.kakvo postaje pravo nakon nastupa zastare?
-nemam pojma..obveza bi bila naturalna, ali pravo nije obveza ...
hm hm
Marko SB
20-05-2009, 23:51
gledam pitanja sa ispita pa mi je par njih privuklo paznju, pa ako netko zna odgovor, bilo bi super:
4. da li zastara postoji samo u obveznom pravu?
- ne ,ima je i u nasljednom, ali sto je sa stvarnim...da li kod npr. prestanka sluznosti neizvrsavanjem se zapravo radi o zastari?
6.kakvo postaje pravo nakon nastupa zastare?
-nemam pojma..obveza bi bila naturalna, ali pravo nije obveza ...
hm hm
4. je, to je zastara. jedino stvarno pravo koje prestaje zastarom. dakle zbog neizvrsavanja...
6. hm, mislim da pravo ostaje isto. pravo nestaje prekluzijom, zastarom se dakle samo gubi zahtjev, nis vise. ja bi reko da pravo ostaje, jer zahtjev proizlazi iz normi objektivnog prava... hm.
Tony Montana
21-05-2009, 00:18
gledam pitanja sa ispita pa mi je par njih privuklo paznju, pa ako netko zna odgovor, bilo bi super:
1.da li radnje duznika na stetu vjerovnika spadaju u klasicnu pobojnost?
- ne vidim razčog zasto da ne, osim ako se misli na pobojnost ex nunc, kakva se zastupa u teoriji- ali to vjerojatno nije bit pitanja
NE spadaju u klasičnu pobojnost, jer se tu radi o sasvim valjanim pravnim poslovima. Stvar je u tome da je takav valjani pravni posao sklopljen na štetu vjerovnika. Dakle, dužnik bez problema sklopi valjani ugovor o darovanju s trećim, ali vjerovnik pod određenim pretpostavkama ima pravo ''pobijati'' takav valjani pravni posao. Klasično se pobijaju samo NEVALJANI pravni poslovi.
2.jesu li duznik i osoba u ciju je korist izvrsena radnja solidarni duznici( kod paulijana )?
- ne?
Ne. Treći je ipso iure dužan trpjeti da se vjerovnik namiri iz njegove imovine. Nakon toga može potraživati od dužnika to što je izgubio.
3.u cemu se sastoji ovlastenje vjerovnika( paulijane )?
- ovlasten je pobijati raspolaganje duznikakojim se vrijedja njegovo pravo?
Vjerovnik je ovlašten pobijati pravne radnje dužnika na njegovu štetu pod onim određenim zakonskim pretpostavkama.
4. da li zastara postoji samo u obveznom pravu?
- ne ,ima je i u nasljednom, ali sto je sa stvarnim...da li kod npr. prestanka sluznosti neizvrsavanjem se zapravo radi o zastari?
Pa da, postoji ta situacija u stvarnom pravu, mislim da se radi o vremenu od 20 godina kad dolazi do zastare služnosti ako se ona ne izvršava.
5. na sto zastara mora biti usmjerena da bi dovela do prekida ?
- misli li se na okolnosti koje uzrokuju zastaru?
Nejasno mi je pitanje poprilično, ali rekao bih da se tu misli na okolnosti koje uzrokuju prekid zastare kao što je priznanje duga ili poduzimanje neke procesne radnje pred sudom kao što je podignuće tužbe.
6.kakvo postaje pravo nakon nastupa zastare?
-nemam pojma..obveza bi bila naturalna, ali pravo nije obveza ...
hm hm
Pravo postaje neutuživo. Nastupom zastare gubiš zahtjev za ostvarivanjem svog prava pred sudom. Dakle, ne možeš ga prisilnim putem ostvariti. Naravno, iako je nastupila zastara, tebi dužnik može uvijek podmiriti dug,
Marko SB
31-05-2009, 23:24
Evo, pitanje, za one koji trenutno uče GP. SMatra li se novac na žiro računu pokretninom ili ne?
ja mislim da ne... nemozes biti vlasnik tog novca jer prema banci imas samo trazbinu na taj iznos. a taj novac nije pojedinacno odredjen... neznam. ja bih rekao da se ne tretira kao pokretnina\stvar. nadam se:-)
one_perfect_girl
12-06-2009, 16:03
Koliko god sam to čitala, da li mi netko može ipak objasniti što reći kod imovine kao knjigovodstvene kategorije? Očigledno nisam to dobro shvatila...
evo, najjednostavnije receno, kako sam ja to shvatila, imovina u knjigovodstvenom smislu je skup prava i obveza predstavljenih jednim nositeljem, i to na nacin, da aktiva predstavlja prava, a pasiva obveze. pa ako tko misli drugacije, nek veli :D
Cherry Darling
12-06-2009, 17:40
Koliko god sam to čitala, da li mi netko može ipak objasniti što reći kod imovine kao knjigovodstvene kategorije? Očigledno nisam to dobro shvatila...
misim da je bitno naglasit da se imovinom u knjigovodstvenom smislu rjesava pitanje je li neki subjekt gospodarski aktivan ili pasivan, dakle putem bilance (sustavnim pregledom imovine, kapitala i obveza koji se sastoji od dva sastavna dijela, aktive i pasive) moguce je da je netko gospodarski pasivan, da ima negativnu imovinu.
A ako gledas imovinu s pravnog aspekta onda ona ne moze biti pozitivna ili negativna prvo zato jer je to skup prava i neka se ne mogu svesti na novcani ekvivalent niti se to zeli postici pravnim pojmom imovine...(pa da onda od toga oduzmes i dugove pa dobijes izracun), a onda zato što, opet s pravnog aspekta, u gp ne postoji subjekt bez imovine, znaci netko tko nema nista svoje niti pravo upotrebe bilo cega. Dakle pravno subjekt ima jedinstvenu imovinu tj skup subjektivnih imovinskih prava, koja ostaje jednaka sebi makar iz nje pojedini djelovi izlaze ili ulaze, a neovisno o tome pomoću bilance subjekt moze biti gospodarski pasivan ili aktivan...
i swordfish lijepo zovi slavicu prvi radni dan zorom :)
Cherry Darling
21-06-2009, 16:00
E ljudi, jel mi može tko objasniti kupoprodaju s pravom prvokupa. Prvi paragraf (pravo određenih osoba da prije svih kupe stvar ako je vlasnik odluči prodati, to znači da je vlasnik stvari opterećene prvokupom samo dužan da prije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa) ima smisla, al nakon toga i ne baš. Nije mi baš jasno onaj dio kad se govori o prodavatelju, kupcu i trećoj osobi, pa ako bi mi mogao netko to smisleno objasniti, fala.
:)
pa imash kupca i prodavatelja i ugovor o kupoprodaji, dakle prodavatelj prepušta neki objekt kupcu za neku cijenu, ali u ugovor se unese odredba kojom se kupac obvezuje izvijestiti prodavatelja o namjeri da stvar proda trečemu ako ju bude prodavao nekad u buducnosti, tak da kupac ti je vlasnik stvari opterećene prvokupom...
E ljudi, jel mi može tko objasniti kupoprodaju s pravom prvokupa. Prvi paragraf (pravo određenih osoba da prije svih kupe stvar ako je vlasnik odluči prodati, to znači da je vlasnik stvari opterećene prvokupom samo dužan da prije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa) ima smisla, al nakon toga i ne baš. Nije mi baš jasno onaj dio kad se govori o prodavatelju, kupcu i trećoj osobi, pa ako bi mi mogao netko to smisleno objasniti, fala.
razlikuj pravo prvokupa, od prvokupa kod kupoprodaje(jako slicno, ali ne i isto, pri tome specificno-prodavatelj ugovorio sa kupcem da ako kupac bude danas-sutra prodavao stvar ponudi prvo njemu....dok pravo prvokupa samo pa sebi je pravo neke osobe da stvar prva otkupi ukoliko je prodavatelj odluci prodati...nije isto, jer npr mogu ugovoriti da moj ujak ima prvokup, iako nije ucestvovao u kupoprodaji..
ono pitanje o ustavnom jamstvu vlasništva? kaj je to točno? jel to ono u kratko da je socijalno vezano, da se spaja sa poduzetničkim slobodama, kvalitativno i kvantitativno...
ili treba i ono kasnije, kolko se može ograničavat, ustavom, zakonom, bla bla bla
ova zadnja skripta iz stvarnog ti to pitanje dosta dobro i pregledno (!)pokriva ( odgovor u pitanjima za niksica nije najbolji i nepotpun je!!)
prvo spomenes uzi / siri smisao pr. vl. pa onda ako dobro pamtim -
1. jamstvo samog instituta prava vlasnistva ( pa ti kazes sto je ustavno j., sto socijalna vezanost...). tu onda objasnis kvalitativnu i kvantitativnu komponentu
2. jamstvo pojedinacnog prava vl. ( kad se smije oduzeti ,kad ne,pretpostavke, potpuno/nepotpuno izvlastenje i te fore )
3. jos nesto, cini mi se vl. u sirem smislu....tako nesto.
to bi bilo to, s tim da ti pitanje u pravilu bude izdvojeno pod 1. ili 2.
i da - ako su sve 3 pretpostavke ispunjene. kad ce se svejedno raditi o nedopustenom izvlastenju !! - obrati paznju, par ljudi dobilo to pod pitanje pa su se ocima nabrisali paucine sa stropa...
kako bi definirali imovinsko pravo?
pozdrav
definiras ga po objektu! upravo je to razlog zasto nema ( potpune ) jednakosti izmedju gp-a i imovinskog prava ( gp nekad bilo iskljucivo imovinsko, a onda je dosla skola prirodnog prava i napravila nered ).
Tony Montana
30-06-2009, 23:31
Ljudi jel mi može tko objasniti razliku između raskida ugovora i otkaza ugovora??? Znam da raskid može biti sporazuman i jednostrani, al ovo ostalo.......???
Razlika je u tome što do raskida ugovora dolazi u slučaju povrede obveznog odnosa dok kod otkaza nema povrede obv.odn.
hrvoje2003
01-07-2009, 12:08
Razlika je u tome što do raskida ugovora dolazi u slučaju povrede obveznog odnosa dok kod otkaza nema povrede obv.odn.
A kakva je povreda kod sporazumnog raskida?
Tony Montana
01-07-2009, 13:26
A kakva je povreda kod sporazumnog raskida?
Heh, dobro pitanje, ovak. Načelno, razlika između otkaza i raskida ugovora je i dan danas pitanje dvojbe i raznih stajališta raznih autora. Više su slični, no što su različiti, ali ipak postoje situacije na temelju kojih ih možemo razlikovati.
Do raskida ugovora u 95% slučajeva dolazi kad nešto pođe po zlu iliti kad dođe do povrede obveznog odnosa. Npr., ne platiš najamninu, povrijedio si obvezni odnos i najmodavac ima pravo raskinuti ugovor. S druge strane, OTKAZ je jednostrana izjava kojom se prekida neki dugotrajniji odnos kod kojega nije ništa pošlo po zlu. Npr., redovito plaćaš najamninu za stan na neodređeno vrijeme i nakon nekog vremena izjaviš najmodavcu da od tad i tad više nećeš plaćati najam stana, jer se seliš..etc.(otkazni rok). Dakle, iako su raskid i otkaz dosta slični, najčešće razlike su u tome što do raskida uglavnom dolazi kad nešto pođe po zlu, a s druge strane otkazuje se neki dugotrajniji odnos kod kojega najčešće nije ništa pošlo po zlu. To su dakle njihove razlike ako vas netko baš pita to pitanje. To bi Gliha mogao pitati, jer je to njegovo tipicno pitanje, tj., takva vrsta pitanja. Sporazumni raskid kao i recimo otkaz kod zakupa u slucaju neplacanja zakupnine su iznimke od njihovih temeljnih razlika i plod su zasebnog državnog pravnog sustava koji se kao i uvijek potrudi napraviti neke nelogičnosti. :)
Da li mi netko može odgovoriti koja je razlika između pravne osnove i osnove?(Baretićevo pitanje)
Hvala!
pravna osnova je pravna cinjenica pa sve o tome mozes pronaci pod tim naslovom (ona dva gledista itd.) dok je osnova bivsa pobuda iz ZOO-78 i nije preuzeta kao tava u ZOO jer ne moze biti nedopuštena itd.(to mozes pronaci pod nedopuštenosti pobude kao razlog ništetnosti..)
nisam sigurna u ovaj odgovor i govorim iz glave pa treba provjeriti..
fat drummer
03-07-2009, 08:43
Vuffek,thanks,ali to oko osnove nije dovoljno,konkretnog odgovora nema u knjizi,to navodno Baretić objašnjava na predavanjima...
osnova može biti bilo kakav - društvena, financijska
pravna osnova je podvrsta osnove
Pod naslovom Nedopuštenost pobude (str147) sve je detaljno razjašnjeno sve sa primjerom. Osnova u bivšem ZOO-ou, tj. sada ona neposredna pobuda zbog koje netko sklapa i izvršava ugovor (može biti emocionalne, ekonomske, bilokakve prirode), pa je stavljen primjer kupovanja prostorije kako bi se u njoj održavale narkomanske seanse :mrgreen:. za razliku od kauze koja je uvijek jednaka za istu vrstu ugovora (u ovom slučaju cilj je stjecanje vlasništva), u konkretnom primjeru se radi o nedopuštenoj pobudi
mene isto zanima ako tko zna da li ova knjiga iz 2008 vrijedi i za nas koji ćemo ove godine prvi put upisati treću godinu? pozz svima :mrgreen:
stani, o klaricu pricate? vrijedi vam nova knjiga, ali razlike su zanemarive..ima ih par bitnijih . negdje sam vec naveo sto je mijenjano iz zelene pa potrazite po topicu....
Personal Guru
23-08-2009, 17:31
Koliko pitanja otprilike pitaju gp1?Znam da je to do svakog profesora ali jel bi se moglo rec da se svi,vise manje,zadrzavaju na 3,4 pitanja,dakle po 1 pitanje iz svake vece cjeline?
Kada bude usmeni,jel odmah onaj dan kada je ispitni rok ili kasnije?
Hvala na odg i pozz
da, otprilike toliko. no, ako fulaš iz jednog dijela nešto, onda ide još jedno iz tog i tako.
može ti biti isti dan kad je rok ako si kod asistenata jer oni ne pitaju nebolonjce, a ni gp 2. Kod drugih većinom dosad počinjalo 3-4 dana kasnije, a nekima i tjedan dana. ovisi čak hoće li pitat prije gp2-ovce od gp1. nikad se ništa ne zna :D
Evo učim gp1, i zanima me jedna stvar, učim paralelno knjigu i ZOO, pa dal treba naučiti i one ugovore koji nisu u knjizi , a nalaze se u zakonu, thanks
nemoj to učit.bar nisam nikad čula da je itko upitan. a imaš dosta pitanja s usmenih na prvoj strani ovog topica. ja nisam čak ni ZOO vidjela. jedino je možda bitan glihi. dunno :)
Personal Guru
23-08-2009, 19:38
ne treba ček i mjenicu, prvih par strana pročitaj. nije se nikog pitalo, al ono. nikad ne znaš :D
imported_nely
28-08-2009, 20:16
Ljudi molim vas pomozite, imam dva pitanja. Prvo: Da li postoji netko kog mogu očekivat na komisiji tj. da li se netko češće pojavljuje a netko rijeđe. Drugo: Ako idem na komisiju, da li trebam učiti ček i mjenicu?
ps. Komisija za gp1 je u utorak oko 15.00 h. Tako mi je rekla gospođa u referadi danas. Hvala unaprijed :smartass:
Na komisiji su ti najčešće Gliha i Nikšić(najviše vremena provode na faxu) , a kad ima puno ljudi onda se ukljuće i Klarić i Josipovićka.
I ja ponavljam pitanje, da li treba ček i mjenicu? Znam da svi kažu da ne treba za normalan ispit ali da li možda treba za komisiju? tnx :)
uvod u vr. papire JESTE ispitna literatura, a cek i mjenica nisu...dakle to ne trebas dirati , ali procitaj papire... to ti niko osim klarica ne pita koliko ja znam, ali sam ih ja ipak nabubao ( izvadio u biljeznicu - 2 stranice) za svaki sl. jer znam dvoje ljudi sto su pali na tom pitanju.
nakon gp sam isao na trgovacko i dao ga za 8 dana ucenja. razlog jednim dijelom lezi sigurno u tome sto sam vr. pap. znao pa tu nisam gubio vrijeme, a odmah su ti i cek i mjenica puno laksi jer neke stvari su ti samo razlika u odnosu na vr. pap. opcenito.
da li jos netko to pita osim klarica- ne znam, a ako nemas vremena bas onda mozes na rizik pa lupati po necem drugom. to te vjerovatno nece pitati ( osim petra, jos jednom ).
Sve ugovore ili??
A čuj... :mrgreen: Ja sam ih sve pročitao dvaput čisto da znam reći par riječi o svakom ali me Gliha nije pitao niti jedan. A čujem da nikog nije pitao ugovore ali to nije nešto s čim treba riskirat pa ih ipak nauči.:mrgreen:
malimrav85
24-09-2009, 03:40
Da li mi netko moze reci koliko je otprilike potrebno vremena za spremiti GP1?
Znam da je to u svakom slucaju individualno,ali onak otprilike?? Hvala
mjesec dana do 5 tjedana
sa 6 i ziher
znaci da apsolviramo ovo s literaturom za GP1,SIGURNO se moze ucit po Klaricu 2008.?!
Najsigurnije!!! Već je nekoliko puta pisano, da je jedina znatnija promjena kod prijeboja, to su doslovno dvije rečenice, sve drugo su samo malo promijenjene rečenice i to je to.
Don't worry!
a što je sa 2006 knjigama , zar je to stvarno za baciti da se ne može po tome učiti?? help!!
može se učiti, ali ima nekih promjena pa bi ih trebalo ispraviti....ono što se sjećam da sam ispravljala/nadopunjavala kod klarića je:
odgovornost za materijalne nedostatke
lebdeće založno pravo
prijeboj ex lege
ugovor o građenju - odredba ključ u ruke
nešto kod vlasništva i stjecanja od strane stranaca
ako je još nečeg bilo, ne sjećam se više...
za sve druge: klarić iz 2008. 11. izdanje je identičan klariću iz 2009. 12. izdanje....knjiga se rasprodala, pa su tiskali novo izdanje, nepromijenjeno....
fabulous
13-10-2009, 17:54
Moze par informacija sto je danas receno na prvom predavanju?
ja sam bila danas al mislim da je rekao isto što i jučer.... ništa spektakularno.... nema kolokvija (ako ste se tome nadali) :(...
Pričao je o seminaru (topic seminar), literatura već objavljena (ali ne treba učiti dio o vrijednosnim papirima). GP1 se odnosi na opće i obvezno pravo (znači samo ta 2 djela treba učit, jer ljudi znaju pitati kaj s ostalim dal to trebaju učit :rotfl:). Trebamo jako dobro znat koristiti zakone - ZOO, ZON, zakon o vlasništvu i dr stavrnim pravima (koji su na ispitu dopušteni)....
ak sam nekaj zaboravila pitaj :smartass:
nakon uvoda je počeo predavati gradivo (do pauze)
miss-luce
21-10-2009, 11:23
Imam i ja pitanje vezano uz teorije o pravnim osobama (nemojte mi zamjeriti ako se ponavljam :mrgreen: )
Dakle, znam da je lani tj. preklani samo Klarić to ispitivao (kolegica pala komisiju zbog toga :angry: ). Mene zanima da li je to i netko drugi u međuvremenu počeo ispitivati? Možda vas, možda nekoga koga znate?? Kao što je kolegica par postova gore rekla, to je taaaaako dosadno i meni nerazumljivo (odudara od ostataka gradiva, usuđujem se reći) i jednostavno mi se ne da učiti tih 10 str. ukoliko to nitko zagarantirano ne pita...
Plus toga, ja učim iz knjige iz 2006. god. (tzv. zeleno izdanje). Budući da je ZOO donesen 2005. a izmjene i nadopune 2008. pretpostavljam da korekcije moram napraviti samo u skladu s tim zakonom iz 2008.? Ako je to istina, nema frke, jer su stanovite korekcije nastupile samo po pitanju odgovornosti za štetu i jamstva tj. bankarski sistem (pri kraju samog zakona...). Naravno, ovdje pričamo samo o obveznom pravu
hvala...
ne, komparativno pravo slobodno zaboravi. to nitko ne pita.
Kolege, imate o njima pod 'Ocijeni profesora', pročitajte njihove topice pa ćete znat. I o asistentici prosjek vara jer je većina ocjena 5, samo što kolege nisu odabrale u anketi. Dakle nemojte gledat prosjek ocjena jer ovisi tko glasuje, čitajte dojmove koji su za asistenticu konkretno jako dobri.
Bobica, mjenicu i ček (to je od 666.str. do kraja obveznog prava) ne treba. Treba vrijednosne papire do mjenice, to ti je nekoliko stranica. Ja sam ponovio opći dio i danas krećem učit izvanugovorne odnose, jedino to mi je ostalo.
Averzionalni poslovi-to su oni u kojima se stvari stječu onako kako stoje ili leže(kupnja uđuture-znači kupnja otprilike npr.kupiš kontejner robe,a nemaš pojma kakva je roba u njemu,koliko je ima itd.kupiš a neznaš sve pojedinosti)Kod tih averzionalnih poslova se smatra da su se stanke prešutno odrekle zahtjeva iz odgovornosti za mat.nedostatke osim ako su posebna svojstva,koju bi stvar trebala imati, ugovorena.
jel mi može netko objasnit tu shemu sa dinersom i asignacijom.mislim da kužim,al za svaki slučaj.i nije mi jasno što znači da ispunjenje ne bude u nevrijeme?
Primjer za asignaciju bi mogao biti Diners, ili kartično poslovanje, u kojem daješ uputu Dinersu (asignatu) da trećem (asignataru) kod kojeg npr.kupuješ torbicu, plati iznos u svoje ime i za tvoj račun..
Koliko se sjećam plaćanje u nevrijeme je kad vjerovnik nije u mogućnosti primiti ispunjenje, ili dug. Znači dogovoriš se sa svojim vjerovnikom da mu platiš taj i taj dan u tom i tom mjestu, i on je u mogućnosti samo tada doći i primiti ispunjenje (zapravno nije bitno što je u mogućnosti, nego kada je ugovoreno), i onda ti kažeš, platit ću ti prije ili poslije, a nije tako dogov. Ili valjda kažeš vjerovniku, platim ti u 3h ujutro umjesto po danu.. ne znam
Hoće netko možda učiti iz one skripte od 335. str., mislim da je autor Miroslav, iz 2. mj., ili je učio? Jer sam je čitala i čini mi se dosta jezgrovitom.
Ja sam učila po njoj, ali samo zato kaj sam ja tip više za učit iz skripte... A što se tiće ostalog, sve ti je isto kao i u knjizi, doslovno prepisana knjiga... samo kaj je knjiga uvezena a skripta nije....
U tekstu nema nikakve razlike.
odgovoreno je vec puno puta na temi - usporedbe s ogz, zoo78 ne treba uciti.
inace koristiti search ili prelistati malo temu, sada je puno kraca i sve se lagano da naci :wink:
Elisa Day
15-01-2010, 14:00
jel se moglo jos u 11.mjesecu otici do tajnice katedre i zamolit ju da te stavi kod nekog odredenog na usmeni?
nije, ja sam bila tada i rekla je no way
danas je isla frendica pa je teta tajnica rekla da po novom samo seminristi imaju pravo uzeti profesora kod kojeg su imali semianr, a ostali kako koga dopadne..
:unsure:
nažalost, točno :(
fabulous
18-01-2010, 12:53
zanima me jel usmeni počinju baš na datum navedenog roka ili kasnije? ili ovisi o prezimenu? kak to ide???
hm ak sam dobro informirana... ispit počinje navedenog datuma po abecedi... pa prvo idu oni po starom programu, a onda bolonjci... mogla bi dobit par dana gratis, al to ti ovisi i koliko će se ljudi prijaviti i koja si ti po abecedi.... al sve ti bude na str katedere pa....
a seminaristi moraju ici do tajnice da traze da ih stavi kod voditelja seminara ili nas automatski stave?
ne stavljaju te automatski kod voditelja semianr!
dakle,da, moras ici do tajnice zamoliti ju , ako bas zelis odgovarati kod svog voditelja semianra, da te kod njega i stavi.. ako ne, sutis i kod koga dodes!
ej ekipa, evo me u malom problemu pa me samo zanima ako mi možete odgovoriti na pitanje da li se gp1 može naučiti za prolaz za jedno 3 tjedna jer mi je upravo toliko i ostali??molim vas iskrene odgovore jer bi mi to sada puno značilo da znam da li se truditi uopće ili da ga ostavim za 4 mjesec???
Puno vam hvala i sretno svima koji izlaze na 1 rok, nadajmo se da će svi biti ok i pristupačni i d aće prolaznost biti zaista velika.
btw, još jedno pitanje: da li se uopće treba učiti ZOO, jer mislim sve što u njemu piše piše i u knjizi tako da je to po meni čini mi se uzaludan trud, osim ako netko od profesora zaista ne zahtjeva baš članke...
hvala još jednom, pozdrav
za 3 tjedna nisam siguran,treba vremena da to sjedne malo...kaj se tiče ZOO za gp1 kolko sam čuo ne treba jer je sve više-manje obješnjeno u knjizi
nego, mene zanima druga stvar, jel moramo prije ispita odnjet indeks kod tajnice ili se samo pojavimo na usmenom s indeksom, znam da ima na nekim katedrama tih procedura pa samo da znam ???
Jel ima koja dobra duša da napiše što je najbitnije kod zablude? Da li se mpra znati objasnoti razlika zablude u očitovanju i poslovne u užem smislu? jel se mora znati ovo u švici i francuskoj i njemačkoj kako je? Znam da je bitno i must know bitnost zablude po ZOO, al jer moramo znat objasniti ova sranja sa Savignyem i Zitelmannom? Kod učinka zablude što je bitno?...ono pun kur** je toga nasrano, više ni sam ne znam što da učim a što ne....
Plizzzz netko ako ima 10 minuta vremena i znanja o materiji.
bitno ti je samo početak,tj.vrste zablude,definicija,zatim BITNOST ZABLUDE,onih 5 točaka uz obješnjenje i primjere.treba znati učinke zablude,i činjenicu da strana koja je u zabludi nije u ravnopravnom položaju prama svom suugovaratelju i oobjasniti to.
jel zna netko jesu li sva subjektivna g.prava popraćena zahtjevima i kako se zovu ona koja nisu?? Hvala! :)
preobražajna prava nisu. njih ne prati zahtjev
bennybennasi
11-02-2010, 13:12
hej!
molim sve dobre duše ovog foruma da ak znaju odg na ova pitanja, da mi pomognu, pliiiiiz :)
Moraju li svi ugovori imati bitne sastojke?
Kada netko ostvaruje subjektivno gp a nema interes, što je onda to?
Kad je cijena bitni sastojak ugovora, a kad ne?
Zašto je simulacija fiktivan pravni posao?
Koji će se pravni posl. lakše pobijati, besplatni ili naplatni?Zašto?
puno hvala!
evo probat cu ugovoriti iako nemam knjigu kraj sebe pa neznam sve 100%
1) da inace povlaci nistetnost- npr kod kupoprodaje su bitni sastojci predmet i cijena ali ne mora cijena izricito biti napisana(npr 200kn) nego moze biti i "odrediva", ako nije ni to onda je nistetan ugovor
2)zar si mislio na interes ili zahtjev ovdje? neznam odg na ovo ali cini mi se da se svako subj pravo sastoji od ovlastenja/pripadanja i interesa.
3)kod kupoprodaje je uvijek bitni element neznam sta tocno mislis ovdje, isto kao i prvo pitanje- cijena mora biti odredjena ili bar odrediva
4)fiktivan je ili prividan zato sto ga strane sklapaju samo zato da bi se prema vanjskom svijetu prikazalo kao takav ali zapravo su de facto sklopile drugi ugovor ili taj ugovor uopce ne postoji. npr fiktivan ugovor o zajmu zato da bi se prema trecemu zajmoprimac prikazao kao solventan iako nije primio nikakav novac na racun. sory ako sam zakomplicirao ;) ma u knjizi je to jednostavno objasnjeno sve
5)pa lakse besplatni -vjerovnik npr kod paulijanskih tuzbi ne mora dokazivati ni krivnju ni krajnu nepaznju vec samo besplatnost ugovora jer se predmnijeva da je duznik znao ili morao znati da steti vjerovniku
kako vam ide ucenje ljudi?
Mihaela88
11-02-2010, 13:33
odgovor na 2. je...šikana (zlouporaba subjektivnog prava) :)
semolina
12-02-2010, 16:29
Imam jedno pitanje pa ako je netko upućen....na komisiji sam i na studomatu su mi stavili sa su mi u komisiji josipovićka, gliha i baretić...jel to znači da će mi oni i biti? ili je situacija kao što je pisano ranije na forumu...ono da se rotiraju i da ne znaš ko ti je dok ne prozovu?
Ma nemora biti da će te ispitivat oni koji su napisani... Meni su na studomatu za komisiju pisali gliha, baretić i nikšić a na kraju nije bio baretić nego hano
jel zna netko sljedeća pitanja:
*Što znači konkretno da je imovina skup dobara?
**Zašto je pravni pojam imovine širi od gospodarskog pojma?
Hvala :)
pa znaci sva ona materijalna dobra koja imas.a pravni pojam obuhvaca subjektivna prava, to znaci i trazbine (koji nisu materijalna dobra)
pravo na život* pa ne kužim šta bi se tu išta više moglo reći??? padaju ljudi ako ima više detalja koje ne znaju, ali ovako....hmmmm.....
da se stječe rođenjem, gubi smrću, nabrojat tko ima pravo na naknadu štete u slučaju smrti (ono bračni drugovi, djeca, bake, djedovi bla bla....) al mi to nije na kraj pameti bilo reć...mislim, da me pitao konkretno tko ima pravo na naknadu u sl.smrti bi znala, al ovak....al mu je bilo to pitanje očito jako bitno....
može mi netko napisati točno koje stranice ne treba učiti iz ove žute klarić-vedriš knjige
stvarno pravo 189-373? i nasljedno 701-779? ili sam ja nešto krivo skopčala?
dobro si skopčala, ali ne trebaš već o 659. tj. od vrijednosnih papira pa do kraja! :mrgreen:
doberman
24-02-2010, 13:11
Molim za savjet što učiniti u slučaju 3. izlaska na ispit i odabira profesora. Vidim da su neki kolege tražili da odgovaraju kod Ernsta, ali nisu uspjeli. Znači li to da gospođa u referadi ne uvažava takve molbe??? I kad bi uopće bilo najbolje vrijeme da to odem pitati, kad istekne rok za prijave ili...?
Ne može se birati profesora 3. put,nego samo možeš zatražiti da ne odgovaraš kod profesora koji te prošli put rušio na usmenom.
Elisa Day
24-02-2010, 14:04
Inače ti samo Gliha traži po ZOO-u ako je nešto drugačije, ali to nije puno stvari, a to si pogledaj u pitanjima za Glihu, pogledaj po ovom topicu i dolje u "ocijeni profesora".
Bokić!:smile:
Nova sam na ovom topicu. Skinula sam one savjete s prve stranice, ali mi se čini da je tu sve izmješano s GP2...
Čuem da je na katedri došlo do pomora studenata pa me zanima kaj se točno događa, jesu li oni pomahnitali ili :( Pripremam za 4. mjesec. Mislim raditi knjigu ali i ZOO koji sam čula da je uzrok pomora (između ostalog). Što sve treba iz ZOOa je prijašnje generacije mi tvrde da je sve u knjizi dovoljno objašnjeno.
Hvala!:thumbup:
Ima više uzroka pomora. Dakle, to što kažeš da su neki pomahnitali, tj. nemaju dobar dan, ali isto tako i studenti koji ovaj ispit olako shvaćaju pa ga i polovično pripreme. Dakle radi po knjizi, u principu, što detaljnije možeš, a to ne bi trebao biti velik problem budući da je ima malo manje od 500 str. i nakon toga ti ipak preporučujem da si uzmeš zakon i da si ga prolistaš, jer usprkos tome što je knjiga u velikoj većini prepisani zakon, ima par caka na koje se mora pazit. Recimo, ako dopadneš kod Glihe zakon je 90% odgovaranja. Ugovorne obveze si preskoči jer bi bilo suludo to učiti, iz knjige je dovoljno, a ove ostale stvari što se tiču izvanugovornih obveza i općeg dijela obvznog prava radi iz zakona. Vidjet ćeš da jedosta toga u knjizi, ali svejedno neće škodit.
jacket.container
25-02-2010, 00:17
razlike u 11.i 12.izdanju su minimalne/zanemarive, a nitko te nece pitat ni cek ni mjenicu ni vrijednosne papire osim na trgovackom.
pravnica_88
28-02-2010, 17:16
što se tiče zakona o obveznim odnosima,preporučam ti da prođeš sve osim ugovora iz zakona,to ti je točno 60 strana,posebno pažnje obrati na zastaru i odgovornost za štetu jer tu ima stvari kojih nema u knjizi ili su malo drukčije. da i paulijanske tužbe su drukčije,prema zakonu postoje 3,ne 4. koliko znam ne treba znati ona strana prava kod zabluda, zoo78 isto ne treba, a što se tiče teorija o pravnim osobama,mislim da bi to trebalo pogledati,a sad koliko detaljno,ni sama ne znam jer ni meni se ne da radit tih 10-ak strana
IzraAsper
06-03-2010, 20:42
molim dobre ljude s ovog foruma da mi odgovore da li treba učiti i zoo iz 78? da li pitaju to na usmenim i koliko pitaju povijesni dio?primjerice onaj povijesni dio kod razvoja pravnih osoba i sl... thanx
Mislim da ne treba, uostalom u novom ZOO ti u fusnotama piše ako se nešto izmijenilo, i kako je bilo u ZOO 78.
Za taj povijesni dio nama je Gliha rekao da on to ne pita, a Baretić je isto ponovio na seminaru. Za ostale ne znam.
Imam dva naizgled lagana pitanja ali ne znam odgovor, pa ako tko zna...
1. U odnosu na propise kakav su izvor prava običaji?
2. Za razliku od propisa i običaja kako zovemo ostale izvore?
1. Obicaji su: a) subordinirani prema propisima te su b) supsidijaran izvor prava u odnosu na propise.
2. Ostali su neizravni izvori prava.
-očišćena tema-
http://img120.imageshack.us/img120/403/tema4ir7.jpg
kadija (http://www.pravokutnik.net/forum/member.php?u=4646),10.3.2010.
Molim Vas ako mi možete pomoći u vezi ovog pitanja.
Unaprijed se zahvaljujem!!
Četvero ljudi ima 4 zgrade u suvlasništvu. Jedan ima 2/5, a ostali po 3/5. Zgrade su u istoj katastarskoj općini. Kako će se i gdje upisati te zgrade? Da li će biti u istom zk. ul.? Koji su slučajevi kada se otvara novi zk.ul.?
biti će upisane u isti zemljišnoknjižni uložak jer su u istoj katastarskoj općini, ali ako koji od suvlasnika (a mogu&svi ) zatraži da se za njegov suvlasnički dio otvori poduložak, otvoriti će se za njegov suvlasnički dio.
Bajadera
22-03-2010, 11:03
- Je li pravni posao SAMO očitovanje volje? Može netko pojasnit malo. Thx
pa nije SAMO očitovanje, jer za neke pravne poslove trebaš i nastup drugih činjenica, pretpostavki.. načelno, može biti samo za sebe pravni posao, ali mislim da je češće u vezi s još nekim pravnim činjenicama. :unsure:
jel pomoglo?
Elisa Day
22-03-2010, 22:01
... i da tražbina NIJE postojalau trenutku ustupanja.. na što se onda odnosi taj glagol 'nije' ??
to je greška, trebalo bi biti da tražbina JE postojala u trenutku kad je izvršeno ustupanje
Malo sam u stisci s vremenom ima li smisla raditi po Miroslavovoj skripti,knjigu sam 2 puta prelistao?
Nema, ako ne znaš po knjizi, šanse da ćeš proći ispit su minimalne - da ne kažem nikakve...
Stella55
30-03-2010, 20:36
Nema, ako ne znaš po knjizi, šanse da ćeš proći ispit su minimalne - da ne kažem nikakve...
Pa meni je kolegica rekla da je skripta skoro pa doslovno prepisana knjiga i da je ona prošla po njoj.
Nema, ako ne znaš po knjizi, šanse da ćeš proći ispit su minimalne - da ne kažem nikakve...
To nije točno. Ova skripta od 335 stranica je jako dobro napisana i ja sam po njoj položio gp1 iz prve.
Stella55, nauči tu skriptu i imaš dobre šanse za prolaz. Naravno, možeš pasti ali ako naučiš i knjigu ništa ti ne jamči prolaz.
To nije točno. Ova skripta od 335 stranica je jako dobro napisana i ja sam po njoj položio gp1 iz prve.
Stella55, nauči tu skriptu i imaš dobre šanse za prolaz. Naravno, možeš pasti ali ako naučiš i knjigu ništa ti ne jamči prolaz.
evo bas sam sad isla pogledati tu skriptu kad vec o njoj pricate. ima 335str načičkanog teksta što je čini prepisanom knjigom (koja ima 490str cca). nije mi bas jasno kome se ta nepregledna skripta isplati štrebat al ok. i ima gresaka jer ne prati zoo itd. mislim mozda je netko dobio 5 na temelju te skripte al isto tak se moze dobit i put na komisiju
buzdovan-a cuj odes na srecu bar turisticki. nikad ne znas mozda te potrefe pitanja, ali ne nadaj se da ces sve to naucit u dva tjedna. sretno:)
pitanjce-
kod izvora- treba znat onih 6 pravnih područja u staroj jugoslaviji i koji zakoni su tamo vrijedili??
To se pitanje zna dogoditi kod Baretića i onda treba to znati ali to je veoma rijetko no, naravno, to ti neće biti utjeha ako padneš zbog tog rijetkog pitanja.
Ne znam kako je kod drugih profesora...
Bajadera
06-04-2010, 19:35
kod dolozne paulijanske tužbe zahtijeva se ,između ostalog, da je protivniku pobijanja bilo poznato da dužnik zna da sklapanjem pr.posla šteti vjerovniku. e sad, na koga se misli pod protivnikom pobijanja? na osobu s kojom je dužnik sklopio pr.posao na štetu vjer. ili...?
ja mislim da se odnosi na tu osobu s kojom je sklopio. :roll:
Ally McBeal
07-04-2010, 00:29
jel mi dosta 5 dana za ugovore :mrgreen:
to sam stalno odgađalaaaaaa
i da, i ja mislim da se to odnosi na osobu s kojom je dužnik sklopio pravni posao na štetu vjerovnika.
tj.to je sto posto točno
Za 5 dana stignes napraviti ugovore ali ako ti je ovo ostalo samo za ponavljanje. A i kod ugovora ti je najvaznije ponavljanje jer moraju sjesti da bi znala razlike medju njima. Good luck! :thumbup:
koje su vrste cesije koje josipovićka ispituje??
IV. POSEBNI SLUČAJEVI USTUPANJA TRAŽBINE
Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja
Članak 88.
(1) Kad dužnik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju tražbinu ili jedan njezin dio, sklapanjem ugovora o ustupanju dužnikova obveza se gasi do iznosa ustupljene tražbine.
(2) Ali kad dužnik ustupi svome vjerovniku svoju tražbinu samo radi ispunjenja, njegova se obveza gasi, odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu tražbinu.
(3) U oba slučaja primatelj je dužan predati ustupitelju sve što je primio preko iznosa svoje tražbine prema ustupitelju.
(4) U slučaju ustupanja radi ispunjenja dužnik ustupljene tražbine može ispuniti svoju obvezu i prema ustupitelju, čak i kad je obaviješten o ustupanju.
Ustupanje radi osiguranja
Članak 89.
Kad je ustupanje učinjeno radi osiguranja primateljeve tražbine prema ustupitelju, primatelj je dužan brinuti se s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina o naplati ustupljene tražbine te nakon naplate, pošto zadrži koliko je potrebno za namirenje vlastite tražbine prema ustupitelju, ovome predati višak.
Imaju li seminaristi pravo tražiti i 2. put istog profesora ako 1. put padnu kod njega ili se to može samo jedanput?
Sluzbeno samo jednom mozes birati, i to kad prvi put izlazis na ispit. Barem je meni bilo tako s Niksicem, ali mislim da mozes uzicati mozda i drugi put
Bolonjac, Gliha, odmah u ponedjeljak ujutro.
Znam da već dosta o tome piše, ali ako netko može napisati ukratko na što da obratim najviše pažnju kod Glihe. Nemam vremena listati po temi(spor komp), idem za knjigu...
na ugovore možeš zaboravit odmah. njih niti ne ponavljaj. važno je usredotočiti se na opći dio obveznog prava, zatim na odgovornost za šteu i na određene dijelove općeg dijela, tipa zastara i paulijanske tužbe. pogledaj si topic o njemu ima jedan post koji objašnjava što najviše pita. i naravno zakon obavezno koristiti!
Pmarinela
09-04-2010, 19:35
Trebam savjet, dali ima smisla uopće izlaziti pred Baretića ako sam zadnji dio knjige jedva 2 pročitala , mislim na izvanugovorne obaveze tj.odgovornost za štetu isl.,a ugovore znam okvirno i dali uopće stignem nekaj napravit u sljedeća 2 dana.. Katasrofa, učim ovo mjesec i pol i opet nisam stigla...:adzk::cry:
gle, probaj odg za neispravan proizvod naučit, također stjecanje bez osnove i poslovodvstvo te obećanje nagrade. jer to obavezno pita, nešto ćeš ziher od toga dobit. a to ti je ukupno kojih 20 str... to naučiš dns...
a ugovori- ja ću samo one kaj on pita....a rijetko pita ugovore. na zadnjem roku je pitao kupoprodaju i o doživotnom uzdržavanju.
Help! Koje ugovore prof. Matanovac najviše pita? Već 5. put pokušavam zapamtit šta je kupoprodaja, a jednostavno se ne mogu prisilit ni da pročitam definiciju otraštva i tomu sličnog... :(
Kupoprodaju, zajam, ugovor od dosmrtnom/ dozivotnom uzdrzavanju, ugovor o djelu, najam...
bumblebeee
10-04-2010, 15:16
gle, probaj odg za neispravan proizvod naučit, također stjecanje bez osnove i poslovodvstvo te obećanje nagrade. jer to obavezno pita, nešto ćeš ziher od toga dobit. a to ti je ukupno kojih 20 str... to naučiš dns...
a ugovori- ja ću samo one kaj on pita....a rijetko pita ugovore. na zadnjem roku je pitao kupoprodaju i o doživotnom uzdržavanju.
uzmi skriptu, ima 12 strana (ona s puno smajlica s pravokutnika) stignes to fino naucit. ako stignes dopuni popravljanje stete iz knjige.
Pennypacker
11-04-2010, 15:03
Ima li koja dobra duša da mi pomogne s ovim pitanjima? :unsure:
1. Jesu li dugovi i obveze dio imovine?
2. Hoće li se prekinuti zastara plaćanjem duga? Ne! Zašto?
ne dugovi nisu dio imovine nego teret imovini odnosno pojedinim subjektivnim pravima! a drugo pitanje ne razumijem bas najbolje pa ako platis dug nema vise obveze pa ti nema sta ni zastariti?! ::E:
ne dugovi nisu dio imovine nego teret imovini odnosno pojedinim subjektivnim pravima! a drugo pitanje ne razumijem bas najbolje pa ako platis dug nema vise obveze pa ti nema sta ni zastariti?! ::E:
ovo drugo pitanje može se odnositi na to da dužnik koji plati dug ne može tražiti povrat iako je obveza dugovanja zastarjela, a može se i odnositi na to da se zasatara ne odnosi na dug, već na obvezu plaćanja, pa onda zastara utrnjuje akt ispunjenja te obveze, a ne samom radnjom vraćanja duga.
uglavnom oko zastare vam dosta pomažu odredbe kpp-a, a svakako preporučam da se osim knjige pregleda i ZOO i odredbe o zastari, posebno za rokove oko nakanade štete i rokove za naknadu štete koja je nastala kaznenim djelom.
Ja sam sutra kod Matanovac i bilo bi poželjno kad bi neki od onh koji su ili danas napisali dojmove i njena pitanja s ovog roka, jer ne vjerujem da će ih baš mijenjati do sutra. Naravno, znam da lupa po odgovornosti za štetu (ah, tko to ne zna) i promjenama u ugovornim odnosima (ispiz... ću s asignacijom, asignantom, asignatarom i odnosima valute), ali mi je apsolutna nepoznanica što pita iz općeg dijela obveznog van tih promjena
kad vidim neka pitanja želudac mi se okrene.uglavnom
*može li se odgovornost za materijalne nedostatke isključiti i ograničiti i kada će to biti ništetno?
Može, ali se ne mogu sjetiti niti naći di je odgovor na ovo :(
*što se dokazuje kod ugovorne odgovornosti
dokazuju se ove ostale pretpostavke za štetu i da je došlo do povrede obveznog odnosa?
Može se odgovornost isključiti ugovorom, ali bit će ništetna ta odredba ako su ti nedostaci bili poznati otuđivatelju, a o njemu nije obavijestio stjecatelja, ako je otuđivatelj se koristio svojim monopolskim položajem te nametnuo tu odredbu o odricanju te kad se radi o potrošačkom ugovoru.
A ovo drugo pitanje, mislim da se trebaju dokazati opće pretpostavke odg. za štetu i dokazati postojanje ugovora i povredu ugovora. Predmnijeva se obična nepažnja, dok ove ostale (prijevaru, namjeru i krajnju nepažnju mora dokazati oštećenik).
Ovo drugo nisam sigurna, budem pogledala pa javim ako šta nađem:(
bumblebeee
12-04-2010, 21:34
kad vidim neka pitanja želudac mi se okrene.uglavnom
*može li se odgovornost za materijalne nedostatke isključiti i ograničiti i kada će to biti ništetno?
Može, ali se ne mogu sjetiti niti naći di je odgovor na ovo :(
*što se dokazuje kod ugovorne odgovornosti
dokazuju se ove ostale pretpostavke za štetu i da je došlo do povrede obveznog odnosa?
dokazuju se pretp. stete, postojanje obveze i povreda obveze.
a kod odg za mat ned- moze se isklj, ali je nistetna u tri slucaja:
a) ako je otuđivatelj monopolskim polozajem nametnuo to iskljucenje
b) ako je otuđivatelju nedostatak bio poznat, a nije obavijestio stjecatelja
c) kod potrosackih ugovora
mene zanima ta kupnja u ducanu- jel to ugovorna ili deliktna? ocito sam fakat glupa :(
kad vidim neka pitanja želudac mi se okrene.uglavnom
*može li se odgovornost za materijalne nedostatke isključiti i ograničiti i kada će to biti ništetno?
Može, ali se ne mogu sjetiti niti naći di je odgovor na ovo :(
*što se dokazuje kod ugovorne odgovornosti
dokazuju se ove ostale pretpostavke za štetu i da je došlo do povrede obveznog odnosa?
odgovornost za materijalne nedostatke ti se može ugovorno isključiti ili ograničiti, ali će odredba biti ništetna ako je prodavatelj znao za materijalni nedostatak, ali ga je namjerno prešutio - to ti je u općem dijelu obveznog prava, prije promjena u odnosu (mislim 400.-neka str.)
a kod ugovorene odgovornosti se dokazuje:
-postojanje ugovora
-povreda ugovorne obveze
-kauzalni neksus
to ti je oko 600.-te strane
nemam knjigu sad ispred sebe, odmaram od posljednjih ponavljanja pa ako sam u krivu neka me netko ispravi
pitala me je li kupnja stvari u dućanu s nedosttkom povreda ugovorne odgovornosti ili deliktne ? (ja rekla da nije (valjda blokada),ali sam se kasnije ispravila jer sam usporedila deliktnu s ugovornom i izvukla se.
kaj je odgovor na kraju? :)
mislim da je ugovorna odgovornost...kupnja u dučanu..ugovor o kupoprodaji...nek me ispravi neko ak sam u krivu
pitala me je li kupnja stvari u dućanu s nedosttkom povreda ugovorne odgovornosti ili deliktne ? (ja rekla da nije (valjda blokada),ali sam se kasnije ispravila jer sam usporedila deliktnu s ugovornom i izvukla se.
kaj je odgovor na kraju? :)
to je povreda ugovorne odgovornosti :mhm: jer kod deliktne odgovornosti nastaje izvorno samostalni odnos radi građanskog delikta. a kod ugovorne odgovornosti šteta je nanesena povredom već postojećeg odnosa=ugovornog odnosa (konkretno=obveze iz kupoprodajnog ugovora, bezobzira radi li se o realnoj kupoprodaji)
dajte ljudi,molim vas... svaka čast onima koji su učili i koji su se na nekoj sitnici zeznuli i pali-to je peh i više sreće sljedeći put.dešavalo se to i meni,al ne mogu slušat ljude koji su ispit PROŠLI i sad tu jadikuju jer nisu dobili 5 il 4!! ak vas to toliko smeta,a sigurni ste da znate za više-odbacite ocjenu !ljudi,pa to je PRAVO,a ne srednja škola..ak vas to može toliko izbacit iz takta onda ste na krivom fakultetu! ima toliko ljudi koji su također učili i naučili,pa nisu prošli,al se ne žale i ne pljuju po prof....smirite živce malo jer nas čekaju još duge 2 god! :smartass:
pravnica_88
15-04-2010, 20:59
u potpunosti se slažem s ovim postom iznad....svi znamo da ovaj faks nije pošten i da znanje nije uvijek ocjenjeno adekvatnom ocjenom. veliki faktor je i sreća odnosno peh. jer ne znam profesora koji ispita baš cijelo gradivo,a dosad sam prošla više od pola puta do kraja. ako vam se potrefe pitanja,možete vrlo dobro proći s lošijim znanjem, od onog tko padne jer su ga pogodila 2 pitanja koja baš nije naučio. a također, mislim da puno ovisi i o profesoru jer i oni imaju svojih mušica i nisu baš uvijek objektivni i nemaju baš uvijek iste kriterije,sigurna sam u to.
koje su to fore da je dobar ako te pogodi sa potpitanjima da prolaziš.tužno je ako neko tako razmišlja.i da se sa tim stavom ide na ispit.ne želim da moj upis sada ispadne kurčanje,ali izuzev jedng banalnog pitanja(škole o pravnim osobama) uvjeren sam da me nije mogao rušiti nigdje jer sam sve znao.ja ne mislim da sam prošao jer me pogodio sa pitanjima i pod pitanjima nego zato jer sam znao.i nije me ni pitao puno podpitanja jer nije imao razloga.
ne razumijem takav stav,bez uvrede:trebaš imati uber sreće da te pogodi sa potpitanjima.jebemu mater ide se na GP pa valjda se sve nauči.
sad ispada da ko je prošao da je to jer su ga pogodila pitanja,a druge nisu.tako piše u zadnjih desetak upisa na ovoj temi.a to kaj sam recimo pao kod glihe u veljači na banalnosti nakon kaj me pitao 35 min,pa otada samo utvrđivao i nadopunjavao sve nije bitno.imao sam sreće sa pitanjima:headwall:
i zato mi je hano baš super,ako dobro znaš,nema uopće podpitanja i ide visoka ocijena:thumbup:
Slazem se sa dodom, cijelo vrijeme citam i ne vjerujem...pa ne kuzim, vi ko da ste izasli na prvi ispit na faksu a ne na ispit s trece godine i to gradansko pravo. Ja sam napisala u svom postu - MORAS ZNAT. podpitanja postavlja dok pricas ako prolongiras svoj odgovor da mu kazes ono sto on zeli cut, ali ta podpitanja nisu nista apstraktno i ne dokucivo, evo npr. pricala sam o prijeboju i pitamo me koje su iznimke uzajamnosti. stvarno mu podpitanja nisu znanstvena fantastika - ponavljam mora se znat kao i na svakom ispitu dosad. a meni se cini kao prednost hane to sto ako vidi da si ucio nece ti trazit iglu u sjenu da te rusi. i ne pisem pod afektom, nego ja sam stvarno dobila dojam da se i vecini ljudi s kojima sam odgovorala svidio i pomogne ti ako zapnes. prolaznost mu je velika, puno je ljudi je dobilo i 2. Ali na kraju je velika istina da smo svi mi razliciti i dozivljavamo stvari drugacije, nekome se ocito on svidi, a nekome ne. Kao i svi profesori na ovom faksu.
kaj se tiče učenja, sve je vec rečeno. treba vam mjesec i pol vremena da ovo pristojno spremite. svakako ostavite vise dana za ponavljanje gradiva. samo bih preporučila dve stvari:
1. makar niste kod glihe prelistajte zakon jer je puno pregledniji od knjige u nekoliko stvari-paulijanskim tuzbama, zastari, prijeboju i odg za štetu.
2. kad učite radite izvanugovorne obveze prije ugovora, jer obično ono gradivo kaj je na kraju knjige svi manje znaju pa eto to vam kod ugovora moze proc ali ne i kod odg za stetu.
evo pozdrav hanovoj ekipi s ispita:) je da je trajalo danima ali dobro je bilo!!!
Pmarinela
16-04-2010, 19:56
ja bih opet rekla: zakon, zakon, zakon- zato što vam stvarno pomogne.
ja sam bila lijena pa ga nisam u početku ni otvorila i onda sam zadnji tjedan tek skužila da je super i radila po njemu dosta stvari.
zako, zakon, zakon
papa gp1
:thumbup:
Ally McBeal
20-04-2010, 23:26
za one koji su dali kpp i gp1.koji mi od ova dva predmeta preporučate da učim za rok 1.6..koji se brže nauči i koji je mrvicu lakši?
Ja sam kpp položila po starom Zakonu a sad ne znam kako to ide i kakva je literatura. No, mislim da je kpp ipak teži jerbo moraš fakat znat jako dobro zakon jer bez njega ne možeš mrdnut, a knjiga je očajno pisana, bez nekog kronološkog slijeda. Za gp1 nije toliko nužan Zakon, jer knjiga je fino pokrila puno toga iz njega, a samim tim imaš manje količinski za učiti, tako da bi moj glas išao u prilog gp-u. Ali, i za gp se moraš primiti pošteno posla sad ako misliš na prvi rok u 6.mj. jer treba vremena da ti sve to sjedne, ili kako bi Nikšić rekao : "Nije zanemarivo". :)
bumblebeee
24-04-2010, 00:26
zanima me nešto vezano za etažiranje pa ako netko zna ....koja su razlike između etažiranja u starom zakonu i etažiranja u novom zakonu koji je vezan za novelu NN 79/06 ? :roll::roll:
sori, al uzmi zakon i gledaj. a ak ti je tak stara knjiga, preporucam novu.
ima 12 clanaka, mislim da ti nece bit problem to pogledat (ako sam ja uspjela sad u tri sekunde).
i ovo je topik gp 1
Bajadera
14-05-2010, 18:32
Jel može netko pojasnit što bi se trebalo reći o zabludama?? Nešto kratko, znam da mora bit, u odnosu na onog puno što je tamo natrkeljano. :unsure:
Hvala!!
A) Definicija,
B) vrste,
C) onda str. 161. odlomak o bitnosti zablude, 163. str. takoder o bitnosti zablude do otprilike 166. str.,
D) sa 168. str. da se ne traze pretpostavke na strani suugovaratelja i da se ne dopusta pobijanje protivno volji suugovaratelja,
E) str. 169. savjesna strana ima pravo na naknadu stete bez obzira sto strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu.
Znaci prakticki izbacis rjesenja u stranim pravima i ZOO-78 i ucis ono ostalo.
ma počeli su ludovati s tim ugovorima. svi ispituju više manje sve...
dobra vijest je što ugovori nisu tolko veliki problem treba znat kupoprodaju djelo i građenje jako dobro. i ovo o dosmrtnom i doživotnom.
ortaštvo isto znaju pitati-bar osnove treba znat nikako ne detaljno.
ako je cajtnot izbjec ostavu, posudbu, skladištenje
djelo i gradenje se najvise ispituju, kupoprodaja, darovanje su isto cesta pitanja. niksic obozava posudbu. gliha ugovore nikad skoro ne pita, a koliko cujem ni baretic.
e zanima me jel znate jel ikog pitaju javno obećanje nagrade i vrijednosne papire?ti papiri su katastrofa,ne da mi se to učit
da baretić i ernst pitaju. nemoj niš preskakati...ti papiri su meni bili čist ok
To samo onaj uvod kod vrijednosnih papira? Literatura je do mjenice i čeka... :unsure:
mislis na uvod od 20str? :D tak je... samo to se treba znat. ček i mjenicu ne
mightyprincesss
21-05-2010, 12:44
ma počeli su ludovati s tim ugovorima. svi ispituju više manje sve...
dobra vijest je što ugovori nisu tolko veliki problem treba znat kupoprodaju djelo i građenje jako dobro. i ovo o dosmrtnom i doživotnom.
ortaštvo isto znaju pitati-bar osnove treba znat nikako ne detaljno.
ako je cajtnot izbjec ostavu, posudbu, skladištenje
Nažalost, imaš pravo - luduju s ugovorima, s tim da je mene Nikšić pitao i ostavu i posudbu! Tako da... sve prođite. Ali ja bih vam savjetovala da za sve naučite definiciju, glavne stvari (naplatan/besplatan, kauzalan ili ne, koja prava ima koji (uporaba, korištenje) i ono sve što vam kaže u uvodu kod svakog ugovora. Uz to obavezno i podoblike (npr. kod posudbe prekarij) i osnovne karakteristike toga. To su vam osnove. A ono kod najma i zakupa npr., koliki rok ima da se iseli, kad se prešutno obnavlja, i te sve gluposti, to su detalji i to vas ne bi trebali pitat.
nobody0770
28-05-2010, 21:04
Kako se zove odgovornost kada dužnik odgovara čitavom svojom imovinom?? :/
Kako se zove odgovornost kada dužnik odgovara čitavom svojom imovinom?? :/
sta ima neki poseban naziv???
Osobna odgovornost - odgovara citavom imovinom.
Stvarna odgovornost - odgovara jednom stvarju, npr. hipoteka.
mislim da je to osobna odgovornost, a postoji još i stvarnopravna :mhm:
nobody0770
28-05-2010, 22:28
Osobna odgovornost - odgovara citavom imovinom.
Stvarna odgovornost - odgovara jednom stvarju, npr. hipoteka.
Di je to u knjizi??
Iskreno ja to fakat nigdje, ali nigdje u knjizi uopce nisam vidjela da se spominje. Mislim da je to receno na nekom predavanju/usmenom pa sam odnekud to izvukla. To je sigurno glihino maslo.
Osobna odgovornost - odgovara citavom imovinom.
Stvarna odgovornost - odgovara jednom stvarju, npr. hipoteka.
Ni ja nisam naišao na nijedan od ovih termina nigdje..
Zar nije osobna odgovornost kada dužnik odgovara za dug svojom osobom, npr. u starom rimu kad dužnik pada u dužničko ropstvo?
Kod nepotpunih obveza se spominje nekakav sustav abadona u kojem je dužnikova obveza povezana s jednom stvari, ili ovršni pekulijarni sustav u kojem dužnike ne odgovara čitavom imovinom već samom dijelom svoje imovine.
Nije fer ako profesor ispituje nešto što nije u knjizi. Ne može očekivat da su svi ljudi slušali njegova predavanja.
Kakav je to primjer s kreditnom karticom kod asignacije? Jel bi to znao netko objasniti?
Postoji neki primjer sa automatom za kavu koji se pojavljuje na ispitu, al ne znam u vezi cega konkretno?
primjerice kupnja preko dinersa, tebi diners da novce da si kupiš tenisice, treći ( turbo sport ) ima ugovor sa dinersom i uzima novce od njega... kada dođe dan dospjeća ti plačaš dinersu svoj dug... ajmo laički opisati.
automat za kavu ti je kod karaktersistike činidbe, prva stavka da je činidba ljudska radnja, znači ne možeš tužiti aparat za kavu nego vlasnika tog aparata.
primjerice kupnja preko dinersa, tebi diners da novce da si kupiš tenisice, treći ( turbo sport ) ima ugovor sa dinersom i uzima novce od njega... kada dođe dan dospjeća ti plačaš dinersu svoj dug... ajmo laički opisati.
automat za kavu ti je kod karaktersistike činidbe, prva stavka da je činidba ljudska radnja, znači ne možeš tužiti aparat za kavu nego vlasnika tog aparata.
A tko bi u tom odnosu trebao biti asignant, asignat, a tko asignatar?
zna li tko da li treba paulijane znati ili samo po zakonu pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika?
kad su usmeni ovaj tjedan?
Ajde malo pogledaj gore postove, već je nekoliko puta napisano da je raspored objavljen na str. katedre. Većinom su 1. i 2. 6.
Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika treba znati sve.
A tko bi u tom odnosu trebao biti asignant, asignat, a tko asignatar?
Hmm. Pa valjda bi kupac bio asignant koji ovlašćuje diners-asignata da za tebe ispuni određenu činidbu asignataru-prodavatelju tenisica, te asignatara ovlašćuješ da primi činidbu od asignata.
Ako me sjećanje ne vara:/
Šta bi bila zakonska cesija tocno? Da li je to isto u biti što i zakonska subrogacija... Nije dan nikakav primjer u knjizi za nju.
Zakonska cesija je prijelaz tražbine s jednog vjerovnika na drugoga koja nastupa kao posljedica u zakonu navedenih činjenica. Znaci to su takve činjenice za koje se po sili zakona veže ustup tražbine.
Nije isto sto i zakonska personalna subrogacija jer se kod cesije radi o prijenosu tražbine sa starog vjerovnika na novog vjerovnika, a kod subrogacije o prijenosu sa starog vjerovnika na ispunitelja dužnikove obveze, tj. osobu sa pravnim interesom na ispunjenje od koje je vjerovnik po zakonu dužan primiti ispunjenje.
A i razlike između zakonske cesije i zakonske subrogacije možeš pojasniti pomoću onih općih razlika između cesije i subrogacije. To je onih 6, na str. 451.
Samo je iznimka da kod zakonske subrogacije prelazi tražbina sa svim sporednim pravima po sili zakona i u trenutnku ispunjenja. To je na str. 450. pri vrhu.
To je pitao curu na usmenom, ali nije tražio primjer. Ovo je bilo dosta šta ti je i Malecka napisala.
[QUOTE=kadija;502224]Ajde malo pogledaj gore postove, već je nekoliko puta napisano da je raspored objavljen na str. katedre. Većinom su 1. i 2. 6.
Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika treba znati sve.
paulijane su inače iz rimskog prava, nisam čula da ih itko pita i navodno da ih ni p ne smiješ spomenuti... e a pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika obrađene su u zakonu bez spominjanja paulijane, možda se nismo razumijeli.
Uz dužno poštovanje ponovit ću pitanje, da li treba paulijane iz knjige znati?
Pitao je curu u mojoj grupi. Razlike između kulpozne i dolozne, pasivno legitimirane kod paulijanskih tužbi. I još nešto da se usporedi, ali sam zaboravila.
I to nije jedina osoba koju znam da su je to pitali.
EDIT: pogledala u pitanjima za svakog prof. sa 1. stranice, i kod Nikšića, Glihe, Hane, Baretića naišla na to da su pitali Paulijane. Tako da si to pogledaj.
Gle nauci iz knjige a onda pogledaj u zakonu. U zakonu se ne koriste nazivi paulijane, te se umjesto pravne radnje na štetu vjerovnika koriste nazivi besplatno i naplatno raspolaganje. Takoder postoji jedna sitnica koja je u knjizi kriva: na str. 175 kod kvazipaulijana kaze da je potrebno da i treci zna odnosno mora znati da se poduzetim raspolaganjem nanosi šteta vjerovniku. U zakonu u čl.67.st.3. kaže obrnuto, "ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato." U dvojbi uzeti da je knjiga kriva, a zakon točan. :mrgreen:
Darkbuster
30-05-2010, 19:13
Pitao je curu u mojoj grupi. Razlike između kulpozne i dolozne, pasivno legitimirane kod paulijanskih tužbi. I još nešto da se usporedi, ali sam zaboravila.
I to nije jedina osoba koju znam da su je to pitali.
EDIT: pogledala u pitanjima za svakog prof. sa 1. stranice, i kod Nikšića, Glihe, Hane, Baretića naišla na to da su pitali Paulijane. Tako da si to pogledaj.
Meni je receno da Gliha ne zeli ni cuti za to iz knjige, sad ko ce ga znati..
A ne znam više. Mislim, ako si kod Glihe, nemoj učiti, ako si kod nekog drugog, uči. Znam da su to pitali ljude, sigurno nisu rušili ako ne znaš, ali da ne treba učiti, ne bi rekla.
Za Nikšića znam da je pitao, i u mojoj grupi i frendicu.
usput zadnje dvije skripte na pravokutniku su stvarno dobre, radim istovremeno po knjizi i pratim skriptu baš da vidim kvalitetu pojmova, svaka čast na trudu i široj bitnosti !! sve što imam podvučeno u knjizi doslovno je u skripti potkrijepljeno sa primjerima pa čak i šire. odlično za ponavljanje nakon što si prošao par puta knjigu.
Veliko hvala kolegici na pomoći i trudu !!!!!!!!!!
Gliha ne traži imena tužbi, nego treba znati "samo" pretpostavke. Točno sve po ZOO 67. ako se ne varam.
Vrste osiguranja tražbine? zna netko... To je bilo kod Glihe na usmenom. To bi trbalo biti nešto tipa zalog, hipoteka i sl.? Ili može tu isto ići jamstvo? To je više pitanje za gpII :-/
vrste stvarnopravnog osiguranja tražbina su:
založno pravo(na pokretnini,nekretnini,imovinskom pravu)
fiducijarni prijenos vlasništva
pridržaj prava vlasništva
ostvarenje prava na zadržanje
pravo na namirenje bez založnog
faktični zalog
zar nisu zalog i hipoteka vrste osiguranja tražbine... šta se tiče jamstva i prava zadržavanja to su pojačanja obveznopravnog odnosa
Bajadera
31-05-2010, 18:57
Vrste osiguranja tražbine? zna netko... To je bilo kod Glihe na usmenom. To bi trbalo biti nešto tipa zalog, hipoteka i sl.? Ili može tu isto ići jamstvo? To je više pitanje za gpII :-/
Pa šta ne bi to bilo one dvije mogućnosti - stvarno pojačanje obveznog odnosa i osobno pojačanje?
pa u stvarno spadaju odgovornost za materijalne i pravne nedostatke, kapara, pravo zadržanja;
a u osobno spadaju jamstvo i ugovorna kazna;
:unsure:
Ili? Jer, ako je ovo GP1, zalog, hipoteka i ostalo je GP2...
pa nema to veze sa jamstvenom funkcijom?osoba i stvarna..to znam da je gliha pitao..da dužnik odgovara čitavom imovinom..i da, hipoteka i jamac su se spominjali!
Johnny be good
01-06-2010, 13:57
btw. jel treba znati one zablude o očitovanju u njem. i švic. pravu ili je dosta samo ono znat za bitnu zabludu kod nas?
jel bitna ona pravnoposlovna zabluda ?
thx!
ars boni
01-06-2010, 16:06
Poredbeno pravo nikad nigdje ne učiš, pa ni tu, kome to treba:unsure:
A pravnoposlovnu zabludu, ja sam naučila samo osnovnu podjelu, znači z. u očitovanju (akt očitovanja, sadržaj), i pravnoposlovnu u užem smislu, i da je to zabluda u elementima ili sastojcima pravnog posla, sadržaj i sve ono što utječe na nastanak pravnog posla, s tim da zabluda u očitovanju - o sadržaju - ne utječe na valjanost, jer tu netko očituje da se slaže s tom i tom ispravom, ali ne želi njen sadržaj (potpisivanje nepročitanog ugovora). Znači okvirno samo.
nobody0770
02-06-2010, 16:05
Može li se pri 3. izlasku birati profesor? I ako da, kako?
Mislim da ne možeš više uopće birat profesora,nego samo zatražit da ti ne bude onaj kod kojeg si prošli put pao. Birat možeš samo s prosjekom 4,2 i više te ako si seminarist.
Mihaela88
05-06-2010, 20:39
Slusala sam skoro kod sviju gp1 (jer sam mogla izabrat kod koga cu odgovarat) i vjeruj mi, svi pitaju Klarica od korica do korica (ljudi su govorili kako Niksic nikad, ama bas nikad ne pita ugovore pa je covjek poceo pitati svaku osobu...slucajnost?). Zakon je dosta ujednacen s knjigom, jedina je razlika u cesiji, asignaciji i jos par stvari koje sam s vremenom zaboravila. A ovo sto pitaju s predavanja su primjeri. Ne moras ti reci tocno taj primjer, ali zar nije malo jadno ocekivat prolaz ako pojma nemas sto je to zapravo nego si nastrebao iz knjige.
Mislim da ovim pricanjem o rotaciji ne pomazete nikome. vec se o tome pisalo unazad par rokova, pa mozete pretraziti temu, a kao drugo...kakva korist od toga kad ni ta rotacija nije 100% sigurna i imali bi vise stete nego koristi da se pripremate za jednog profesora pa dobijete drugog (pogotovo kod gp2)
Darkbuster
05-06-2010, 20:42
Ne, nazalost nisu samo primjeri,nego vrlo konkretne stvari. Cuo na svoje usi. Istina je da svi pitaju Klarica skoro pa skroz ali kod nekih je potrebno dodatno znanje iz ZOO, a uz ovo sto si ti nabrojala tu su i zastara, paulijane, steta itd. Ima i vise nego puno vjeruj mi.
Mihaela88
05-06-2010, 20:49
naravno da se sad ne sjecam svega sto se mijenjalo jer sam to dala prije dosta mjeseci, ali isto tako sam ucila to od pocetka akademske pa do roka u 2. mj. Isla slusat u 11. mj i na prvom roku u 2. i mislim da je gp1 jos ok i da vise manje imaju iste kriterije, osim ako nisu taj dan ovakve ili onakve volje ili im se jednostavno ne svidas. No ono sto sam ja uglavnom dozivjela je to da su se ljudi zalili da ih rusi bezveze a recimo nisu znali ni definiciju asignacije, a kamoli primjer.
No dobro to nije bila tema. Hocu reci da stvarno molim ljude da ne potezu previse tu rotaciju jer kako ne shvacate da se ovo cita (ako vam nije dosta tona primjera gdje su ljudi rekli ovaj prof ne pita to, pa je poceo...onda stvarno ne znam sto reci). koliko god ovaj pravokutnik pomaze toliko neki postovi odmazu. vjerujem da svi imate dobre namjere, ali radije posaljite pm osobi koja pita nesto takvo i suzdrzite se od komentara tipa: imam skriptu, samo to pitaju, za 2 tjedna dobio 4.
hej ljudi pa kaj se toliko plašite zakona??
stvarno vam treba malo da prođete ono bitno, a odg za štetu je puno jednostavnije učit iz zakona. i za ono kod glihe vam treba maaax 2-3 dana učenja po zoo-u.
moja preporuka je da svi prelistate zakon kod koga god bili:)
Slazem se. Ja sam isto u pocetku mislila o ne, ko ce jos i zakon. Ali dovoljno je da kad zadnji put ponavljate usput pogledate i u zakon, i to ne sve nego samo neke stvari. Kolega je na glihinom topiku dao popis stvari za koje misli da se trebaju po zakonu, meni je to bilo prilicno korisno.
papricica
05-06-2010, 23:04
hej ljudi pa kaj se toliko plašite zakona??
stvarno vam treba malo da prođete ono bitno, a odg za štetu je puno jednostavnije učit iz zakona. i za ono kod glihe vam treba maaax 2-3 dana učenja po zoo-u.
moja preporuka je da svi prelistate zakon kod koga god bili:)
zakon je puno jednostavniji nego one silne definicije iz knjige koje je klarić tako teatralno isfilozofirao, bar meni. ;)
ako malo usporedite vidjet ćete da je zoo prosto seljački napisan -jedna strana ovlasti drugu stranu da trećoj napravi to i to...
ne bi baš rekla da je 2-3 dana učenja zoo dosta nego da se radi paralelno pa izabereš ono šta ti je lakše i to naučiš. tako sam bar ja
pa da radila sam paralelno ali stvarno mi nije oduzelo previše vremena...i nije nikakav bauk. i ja sam se malo plašila jer je zakon ogroman al na kraju je sve prošlo ok.
tolko mi vec na živce ide ovaj fax i ne zelim se zadrzavati tu dulje nego kaj moram ergo nastojim ne pasti...ali kako o kako se nekom da naučit cijelog klarića a zakon ni pipnut i onda riskirat pad-i to pogotovo ovi kaj ne mogu birat prof? popis literature je na str katedre i bok. to vam treba.
ja sam radila po zoo iako sam znala kod kog cu bit(ne gliha) jer je to na popisu literature i mogu vas to uvijek pitati. baciti sate štrebanja u vjetar zbog neučenja zakona je bezveze. :))
ars boni
05-06-2010, 23:22
Jep. Zakon je odličan zapravo, ionako ne moraš učiti svih milijun članaka, nego samo ove neke dijelove, koji su, uglavnom, jednostavnije i preglednije napisani nego u Klariću, i onda ove stvari koje si nabubao iz Klarića dobiju smisao. Tako da... ZOO ftw.
Primit se posla i prestati naklapati o tome tko je kod koga. :thumbup:
kad se već priča o ZOO-u, mene zanima jel treba iz njega učit sve ugovore ili samo one koji su obrađeni u knjizi? hvala!
papricica
07-06-2010, 22:24
ma šta si luda??? nećeš valjda, sasvim ti je dosta ono iz knjige, pa čak imaš i dobru skriptu od 60ak str. u skriptarnici
imaš na 5.god posebni predmet ugovori pa ćeš ih onda ako treba iz zakona. sad zaboravi
Može li mi netko,pliz običnim rječnikom (naravno ako je to uopće moguće)objasniti asignaciju? Koliko god se trudila nikako to ne mogu shvatiti,a već mi se vrti u glavi od uputitelja,upućenika,uputa i ost.Tnx.
Evo primjer:očeš si kupiti neke super cipele koje si zapazila u šetnji ilicom,ali kaj se dogodi nemaš gotovine kod sebe neko imaš samo kreditnu karticu zagrebačke banke.I sad ti uputom ovlastiš zagrebačku banku da u svoje ime a za tvoj račun plati prodavatelju te cipele i prodavatelja da primi novce od zagrebačke banke.
Ti=asignant ili uputitelj
zagrebačka banka=asignat ili upućenik
Prodavatelj=asignatar ili primatelj upute
holander
08-06-2010, 17:01
to sa Zag.bankom je zbunjujuce!!!!!!!!
OVAKO sam ja skuzio- A je dužan 1000kn C-u,a B je dužan 1000kn A. I onda A logički veli B-u da da 1000kn C-u i na taj na cin su svi namireni.... B placa u ime A !!!
Na takvom primjeru su pitali asignaciju u 2. mjesecu..
ars boni
09-06-2010, 11:13
Pomoć? :neko:
Solidarne obveze
čl. 45
Otpust duga
(2) Ali ako je otpust imao za svrhu osloboditi obveze samo dužnika s kojim je učinjen, solidarna obveza smanjuje se za dio duga koji prema međusobnim odnosima dužnika pada na njega, a ostali dužnici odgovaraju solidarno za ostatak duga.
Članak 52.
(1) Dužnik koji je ispunio obvezu ima pravo zahtijevati od svakog sudužnika da mu naknadi dio duga koji pada na njega.
(2) Pri tome nije od utjecaja okolnost što je vjerovnik nekog od sudužnika oslobodio duga ili mu je dug smanjio.
Klarić kaže da dužnik koji je isplatio vjerovniku čitav dug i dalje ima pravo regresa prema ovome kojeg je vjerovnik otpustio, jer on ne može dirati u njihov interni odnos. Ok.
Ali,
pitanje je na koju foru uopće ovaj bilmez koji isplaćuje dug za sve svoje kolege dužnike ide isplatiti i taj dio koji otpada na otpuštenog dužnika (koji je po meni odavno izvan odnosa), kad zakon kaže da se obveza smanjuje kad vjerovnik otpusti nekog od njih. Zar nije to onda čist odnos: jedan bude otpušten, dug se smanji, ovi koji ostaju u odnosu plaćaju dio umanjen za to i regresiraju se međusobno na temelju svog internog odnosa..?
EDIT, rješenje, uz pomoć Komentara ZOO-a:
Priznaje se da su odredbe vrlo kontradiktorne, i u praksi do toga dolazi u samo dva slučaja:
1) Ako bi neki od dužnika koji su ostali u odnosu svejedno isplatio čitavi dug ne znajući da je jedan od sudužnika otpušten (logično)
2) Ako bi vjerovnik, unatoč tome što je jednoga otpustio svejedno išao utužiti čitav dug od ostalih dužnika, znači ne onaj umanjeni iznos nego čitavi početni dug
U ovom slučaju pod 2 bi zapravo moglo bit i daljnjih sranja jer je lik utužio nečiji nedug zapravo, ali eventualno bi se mogao i izvuć ako bi recimo u istoj obvezi bilo i više vjerovnika i više dužnika, pa npr. vjerovnik koji nije znao da je drugi vjerovnik otpustio dug nekome svejedno išao utuživati čitavi iznos, ali to je već drugi par rukava...
Eto, ako je još tko imao dvojbi oko ovoga, to je to.
Powered by vBulletin® Version 4.1.8 Copyright © 2012 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.