View Full Version : I. Opća Povijest Prava i Države
Pravokutnići
08-10-2007, 14:23
WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/oppd
KATEDRA
doc. dr. sc. Zrinka Erent Sunko - srijedom od 10,00 do 11,30 sati (Ćirilometodska 4, soba 31/I. kat)
asist. Joško Pavković - ponedjeljkom od 16,15 sati (Ćirilometodska 4, soba 38/I kat)
asist. Ivan Obadić - utorkom od 12,00 sati (Ćirilometodska 4, soba 49/II kat)
asist. Miran Marelja - srijedom od 10,00 do 11,30 sati (Ćirilometodska 4, soba 49/II kat)
ISPIT SE SASTOJI OD PISMENOG I USMENOG DIJELA.
Pismeni ispit se sastoji od 10-12 pitanja na koje se kratko odgovara.
PRIJAVA ISPITA
Ispit se prijavljuje preko studomata.
SLUŽBENA LITERATURA
prof. dr. Šefko Kurtović: Opća povijest prava i države, I. knjiga, Zagreb, 2005
prof. dr. Šefko Kurtović: Opća povijest prava i države, II. knjiga, Zagreb, 2005.
prof. dr. Šefko Kurtović: Hrestomatija opće povijesti prava i države, I. knjiga, Zagreb, 2005.
prof. dr. Šefko Kurtović: Hrestomatija opće povijesti prava i države, II. knjiga, Zagreb, 2005.
ROKOVI 2011./2012.
07.11.2011.
30.01.2012.
13.02.2012.
16.04.2012.
04.06.2012.
18.06.2012.
02.07.2012.
03.09.2012.
17.09.2012.
SKRIPTE
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/oppd
+
Repetitorij za Rusiju kojeg je napravio asistent Pavković - http://www.2shared.com/file/EtHaHjiy/Rusija.html
PITANJA
U privitcima se nalaze pitanja u .doc formatu koja ovdje možete preuzeti:
Pravokutnići
08-10-2007, 14:30
ČESTO POSTAVLJANA PITANJA
1. Koliko mi treba za ovaj predmet?
Oppd se uči od četiri do šest tjedana, ovisno o osobnim kapacitetima. Načelno gradivo nije komplicirano, ali je pismeni ispit zahtjevan pa je potrebno određeno vrijeme da gradivo sjedne.
2. Iz čega učiti? Mogu li mi pomoći skripte? Što je s hrestomatijama?
Uči se isključivo iz knjige. Skripte poput 1000 pitanja, vexa i furije mogu biti dobra pomoć i orijentir za učenje, ali nisu dovoljne za položiti ovaj ispit pa ih treba znatno proširiti. Hrestomatije načelno ne treba ni pogledati, pogotovo ako se dobro nauči iz knjige. Seminaristi ipak trebaju, ali o tome će više reći voditelj seminara.
3. Kako onda učiti ovaj predmet?
Uzeti knjigu i podcrtavati paralelno uz skriptu. Knjiga je jako opširna i često ćete si htjeti počupati svaku vlas na glavi. Skripte mogu donekle pomoći u odvajanju bitnog od nebitnog.
4. Kako izgleda ispit?
Pismeni ispit sastoji se od 10-12 pitanja (ovisno o roku, al uglavnom se radi o brojci 11). Traže se kratki i jasni odgovori jer pitanja nisu esejističkog tipa. Tako je i najbolje odgovarati - rezultati će biti ranije, a bit ćete sigurni da ste pogodili bit pitanja.
5. U koliko je sati obično pismeni ispit?
Ispit je obično u 8:30, no znalo se dogoditi i da je u 10 sati. U svakom slučaju, prati studomat gdje će nakon proteka roka za odjave pisati točno mjesto i vrijeme.
6. Izlazim na ispit u devetom mjesecu. Je li ispit tada teži?
U akademskoj godini 2008./2009. dogodilo se da su rokovi u rujnu bili znatno teži od onih prije ljeta. Razlog tome bila je promjena politike katedre koja se kao takva održala do danas te ne bi trebalo biti razlike između roka u veljači, travnju, lipnju, srpnju ili rujnu. U svakom slučaju, tko nauči - prolazi. Ispitna pitanja su uvijek postavljena tako da je prolaz uz dobro naučeno gradivo vjerojatan, a o težini roka ovisi eventualno samo viša ocjena.
7. Biram seminar. Isplati li mi se uzeti opću povijest?
Ovo je pitanje za podforum Papirologiju pa ga izbjegavajte. Isto vrijedi za pitanja kao što je "Je li lakša nacija ili oppd".
8. Gdje pronaći primjere pitanja sa ispita?
Pitanja sa svih rokova se nalaze u prvom postu ove teme, u privitku. Po pitanjima ćete vidjeti kako se traže odgovori od obično jedne, max dvije rečenice.
1494.- Ugovor u Tordesillasu kojim se svijet dijeli između Špannjolske (Z) i Portugala (I)
1606.- prva engleska kolonija u Americi- Virginia
1732.- Georgia
1735.- New York vs. J. P. Zenger; kuđenje javne službe nije kleveta, sloboda tiska
1751.- Engleska brani SADu izdavanje obveznica
1756- 1763.- Sedmogodišnji rat
1763- Mir u Parizu nakon 7godišnjeg rata- 10,000 plaćenika
1765.- Stamp Act, terećenje biljega na svim javnim ispravama, trebalo pokriti vojsku
1766.- Declaratory Act, opozvan zakon o biljezima, potvrđeno zakonodavstvo nad
kolonijama
1773.- Bostonska čajanka
4. 9. 1774.- Prvi kontinentalni kongres, 12 članica
10.5.1775.- 1781.- Drugi kontinentalni kongres, 11 članica
4.7.1776.- Deklaracija o nezavisnosti
1777.- Članci o Konfederaciji
1781.- Ratifikacija Članaka o Konfederaciji (Maryland)
1781.- 1789- Konfederacija
1785.- Uredba o zemlji Sjeverozapada; kupovanje na dražbi, velike parcele
13.6. 1787- Uredba o Sjeverozapadu
25.5.1787- 17.9.1787.- zasjedanje Konventa za stvaranje Federalnog ustava
1789- ratifikacija Ustava i njegovo stupanje na snagu
1789- 1800.- razdoblje unitarng federalizma
1800- 1860.- razdoblje konfederalnog federalizma
1860- 1865.- razdoblje umjerenog federalizma
1789. / 1792- Washington predsjednik
1789.- Zakon o sudstvu, raspodjela sudova
1800- od Johna Adamsa su izbornici prisiljeni glasati za kandidata svoje stranke
1801.- novi Zakon o sudstvu koji povecaa proj prizivnih i kotarskih sudova
1803.- Marshallova doktrina, Marbury vs. Madison
1804. 12. Amandman koji razdvaja izbore za predsjednika i za podpredsjednika
1823.- Monroeova doktrina
1828.-1836.- Jacksonova vladavina, ukidanje imovinskih cenzusa, demokratizacija
1830-1850- stvaranje kodificiranog americkog Common lawa
1856- Podjela Repulikanaca na vigovce(bivsi Federalisti) i demokrate
1860.- 13. Amandman o ukidanju ropstva
1860.- Lincoln izbori, predsjednik prije Lincolna stavlja veto, a Lincoln obecava suprotno
1861.- 1865- Građanski rat
1862.- Homesteas Act donijet, svaka obitelj 160 jutara zemlje
1868.- Zakon o držanju službe; predsjedniku se uzima pravo otpustanja suradnika bez
odluke Senata
1868.- Impeachment protiv predsjednika Johnsona, prvi ispunjen
1869.- 1870- 15. Amandman o ukidanju ropstva
1890.- Shermanov zakon protiv trustova, donio ga Federalni kongres
1900.- zene prvi put dobivaju pravo glasa, 4 zapadne zemlje, 1914- još 8
1912.- Arizona i New Mexico postale države
1919.- 19. amandman- pravo glasa ne smije biti uvjetovano spolom
1933.- 1938.- New Deal
1937.- zakon o neutralnosti SADa, usvojen 1938
1938.- Spajanje Common law i equity law sudovanje
1947.- Zakon o odnosima radnika, Taft- Hartlejev zakon, tezi jednakosti izmedju
poslodavca i posloprimca
1951.- 22. Amandman koji ograničava Predsjednika na 2 mandata
1959.- Alaska i Hawaji posljednje zemlje koje su po Uredbi o Sjeverozapadu postale zemlje- clanice
*tearsinheaven
25-10-2011, 20:16
Tema je očišćena i restrukturirana.
Stari privici s pitanjima s pismenih te dojmova s usmenih, kao i korisnim savjetima, su ažurirani.
Novost je privitak oppd_objašnjenja_i_odgovori koji sadrži sva prikupljena pojašnjenja gradiva sa topica, kao i odgovore na sva pitanja vezana za gradivo ovdje postavljena. Stoga, prije postavljanja bilo kakvog pitanja, pretražite taj dokument (jednostavno sa ctrl + f) i pogledajte prve postove. :wink:
Drugi post sadrži ostale korisne informacije, poput savjeta oko odabira literature i smjernica za pripremu ispita, dok je kolegica u trećem postu izdvojila najbitnije godine za ispit.
Sretno svima :)
http://i55.tinypic.com/2mqkd5k.jpg
*tearsinheaven (http://www.pravokutnik.net/forum/member.php/10192-*tearsinheaven)
---očišćena tema---
ljudi molim vas ako netko ima volje da napiše ukratko nešto o pariškoj komuni!ili barem što bi bilo najvažnije navesti!ovo u knjizi je strašno!
E to je i problem s ovim ispitom - nemaš puno koristi od ¨ukratko¨.
Nažalost, velika je vjerojatnost da se one osnovne i bitne stvari neće tražiti na testu, već će cjepidlačiti. Moj savjet - uči sve. :thumbup:
Ako baš nemaš vremena za knjigu, bar nauči iz one skripte što kruži po fejsu, nije loše obrađeno, ima 2 i pol stranice o tome.
demarkis
05-11-2011, 12:41
ljudi molim vas ako netko ima volje da napiše ukratko nešto o pariškoj komuni!ili barem što bi bilo najvažnije navesti!ovo u knjizi je strašno!
Vrijeme trajanja (DATUM), ustrojstvo (odbori) i koja joj je bila snaga/na čemu je počivala i cilj. To se sjećam da nam je prof. uvijek napominjala da je dovoljno (hehe, neke stvari niti nakon 2 godine ne izblijede) :D
pitanja pismeni:
1. Tri predstavnika elegantne škole prava i kojim nacelom se vode ( neznam tocno kako ide odgovor je mos docendi galicus)
2. sud arhonta eponima i sud jedanaestorice
3. bona avitica i bona aquisita
4. act of atender godina, koji postupak, kazne
5. koji porez se uvodi u turskoj u 17 st. i tko ga donosi
6. koje godine i tko je utemeljio konzervativnu i isto tako za liberalnu stranku
7. koje godine homestad act i sto govori, koje godine uredba o zemlji sjeverozapada i sto donosi
8. koja su dva doma prema ustavu iz 1795. i koji ustav vraca ponovno jednodomni parlament
9. koji je vrhovni organ u rusiji prema ustava iz 1924. a koji prema ustavu iz 1936.
jel zna netko gdje se u knjizi nalazi odgovor na ovo pitanje u vezi poreza u turskoj?
jel zna netko gdje se u knjizi nalazi odgovor na ovo pitanje u vezi poreza u turskoj?
str.276
pitanja pismeni:
1. Tri predstavnika elegantne škole prava i kojim nacelom se vode ( neznam tocno kako ide odgovor je mos docendi galicus)
2. sud arhonta eponima i sud jedanaestorice
3. bona avitica i bona aquisita
4. act of atender godina, koji postupak, kazne
5. koji porez se uvodi u turskoj u 17 st. i tko ga donosi
6. koje godine i tko je utemeljio konzervativnu i isto tako za liberalnu stranku
7. koje godine homestad act i sto govori, koje godine uredba o zemlji sjeverozapada i sto donosi
8. koja su dva doma prema ustavu iz 1795. i koji ustav vraca ponovno jednodomni parlament
9. koji je vrhovni organ u rusiji prema ustava iz 1924. a koji prema ustavu iz 1936.
mislim da je prvo pitanje bilo tri predstavnika i koju metodu koriste u elegantnoj pravnoj skoli (historijsku).
na kojoj stranici u knjizi su utemeljitelji i godine konzervativne i liberalne stranke? znam da pise u onih 900 pitanja,ali u knizi ne mogu naci...
Ovaj rok je bio čak i ok, baš me zanima kakva će bit prolaznost
poprilično dobra prolaznost, bilo je malo ljudi jako, a rok mi se čini možda najlakši u zadnje 2g.
imam osjećaj da će 2. mjesec bit pakao krv znoj i suze zato, nemojte se opustit ljudi
BlueMountain
08-11-2011, 21:07
Može li netko reći pitanja s jučerašnjeg pismenog?
Pa eto ih par postova iznad.
Pitanja s današnjeg usmenog (barem dio,koliko sam uspjela popamtit)
Elegantna pravna škola (predstavnici,metoda)
* ovog se ne mogu sjetit, nešto iz srednjovjekovne engleske - edit- sjetila sam se. Dakle: Pravnička udruženja u Engleskoj
Kolonije u SADu, kontinentalni kongresi
Klistenove promjene (kada, bit,ostracizam)
Vojska i feudalizam u Franačkoj
Izjava o pravima radnog i izrabljivanog naroda 1918
Predsjednik SADa (nadležnost,džepni veto, kandidatura predsjednika i potpredsjednika,tko pokreće impeachment)
Impeachment (kad je bio prvi)
Act of Attainder(kad je bio prvi)
meni uvjerljivo najteži ispit na prvoj godini. učila sam ga nekoliko tjedana (da, tjedana) duže nego rim. to je ujedno i jedini predmet prve godine koji sam pala - i to 2 puta. ima još identičnih slučajeva.
poanta: povijesti se ozbiljno primite otpočetka. količina i intenzivnost gradiva vas mogu obeshrabriti, ali držite se knjige. skripta je gubljenje vremena. ono što pročitate u zagradi i mislite da sigurno neće biti u ispitu, e, to je katedra našla shodnim za staviti u ispit.
ne odustajte. prolaznost i kriteriji su takvi kakvi jesu, ali nakon dovoljno puta pročitane knjige i puno sreće - položit ćete ispit.
ne pokušavajte prepisivati, uzimaju ispit. ne zato što su zli nego zato što nije fer prema ostalima.
ono što je dobro je to, što ako prođete pismeni gotovo sigurno prolazite usmeni. prvo, zato što tada toliko dobro znate gradivo da bi vam i povjesničari zavidjeli, a drugo, zato što vas profesorica neće rušiti ako baš ne mora.
potrudite se da vam o povijesti ne ovisi uvjet godine.
sretno!
i da citiram asistenta: "Pročitajte svako pitanje tri puta!". to je najbolji savjet koji možete dobiti.
koliko se stranica na dan moze prolaziti u prvom prolazu( nikad ucila dosada)?
tnx:)
nešto novo za pod zub kod ponavljanja...
Francuski oblici vlasti:http://www.pravokutnik.net/materijali/opca-povijest-prava-i-drzave/skripta/mini-skripta-francuski-oblici-vlasti
Amandmani i Eng statuti: http://www.pravokutnik.net/materijali/opca-povijest-prava-i-drzave/skripta/mini-skripta-amandmani-i-eng-statuti
"Ovo je pisano joą prije par mjeseci dok sam iąao na oppd, danas sam ih ponovno otkrio među dokumentima. Ako mislite da će nekome bit od koristi objavite ih, ako vam se sviđaju mogao bi ih ja joą malo dopuniti i doraditi kad uhvatim vremena :)"
Lucky38
pozdrav i sto pusa u čelo autoru
Malo ste pobrkali linkove i dokumenti ne rade ako se otvore na stranici, kliknete na ime fajla i save as, na kompu će vam raditi (pažnja, docx format)
miromate
11-11-2011, 14:58
pitanja pismeni:
1. Tri predstavnika elegantne škole prava i kojim nacelom se vode ( neznam tocno kako ide odgovor je mos docendi galicus)
.
da ti nije bilo pitanje koju metodu koriste? kod mene piše da se metoda proučavanja prava ES zove mos docendi Gallicus?
Dominik123
18-11-2011, 00:34
Je li priznaju u kolokviju polovicno tocne odgovore?! ... Npr ako pise: Navedi sto je to i kada se dogodilo? ... Napisete krivu godinu, a dobro objasnite ... je li to pola boda, ili odmah cijeli bod dolje xD
na ispitu bi taj zadatak nosio 2 ili 3 boda, dobio bi 1 bod. vjerujem da je tako i na kolokviju.
tako je i na kolokviju,bar je tako profesorica rekla
miromate
24-11-2011, 10:10
imam jedno pitanje, nemam prvu knjigu imam dvije skripte sa različitim podacima od kad je vladao Hamurabi i kada je nastao zakonik?
po prvoj verziji - skripta 943 pitanja Hamurabi vlada od 1792-1750 g.p.n.e a zakonik je nastao između 1750-1712? tumi nema opće logike mislim šta je zakonik nastao poslje Hamurabija potome?
po drugoj verziji OPP skripta by jase - Hamurabi vladara (1728. – 1686. god.) i zakonik babilonskog vladara Hamurabija nastao oko 1673.g.p.n.e., sadržava 282 članka ponovo nema logike kao u prvom slučaju
imali tko pametan da mi odgovori....č.
ako nema nikakvog suvislog objašnjenja pliz napišite mi što piše u šefkinoj knjizi:mhm:
Pravnica :)
24-11-2011, 11:06
evo u knjizi piše da je vladao od 1792 - 1750, ali sad gledam u knjigu i ne mogu ti točno naći kada je napisan. :S mislim da čak niti ne postoji sigurna godina ili tako nešto, ali neka me netko ispravi ako sam u krivu
_k_i_k_a__
24-11-2011, 12:45
evo u knjizi piše da je vladao od 1792 - 1750, ali sad gledam u knjigu i ne mogu ti točno naći kada je napisan. :S mislim da čak niti ne postoji sigurna godina ili tako nešto, ali neka me netko ispravi ako sam u krivu
Upravu si, pošto je to zakonik (skupina pravnih propisa) dovoljno je napisati samo da je nastao u periodu vladavine Hamurabija tj. 1792-1750 g.pr.K..
Oh_so_sensational
11-12-2011, 15:23
Helou! Ajde molim vas da netko da link za Furijinu skriptu za drugu knjigu iz OPPD-a. Čula sam da dosta pomogne.
andjeo29
11-12-2011, 16:38
Helou! Ajde molim vas da netko da link za Furijinu skriptu za drugu knjigu iz OPPD-a. Čula sam da dosta pomogne.
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/oppd
ovdje ti je...
U kojem obliku je sačuvan Hamurabijev zakonik, gdje je pronađen i od čega se sastoji? To nigdje ne piše u knjizi, zar ne? To je jedno od pitanja iz privitka pa me sad malo zbunilo...
Od čega se sastoji i u kojem je obliku sačuvan piše, ali gdje nigdje :D
demarkis
18-12-2011, 00:48
U kojem obliku je sačuvan Hamurabijev zakonik, gdje je pronađen i od čega se sastoji? To nigdje ne piše u knjizi, zar ne? To je jedno od pitanja iz privitka pa me sad malo zbunilo...
Od čega se sastoji i u kojem je obliku sačuvan piše, ali gdje nigdje :D
Mislim da te to nitko neće pitati, ali čisto zbog opće kulture da znaš ću ti odgovoriti. Sačuvan je onako kako je i prvotno bio osmišljen - u obliku kamene stele visoke 2m i nešto. Pronađen je u gradu Suzi (jugozapadni Iran) 1901. godine,a sastoji se od teksata samog zakonika i prikaza Hamurabija i boga Šamaša kako mu daje vladarsku palicu. Danas se nalazi u Louvreu (osobno sam ga vidio i dotaknuo i ispunio si jednu od životnih želja :D )
chocoloco
18-12-2011, 10:35
Može li mali savjet,kako da organiziram učenje ovog predmeta? Do sad sam samo čitala knjige i to više puta,i ništa,ništa nisam zapamtila. Izlazim na 1.rok pa bih vas zamolila da mi kažete kako,hvala :)))
Ja ne znam na koji ti način učiš, ali mogu ti reći da samo čitanjem knjiga nećeš ništa napraviti. Ja uvijek učim na glas i "prepričavam" si gradivo, tako sam isto učio i oppd. Povijesne djelove kod svake lekcije možeš komotno preskočiti, njih je dosta samo informativno znati. Dakle svaku lekciju (tj svaku državu) učiš od društvenog i državnog uređenja, nakon toga ide pravni dio koji je i najvažniji. Bitno je da učiš iz knjiga, skripte ti neće puno pomoći jer ova katedra voli na pismenom propitivati sitne detalje koje skripte redovito ne pokrivaju. Kod ponavljanja bi ti predložio da pogledaš pitanja sa prošlih 20ak ili više ispita koje imaš na ovoj temi, tako ćeš steći uvid u to što oni obično traže na pismenom...
Oh_so_sensational
29-12-2011, 01:42
Ja sam evo završila dio sa franačkom po knjizi, imam ovu skriptu od 900 pitanja. Uspoređivala sam pitanja sa pismenih i ovu skriptu, i sve je uglavnom u njoj. Zanima me koliko ona može pomoći. I ja bih izašla na taj prvi rok, eventualno drugi. Čula sam da se druga knjiga uči po skripti, pa eto ako može par savjeta vezano za drugu knjigu. Iz iskustva ovih starijih, je li moguće ovo sve naučiti (od Franačke pa do kraja) kvalitetno do kraja prvog mjeseca? Kako intenzivno to treba biti (koliko h dnevno) ? Hvala! :)
Acta,non verba
29-12-2011, 12:19
zanima me tko sad ispravlja ispite na rokovima, jer vidim na stranici katedre da su dva asistenta više zastupljena u objavljivanjima...
Ja sam evo završila dio sa franačkom po knjizi, imam ovu skriptu od 900 pitanja. Uspoređivala sam pitanja sa pismenih i ovu skriptu, i sve je uglavnom u njoj. Zanima me koliko ona može pomoći. I ja bih izašla na taj prvi rok, eventualno drugi. Čula sam da se druga knjiga uči po skripti, pa eto ako može par savjeta vezano za drugu knjigu. Iz iskustva ovih starijih, je li moguće ovo sve naučiti (od Franačke pa do kraja) kvalitetno do kraja prvog mjeseca? Kako intenzivno to treba biti (koliko h dnevno) ? Hvala! :)
Iskreno tu skriptu nikad nisam koristio, ja sam uzeo pitanja s pismenih unutar zadnjih godinu-dvije. Ne znam tko ti je to rekao ali ovaj se predmet ne uči iz skripti, pogotovo ne druga knjiga gdje imaš izrazito opširno gradivo iz drugog dijela Engleske i iz Francuske, po meni se jedino Rusija može iz skripte učit jer su pitanja iz nje općenita i bude ih malo (ako uopće) na pismenom. Može se to bez problema može naučiti, samo gledaj da u kraćem roku to sve prođeš da imaš više vremena za ponavljanje i utvrđivanje gradiva. Ne znam doduše koliko ti treba vremena da to sve zapamtiš ali s 5-6h dnevno mislim da nećeš fulat.
@Acta, non verba mislim da ispravljaju asistenti Marelja i Obadić
the blizzard
29-12-2011, 15:46
Kao prvo,tih 900 pitanja ima grešaka i podataka koje je tražio prof. Kurtović koji već godinama ne predaje tako da ne preporučam učenje iz njih. Eventualno za nekakvo brzo ponavljanje noć prije ispita.
Kao drugo,kolega Lucky38 je u pravu-OPPD se uči iz udžbenika jer su dosta zahtjevni.
Acta,non verba
30-12-2011, 01:22
a tko ispituje? :cold:
Zrinka ispituje, ne znam jel počeo i Joško. Za nju se ne moraš brinut, super je na usmenom :)
Acta,non verba
30-12-2011, 12:19
jer znam za njega da je dobio pravo ali nije prije još bio počeo, pa ako sad ne ispravlja, tj nije toliko aktivan u tome da ne počne...nada umire zadnja:angelnot:
ZbunjoLica
10-01-2012, 19:21
Ljudovi, pitanjce: na predavanjima je Zrinka znala istaknut neke dijelove koji su u knjizi malo zbunjujuce ili napisani tako da bi ih mi studenti mogli krivo shvatit (popratna recenica bi bila: "eee, to je kad na usmenom odmah znamo razliku izmedju onih koji su dolazili na predavanja i onih koji nisu.." :blink:). Jedan od takvih detalja je na 51.str prve knjige: "Uzivanje zemlje ilku osigurava vrsenjem vojne sluzbe, PA JE POD TIM UVJETOM ILKU-ZEMLJA BILA I NASLJEDNA." No, istina je, da ilku zemlja NIJE nasljedna, vec sin moze dobiti istu zemlju u obradivanje IZ PRAKTICNIH RAZLOGA i to ukoliko obavlja opcu vojnu sluzbu. Dakle, to nije nasljedivanje, vec poseban pravni odnos izmedju sina i drzave.
E sad, mene zanima da li netko zna jos kakvu "caku" tj. neki dio knjige koji je ona objasnila na drugaciji nacin? tnx :)
str.32., osnivač gottingenske pravne škole - piTer (samo jedno t)
ispravak toga je popratila istim tim riječima za usmeni :mrgreen:
porno_stuntman
11-01-2012, 20:39
Bilo je i ono nešto oko sukoba tumačenja elegantne škole. Oni su uzor imali u rimskoj državi, a rimljani su bili zakonodavni apsolutisti. Ali je rečenica grozno napisana pa se ne kuži o čem se radi.
Ja još ne kužim. :D
edit: Sad sam se sjetio i seisina.
Seisin može osim zemlje biti i služba ili renta. To nije posjed, samo neka vrsta uvođenja u posjed.
ZbunjoLica
13-01-2012, 20:37
galatea & porno_stuntman HVALA!! :thumbup:
Eridanis
17-01-2012, 17:41
jel će me teta zrinka ubit ak nisam došla na potpise u svoju grupu? :)
neće, odi u drugu grupu i uzmi potpis
la-la-la-la
20-01-2012, 13:13
Da li mozda netko zna kada su u pravilu usmeni, odmah drugi dan poslije pismenog ili...??? Unaprijed hvala
*tearsinheaven
20-01-2012, 13:18
Da li mozda netko zna kada su u pravilu usmeni, odmah drugi dan poslije pismenog ili...??? Unaprijed hvala
Obično par dana nakon pismenog jer im treba vremena da objave rezultate.
porno_stuntman
20-01-2012, 16:01
Može li netko potvrditi da je ovo dovoljno znati u vezi Komune?
Vrijeme trajanja (DATUM), ustrojstvo (odbori) i koja joj je bila snaga/na čemu je počivala i cilj. To se sjećam da nam je prof. uvijek napominjala da je dovoljno (hehe, neke stvari niti nakon 2 godine ne izblijede) :D
Totalno sam rastresen. Mislim da kada bih si sad iskopao oči da bi manje boljelo od ponovnog prelistavanja tih desetak stranica.
Da li mozda netko zna kada su u pravilu usmeni, odmah drugi dan poslije pismenog ili...??? Unaprijed hvala
obično su rezultati dan nakon pismenog, a usmeni dan nakon rezultata i traju 1 dan, ako prođe dvoznamenkasti broj ljudi onda 2 dana.
miromate
23-01-2012, 15:59
ljudi šta je to berat u turskoj ,nemrem naći??????
našao::E:
Eridanis
24-01-2012, 20:56
jel zna možda tko do kojeg datuma zrinka ima konzultacije?
brinettica
25-01-2012, 08:21
jel zna možda tko do kojeg datuma zrinka ima konzultacije?
svaku srijedu, osim ako taj dan ima usmene ili sl. ali onda bude obavijest na stranici katedre. čini mi se da ona ima i tijekom I. i II. semestra u isto vrijeme konzultacije.
Oh_so_sensational
26-01-2012, 03:52
Question!
Koliko otprilike ljudi izlazi na ove prve rokove, i je li drugi teži od prvog?! Kako ide taj sistem bodovanja i koliko pitanja moramo točno imati za prolaz? Koliko vremena imamo za pismeni i može li se išta škicati od drugih i dogovarati? :)
brinettica
26-01-2012, 07:36
Question!
Koliko otprilike ljudi izlazi na ove prve rokove, i je li drugi teži od prvog?! Kako ide taj sistem bodovanja i koliko pitanja moramo točno imati za prolaz? Koliko vremena imamo za pismeni i može li se išta škicati od drugih i dogovarati? :)
koji je rok nema veze s težinom, tj.nema pravila, prošle godine su svi bili podjednako teški, čini mi se da je jedino zadnji ljetni rok bio lakši jer je bila veća prolaznost... za detalje o pism pogledaj 1.post... a ovo 3... hahah što misliš da si u srednjoj školi? u dvorani su asistenti većinom pa ako se želiš kockat s tim da ti uzme test i automatski zabilježi pad, slobodno prepisuj.
Malo je kasno, ali možda nekome pomogne, zadnjih godinu dana zato što studenti izbjegavaju učenje Rusije ona je dobila na važnosti, pa koliko ja znam na svakom pismenom je bar jedno pitanje iz Rusije (recimo da bi ja na vašem mjestu ukoliko ne stignem naučiti Rusiju naučila bar prva četiri dekreta i dume).
miromate
26-01-2012, 15:03
Malo je kasno, ali možda nekome pomogne, zadnjih godinu dana zato što studenti izbjegavaju učenje Rusije ona je dobila na važnosti, pa koliko ja znam na svakom pismenom je bar jedno pitanje iz Rusije (recimo da bi ja na vašem mjestu ukoliko ne stignem naučiti Rusiju naučila bar prva četiri dekreta i dume).
ne znam meni je Rusija kao i sve ostalo i nju pošteno odrađujem......sad ziher neće ništa bit od Rusije:-)
dali itko zna što su to infamini kod ordalija u Franačkoj, veli Određene osobe(robovi,infamini)........?????
Vjerojatno dolazi od rimskog pojma "infamis", moglo bi se prevest sa "osobe na lošem glasu", mislim da se s tim ne trebaš previše zamarat :D
miromate
26-01-2012, 15:21
Vjerojatno dolazi od rimskog pojma "infamis", moglo bi se prevest sa "osobe na lošem glasu", mislim da se s tim ne trebaš previše zamarat :D
ma štaš kad sam je... radoznao...:rotfl: ukucam u google, a ono ništa.....
porno_stuntman
27-01-2012, 16:22
Gdje se to spominje sa infamnima?
apocalypse
27-01-2012, 19:06
Gdje se to spominje sa infamnima?
Pročitaj boldano!
ne znam meni je Rusija kao i sve ostalo i nju pošteno odrađujem......sad ziher neće ništa bit od Rusije:-)
da li itko zna što su to infamni kod ordalija u Franačkoj, veli Određene osobe(robovi,infamni)........?????
caesarus 14
28-01-2012, 14:01
pročitao sam sve postove ali dalje imam nedoumice.... brucoš sam i planiram izac na rok sredinom 4 mjeseca...nisam jos ni taknuo povijest..ima li netko tko je bio u tom slucaju i na konzultacijama pa su mu sve lijepo objasnili ili je netko od forumaša već takav stručnjak da mi i sam moze objasnit što, kako i sve ostalo?..puno hvala
*tearsinheaven
28-01-2012, 14:17
pročitao sam sve postove ali dalje imam nedoumice.... brucoš sam i planiram izac na rok sredinom 4 mjeseca...nisam jos ni taknuo povijest..ima li netko tko je bio u tom slucaju i na konzultacijama pa su mu sve lijepo objasnili ili je netko od forumaša već takav stručnjak da mi i sam moze objasnit što, kako i sve ostalo?..puno hvala
Ne trebaš ići na konzultacije samo zato jer te zanima kako se pripremit za ispit :mrgreen: Na konzultacije se ide ako imaš neke dvojbe u vezi gradiva/ne kužiš ga i sl.
Za početak, pročitaj ove postove (http://www.pravokutnik.net/forum/attachment.php?attachmentid=1838&d=1319562432) (po mogućnosti što novije, fakat jesu korisni :)).
Napravi si plan koliko stranica ćeš prolazit dnevno, ako počneš u 2.mj., to ti je taman dovoljno vremena za 4.mj. Dapače, prošle godine je taj rok bio najlakši :grin:
Oppd se uči kao svaki drugi predmet, samo što treba učit puno više od socke i otpd-a jer je gradivo detaljnije i zamornije :dead:
Tako je, učiš ga kao i sve do sada, samo što ovdje moraš obratit pozornost manje više na sve sitne (i naočigled nebitne) detalje. Kod samog učenja ne moraš raditi povijesne dijelove svake države, to samo pročitaj ako imaš volje, uvijek ideš od društvene strukture i državnog uređenja pa do pravnog dijela koji je najvažniji. Idi redosljedom kako je u knjizi i ništa nemoj preskakat. Na skripte odma zaboravi, ovo se uči i ponavlja iz knjige. Kod ponavljanja obavezno prođi ispite sa zadnjih 20ak ispitnih rokova da vidiš što se traži na pismenom. Mjesec dana bi trebalo biti dovoljno da se ovo zlo od ispita spremi, good luck :thumbup:
miromate
29-01-2012, 14:59
Nabrojite popis javnih isprava u Franačkoj i navedite naziv najpoznatije?Diplomata,placida i indiculi Pomoć!!!! koja je k vragu najpoznatija
mislim da je pitanje krivo napisano i da se tu traži najpoznatija zbirka formulara na čijoj su osnovi izdavane te isprave, a to je formulae marculfi (str.164.)
miromate
29-01-2012, 15:27
mislim da je pitanje krivo napisano i da se tu traži najpoznatija zbirka formulara na čijoj su osnovi izdavane te isprave, a to je formulae marculfi (str.164.)
je tak sam si i ja to pobral, hvala
da li znaš što je to Reversion ili je ito nešto krivo napisano?
nije krivo napisano :mrgreen:
str. 226.
Nabrojite popis javnih isprava u Franačkoj i navedite naziv najpoznatije?Diplomata,placida i indiculi Pomoć!!!! koja je k vragu najpoznatija
pitanje je definitivno krivo napisano...možda treba pisati koje su javne isprave i koja je najsvečanija jer mi se čini da je to netko od asistenata na ponavljanju bio dao među pitanjima
miromate
29-01-2012, 23:36
nije krivo napisano :mrgreen:
str. 226.
i to kako lijepo piše, stvarno sam čorav,tenks:thumbup:
imam još jedno:Tko je rodonačelnik buržoaskog konzervatizma i naziv djela?
burke, rasprava o francuskoj revoluciji
(str.27.)
lavablack
30-01-2012, 13:48
Danas je bilo veselih pitanja na pismenom, neke odgovore još uvijek tražim u knjizi...
miromate
30-01-2012, 13:58
Isuse Kriste bio je to masakar motornom pilom......
Spavalicaa
30-01-2012, 14:32
jel bi bio netko tolko dobar pa napisao pitanja koja su bila danas?
porno_stuntman
30-01-2012, 14:50
1) Gustav Hugo, ne znam točno ali mislim da je bilo pitanje na čemu temelji svoju teoriju s još jednim potpitanjem.
2) Vrijeme zasjedanja skupštine u Ateni, tko joj predsjeda i kako se uređuje red rasprave?
3) U engleskom pravu, nešto u vezi otuđivanja zemlje kojom upravlja muž, na štetu žene. Potpitanje u vezi curtesya.
4)
5) Kako se po statutu Nisi Prius organizira sudstvo
6) Koja je prednost Equity lawa pred precedentnim pravom (spominjalo se neko načelo, ja sam stavio načelo pravičnosti). Zašto Kancelarov sud ima isključivu nadležnost po pitanju trusta.
7) Koji je presedan postavio primjer pobjede zajednice nad privatnim interesima u SADu. Koje razdoblje federalizma je to bilo. (Meni u glavi zvoni 1803. Madison vs Marbury, ali ne paše mi baš u pitanje)
8) Koji je pravni sustav bio uzor Drugoj Republici. Načelo koje pokazuje razliku između zakonodavne i ustavne vlasti.
9) Izvršna i zakonodavna vlast u Rusiji po ustavu iz 1924.
Neka me netko ispravi, sigurno sam neko pitanje krivo napisao. Ako se pojavi točniji spisak pa moj post izbrišite.
Jbga, puno je ljudi. Rade selekciju. Samo je pitanje žele li prolaznost 3% ili 4%.
1./2. mjesec rokovi najlakši...moš si mislit.
miromate
30-01-2012, 15:52
1) Gustav Hugo, ne znam točno ali mislim da je bilo pitanje na čemu temelji svoju teoriju s još jednim potpitanjem.
2) Vrijeme zasjedanja skupštine u Ateni, tko joj predsjeda i kako se uređuje red rasprave?
3) U engleskom pravu, nešto u vezi otuđivanja zemlje kojom upravlja muž, na štetu žene. Potpitanje u vezi curtesya.
4)
5) Kako se po statutu Nisi Prius organizira sudstvo
6) Koja je prednost Equity lawa pred precedentnim pravom (spominjalo se neko načelo, ja sam stavio načelo pravičnosti). Zašto Kancelarov sud ima isključivu nadležnost po pitanju trusta.
7) Koji je presedan postavio primjer pobjede zajednice nad privatnim interesima u SADu. Koje razdoblje federalizma je to bilo. (Meni u glavi zvoni 1803. Madison vs Marbury, ali ne paše mi baš u pitanje)
8) Koji je pravni sustav bio uzor Drugoj Republici. Načelo koje pokazuje razliku između zakonodavne i ustavne vlasti.
9) Izvršna i zakonodavna vlast u Rusiji po ustavu iz 1924.
Neka me netko ispravi, sigurno sam neko pitanje krivo napisao. Ako se pojavi točniji spisak pa moj post izbrišite.
Jbga, puno je ljudi. Rade selekciju. Samo je pitanje žele li prolaznost 3% ili 4%.
Zaboravil si Babilon kada suprug može uzeti drugu ženu
tko ovo prođe kapa dole....
Zna li netko točan način bodovanja?
miromate
30-01-2012, 17:07
ne mogu vjerovati da sam prošao pismeni,nakon ovoga mogu samo reći Bože velik si......
ne mogu vjerovati da sam prošao pismeni,nakon ovoga mogu samo reći Bože velik si......
Bravo Miro! :D
7) Koji je presedan postavio primjer pobjede zajednice nad privatnim interesima u SADu. Koje razdoblje federalizma je to bilo. (Meni u glavi zvoni 1803. Madison vs Marbury, ali ne paše mi baš u pitanje)
Vrhovni sud presedanom Charles River Bridge 1837. usvaja načelo da su interesi zajednice važniji od privatnih imovinskih interesa (str.100). To je prvo razdoblje federacije (1789.-1865.god.).
porno_stuntman
31-01-2012, 12:18
Zaboravil si Babilon kada suprug može uzeti drugu ženu
Da, naravno. Zaboravim jedino pitanje koje sam zapravo znao. :D
Vrhovni sud presedanom Charles River Bridge 1837. usvaja načelo da su interesi zajednice važniji od privatnih imovinskih interesa (str.100). To je prvo razdoblje federacije (1789.-1865.god.).
Sure!
Zar ne bi bilo točnije reći doba konfederalnog federalizma (1800.-1860.)?
Da, naravno. Zaboravim jedino pitanje koje sam zapravo znao. :D
Sure!
Zar ne bi bilo točnije reći doba konfederalnog federalizma (1800.-1860.)?
pa bi. nisam ni čitala pitanje kak spada, sad vidim da sam zeznula. ispricavam se (:
Može mi netko od upućenih reći naćin bodovanja kod Zrinke. Pitanje,npr. "Misthoforia u Grckoj,tko ju je i kada uveo?"
Objasnim sto je,tko ju je uveo,ali ne i kada jer ima toliko tih godina da je to cudo jedno. Dobija li se za to pola boda,koliko uopce bodova ima test. Moze li pomoc tko? Hvala
Može mi netko od upućenih reći naćin bodovanja kod Zrinke. Pitanje,npr. "Misthoforia u Grckoj,tko ju je i kada uveo?"
Objasnim sto je,tko ju je uveo,ali ne i kada jer ima toliko tih godina da je to cudo jedno. Dobija li se za to pola boda,koliko uopce bodova ima test. Moze li pomoc tko? Hvala
većina pitanja nosi 2 boda, poneka pitanja na kraju (francuska, rusija, ponekad engleska i sad) nose po 3 ili 4 boda. po pola boda ne dijele koliko ja znam, ali dobiješ jedan dio bodova ako dio pitanja točno odgovoriš (u ovom slučaju bi vjerojatno dobio 1 od 2 boda).
miromate
02-02-2012, 23:09
Može mi netko od upućenih reći naćin bodovanja kod Zrinke. Pitanje,npr. "Misthoforia u Grckoj,tko ju je i kada uveo?"
Objasnim sto je,tko ju je uveo,ali ne i kada jer ima toliko tih godina da je to cudo jedno. Dobija li se za to pola boda,koliko uopce bodova ima test. Moze li pomoc tko? Hvala
pa ne znam baš kod Misthoforie da postoji točna godina koliko se siječam navodi se samo Periklovo razdoblje recimo uvjetno vladavine ak se ne varam 443-429??? a to kak se boduje stvarno ne znam :mhm:
Pomaže li šta ponavljanje po onim 900+ pitanjima? Ukazuju li ta pitanja na bitne djelove? Hvala unaprijed! :)
Pomaže li šta ponavljanje po onim 900+ pitanjima? Ukazuju li ta pitanja na bitne djelove? Hvala unaprijed! :)
neki će ti reći da pomažu, a neki da ne, u svakom slučaju imaju puno grešaka pa pazi na to ako odlučiš ponavljati po njima. osobno ne bih savjetovala da se ponavlja po njima jer od njih može biti više štete nego koristi (puna su grešaka i ne obuhvaćaju gradivo u dovoljnom opsegu s obzirom na ispit).
Je li važno učiti sve ove povjesne činjenice, ili samo sto se tiče prava( zakone, odluke, skole...) ?
brinettica
04-02-2012, 13:19
Je li važno učiti sve ove povjesne činjenice, ili samo sto se tiče prava( zakone, odluke, skole...) ?
u zadnje vrijeme pismeni su jako detaljni tako da uči sve, i to iz knjige.
kad sam ja ucila za kolokvije proucavala sam pitanja i sa kolokvija i sa ispita i nisam primjetila da se bas pojavljuju pitanja iz opcih povijesnih pregleda. mislim da to u 1. knjizi mozes preskociti bez beda (to ti je uvod u prilike tog doba,vise nego dovoljno je da jednom procitas), ali u 2. knjizi nikako to preskakati jer je izmijesano i sa zakonima i svime.
i naucite rusiju, ove godine su sve nas seminariste to pitali bez obzira na ocjenu, tako da ce vjerojatno i vas.
zgodnjakusa
05-02-2012, 22:22
Ej molim vas ako bi mi netko htio rec da li ima djelova u frana
ckoj i americi koje mozda mogu preskocit..mislim fktucim detaljno i necu stic a franacku i ameriku nisam obradjivala pa ak neko zna bilo kaj....:) hvala
Ej molim vas ako bi mi netko htio rec da li ima djelova u frana
ckoj i americi koje mozda mogu preskocit..mislim fktucim detaljno i necu stic a franacku i ameriku nisam obradjivala pa ak neko zna bilo kaj....:) hvala
u franackoj 1.povijesni pregled i 2.drustveni i gospodarski razvoj,a u sad-u ti ne bih savjetovala da ista preskaces, u onom prvom dijelu nije da moras sve znati,ali kljucne podatke moras najbolje je da procitas i sama vidis sto je bitno. nadam se da sam barem malo pomogla :)
gummy bear
06-02-2012, 16:22
Jel tocno da je u eng posljednji veto donjela kraljica ana???
Jel tocno da je u eng posljednji veto donjela kraljica ana???
Mislim da u Engleska 2, dio koji govori o ustavu da tamo piše da je posljednji veto 1707, ako ti to može pomoći, a kraljica Ana vlada od 1702 do 1714.
gummy bear
06-02-2012, 16:45
Mislim da u Engleska 2, dio koji govori o ustavu da tamo piše da je posljednji veto 1707, ako ti to može pomoći, a kraljica Ana vlada od 1702 do 1714.
Pa da, po tome sam i zakljucila jer nigdje drugdje ne mogu naci a u onim ispitnim pitanjima postavljeno je kada i tko :/
Jel tocno da je u eng posljednji veto donjela kraljica ana???
da, posljednja je iskoristila pravo veta :)
i kad proguglaš: "In the United Kingdom, the royal veto ("withholding Royal Assent") was last exercised in 1707 by Queen Anne with the Scottish Militia Bill 1708."
zgodnjakusa
08-02-2012, 02:56
Jel mi moze netko reci u rusiji ove dume da li treba znati sve o njima ili ?
Jel mi moze netko reci u rusiji ove dume da li treba znati sve o njima ili ?
ovo je josko dao na repetitoriju, sve sto je tu obavezno moras znati http://www.2shared.com/file/EtHaHjiy/Rusija.html
marko9513
08-02-2012, 13:34
jeli mi moze neko reci koje je optimalno vrijeme za spremiti ispit? mislim to u 4. misecu izaci pa me zanima oce mi to biti dovoljno vrimena?
Ako kreneš sad i više nego dovoljno, po meni treba otprilike mjesec dana pojačanog učenja da se to sve pravo savlada
zgodnjakusa
08-02-2012, 15:05
ovo je josko dao na repetitoriju, sve sto je tu obavezno moras znati http://www.2shared.com/file/EtHaHjiy/Rusija.html
Vidjela sam to i po tome o radim ali nisam bas dskuzila al radit cu onda sve o tim dumama
..hvala kolegice;)
Vidjela sam to i po tome o radim ali nisam bas dskuzila al radit cu onda sve o tim dumama
..hvala kolegice;)
nema problema, samo pitaj sto te zanima - ako znam, odgovorit cu. ja sam bila seminarist i mislim da su nas sve pitali samo s tog papira (barem koliko sam ja cula), ali to su ti smjernice, to prosiris i naucis, bar bih ja tako napravila (:
Bi li neko bio tako dobar i napisa mi ukratko nesto u Pariškoj komuni-koja joj je bila snaga,na cemu je pocivala i cilj!:)
Bi li neko bio tako dobar i napisa mi ukratko nesto u Pariškoj komuni-koja joj je bila snaga,na cemu je pocivala i cilj!:)
PARIŠKA KOMUNA; 18.3. – 28.5.1871.god.
Okolnosti nastanka Pariške komune
Prema propisima iz doba Carstva Pariz i Lyon su jedina područja koja imaju posebnu upravu, različitu od sve ostale Francuske. Pariz je podijeljen na 20 kotareva (arondismana), a kao cjelina čini oblast (departman) Seine, a njima upravljaju pod – prefekti i prefekt – sve ih imenuje i opoziva car i vlada. Prema Zakonuiz 1861.g. prefekt Pariza je neposrednijim i višim nadzorom vlade nego drugi prefekti. Pariz ima svoju komunu, samoupravnu gradsku cjelinu kao što je imaju sva naselja. Dolazi do ustanka, garda provaljuje k vladi i traži da Pariz bira općinsko vijeće; ti zahtjevi dolaze od Nacionalne garde. Vlada je već u početku podijeljena na jedan dio u Parizu, a drugi (tzv.Delegacija) u Toursu (potom će prijeći u Bordeaux) da bi bila dalje od neprijatelja jer je već od 19.9.1870.g. Pariz opsjednut. Delegacija je 29.9. pozvala birače da 16.10.1870.g. izaberu ustavotvornu skupštinu; Vlada u Parizu je zatečena, poništava taj poziv, a svog ministra unutarnjih poslova Gambettu šalje k Delegaciji. Čak su vođe Pariške sekcije Internacionale, na sastanku 19.1.1871.g., ustanovile da je rat razvio sekcije. Zaključenjem primirja 1.3.1871.g. Skupština i Thiersova vlada smatrali su da treba što prije ukinuti izvanredne mjere i ispuniti uvjete Ugovora o primirju s Njemačkom i otpočeti pregovore o miru, ukloniti opsadu Pariza, uspostaviti upravu. Pariz je već za Vlade nacionalne obrane (4.9.1870. – 13.2.1871.g.) pokazao da nema povjerenja u tu vladu; tokom rujna 1870.g. se održavaju skupovi koji biraju „republikanske odbore budnosti“ kojima je bitan zadatak da nadziru rad imenovanih načelnika arondismana, a da bi se nadzirao rad prefekta Pariza pa i same vlade, ti „odbori budnosti“ već u rujnu izabiru svoje delegacije, koji kao delegati 20 kotareva čine „Središnji odbor 20 pariških kotareva (arondismana)“.
Vlada je tek 16.9.1870.g. izdala naredbu da se u cijeloj Francuskoj raspuštaju sva dotadašnja općinska vijeća, i da će se u svim općinama, ne izuzimajući Pariz, 9.10.1870.g. održati izbori za nova vijeća općina. Već 17.3.1871.g. Thiers izrađuje odluku kako da se razoruža Nacionalna garda Pariza, a 18.3.1871.g. ,po Parizu je vladin proglas koji optužuje „jedan tajanstveni Komitet koji …hoće da stvori jednu vladu nasuprot zakonite vlade.“ 18.3.1871.g. kao vlast u Parizu su ostali njegova Nacionalna garda uz načelnike arondismana i prefekta. 25.3.1871.g. CK Nacionalne garde poziva građane da sutradan 26.3.1871.g. izaberu Vijeće komune.
Vijeće Komune
Vijeće Komune je izabrano u posve demokratskim izborima koji su trajali cijeli dan (8-18h) 26.3.1871.g. Na mnogim mjestima izbori su bili javni, potpisom na glasačkom listiću. Većinu je na tim izborima činilo radništvo; na izborima nema stranaka. Na prvoj sjednici Vijeća Komune postalo je očito da to nije Vijeće općine kakvo su imale sve ostale općine nego da je to prije Vijeće Pariške komune iz 1792./3. Tri tjedna nakon ovih izbora provedeni su 16.4. dopunski izbori. Što se tiče socijalnog sastava Vijeća Komune, oko 1/3 čine radnici, i to ponajviše zanatski radnici, dok su ostali radikalna, školovana buržoazija u kojoj pretežu slobodna znanja.
Ustrojstvo vlasti Komune
Vijeće Komune je organizirano na način jakobinske vlasti, ali se organizira i na dotadašnjim postulatima republike: izbornost, kolegijalnost i kratkoća svih javnih služba. Normativne će odluke donositi neposredno, a izvršne će poslove vršiti preko svojih članova koji su raspoređeni u 10 odbora. Tako je Vijeće Komune već na prvoj sjednici nakon izbora, 29.3.1871.g. svoje članove podijelilo u 9 izvršnih odbora po 6-8 članova. Neki vijećnici su bili u više odbora. Povrh svih odbora je Nadzorni odbor od 7 članova koji je trebao nadzirati rad svih drugih. Nadzorni obor je vrsta vlade, kao organ nadzora i usklađivanja rada svih drugih odbora (resora vlasti); mada u svom sastavu nema članova tih odbora. Kolegijalno vođenje resora je značilo sporost u odlučivanju, a pogotovo je odgovornost postala neuhvatljiva. Nacionalna garda je 3.4.1871.g. poduzela napad na Versailles, ali je pretrpjela poraz. 20.4.1871.g.Vijeće odlučuje i bira jednog delegata koji vodi pojedini resor. Nadzorni odbor čini skup od svih 9 delegata po čemu su se Nadzorni odbor i delegati približili vladi i ministrima kao njenim članovima. Pri toj su izmjeni izabrani novi odbori i delegati, a sukob između većine je takav da su od 9 delegata samo 2 socijalisti.; uz to svih 9 delegata su školovana sitna buržoazija, dok je samo jedan radnik. 1.5.1871.g. odlučeno je da se osnuje Odbor narodnog spasa od 5 članova, a sutradan Vijeće Komune pojedinačnim je izborom izabralo članove tog tijela koje je stavljeno iznad pojedinih delegata i odbora vijeća. 9.5. Vijeće bira nove članove Odbora narodnog spasa uz optužbu da je „manjina u Vijeću kriva za sve“. Manjina (socijalisti) 15.5. napušta Vijeće uz objavljivanje Manifesta 22, ali 17.5. se pod pritiskom javnosti i po nagovoru Pariške federacije Internacionale neki od njih vraćaju u Vijeće. Vijeće Komune je tražilo najbolji oblik organizacije izvršne vlasti. Nacionalna skupština u Versaillesu pozvala je birače diljem Francuske da izaberu nova opća vijeća općina (komuna) te su ti izbori provedeni 30.4. i na njima je izabrano oko 700tisuća vijećnika, većinom republikanaca. 21.5.1871.g. vojska je provalila u Pariz, počela je gradska bitka koja je trajala do 28.5.1871.g. (tzv.krvavi tjedan), za njih je pobijeno preko 30tisuća članova Nacionalne garde i građana Pariza.
Djelatnost Vijeća Komune
Komuna se nije proglasila socijalističkom, nošena je duhom radništva koji je bio odan idejama socijalne pravde, humane jednakosti. Većinu u Vijeću Komune činili su oni malograđanskog podrijetla. Za svog kratkog trajanja (72 dana) bila je socijalna i socijalizirajuća. Komuna je bila kratak zanos ideala. Vlast Vijeća je u mnogo čemu bila ograničena, nedostatkom stručnosti, ali i drugim čimbenicima koji su također htjeli biti vlast, to je prije svega Nacionalna garda, i njena organizacija. Vijeće Komune je svoje odluke donosilo pod nazivom „dekret“, a njih su izvršavali odbori od kojih su najdjelotvorniji bili odbor za rad, industriju i trgovinu te odbor za poduku. Dekret od 2.4.1871.g. o odvajanju Crkve i države je donijelo Vijeće Komune, uz punu slobodu savjesti; također je izvršena konfiskacija crkvenih dobara te ukinute plaće svećenicima; školstvo je postalo svjetovno. Odbor za rad i trgovinu je nastojao stvoriti vrstu radnog prava, uspostaviti nov odnos između rada i kapitala, uspostaviti radnu statistiku. Tako je ukinuto pravo poslodavaca da dio plaće zadržavaju kao oblik kazne za radne prekršaje; produženo je odgađanje dugova i stanarina. Vijeće je 15.4.1871. donijelo dekret da se otvore poduzeća koja su napustili i zatvorili vlasnici, da se obnovi proizvodnja u tim poduzećima, a da upravu preuzmu sami uposleni. Dekret od 25.4. govori da napuštene stanove treba dati na upotrebu obiteljima bez stanova. Vijeće je 4.4. donijelo dekret po kojem je najveća godišnja plaća 6000 franaka. Također, donesen je dekret o poroti. Važna odluka Vijeća Komune je Izjava francuskom narodu, koju je Vijeće bez rasprave donijelo 19.4.1871.g.
Država je zamišljena kao ugovorna federacija samoupravnih komuna, koje bi imale vrlo široku samoupravu, a nadležnost zajedničke, državne vlasti bila bi vrlo ograničena. Neotuđiva prava komune su: izglasavanje općinskih proračuna prihoda i rashoda, određivanje i razrezivanje poreza, upravljanje lokalnim službama, organiziranje njezina sudstva, uprava općinskim dobrima, itd. Vijeće Komune je zadnju sjednicu održalo 22.5.1871.g.; dan nakon provale vladine vojske u Pariz.
to ti je iz skripte http://www.pravokutnik.net/skripta/opca-povijest-prava-i-drzave/francuska-i-rusija , moze dobro doci za ponavljanje, ali nemoj niti jedno gradivo iz francuske uciti ukratko jer je to najbitniji dio gradiva u drugoj knjizi, a mozda i u cijelom predmetu (:
PARIŠKA KOMUNA; 18.3. – 28.5.1871.god.
Okolnosti nastanka Pariške komune
Prema propisima iz doba Carstva Pariz i Lyon su jedina područja koja imaju posebnu upravu, različitu od sve ostale Francuske. Pariz je podijeljen na 20 kotareva (arondismana), a kao cjelina čini oblast (departman) Seine, a njima upravljaju pod – prefekti i prefekt – sve ih imenuje i opoziva car i vlada. Prema Zakonuiz 1861.g. prefekt Pariza je neposrednijim i višim nadzorom vlade nego drugi prefekti. Pariz ima svoju komunu, samoupravnu gradsku cjelinu kao što je imaju sva naselja. Dolazi do ustanka, garda provaljuje k vladi i traži da Pariz bira općinsko vijeće; ti zahtjevi dolaze od Nacionalne garde. Vlada je već u početku podijeljena na jedan dio u Parizu, a drugi (tzv.Delegacija) u Toursu (potom će prijeći u Bordeaux) da bi bila dalje od neprijatelja jer je već od 19.9.1870.g. Pariz opsjednut. Delegacija je 29.9. pozvala birače da 16.10.1870.g. izaberu ustavotvornu skupštinu; Vlada u Parizu je zatečena, poništava taj poziv, a svog ministra unutarnjih poslova Gambettu šalje k Delegaciji. Čak su vođe Pariške sekcije Internacionale, na sastanku 19.1.1871.g., ustanovile da je rat razvio sekcije. Zaključenjem primirja 1.3.1871.g. Skupština i Thiersova vlada smatrali su da treba što prije ukinuti izvanredne mjere i ispuniti uvjete Ugovora o primirju s Njemačkom i otpočeti pregovore o miru, ukloniti opsadu Pariza, uspostaviti upravu. Pariz je već za Vlade nacionalne obrane (4.9.1870. – 13.2.1871.g.) pokazao da nema povjerenja u tu vladu; tokom rujna 1870.g. se održavaju skupovi koji biraju „republikanske odbore budnosti“ kojima je bitan zadatak da nadziru rad imenovanih načelnika arondismana, a da bi se nadzirao rad prefekta Pariza pa i same vlade, ti „odbori budnosti“ već u rujnu izabiru svoje delegacije, koji kao delegati 20 kotareva čine „Središnji odbor 20 pariških kotareva (arondismana)“.
Vlada je tek 16.9.1870.g. izdala naredbu da se u cijeloj Francuskoj raspuštaju sva dotadašnja općinska vijeća, i da će se u svim općinama, ne izuzimajući Pariz, 9.10.1870.g. održati izbori za nova vijeća općina. Već 17.3.1871.g. Thiers izrađuje odluku kako da se razoruža Nacionalna garda Pariza, a 18.3.1871.g. ,po Parizu je vladin proglas koji optužuje „jedan tajanstveni Komitet koji …hoće da stvori jednu vladu nasuprot zakonite vlade.“ 18.3.1871.g. kao vlast u Parizu su ostali njegova Nacionalna garda uz načelnike arondismana i prefekta. 25.3.1871.g. CK Nacionalne garde poziva građane da sutradan 26.3.1871.g. izaberu Vijeće komune.
Vijeće Komune
Vijeće Komune je izabrano u posve demokratskim izborima koji su trajali cijeli dan (8-18h) 26.3.1871.g. Na mnogim mjestima izbori su bili javni, potpisom na glasačkom listiću. Većinu je na tim izborima činilo radništvo; na izborima nema stranaka. Na prvoj sjednici Vijeća Komune postalo je očito da to nije Vijeće općine kakvo su imale sve ostale općine nego da je to prije Vijeće Pariške komune iz 1792./3. Tri tjedna nakon ovih izbora provedeni su 16.4. dopunski izbori. Što se tiče socijalnog sastava Vijeća Komune, oko 1/3 čine radnici, i to ponajviše zanatski radnici, dok su ostali radikalna, školovana buržoazija u kojoj pretežu slobodna znanja.
Ustrojstvo vlasti Komune
Vijeće Komune je organizirano na način jakobinske vlasti, ali se organizira i na dotadašnjim postulatima republike: izbornost, kolegijalnost i kratkoća svih javnih služba. Normativne će odluke donositi neposredno, a izvršne će poslove vršiti preko svojih članova koji su raspoređeni u 10 odbora. Tako je Vijeće Komune već na prvoj sjednici nakon izbora, 29.3.1871.g. svoje članove podijelilo u 9 izvršnih odbora po 6-8 članova. Neki vijećnici su bili u više odbora. Povrh svih odbora je Nadzorni odbor od 7 članova koji je trebao nadzirati rad svih drugih. Nadzorni obor je vrsta vlade, kao organ nadzora i usklađivanja rada svih drugih odbora (resora vlasti); mada u svom sastavu nema članova tih odbora. Kolegijalno vođenje resora je značilo sporost u odlučivanju, a pogotovo je odgovornost postala neuhvatljiva. Nacionalna garda je 3.4.1871.g. poduzela napad na Versailles, ali je pretrpjela poraz. 20.4.1871.g.Vijeće odlučuje i bira jednog delegata koji vodi pojedini resor. Nadzorni odbor čini skup od svih 9 delegata po čemu su se Nadzorni odbor i delegati približili vladi i ministrima kao njenim članovima. Pri toj su izmjeni izabrani novi odbori i delegati, a sukob između većine je takav da su od 9 delegata samo 2 socijalisti.; uz to svih 9 delegata su školovana sitna buržoazija, dok je samo jedan radnik. 1.5.1871.g. odlučeno je da se osnuje Odbor narodnog spasa od 5 članova, a sutradan Vijeće Komune pojedinačnim je izborom izabralo članove tog tijela koje je stavljeno iznad pojedinih delegata i odbora vijeća. 9.5. Vijeće bira nove članove Odbora narodnog spasa uz optužbu da je „manjina u Vijeću kriva za sve“. Manjina (socijalisti) 15.5. napušta Vijeće uz objavljivanje Manifesta 22, ali 17.5. se pod pritiskom javnosti i po nagovoru Pariške federacije Internacionale neki od njih vraćaju u Vijeće. Vijeće Komune je tražilo najbolji oblik organizacije izvršne vlasti. Nacionalna skupština u Versaillesu pozvala je birače diljem Francuske da izaberu nova opća vijeća općina (komuna) te su ti izbori provedeni 30.4. i na njima je izabrano oko 700tisuća vijećnika, većinom republikanaca. 21.5.1871.g. vojska je provalila u Pariz, počela je gradska bitka koja je trajala do 28.5.1871.g. (tzv.krvavi tjedan), za njih je pobijeno preko 30tisuća članova Nacionalne garde i građana Pariza.
Djelatnost Vijeća Komune
Komuna se nije proglasila socijalističkom, nošena je duhom radništva koji je bio odan idejama socijalne pravde, humane jednakosti. Većinu u Vijeću Komune činili su oni malograđanskog podrijetla. Za svog kratkog trajanja (72 dana) bila je socijalna i socijalizirajuća. Komuna je bila kratak zanos ideala. Vlast Vijeća je u mnogo čemu bila ograničena, nedostatkom stručnosti, ali i drugim čimbenicima koji su također htjeli biti vlast, to je prije svega Nacionalna garda, i njena organizacija. Vijeće Komune je svoje odluke donosilo pod nazivom „dekret“, a njih su izvršavali odbori od kojih su najdjelotvorniji bili odbor za rad, industriju i trgovinu te odbor za poduku. Dekret od 2.4.1871.g. o odvajanju Crkve i države je donijelo Vijeće Komune, uz punu slobodu savjesti; također je izvršena konfiskacija crkvenih dobara te ukinute plaće svećenicima; školstvo je postalo svjetovno. Odbor za rad i trgovinu je nastojao stvoriti vrstu radnog prava, uspostaviti nov odnos između rada i kapitala, uspostaviti radnu statistiku. Tako je ukinuto pravo poslodavaca da dio plaće zadržavaju kao oblik kazne za radne prekršaje; produženo je odgađanje dugova i stanarina. Vijeće je 15.4.1871. donijelo dekret da se otvore poduzeća koja su napustili i zatvorili vlasnici, da se obnovi proizvodnja u tim poduzećima, a da upravu preuzmu sami uposleni. Dekret od 25.4. govori da napuštene stanove treba dati na upotrebu obiteljima bez stanova. Vijeće je 4.4. donijelo dekret po kojem je najveća godišnja plaća 6000 franaka. Također, donesen je dekret o poroti. Važna odluka Vijeća Komune je Izjava francuskom narodu, koju je Vijeće bez rasprave donijelo 19.4.1871.g.
Država je zamišljena kao ugovorna federacija samoupravnih komuna, koje bi imale vrlo široku samoupravu, a nadležnost zajedničke, državne vlasti bila bi vrlo ograničena. Neotuđiva prava komune su: izglasavanje općinskih proračuna prihoda i rashoda, određivanje i razrezivanje poreza, upravljanje lokalnim službama, organiziranje njezina sudstva, uprava općinskim dobrima, itd. Vijeće Komune je zadnju sjednicu održalo 22.5.1871.g.; dan nakon provale vladine vojske u Pariz.
to ti je iz skripte http://www.pravokutnik.net/skripta/opca-povijest-prava-i-drzave/francuska-i-rusija , moze dobro doci za ponavljanje, ali nemoj niti jedno gradivo iz francuske uciti ukratko jer je to najbitniji dio gradiva u drugoj knjizi, a mozda i u cijelom predmetu (:
Fala ti lipa,ali iman ovu skriptu :) triba bi mi konkretno cilj i svrha jer ne mogu iz ovoga dokucit :(
brinettica
08-02-2012, 18:51
Fala ti lipa,ali iman ovu skriptu :) triba bi mi konkretno cilj i svrha jer ne mogu iz ovoga dokucit :(
a da odeš na konzultacije i zamoliš nekoga od asistenata ili najbolje samo docenticu da ti pojasni? tako ćeš biti ziher, ako ti se to pitanje pojavi na ispitu, da ćeš napisati točno ono što te traže.
molim vas, jel zna netko mail od zrinke?
molim vas, jel zna netko mail od zrinke?
http://www.pravo.unizg.hr/zrinka.erent_sunko - sve informacije su na stranici faksa.
da, ali iz nekog razloga ne mogu ući u mail adresu :/
brinettica
08-02-2012, 21:25
da, ali iz nekog razloga ne mogu ući u mail adresu :/
zrinka.erent.sunko@pravo.hr
Fala ti lipa,ali iman ovu skriptu :) triba bi mi konkretno cilj i svrha jer ne mogu iz ovoga dokucit :(
Prema propisima iz doba Carstva (Zakon o općinskim vijećima iz 1855. i 1859., pa i Zakon o vijećima departmana iz srpnja 1870.) Pariz i Lyon su jedina područja koja imaju posebnu upravu, različitu od sve ostale Francuske; naime, dok sve ostale općine (komune) i oblasti (departmani) biraju općinska i oblasna vijeća, a vlada imenuje samo načelnike općina i prefekte oblasti - dakle ipak imaju nekakvu samoupravu; Pariz to nema: podijeljen je na 20 kotareva (arondismana), a kao cjelina čini oblast (departman) Seine, a njima upravljaju pod-prefekti (arondismanima) i prefekt - sve ih imenuju i opozivaju car i vlada; štoviše (Zakon iz 1861.) prefekt Pariza je pod neposrednijim i višim nadzorom vlade nego drugi prefekti. Objašnjenje svega je da je Pariz veliki grad i prijestolnica, stoga ne može biti prepušten samoupravi. Već za Carstva oporba traži da se uprava Pariza izjednači s upravom u cijeloj Francuskoj, tj. da Pariz ima svoju komunu, samoupravnu gradsku cjelinu kao što je imaju sva naselja. U Parizu su sve jači zahtjevi za komunom, dolazi do ustanaka, garda provaljuje k vladi i traži da i Pariz bira općinsko vijeće; ti zahtjevi dolaze naročito od Nacionalne garde.
Na izborima za Nacionalnu skupštinu 8.II.1871., kao jedan od pariških poslanika izabran je i Thiers. Nacionalna skupština je na sastanku u Bordeauxu 13.II.1871. "izvršnu vlast Republike povjerila gospodinu Thiersu".
Thiersov plan da razoruža Nacionalnu gardu nije uspio jer je vojska odbila pucati u narod i dio vojske je prešao na njihovu stranu te Thiers i vlada napuštaju Pariz, odvode dio vladi odane vojske i naređuju evakuaciju Pariza te 18.III.1871. kao vlast u Parizu ostaju Nacionalna garda i njen Centralni komitet uz izabrane načelnike arondismana i prefekta. CK pokušava pregovarati i kao bitan uvjet traži: izabrano vijeće pariške općine i izbor glavnog zapovjednika Nacionalne garde te poziva narod da za tri dana (22.III.) izabere Vijeće općine.
Poslanici Pariza u Nacionalnoj skupštini objašnjavaju da je razlog pobuni što Pariz za razliku od cijele Francuske nema samoupravu, Vijeće općine; Thiers predlaže da se po hitnom postupku donese Zakon o općinskoj upravi po kojem bi i Pariz dobio takvu upravu, ali odbija da se izbori održe odmah, a pogotovo na poziv CK Nacionalne garde. Izbori su konačno održani 26.III.1871.
mislim da je to točno. nastojala sam opisati sve tako da dobiješ cijelu sliku, ali ovo poboldano ti je ukratko; cilj komune je samouprava i Vijeće općine kakvo su imali svi francuski gradovi, što je i postignuto na izborima 26.III. (:
Prema propisima iz doba Carstva (Zakon o općinskim vijećima iz 1855. i 1859., pa i Zakon o vijećima departmana iz srpnja 1870.) Pariz i Lyon su jedina područja koja imaju posebnu upravu, različitu od sve ostale Francuske; naime, dok sve ostale općine (komune) i oblasti (departmani) biraju općinska i oblasna vijeća, a vlada imenuje samo načelnike općina i prefekte oblasti - dakle ipak imaju nekakvu samoupravu; Pariz to nema: podijeljen je na 20 kotareva (arondismana), a kao cjelina čini oblast (departman) Seine, a njima upravljaju pod-prefekti (arondismanima) i prefekt - sve ih imenuju i opozivaju car i vlada; štoviše (Zakon iz 1861.) prefekt Pariza je pod neposrednijim i višim nadzorom vlade nego drugi prefekti. Objašnjenje svega je da je Pariz veliki grad i prijestolnica, stoga ne može biti prepušten samoupravi. Već za Carstva oporba traži da se uprava Pariza izjednači s upravom u cijeloj Francuskoj, tj. da Pariz ima svoju komunu, samoupravnu gradsku cjelinu kao što je imaju sva naselja. U Parizu su sve jači zahtjevi za komunom, dolazi do ustanaka, garda provaljuje k vladi i traži da i Pariz bira općinsko vijeće; ti zahtjevi dolaze naročito od Nacionalne garde.
Na izborima za Nacionalnu skupštinu 8.II.1871., kao jedan od pariških poslanika izabran je i Thiers. Nacionalna skupština je na sastanku u Bordeauxu 13.II.1871. "izvršnu vlast Republike povjerila gospodinu Thiersu".
Thiersov plan da razoruža Nacionalnu gardu nije uspio jer je vojska odbila pucati u narod i dio vojske je prešao na njihovu stranu te Thiers i vlada napuštaju Pariz, odvode dio vladi odane vojske i naređuju evakuaciju Pariza te 18.III.1871. kao vlast u Parizu ostaju Nacionalna garda i njen Centralni komitet uz izabrane načelnike arondismana i prefekta. CK pokušava pregovarati i kao bitan uvjet traži: izabrano vijeće pariške općine i izbor glavnog zapovjednika Nacionalne garde te poziva narod da za tri dana (22.III.) izabere Vijeće općine.
Poslanici Pariza u Nacionalnoj skupštini objašnjavaju da je razlog pobuni što Pariz za razliku od cijele Francuske nema samoupravu, Vijeće općine; Thiers predlaže da se po hitnom postupku donese Zakon o općinskoj upravi po kojem bi i Pariz dobio takvu upravu, ali odbija da se izbori održe odmah, a pogotovo na poziv CK Nacionalne garde. Izbori su konačno održani 26.III.1871.
mislim da je to točno. nastojala sam opisati sve tako da dobiješ cijelu sliku, ali ovo poboldano ti je ukratko; cilj komune je samouprava i Vijeće općine kakvo su imali svi francuski gradovi, što je i postignuto na izborima 26.III. (:
Jooj krasna si,fala ti punooo ::E:
Powered by vBulletin® Version 4.1.8 Copyright © 2012 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.