View Full Version : IV. Građansko Procesno Pravo
Pages :
[
1]
2
3
4
5
6
7
8
Pravokutnići
24-04-2005, 20:30
WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/gpp (http://www.pravo.hr/gp)
ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Mihajlo Dika; četvrtkom u 11,00 sati (TMT3, soba 20/I)
Prof. dr. sc. Alan Uzelac ; četvrtkom u 10,30 (TMT3, soba 19/I)
Doc. dr. sc. Jasnica Garašić; srijedom u 10,30 (TMT3, soba 21/I)
ROKOVI 2010./11.
10.11.2010.
02.02.2011.
16.02.2011.
13.04.2011.
01.06.2011.
15.06.2011.
06.07.2011.
07.09.2011.
21.09.2011.
PRIJAVA ISPITA
Studenti koji studiraju po programu usklađenom s bolonjskim procesom ispite prijavljuju putem studomata.
Ispiti se odjavljuju najkasnije do termina utvrđenog u studomatu.
Studenti koji polažu ispite po starom programu prijavljuju ispite prijavnicama na TMT3, nakon ulaza prva vrata desno. Telefon 01/4597 500
PISMENI ISPIT
Pismeni dio ispita sastoji se od dva dijela.
- Prvi dio traje 45 minuta i sastoji se od 30 pitanja na zaokruživanje. Točan je uvijek barem jedan odgovor, često i više njih, ali nikada nisu svi odgovori točni, niti mogu biti svi netočni. Točno odgovoreno pitanje nosi jedan bod. Za prolazak na usmeni dio ispita potrebno je skupiti 18 točnih odgovora (bodova). Studenti koji pristupaju ispitu pred povjerenstvom (komisija) dužni su jasno, čitljivo i na vidljivom mjestu naznačiti tu činjenicu.
- Drugi dio ispita također traje 45 minuta i sastoji se od tri esejska pitanja. Student sam bira JEDNO od tri ponuđena esejska pitanja i SAMO NA NJEGA odgovara. Studenti koji pristupaju ispitu pred povjerenstvom (komisija) dužni su jasno, čitljivo i na vidljivom mjestu naznačiti tu činjenicu OPET.
- Rezultate pismenog dijela ispita i raspoređivanje na usmene studenti će saznati 15-30 minuta nakon završenog pismenog. Studenti čiji je ispit negativno ocijenjen mogu ga neposredno nakon objave rezulatata tražiti.
- Studenti koji pristupaju ispitu pred povjerenstvom (komisija) bit će raspoređeni u isti dan i svi su dužniti pojaviti se neovisno o rezultatu pismenog. Ukoliko student prvi puta izlazi na komisiju (dakle, četvrti izlazak) mora skupiti 18 bodova na pismenom dijelu ispita da bi došao do usmenog dijela ispita. Ukoliko student izlazi drugi put izlazi na komisiju (dakle osmi izlazak), može pristupiti usmenom dijelu ispita neovisno o broju bodova skupljenih na pismenom.
SLUŽBENA LITERATURA
S. Triva, M. Dika: Građansko parnično procesno pravo,sedmo izdanje 2005.
S. Triva, M. Dika: Zakon o parničnom postupku, dvadeseto izdanje, 2004.
Za discipline ovršno, izvanparnično i stečajno pravo studentima stoje na raspolaganju odgovarajuće skripte.
LINKOVI ZAKONA
ZPP http://www.pravokutnik.net/zakon-o-parnicnom-postupku
Zakon o arbitraži http://www.pravokutnik.net/zakon-o-arbitrazi
Zakon o odvjetništvu http://www.pravokutnik.net/zakon-o-odvjetnistvu
Zakon o sudovima http://www.pravokutnik.net/zakon-o-sudovima
SKRIPTE
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/gpp (http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/gradjansko)
OPĆENITI SAVJETI ZA SPREMANJE ISPITA & DOJMOVI SA USMENIH ISPITA; SVAKI PROFESOR U SVOM DOKUMENTU
Ima li uopce smisla uciti 300 latinskih izreka kad one dodju samo kao jedno pitanje u ispitu?
Pa ima... Neke znas vec od prije, a neke ces morati znati i kasnije na drugim ispitima - kako ces se preseravati jednog dana da si pravnik ako ih ne budes sipao iz rukava u svakoj mogucoj i nemogucoj prilici? :lol:
ak još niste dali građansko, nakon ovog sranja bit će vam mačji kašalj!
Evo ja sam ga dala (a GPP idem sutra prvi put, sretno mi bilo :zub:) i primjecujem da sam drugacije ucila GP. Ovdje gledam na svaku caku i kombiniram stvari (tipa - eventualni suparnicari su formalni, a posto su svi formalni obicni onda su eventualni obicni) dok je to tamo bilo tipicno ucenje za usmeni - odmah sam si u glavi slagala kako cu odgovarati. Zato i vjerujem da je drugacije uciti za usmeni iz ovog.
Inace, meni je knjiga OK.
Vidi Juhart, Ude ili Poznić za drugacije misljenje :mrgreen:
2. Jel istina da jedinice lokalne samouprave JESU postulacijski sposobne?
Jesu. RH je jedina koja je postulacijski nesposobna.
1. Jel rješenje o naknadi troškova meritorno rješenje?
2. Jel istina da jedinice lokalne samouprave JESU postulacijski sposobne?
Saznao... samo RH nije postulacijski sposobna. Bravo Romana :thm: (inače gdje sjediš na testu :mrgreen: )
pod jedan ja mislim da jest, ali nemam dokaz ili barem potvrdu da se Dika slaže sa mnom :lol: . (suprotno vidi Poznić 123, isto: Ude 321)
Koje posebne postupke prof. Garesic pita? I postoji li dio gradiva koji jakooo rijetko pita? Svaki koristan savjet za usmeni kod nje je dobordosao. Hvala. :thm:
ja znam za postupak za sporove male vrijednosti i posjed! to nauči u kratkim crtama i sa svim rokovima, a opet sam čuo da je ispitivala i o najmu stana u vezi nužnog suparničarstva
sad sam malo surfala po legalisu i gledala pitanja iz gpp-a na pravosudnom.
cobjece, laksa su nego na faxu!
Skylark Ishmaelle
25-01-2006, 16:15
- ustavna tužba protiv pravorijeka
kakva ustavna tužba protiv pravorijeka? tko to izmisli?
W: Odgovorila sam ti na ovo pitanje u P.M.u, no za ostale:
U knjizi postoji poglavlje u kojemu se govori o pomalo dubioznoj praksi Ustavnog suda da odlučuje u slučajevima u kojima nisu u potpunosti iskorištena sva pravna sredstva, a o istom je znalo biti pitanja na usmenom. Radi se o svega neke dvije stranice koje su zanimljive i sa stajališta šireg od pukog prolaženja na usmenom. Možda bi zapravo trebali otvoriti poseban topic o praksi našeg Ustavnog suda: bio bi to jako zanimljiv topic!
U jednom imas pravo - nisam padala dovoljno puta da bi to uocila. :smt003 Ali sam imala stare testove od negdje 2000. god. i samo sam vidjela da Uzelac i Garesicka sastavljaju, a i svi su mi bili rekli da samo njih dvoje sastavljaju. Mozda mi je ipak to promaklo! :smt002 Neces imati problema ako previse ljudi nece traziti jednog prof.; ako ce puno njih traziti Diku, onda ce prvo raspodijelti seminariste, pa onda dok se ne popuni njegova 'kvota'. Al niti jedan prof. ne radi probleme ako dojdes kod njega na usmeni,a napisao si drugog prof. :smt006
Drage volje bi vam proslijedila rijesene testove koje sam imala, al sam ih dala dalje cim sam se rijesila ispita, tako da ne znam kod koga se oni sada nalaze. Nadam se kod nekog kolega/kolegice koji ce vam ih ipak posuditi. :smt017 Inace sto se tice testova koje bi htjeli imati, a koji su ispravljali Uzelac/Garesic - moram vas upozoriti da postoji razlika u priznavanju tocnih/netocnih odgovora; Garesic ce jedan odgovor priznati kao tocan, a Uzelac nece, jer on smatra da to jedno od ponudjenih odgovora ne bi trebalo biti zaokruzeno - tako ako dobijete isti test pregledan od dva razicita prof. da vas to ne zbuni. Na zalost, ali i to se dogadjalo. :smt009
Ovo je potpuno tocno! :smt009
Nazalost nekad se cak zna i potkrasti greska profama, tako da isto pitanje na dva roka razlicito rijese.
Konkretno znam da je na pitanje: "sto sud moze napraviti ukoliko dobije odgovor na tuzbu?" Garasicka na jednom roku /tocnije na konzultacijama/ zaokruzila izmedju ostaloga i:
c) donjeti presudu zbog ogluhe (WTF?!?!) :smt012 :smt012 :smt011 :smt018 :smt013
dok na pretproslom roku se tocnim vrednovalo ako se ta opcija nije zaokruzila! :smt017 U oba slucaja test je bio od Garasicke i ona ga je ipravljala!
imam nekoliko pitanja. jel su dovoljni samo knjiga i ispiti, bez zakona? nekoliko kolega koji su prošli rekli su mi da su učili samo po knjizi i ispitima, da je zakon za višu ocjenu. i još jedno pitanje. dal mogu na ispit napisati koga želim s obzirom da nisam seminarist? hvala
knjiga ti prati zakon, tako da ti zakon nije "dodatna" literatura, već popratna. mada se u testovima javljaju neka pitanja čije odgovore možeš pronaći u zakonu, a u knjizi ne. primjerice, u zakonu piše da sud odluku o isključenju javnosti donosi zbog zaštite života stranke - u knjizi to ne piše. ima takvih još par primjera. ali ne puno. testove OBAVEZNO vježbaj.
6-7 tjedana? - svaka čast takvima koji su uspjeli spremiti gpp za toliko vremena.
npr.jel ministarstvo ili lovačko društvo sposobno ili ne?
Ministarstvo nije, jer mu sud nije priznao "ius standi". ImaĹĄ te oblike kojima je priznato "ius standi" navedene u sitnom slogu u knjizi, str. 310. Znači, parničnu sposobnost(a temeljem nje postulacijsku) treba priznati onome tko je stranački sposoban. A budući da sud nije priznao ministarstvu (u ovom slučaju u knjizi - Min. obrane) stranačku sposobnost, a budući da je stranačka sposobnost pretpostavka parnične, a postulacijsku sposobnost ima parnično sposobna osoba = ministarstvo nije postulacijski sposobno.
Ma razumijem ja te sve definicije str.,parn.,post. sposobnosti i koja je pretpostavka koje.ALi kad je netko parnično sposoban,kakva to može biti prepreka da ne poduzima parnične radnje,možda nedostatak osobnosti.Moguće je npr.da je dioničko društvo samo po sebi parn.sposobno ili društvo sa ograničenom odgovornošću,ali nema postulacijsku sposobnost,zbog nedostatka osobnosti,pa za njih u parnici parnične radnje poduzima članovi uprave.A vidjet ćemo šta će sutra biti u 4 h.
Skylark Ishmaelle
04-06-2006, 21:03
vidim da se vec raspravljalo o postulacijskoj sposobnosti, zna li netko da li osim RH (sa svojom drzavnom upravom )jos netko nema postulacijsku sposobnost u nasem pr. sustavu?
i jos nesto, u kojem tocno trenutku pravna osoba stjece a u kojem gubi stranacku sposobnost?
Toliko za danas.
Zna li netko da li mogu uzelcu ili kome drugome poslati mailom pitanja (tipa e-konzultacije :-) ). znam da je to bilo kod josipovica moguce pa mozda je i tu..
1. mislim da je RH jedina
2. stranačka sposobnost pravnih osoba je ista kao i za fizičke- pravna ju osoba stječe kada ima građansku pravnu sposobnost tj. registracijom i prepoznavanjem od pravnog poretka da određeni entite zaista ima pravnu sposobnost. Prestat će kada prestane postojati- ili u skladu sa statutom pravne osobe, u skladu sa zakonom ili odlukom nadležnog tijela o prestanku postojanja
...za ostala pitanja sada nemam previše vremena za tipkanje :)
Skylark Ishmaelle
04-06-2006, 21:12
.........
oko dostave mi na kraju nije nesto jasno. ako ja nekoga tuzim i sud ga ne moze nikako naci (sa adrese koju sam navela u tuzbi odselio ili sl.) a ja imam samo tu adresu. sto onda? mislim, pa ne moze mu stavit tuzbu na oglasnu plocu. sta se dakle dogadja kada se tuzeniku ne moze dostaviti tuzba?
.........
Čini mi se da u pravilu prvo treba pokušati dostavu. Nakon neuspjele dostave sud postupa po čl. 148., ili ako se tuženik nalazi u inozemstvu (uz uvjete iz čl. 146.) može se tražiti imenovanje punomoćnika za primanje pismena, ili ukoliko ništa od ovoga ne uspije zaista se onda može tužba staviti na oglasnu ploču s time da onda treba paziti na ograničenja u pogledu donošenja kontumacijskih presuda gdje je uredna dostava bitna za donošenje presude.
tigergrrrrl
04-06-2006, 21:12
rh -jedina koja nema postulacijsku spos.(MORA JU ZASTUPATI D.O. ), ALI D.O MOZE NA TEMELJU POSEBNE PUNOMOCI ZASTUPATI U GRADJANSKIM I UPRAVNIM PREDMETIMA PRAVNE OSOBE U VLASNISTVU ILI PRETEZITOM VLASNISTVU RH, TE JEDINICE LOK. SAMOUPRAVE I REGIONALNE SAMOUPRAVE...
KOLIKO SAM SKUZILA STRANACKU SPOSOBNOST PRAVNA OSOBA STJECE 1. SUSTAVOM REGISTRACIJE -UPISOM U REGISTAR,2. SUSTAVOM KONCESIJE..A PRESTAJE STRANACKA SPOSOBNOST KAD PR. OSOBA PRESTANE POSTOJATI.
Achilles
10-06-2006, 22:06
Tocno je samo a
Mislim da je ipak točno i b - jer to je odgovor na kvizu na internet stranici GPPnet-a (http://dns.pravo.hr/gpp/wpQuiz/index.php - vidi 4.test 21.pitanje). Da li mi netko može to potvrditi da li je točno ili im je to možda neka greška na testu?
mene zanima kod suparnicarstva,kakvi su suparnicari djeca koja tuze roditelje(form ili mat)i gl.dužnik i jamac??nije mi jasan beneficium ordinis,pa zar nije jamac uvijek tek supsidijarno odgovoran,a u knjizi se taj beneficium navodi kao iznimka,a ne pravilo.vjerojatno sam to krivo shvatio,pa molim za objasnjenje
Ako djeca tuže roditelje radi uzdržavanja, oni su formalni.
Gl.dužnik i jamac su kao solidarni dužnici u pravilu obični materijalni.
Ako djeca tuže roditelje radi uzdržavanja, oni su formalni.
Gl.dužnik i jamac su kao solidarni dužnici u pravilu obi
zanima me kad je obicno usmeni kod prof.Garasic.....
Koliko se sjećam i ako ti još uvijek koristi ona ti ima usmeni najranije u srijedu,najkasnije u utorak sljedećeg tjedna. Nisam čula da je ikad imala ranije. Ako ih malo prodje, onda obično ima sve sljedeći tjedan; ako ih podje više onda veći u tjednu pismenog.
Super je ta kombinacija kad je usmeni kasnije, jer se pismeni i usmeni dosta razlikuje. Tako ti ostane dovoljno vemena da se lijepo spremiš za usmeni.
i mene to suparnicarstvo muci. premalo o tome pise a previse se toga pita. odnosno prepovrsno pise a predetaljno se pita.
da li su ove konstatacije tocne:
svi jedinstveni su materijalni
svi materijalni nisu jedinstveni
svi nuzni su materijalni
svi materijalni nisu nuzni (ili jesu)
svi eventualni su formalni
ako imate jos koju kombimaciju za dodati...
i ako mozda znate odgovore na ona dva slucaja:
1. kupac od dvojice prodavatelja-(suvlasnika) trazi predaju stvari
2. prodavatelj od dvojice kupaca-(suvlasnika) trazi isplatu
kakvi su oni: materijalni, jedinstveni i nuzni?
Svi jedinstveni i nuzni su i materijalni, dok svi materijalni nisu nuzni ili jedinstveni jer mogu biti i obicni materijalni sto znaci da se mogu donjeti razlicite presude za pojedine suparnicare.
Pod 1. prodavatelji su nuzni jer oba moraju predati stvar kao suvlasnici, pod 2. kupci su samo materjalni i to mislim obicni jer se mogu doljeti razlicite odluke u pogledu svakog od njih recimo odbiti tuzbeni zahtjev, a u vezi drugog prihvatiti.
Nadam se da sam tocno odgovorio. Ja sam jos ucio po staroj knjizi tak da ne znam kakva je nova knjiga no u staroj je doista to bilo dosta sturo napisano no ja sam prakticki kampiro kod prof. Garesic i puno toga naucio na konzultacijama :)
Sretno
Želim utvrditi svoje shvacanje, pa vi pomozite da li je to tocno?
Kad govorimo o bitnim povredama odredaba parnicnog postupka: APSOLUTNE su one na koje sud pazi po službenoj dužnosti, a RELATIVNE u povodu prigovora tj. zahtijeva stranaka
da :smt006
Ne ovo je pogresno nadam se da to niste napisali ili odgovorili jer je to negativan bod.
Apsolutno bitne povrede postupka su one povrede koje uvjek postoje i uvjek utjecu na odluku i tocno su vam nabrojane u cl. 354/2 a samo na neke od njih sud povodom zalbe pazi po sluzbenoj duznosti; na koje tocno pogledajte u cl.365/2.
Relativno bitne su one povrede koje su utjecale ili su samo mogle utjecati na zakonitu i pravilnu odluku. Ako je pocinjena neka od apsolutnih povreda odluka je uvjek nepravilna i nezakonita, a ako je pocinjena neka od relativno bitnih; odluka moze ali i nemora biti nepravilna i nezakonita i na njih sud povodom zalbe nikad ne pazi po sluzbenoj duznosti.
[quote=StUdEnTiCa]Hvala Arwen !
Presuda na temelju odricanja može se pobijati zbog:
a) zablude, prijevare ili prinude
b) pogrešnog sastava suda
c) pogrešne primjene materijalnog prava
d) stvarne nenadležnosti suda
e) pogrešno ili nepotpuno utvr
Skylark Ishmaelle
11-09-2006, 20:45
Kako vam se cinio pismeni? tesko, lako ili standardno?
Prema procesnoj ili publicističkoj teoriji pravomoćna deklaratorna presuda:
a) dovodi do preinake sadržaja pravnog odnosa kad se radi o nepravilnoj deklaratornoj presudi
b) predstavlja novu pravnu osnovu građanskopravnog odnosa
c) predstavlja samo autorativnu deklaraciju o sadržaju spornog pravnog odnosa
ODGOVORI: c) sigurno, a da li je i a)jer u knjizi piĹĄe da je to iznimka kod konstitutivne presude :smt006
Vjerujem da je točan samo c)
Dario, hoćeš reći da su bitne povrede u cl.354/st.2 sve apsolutne povrede? Zar nisu tocka 2,4,8,9 i 11 apsolutne bitne povrede i sud pazi na njih po službenoj dužnosti, a ostale tocke u tom clanku relativno bitne povrede i sud pazi na njih u povodu prigovora stranaka ?
Da u cl.354/2 su sve apsolutno bitne povrede postupka a samo na neke sud pazi po sluzbenoj duznosti i to na one koje si navela. Npr. u tocki 1 izmedu ostalog stoji da je povreda postupka ako je odluku donjela osoba koja nema svojstvo suca. E sad ta odluka moze biti savrsena, odlicno utvrdeno cinjenicno stanje i odlicno primjenjena pravna norma i sve po pravilima no ako se stranka na to zali odluka mora biti ukinuta i vraca se na ponovno sudenje 1. stupanjskom sudu, no kao sto zakon kaze na to sud NE PAZI po sluzbenoj duznosti. Eh sad zasto je tako to bi trebalo pitati zakonodavca.
Relativno bitne povrede su u cl. 354/1 i one postoje samo kada je povrjedeno neko pravilo postupka i to je dovelo ili moglo dovesti do nepravilne ili nezakonite odluke npr. odluku je donio mjestno nenadlezan sud to samo po sebi ne znaci da ce ta odluka pasti povodom zalbe ali ako je ta cinjenica utjecala ili mogla utjecati na pravilnost odluke onda 2. stupanjski sud to mora uvaziti. Zato su to RELATIVNO bitne povrede nekad postoje nekad i ne, mogu dovesti do ukidanja odluke ali i nemoraju. Dok apsolutno bitne uvijek dovode do ukidanje odluke, jer je ta odluka uvijek nepravilna (neoboriva presumcija) i zato su one taksativno nabrojane u zakonu.
Eto nadam se da kuzis, sretno
Skylark Ishmaelle
12-09-2006, 18:46
Želim utvrditi svoje shvacanje, pa vi pomozite da li je to tocno?
Kad govorimo o bitnim povredama odredaba parnicnog postupka: APSOLUTNE su one na koje sud pazi po službenoj dužnosti, a RELATIVNE u povodu prigovora tj. zahtjeva stranaka
da
Dario, moram te malo nadopuniti apropos povreda postupka:
APSOLUTNE povrede su apsolutne zato jer će u svakom postupku u kojemu se utvrdi njihovo postojanje izravno utjecati da se presuda koja je donesena ukine. Sud koji stoga preispituje žalbu na presudu čim utvrdi postojanje apsolutne povrede ne mora dalje razmišljati jer mu zakon kaže da presudu mora ukinuti, pa makar takva apsolutna povreda nije niti malo utjecala na pravilnost donesene presude.
RELATIVNO bitne su takve gdje kada žalbeni sud utvrdi postojanje takve relativne povrede, onda tek utvrđuje je li takva povreda utjecala na donošenje pravilne presude ili nije. Dakle, relativno bitna povreda može biti potpuno nerelevantna ukoliko nije utjecala na pravilnost konačnog ishoda cijelog postupka i donošenje pravilne presude. Npr.: sud kaže, da u postupku je napravljena relativno bitna povreda, ali to nikako nije naštetilo pravilnosti presude.
Nadam se da ovo pomaže.
[quote=Skylark Ishmaelle]Sud koji stoga preispituje žalbu na presudu
Skylark Ishmaelle
12-09-2006, 23:47
OK....now you're just showing off
Daklem, naravno da sud ne
b]zna li netko jel moguće kod Garašićke povećati ocjenu na usmenom za 2 ocjene u odnosu na ocjenu iz pismenog? znam da je kod Uzelca to moguće. jel imao netko takvo iskustvo kod nje?[/b]
Jel ovo pitanje ili nas samo pokusavas nasmijati?
Ako je prvo - jok - not bloddy likely- cim imas do 20 bodova, da joj recitiras cijelu knjigu, nema sanse da dobijes vise od trojke. BTW zasto ti je ocjena bitna?! To je gpp, sretan si ako prezivis ispit.
Ako je drugo - hvala ti - U MADE MY DAY!
imam 22 ili 23 boda..(koliko sam uspio izbrojati), zato pitam..jer 22 je za 2, a 23 za 3 (neka me netko ispravi ako griješim). pa ne bih htio da sad zbog 1 boda falim jednu ocjenu.... ne bih se baš zadovoljio sa 2 nakon toliko (i previše) vremena uloženog u ovaj ispit.. zato pitam..pa ako netko zna...neka napiše..thanks.. 8)
Često znaju kao Casus biti suparničari u eseju, pa ti savjetujem da njih dobro naučiš. I potrebno ih je dobro razumjeti.
komisija tj. uzelac ih je dočekao s polivalentnošću razloga za reviziju :(
da, to voli pitati kad hoće rušiti.. ja taj odlomak u knjizi pisan sitnim slovima uopće ne razumijem.. to je užasno napisano..
Evo dva podatka, tek toliko da svima dignem živce: ;)
Neki dan pričam s frendom koji je na PF u Rijeci, kaže on da položio GPP nakon solidnih mjesec dana učenja. Još prezivo ustvrdio kako "sad nedavno, kad je došla ova ekipa iz Osijeka, uveli su pismeni" :oops:
Prije ga nije bilo. Na moj komentar da zadnja dva puta padam usmeni na načelima, ovaj pada s stolice "kakva crna načela, mi to niti ne čitamo!".
Next - Trivin GPP iz '64 (1.izdanje) ima cirka 400 stranica. Dražesno :-D
Ponukana i ohrabrena sveprisutnom Dorro, identificiram se kao jedna od demonstratora na GPPu.
Iz taktičkih razloga sam zaboravila napomenut "na vlastitu odgovornost" :-D :-D :-D
može sada pitanja sa sljedećeg roka malo je reći da nemate takta :smt011
cura tek dođe, vi odmah ulijećete - nije toliko problem u tome, ali uopće niste niti spomenuli nikakvu cugu :oops:
strašno :-D
Let's get to work :smt027Ovako, za početak jel mi možeš potvrditi sljedeće konstatacije glede farmakologije:
-reviziju protiv 2° presude može izjaviti stranka koja nije izjavila žalbu protiv 1° presude? Preskakanje žalbe je zabranjeno, al bitno je da netko izjavi žalbu, svejedno tko.
- reviziju kao nepodobnu odbacuje 1° sud ili VSRH, a 2° ne, samo radi nekakav izvještaj, i može rješenjem potvrditi rješenje 1° suda o odbacivanju revizije (to spada u 2° rješenja protiv kojih je uvijek dopuštena revizija)
Dalje, kad u ispitu piše zaokruži razloge zbog kojih se revizija može izjaviti, kužim da treba zaokružiti npr. povrede glede pravomoćnosti ili sudske nadležnosti, a što je kad piše npr. povrede pravila u jeziku, javnost gl.rasprave - mislim i to su razlozi, ali pod određenim uvjetima (2° povreda itd) - ak nisu navedeni ti uvjeti, zaokružujemo ipak?
Relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka uzrok su: grešaka u suđenju, u postupanju, ili obje?
I nemoj mi reći da će mi biti jasno ako pogledam 684 str., jer što bi mi moja nona rekla "oli si šempijana oli ne kapiš?" - ne kapim :smt017
Skylark Ishmaelle
28-11-2006, 20:07
-reviziju protiv 2° presude može izjaviti stranka koja nije izjavila žalbu protiv 1° presude? Preskakanje žalbe je zabranjeno, al bitno je da netko izjavi žalbu, svejedno tko.
Tako je: pravo na reviziju ima svaka stranka u postupku u kojemu je netko već podnio žalbu protiv drugostupanjske odluke. Važno je da je presuda DRUGOSTUPANJSKA (i pravomoćna). Kako je došlo do tog njenog stanja je, izgleda, manje bitno :smt102
Skylark Ishmaelle
28-11-2006, 20:10
- reviziju kao nepodobnu odbacuje 1° sud ili VSRH, a 2° ne, samo radi nekakav izvjeťtaj, i moŞe rjeťenjem potvrditi rjeťenje 1° suda o odbacivanju revizije (to spada u 2° rjeťenja protiv kojih je uvijek dopuťtena revizija)
Da. 1° sud moĹže odbaciti reviziju prilikom njenog prvog pretresanja. 1° je duĹžan dostaviti primjerak revizije 2° o čijoj se, u krajnjoj liniji, presudi i radi. 2° tada izrađuje izvjeĹĄće o mogućim povredama postupka počinjenih u drugom stupnju, te to izvjeĹĄće ĹĄalje izravno revizijskom. Revizijski sud (VSRH) moĹže odbaciti reviziju (jer je nedopuĹĄtena, nepravovremena ili nepotpuna).
Skylark Ishmaelle
28-11-2006, 20:32
Dalje, kad u ispitu piťe zaokruŞi razloge zbog kojih se revizija moŞe izjaviti, kuŞim da treba zaokruŞiti npr. povrede glede pravomoÌnosti ili sudske nadleŞnosti, a ťto je kad piťe npr. povrede pravila u jeziku, javnost gl.rasprave - mislim i to su razlozi, ali pod odreðenim uvjetima (2° povreda itd) - ak nisu navedeni ti uvjeti, zaokruŞujemo ipak?
U pravilu, ako potpuni odgovor nije napisan, onda odgovor nije toèan, jer mu fali neki dio. Za svaki sluèaj Ìu provjeriti, no dvije opcije:
- na ispitu diguti ruku i pitati kada se naiðe na takvo pitanje
- eventualno zaokruŞiti, posebno oznaèiti i napisati zaťto bi to mogao biti odgovor
Potrudit ĂŚu se joĹĄ ovo provjeriti, tako da znamo ĹĄto bi bila povoljna praksa.
Relativno bitne povrede odredaba parniènog postupka uzrok su: greťaka u suðenju, u postupanju, ili obje?
I nemoj mi reĂŚi da ĂŚe mi biti jasno ako pogledam 684 str., jer ĹĄto bi mi moja nona rekla "oli si ĹĄempijana oli ne kapiĹĄ?" - ne kapim :smt017 :-k
Relativno bitne povrede odredaba parniènog postupka su povrede do kojih dolazi tako da sud ne primijeni ili nepravilno primjeni neku odredbu ZPPa. Zato su one povrede pravila o postupanju.
U pravilu, da bi se njih iskoristilo za pobijanje presude, treba ih dovesti u vezu sa donoťenjem nezakonite i nepravilne odluke koja je donesena u postupku u kojem su uèinjene takve relativno bitne povrede. U tom trenutku samo se onda govori o tome da su povrede u postupanju i (dovele do) povreda u suðenju, pa se onda zbog relativno bitnih povreda automatski izjavljuje Şalba radi povreda pravila o postupanju i pravila o suðenju.
Jel sad kapiĹĄ? :)
[Relativno bitne povrede odredaba parniènog postupka su povrede do kojih dolazi tako da sud ne primijeni ili nepravilno primjeni neku odredbu ZPPa. Zato su one povrede pravila o postupanju.
U pravilu, da bi se njih iskoristilo za pobijanje presude, treba ih dovesti u vezu sa donoťenjem nezakonite i nepravilne odluke koja je donesena u postupku u kojem su uèinjene takve relativno bitne povrede. U tom trenutku samo se onda govori o tome da su povrede u postupanju i (dovele do) povreda u suðenju, pa se odna zbog relativno bitnih povreda automatski izjavljuje Şalba radi povreda pravila o postupanju i pravila o suðenju.
Jel sad kapiĹĄ? :)
Ma kuĹžim to, al za pismeni kod zaokruĹživanja me bunio taj link "jedno, al ionako dovodi do drugoga".
A na polupoloviène odgovore maťemo :smt039 , nadopisujemo ili pjevamo èik èik pogodi. :-D
JoĹĄ malo da gnjavim, (tj., da potvrdimo);
kod pitanja tuŞitelj treba naznaèiti vps, zaokruŞujemo "ako o vrijednosti spora ovisi stv.nadleŞnost, sastav suda, itd..."
a ne "samo ako predmet tuŞb.zahtjeva nije novèana svota" zato jer nije samo, nego i ako..
Ili, Ĺžalba vs presude, ne bi bilo poĹželjno zaokruĹžiti "suspenzivna", ako ispred ne piĹĄe "u pravilu"? (moĹže biti i nesuspenzivna u sp.iz radnih odnosa, mislim).
Bdw., presuda zbog izostanka se moŞe pobijati prijedlogom za povrat u prijeťnje stanje? Ak donesena protivno odredbama zpp-a, ili je ťtekala dostava? Mislim da sam to proèitala negdje u bespuÌima malih slova... :-k
pa kaj se moĹže bez malih slova? :evil:
Ne; koliko se ja sjeÌam mnoge vaŞne stvari su pisane malim slovima, tak da se to treba èitati, a po moguÌnosti i nauèiti.
Ili, Ĺžalba vs presude, ne bi bilo poĹželjno zaokruĹžiti "suspenzivna", ako ispred ne piĹĄe "u pravilu"? (moĹže biti i nesuspenzivna u sp.iz radnih odnosa, mislim).
Sad ja ne kapim pitanje :oops: Jesi li me pitala sljedeÌe: kad je u pitanju Şalba na presudu pa ti je ponuðen odgovor suspenzivan, jel to toèno bez da piťe ispred 'u pravilu'?
Ako si me to pitala, rekla bih da je pravilno reĂŚi da je to suspenzivan pravni lijek, pa i bez tog 'u pravilu'.
Pa nije Ĺžalba vs presude uvijek suspenzivan pr.lijek, ako je nesuspenzivan u sporovima iz radnih odnosa...
Uf.... dotuĂŚi ĂŚe me ova farmakologija.
Ăim ovo sredim piĹĄem tekst gdje ĂŚe prva reèenica glasiti:
"Georg Samsa se jedno jutro probudio kao pravomoĂŚna presuda..."
Skylark Ishmaelle
03-12-2006, 18:12
Pa nije Ĺžalba vs presude uvijek suspenzivan pr.lijek, ako je nesuspenzivan u sporovima iz radnih odnosa...
Uf.... dotuĂŚi ĂŚe me ova farmakologija.
Ăim ovo sredim piĹĄem tekst gdje ĂŚe prva reèenica glasiti:
"Georg Samsa se jedno jutro probudio kao pravomoĂŚna presuda..."
Naravno da nije uvijek- nije u sporovima iz radnih odnosa, no upravo zato jer se radi o samo jednom izuzetku, onda bih rekla da je suspenzivan i bez toga 'u pravilu'. Ako naiđeĹĄ baĹĄ na takvu dilemu, ruku u zrak na ispitu!
Neće te dotući farmakologija. Ti ćeĹĄ dotući farmakologiju!
:D
Ako naiðeť bať na takvu dilemu, ruku u zrak na ispitu!
Koliko vidim, na par mjesta preporuèujeť ruku u zrak i pitati Uzelca ili GaraťiÌku. PObogu ljudi moji, pa ťto ja moram dizat ruku u zrak da jer ne znam ťto je pjesnik, pardon, filozof - htio reÌi?? Pa neka jednostavno izvole u test stavit pitanja koja su normalna i na koje je moguÌe samo na jedan naèin odgovoriti!
Skylark Ishmaelle
04-12-2006, 07:07
Ako naiðeť bať na takvu dilemu, ruku u zrak na ispitu!
Koliko vidim, na par mjesta preporuèujeť ruku u zrak i pitati Uzelca ili GaraťiÌku. PObogu ljudi moji, pa ťto ja moram dizat ruku u zrak da jer ne znam ťto je pjesnik, pardon, filozof - htio reÌi?? Pa neka jednostavno izvole u test stavit pitanja koja su normalna i na koje je moguÌe samo na jedan naèin odgovoriti!
Roberte,
radi se zapravo o dva pitanja- o nepotpunim odgovorima, te pitanje suspenzivnosti Ĺžalbe na presudu. Na ta dva mjesta sam rekla da bih, ako bih bila na mjestu studenta kojem moje objaĹĄnjenje nije najpouzdanije na svijetu, na ispitu dignula ruku i provjerila. Da ja sama piĹĄem ispit, onda bih odgovorila upravo onako kako sam napisala, i vjerojatno ne bih niĹĄta provjeravala. Pitanje je izbora, a moj je stav da kada si nesiguran onda bolje gnjaviti i maltretirati na ispitu nego kukati kasnije.
SRETNO SVIMA koji će danas pisati ispit u GUNDULIĆEVOJ 10, u 13h
ja sam se nadobudno raspitivala kako doĂŚi kod profesora Dike a nisam doĹĄla kod nikoga..
pitanja su bila totalno dvosmislena, ubilo me ono sa drĹžavnim odvjetnikom, totatlno nehumano, od nedostatka adekvatnog prostora do sat vremena kaĹĄnjenja sa rezultatima i kao ĹĄeĂŚer na kraju sprdnja profesora Uzelca na rezultate, jedino smijeĹĄno mi je bilo kako je prof. G. odbrusila U. a kasnije i iz protesta odjurila :-)
sve u svemu, neponovljiv doĹživljaj..
Dmitar Zvonimir
05-12-2006, 10:56
Shema je bila u tome da je Uzelac onako prepotentno u svom stilu èitao ljude koji su proťli, i tako èita on, èita, kad najednom shvati da viťe nema ljudi za usmeni valjda mu sine da je sastavio "malo" preteŞak test i kaŞe: "Iiiiiiiiiiiiiiii (zbunjeni pogled prema stolu gdje su bili pismeni, pomak rukom, traŞi pismene) to bi izgleda kolege bilo sve, nema viťe". U dvorani :shock: i nevjerica, a kad su se usporeðivali rezultati, ajme odgovora.......jadne demosice na udaru, trude se objaťnjavati.....Sve u svemu, ovaj ispit je zlo i naopako, a ťto se tièe ovoga tko je kome ťto odbrusio, nisam niť èuo ni vidio.
Istina....Svi su ostali zabezeknuti :shock:.Odustalo je pola dvorane a proĹĄlo je moĹžda 30tak studenata .
Ako su ovi rezultati odraz naĹĄeg znanja, onda jao si ga nama.I jadna li je buduĂŚnost naĹĄe Pravne drĹžave
vidim da sam uzburkala more svojom izjavom pa me nema onda par dana i opĂŚi kaos :-D
pa da pojasnim, mislim nije bilo niťta krucijalno, ali eto, u biti viťe je govorila napetost izmeðu njih dvoje nego rijeèi..
pisala sam u dvorani 4 gdje je bila prof G. , bilo nas je puno i nije bilo mjesta za sjesti pa su doťli i studenti koji su bili dole pred dvoranom pod isprikom da ih U. ne Şeli pustiti a G. im je rekla da lijepo odu dolje u dvoranu, uðu unutra i nek ih izvoli smjestiti. nakon toga dolazi U. gore i neťto su si izgovorili nemam pojma kaj samo sam èula da mu je ona rekla da ona ima svoja pravila a on svoja i da se vide poslije ispita, U. nije niť odgovorio, zajapurio se i otiťao.. a kasnije kada su ispravljali testove G. je samo izaťla iz dvorane u ne bať dobrom raspoloŞenju, mislim da je jadna poludjela kada je vidjela na koji naèin su ispiti ispravljeni...
uglavnom, frendica mi juèer bila kod nje na konzultacijama da vidi koliko ima bodova na ispitu jer im to naravno za komisiju nisu rekli i test joj je toliko prepravljan sa ispravljanjem da je teťko skuŞiti ťto je tu toèno, da ne duljim, njoj su neka pitanja priznala a meni nisu i obrnuto a isto smo odgovorile... uf :shock:
Skylark Ishmaelle
17-01-2007, 22:00
Pretpostavljam da knjiga viĹĄe nije u prodaji??????
Sad sam se sjetila onog jednog vica (prièe) o studentu prava koji je godinama studirao u gradu daleko od rodnoga doma. Jednom prilikom kad je doťao kuÌi za blagdane traŞio je oca da mu da malo novaca kako bi mogao prezivjeti u skupom gradu gdje je studirao. Naime, zalio se kako mu je tesko, kako nema od cega zivjeti, kako ne moze uciti i skoncentrirati se na faks. Otac ga je saslusao, i rekao mu da ce vidjeti kad skupi para da mu nesto posalje. Kriťom je sinu u jednu knjigu stavio 100-500eura.
Sin je otputovao i javio se za par dana i pitao oca kad Ìe mu poslati pare. Otac je rekao da bude strpljiv, samo da uèi i da Ìe se pare pojaviti. Sin se i dalje nastavio javljati i kukati kako nema viťe ni novaca za biljeznice i olovke koje mu trebaju dok uèi. I stalno tako dok otac nije odustao i rekao: da si samo knjigu otvorio naťao bi u njoj novce.
tocno to
znaci zakljucak bi bio da se paricijski rok moze odrediti u sve tri vrste sudskih odluka, A NE SAMO u kondemnatornim!!!
Pa sad...ja bih joť uvijek zaokruŞila "kondemnatorne", jer su dekl i konst samo iznimno u spomenutom sluèaju, pa ako ne piťe to 'iznimno' u nastavku reèenice... :roll:
Presudu zbog odricanja - veĂŚ tijekom prethodnog ispitivanja tuĹžbe t. 3 str. 541
presudu zbog ogluhe - nakon propuĹĄtanja prekluzivnog roka za dostavu odgovora na tuĹžbu koji ne moĹže biti kraĂŚi od 15 niti dulji od 30 dana - faza dostavljanja tuĹžbe tuĹženiku na odgovor. t. 3 str. 542
presudu bez odrŞavanje rasprave - u fazi dostave tuŞbe tuŞeniku na odgovor ali nakon ťto podnese odgovor na tuŞbu, t. 4 str. 542, naravno ako za to budu ispunjeni ostali zakonom predviðeni uvjeti.
Mislim da je to bilo pitanje?
Od naèela sasluťanja stranaka moŞe se (barem privremeno) odstupiti tako ťto se odreðenoj osobi neÌe omoguÌiti izjaťnjavanje prije donoťenja sudske odluke:
a) u postupku osiguranja dokaza
b) u parnicama zbog smetanja posjeda
c) u postupku izdavanja platnog naloga
d) u redovnom par. postupku, kad viĹĄe nije poznato prebivaliĹĄte stranke
e) u povodu Ĺžalbe protiv rjeĹĄenja
Odgovori su: a i e, a sta je sa c?
A, B, C, E su toèni
D nije toèno jer bi se tu radilo o povredi tog naèela...
A- sud moŞe "brzinski" odrediti osiguranje dokaza bez omoguÌavanja protivniku da se izjasni (ima neki ťtos, mislim da mu treba privr.zastupnika uvalit, to proèitajte kod osiguranja dokaza ima negdje)
B je fora s onim privremenim mjerama koje sud moŞe odrediti bez sasluťanja protivnika. To vam je u zakonu ťturo, a u posebnim postupcima malo ljepťe objaťnjeno koje su to 'mjere' i èemu sluŞe
C- jer se platni nalog izdaje na temelju samih navoda i dokaza tuĹžitelja, kuĹžite? TuĹženik naravno moĹže prigovoriti pa tek onda kreĂŚe redovni normalni kontradiktorni postupak, ali to je veĂŚ drugo
E valjda kuĹžiĹĄ...
Tu bi joť trebalo zaokruŞiti i da vam je ponuðeno "rjeťevanje sukoba nadleŞnosti" i "troťkovi" jer o njima sud odluèuje bez prethodnog raspravljanja (to pamtim iz jednog zgodnog Şivotnog primjera prof.Dike na temu "kako, zaťto i u kojim sluèajevima Ìe se odvjetnici rasplakati" :-D
I mislim da mi joĹĄ neĹĄto fali, koliko se sjeĂŚam ima 7 odstupanja. Hm... :-k
Ovo pitanje me totalno zbunilo, a taman sam mislil da sam uskoro spreman za ispit. Kaj je tu po njima (profesorima) toèno samo a i e?
Pa ova pitanja nemreĹĄ reĹĄit ni s otvorenom knjigom kolko su dvosmislena.
A kvragu....Mrs.G i kombinacije...
Kako samo A i E? Neka novela nastupila koju sam prespavala? (moguĂŚe, doduĹĄe :-D )
Nemam knjigu, ali se toèno sjeÌam da je to u malim slovima pri kraju lekcije.
mislim da su svi koji su imali preko dvadeset proĹĄli a od ostalih je veĂŚina pala.. tako da svi moramo rasturiti pismeni da bi bili ok prema nama na usmenom..good luck :)
Uobièajeno znaèi. Premda, morať dopustiti moguÌnost iznimke, pa da flisne ekipa koja ima 20+
Divnog li ispita :roll:
Ljudi, ajd joť malo u napad na znanost - tjedan-dva ponavljanja za ovaj ispit je kljuèno...
Sretno svima koji tek imaju usmeni!
GPP je vaŞno uèiti sa razumjevanjem, uciti po pitanjima i odgovorima je moŞda OK za proc na pismenom, ali nedostatak pravog znanja se vidi kasnije na usmenom, fali vam prica i kontekst. Zato vam ja preporucam uciti iz knjige i zakona, a onda na kraju proc ta pitanja kao priprema za pismeni dio da pohvatate ta trik pitanja. GPP je jako kompleksano podruèje i dosta teŞak ispit tak da nije nikakvo cudo ili sramota na to potrositi puno vremena.
Sretno svima na ispitu :)
Draga Sky , Miss Sarajevo and Dorro,
treba mi mala potvrda ili toèan odgovor :
1) Neposredne parniène radnje stranaka U PRAVILU ne proizvode procesnopravni uèinak ako nisu ispunjene procesne pretpostavke za njihovo poduzimanje.Hmm , da li je to toèno s obzirom da piťe U PRAVILU ťto bi znaèilo da postoje situacije i kad nije tako?
2) Pazite sad ovu smijuriju od pitanja: TuĹženik je duĹžan dati odgovor na tuĹžbu:
a)uvijek
b)samo ako ga sud pozove da dade odgovor na tuĹžbu
c)tuĹženik nikad ne mora pismeno odgovoriti na tuĹžbu
e,sad,svi vele da je a) vjerojatno mijeťajuÌi to s pitanjem da li je ovaj stadij obvezatan.Znam da Dorro misli da je toèan b) imajuÌi u vidu iznimku u obliku presude zbog izostanka.Ja pak sam 90% ziher da je c) jerbo je odgovor na tuŞbu pravo tuŞenog kojim se on moŞe,ali i ne mora koristiti....
Kiss and thnx :cloppy:
Missice, u razdeljak te ljubim! :-D :-D :-D
NadleĹžnost
47. Ako je jednom tuŞbom tuŞeno viťe osoba, a za njih ne postoji mjesna nadleŞnost istog suda, nadleŞan je sud koji je mjesno nadleŞan za jednog tuŞenika (èl.50/1 ZPP). Ova odredba jest sluèaj:
a) supsidijarne nadleĹžnosti
b) atrakcije nadleĹžnosti
c) elektivne mjesne nadleĹžnosti
d) posebne mjesne nadleĹžnosti
e) ordinacije nadleĹžnosti
Ja bih odgovorila: a,b,c i d, ali u skripti pitanja piĹĄe da d nije ( pa zar supsidijarna nadleĹžnost nije podvrsta posebne? )
Je. Supsidijarna jest podvrsta posebne. Kao i izberiva i iskljuèiva.
Iz kojeg sumnjivog izvora ti ta skripta?
55. Elektivna mjesna nadleĹžnost postoji za sporove:
a) o razvodu braka
b) o stvarnim pravima na nekretninama
c) za zakonsko uzdrĹžavanje
d) protiv suparnièara
e) o smetanju posjeda
f) o naknadi ĹĄtete
Ja bih odgovorila: a, c, f ( sigurno), d i e ( nepotpuni odgovori jer za d- samo ako se radi o materijalnim suparnièarima, a e- ako se radi o smetanju na brodovima i zrakoplovima, jer smetanje nekretnina je iskljuèiva nadleŞnost) Jesam li u pravu? Odgovori su : a, c, f !
Odgovori su A,C,E,F
Gpp jest kompliciran, ali Şivot kao takav jest kompliciraniji - postoji moguÌnost da se jedan posjed proteŞe kroz viťe opÌina, Şupanija ili èega veÌ, pa je atomatski viťe sudova nadleŞno - pa bi bilo malo bzvz da kaŞeť da je to iskljuèiva nadleŞnost (premda kod nekretnina naèelno jest) jer se postavlja logièno pitanje - a tko je onda nadleŞan?
Pa se dobri ljudi dosjetili da bi bilo ok da to bude izberiva nadl., pa nek si raja bira koji mu sud draĹži...
128. Do nepotpune atrakcije nadleĹžnosti dolazi kod:
a) objektivne kumulacije tuĹžbenih zahtijeva
b) materijalnog suparnièarstva
c) formalnog suparnièarstva
d) protutuĹžbe
e) sporova u ovrťnom ( izvrťnom) i steèajnom sudskom postupku
Ja bih odgovorila: a i e
I to je toèno.
Tu bi se joť eventualno dalo zaokruŞiti 'nasljednopravni odnosi' kad bi bilo ponuðeno, jerbo je i to nepotp.atrakcija
130. Do nepotpune atrakcije nadleĹžnosti moĹže doĂŚi:
a) formalnog suparnièarstva
b) tuĹžbe glavnog mijeĹĄanja
c) objektivne preinake tuĹžbe, koja se sastoji u isticanju drugog zahtijeva uz postojeĂŚi
d) prvobitne objektivne kumulacije tuĹžbenog zahtijeva
e) protutuĹžbe
Ja bih odgovorila: c i d Jesam li u pravu?
Jesi. Zato jer je c) pokuĹĄaj cimanja a ti pametna cura koja je skuĹžila da se tu zapravo radi o kumulaciji
Molim vas sve skupa da proanalizirate ove odgovore jer u skripti pitanja su drugaèiji odgovori za koje mislim da nisu toèni.
Unaprijed hvala svima!
SluĹĄaj - onaj tko ti je dao tu skriptu
a) te ne voli
b) nije bať nauèio gradivo
c) pijan je rjeĹĄavao pitanja
d) kombinacija svega nevedenoga
Lejla je pitala:
2) Pazite sad ovu smijuriju od pitanja: TuĹženik je duĹžan dati odgovor na tuĹžbu:
a)uvijek
b)samo ako ga sud pozove da dade odgovor na tuĹžbu
c)tuĹženik nikad ne mora pismeno odgovoriti na tuĹžbu
Mislim da je b ili a
b- Ako ga sud nije zatraĹžio odgovor on nije obvezan dati odgovor, ali naravno postoji opasnost od presude zbog izostanka
a- Ako sve sumiramo, ipak bi odgovor glasio: a jer jedan drugog isljuèuju
Ja joĹĄ uvijek stojim pri svojoj tvrdnji da je to B odgovor, premda dopuĹĄtam moguĂŚnost da grijeĹĄim jerbo je ovo ipak obvezan podstadij (ali onda bi opet trebalo biti B jer ĂŚe sud uvijek, a iznimno neĂŚe, poslati tuĹženiku na odgovor tuĹžbu)
A ovo 'duŞan' tumaèim u smislu da bi to bilo fakat lijepo od tuŞenika da to uèini - normalno da ga nitko ne tjera (pravnici su fini akademski obrazovani graðani, a tortura je ionako ukinuta) pa nije da Ìe ga netko namlatiti suhom krpom ako to ne uèini, ali posljedice postoje.
A da nas muke rijeĹĄi netko pametniji od nas? :-D
Pa pobogu,kako ste na moj citat ubacili krive odgovore? Zar se fakat nitko ne slaŞe da tuŞenik nikad ne mora odgovoriti na tuŞbu???? Ja i dalje stojim pri svome,nikoga se ne moŞe siliti da se brani,pa tako ni tuŞenika da odgovara na tuŞbu...ako èovjek Şeli da sud donese presudu zbog ogluhe to je njegova stvar! Pa to vam je primjer afirmativne litiskontestacije..No,pisala sam Sky i Miss Sarajevo na mail (gpp) pa Ìemo vidjeti... :D :D :D :D :smt024
Lejla je pitala:
2) Pazite sad ovu smijuriju od pitanja: TuĹženik je duĹžan dati odgovor na tuĹžbu:
a)uvijek
b)samo ako ga sud pozove da dade odgovor na tuĹžbu
c)tuĹženik nikad ne mora pismeno odgovoriti na tuĹžbu
Mislim da je b ili a
b- Ako ga sud nije zatraĹžio odgovor on nije obvezan dati odgovor, ali naravno postoji opasnost od presude zbog izostanka
a- Ako sve sumiramo, ipak bi odgovor glasio: a jer jedan drugog isljuèuju
Ja joĹĄ uvijek stojim pri svojoj tvrdnji da je to B odgovor, premda dopuĹĄtam moguĂŚnost da grijeĹĄim jerbo je ovo ipak obvezan podstadij (ali onda bi opet trebalo biti B jer ĂŚe sud uvijek, a iznimno neĂŚe, poslati tuĹženiku na odgovor tuĹžbu)
A ovo 'duŞan' tumaèim u smislu da bi to bilo fakat lijepo od tuŞenika da to uèini - normalno da ga nitko ne tjera (pravnici su fini akademski obrazovani graðani, a tortura je ionako ukinuta) pa nije da Ìe ga netko namlatiti suhom krpom ako to ne uèini, ali posljedice postoje.
A da nas muke rijeĹĄi netko pametniji od nas? :-D
Ovo je dosta zanimljivo pitanje, ja kad sam to ucio sam se pito zasto tuzeni ne bi mogo podnjeti odgovor na tuzbu usmeno na zapisnik. Mislim ako se moze tuzba podnjeti usmeno na zapisnik, zasto se isto to ne bi moglo i sa odgovorom na tuzbu koji je puno jednostavniji od tuzbe. Pa ako sam ja u pravu onda bi i C odgovor trebao biti tocan. Nazalost to nikad nisam pito na konzultacijama tak da mi to jos uvijek nije jasno.
A ovo kad stoji glagol morati to se mislim da li to stranka mora uciniti da bi uspjela u sporu. Naravno ni tuzitelj ni tuzeni ne moraju nista ucitini no tada riskiraju da se donese odluka koja im nece biti bas u korist :)
StUdEnTiCa
15-02-2007, 13:47
dosta sam mozgao oko ovog pitanja
ako se stranka koja nema punomoĂŚnika nalazi u inozemstvu, a dostavu tuĹžbe nije bilo moguĂŚe obaviti, dostava ĂŚe se izvrĹĄiti:
a) drĹžavnom odvjetniku
b) stavljanjem tuŞbe na oglasnu ploèu suda
c) punomoĂŚniku za primanje pismena kojeg ĂŚe postaviti sud
d) privremenom zastupniku kojeg ĂŚe postaviti sud
e) zakonskom zastupniku kojeg ĂŚe postaviti CSS
f) ponovnim pokuĹĄajem dostave stranci u inozemstvo
po meni moze biti samo b, ili b i d zajedno
miĹĄljenja?
d- stoji èl.84 st.2 t.5, ali
b- èl.86. st.1, ali ako pogledamo dostavu, ali ťto je sa èl.146/2?!
ipak, nakon nekoliko dana mozganja najvjerojatnije je odgovor samo D !!!
I onda neka mi budemo pametni, mislim da ni zakonodavci nisu sigurni ĹĄto su htjeli reĂŚi, . ..
Ne bi se slozio s tobom studentice, ZPP ima svoju logiku i ne mozes gledati svaki stavak odvojeno moras ga povezati sa clankom unutar kojeg se nalazi i sa svim drugim clancima jer je zakon jedna cijela i tako se treba tumaciti.
Sto se ovog pitanja tice tu se nikako ne moze staviti tuzba na oglasnu plocu jer time tuzeni nece (tj vjerojatno nece) biti upoznat uopce sa cinjenicom da se protiv njega vodi postupak i time nece niti sudjelovati u postupku i zato je potrebno postaviti njemu privremenog zastupnika koji ce sudjelovati u postupku. Kod drugih pozva i obavijesti ako je tuzenik promjenio adresu ili otiso iz RH a nije obavjstio sud iako zna da je postupak u toku i ne moze mu se dostaviti neki poziv. Njegov je problem sto nije vidio poziv ili nesto slicno. On je to mogo ali nije. U prvom slucaju se stite njegovi interesi jer on sam to nije u mogucnosti, u svim drugim on to moze ali ne zeli. I onda mu se moze pribiti neki poziv na vrata i staviti na oglasnu plocu i time se presumira da je on primio i vidio te pozive iako to ustvari nije. No to je njegov problem on je to mogo (sud mu je dao mogucnost) ali on to nije zelio ili nije iskoristio tu mogucnost.
Tako da je ovdje odgovor D ali mislim i F jer prvo ce se probati osobna dostava, pa onda obicna i ako niti jedna ne uspije postavlja se privremeni zastupnik
evo da se umjesam...nisam sigurna za F-jer pise u pitanju da dostavu nije bilo moguće obaviti(Å¡to znači da npr.na toj adresi u inozemstvu ne stanuje nitko ili slicno)-dakle, već je bila pokuÅ¡ana----ne bih bas rekla da ce se sud pretrgnut od dostave...njima je lakse postavit privremenog zastupnika koji se dalje mora zezat s tim..s tim da privremeni zastupnik nije Å¡to i odvjetnik..dakle, niti privremeni zastupnik (a tu slijedim PRAKSU) se ne mora pretrgnut s dostavom. Zastupnik jednostavno pokusa dostavu ponovno, i uglavnom mu je svejedno... :-D Zastupnik može eventulano, kad uspije kontaktirat stranku, ponudit mu svoje odvjetničke usluge i sl..dakle zastupanje u pravom smislu...Također, koliko znam, privremene zastupnike određuje sud, ali i za njih postoji neka lista..mislim da se za to javi/prijavi na sud i sl.
imas pravo..gle, ja se tek susreĂŚem s ovim ispitom i najgore je ĹĄto pitanja na prvi pogled izgledaju lagano (ono a,b,c-to uvijek nekak izgleda lakse). Ali, ocito sve zakompliciraju tim pitanjima i ispada da drugcije ucis za pismeni, drugcije za usmeni sto mi je koma...
...pitanja nisu lagana, dapace dosta su teska i na neka i iskusni pravnici imaju problema odgovoriti, tako da moras vrlo paznjivo procitati pitanje i paziti na svaku rijec pogotovo kad su u pitanju negacije. Zato je dobro ovako diskutirati o odgovorima, naravno jos vece koristi to ima u RL i na konzultacijama. A sto se tice ucenja za pocetak ostavi pitanja po strani i nakon sto sve prodes i mislis da znas onda uzmes pitanja i pokusas ih rijesiti uz pomoc zakona, knjige i drugih kolega :)
Sretno
Pogreťan sastav suda se valjda odnosi na 354/2, prva toèka.
Bar se na to odnosi povreda sastava suda u reviziji...
stvarno mi idu na zivce s tako neprecizno formuliranim pitanjima :roll:
ja mozda ne bih zaokruzio b; u biti ovisno o raspolozenju :-D
Skylark Ishmaelle
20-02-2007, 19:50
Leeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeejjjjjlllaaaaaaaaaaaaaaaaa aaaaaaaa
Ĺveliki kuracto se tièe sluĹĄanja, ne znam ĹĄta ti misliĹĄ o tome, jer nemam pojma ĹĄta sky misli o tome... :oops: ;)
Za druge- premalo vas je na sluťanju, uťtedjeli biste puno vremena na uèenju da posluťate koji ispit. (Nije ni ovako loťe, ja uvijek imam mjesto za sjediti. Jedino vas je kod Dike previťe u odnosu na broj stolica, moŞda da ga neka demosica proba nagovoriti da ispituje u dvorani, kao ťto radi Uzelac) :-)
SluĹžbene moje napomene o sluĹĄanju:
Osobno mislim da je korisno sluťati veÌinu usmenih ispita jer se na njima moŞe razjasniti metoda ispitivanja i fokus ispitivaèa ili na poseban dio gradiva ili na razumijevanje ili èistu reprodukciju nauèenog. Takve stvari su korisne za znati i iz prve ruke.
Za GPP bih preporuèila da sluťati usmeni kod prof. Uzelca jer
to moŞe pomoÌi oko provjere znanja, a i da se opuťtenije (ako to nekome neťto znaèi) pristupi usmenom ispitu (kao, poznat teren).
hint: citira se tako da se na post ide odgovarati klikanjem na 'quote' koji se nalazi na postu na koji odgovaraĹĄ.
:)
Za zaista nadobudno pripremanje ne moĹže biti na odmet pregled testova od 2003. Prije toga nema smisla raditi jer je 2003. ZPP noveliran 8)
"Zaista nadobudno"?! E, sam mi je malo bed... ja sam imala pitanja od '98 nadalje. Plus primjerke iz Osijeka.... Ayme meni, bolje da ĹĄutim... :-D :-D :-D
Juèer doťla ðir s frendicom do tmt3 pozdravit kolege koji su izgledali kao da idu na streljanje :-D
Scena dana ja kad se Lejla rasplesala na onom stepeniĹĄtu, prolazi Smerdel i gleda nas ko da smo pali s Marsa...
Kasnije upoznala kolegu K/Ss-a, ispalo da se znamo sa seminara.
Ovaj me odmjeri :roll: i prokomentira "Ja sam mislio da je Dorro neki nadobudni student, uzorna ĹĄtreberica a ne....ti" :smt043 :-D
P.S.-definitivno posluĹĄati pjesmu Christine Aguliere FIGHTER nakon svakih 20 str. knjige.Kao stvorena za GPP
Hm, ja sam imala drukèiji raspored.
Za uèenje Wilson Philips s prigodnom Hold on for one more day (http://www.youtube.com/watch?v=H3n4E0T8uJc) :-D
za rijeĹĄavanje testova Queenovci s I'm Going Slightly Mad (http://www.youtube.com/watch?v=rNBWf54RvsI)
a nakon jednih konzultacija na kojima sam na isto pitanje dobila 3 razlièita odgovora,
doĹĄlo mi je da zaurlam "TiĹĄino, moĹžeĹĄ li me èuti?!" (Ĺveliki kuractuliĂŚevo 'izmeðu ekstrema, izmeðu krajnosti' nikad prigodnije nije zvuèalo) :-D
Poz
"DuĹĄo,nemoj toliko misliti svojom glavom,oponirati knjizi i iĂŚi u detalje..od sitnica neĂŚeĹĄ vidjeti cijelu sliku."
Ăestitam Lejla i dobar je ovo savjet, mnogi uèe puno detanja i onda ne znaju osnovne stvari pa ih iznenadi pitanje kod recimo prof. Dike a ĹĄto je to ustvari GPP ili tak neĹĄto. Treba uèiti osnovne stvari, i samo detanje i sitnice koje su bitne za ispit i one koje su trik pitanja, a sve drugo ĂŚete nauèiti kad za to doðe vrijeme :D
Skylark Ishmaelle
28-02-2007, 03:16
jel mi moŞe netko toèno reÌi na koje naèine nepismena osoba sve moŞe dati punomoÌ (i odvjetniku i osobi koja nije odvjetnik).
veĂŚ 2 dana se zaje.... sa tim..........
i joĹĄ jedno pitanje:jel moĹže pravnu osobu ,u parnici u kojoj je vrijednost predmeta spora 100 000, zastupati organ/zastupnik koji po profesiji nije pravnik
1. èlanak 97
otisak kaziprsta umjesto potpisa osobi koja je odvjetnik, ako nije odvjetnik potrebna je prisutnost dva svjedoka koja potpisuju punomoc
2. ne, èlanak 91
ako je vrijednost predmeta spora preko 50 tisuĂŚa potreban je pravosudni
MoŞda nije jasno iz samog èlanka da kad se punomoÌ daje izjavom na zapisnik kod suda nepismena osoba takoðer stavlja otisak kaŞiprsta.
Kod pitanja koja se tièu zastupanja, zaista se isplati DOBRO proèitati ZPP jer su te odredbe poprilièno jasne i dovest Ìe vas do toènog odgovora. Daklem, prije nego poludite od mozganja, ZPP prolistati!
jel moĹže pravnu osobu ,u parnici u kojoj je vrijednost predmeta spora 100 000, zastupati organ/zastupnik koji po profesiji nije pravnik
Ako u parnicama o imovinskopr.zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50 000 kn,punomoÌnici mogu biti samo osobe koje imaju poloŞen pravosudni ispit.No,u RH vrijedi pravilo po kojem nismo duŞni uzeti punomoÌnika (post.spos.) ťto znaèi da Ìe pravnu osobu zastupati organ-zastupnik pred sudom,a on naravno ne mora imati poloŞen pravosudni! :-)
ObeĂŚala sam napisati neke spoznaje frendovima i svima koje to zanima!
POBIJANJE SUDSKE NAGODBE:
1.Şalba ne moŞe jer sud.nag.ima uèinke pravomoÌne presude
2.povrat u prijaťnje stane ne moŞe jer je potrebno da obje stranke budu prisutne pri zakljuèenju sudske nag
3.revizija ne moĹže jer je to izv.pr.lijek protiv drugostup.odluka,a sud.nag. se sklapa u prvostup. postupku,a osim toga izvanredni pr. lijekovi se mogu podnositi protiv pravomoĂŚnih ODLUKA SUDA,a ovdje se radi o ugovoru
4.ponavljanje post.-isto kao i kod revizije.pobijaju se odluke suda a ne ugovori...iako..ima nekih autora koji misle da bi se ovaj institut mogao koristiti u pobijanju sud.nag.(no,ne bih vam preporuèila da to spomenete)
****znaèi moŞe se pobijati samo tuŞbom zbog niťtavosti ugovora*****
:smt023.
Ovo je u knjizi valda najgluplje objaĹĄnjeno pitanje.
:Juèer doťla ðir s frendicom do tmt3 pozdravit kolege koji su izgledali kao da idu na streljanje :-D
Scena dana ja kad se Lejla rasplesala na onom stepeniĹĄtu, prolazi Smerdel i gleda nas ko da smo pali s Marsa...
Kasnije upoznala kolegu K/Ss-a, ispalo da se znamo sa seminara.
Ovaj me odmjeri :roll: i prokomentira "Ja sam mislio da je Dorro neki nadobudni student, uzorna ĹĄtreberica a ne....ti" :smt043 :-D
:-D :-D
Ja sam htio upoznati dorro da vidim koliko su relevantni njezini ispravci, pa kad sam vidio tko je :shock: , s obzirom na njezin lagani stav prema faksu opĂŚenito 8) , ali moĹže se ustvrditi da su joj navodi dosta relevantni. :smt023
jel moĹže pravnu osobu ,u parnici u kojoj je vrijednost predmeta spora 100 000, zastupati organ/zastupnik koji po profesiji nije pravnik
Ako u parnicama o imovinskopr.zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50 000 kn,punomoÌnici mogu biti samo osobe koje imaju poloŞen pravosudni ispit.No,u RH vrijedi pravilo po kojem nismo duŞni uzeti punomoÌnika (post.spos.) ťto znaèi da Ìe pravnu osobu zastupati organ-zastupnik pred sudom,a on naravno ne mora imati poloŞen pravosudni! :-)
Da i to je joť jedno zanimljivo pitanje jer na sudu se kao punomoÌnik moŞe pojaviti samo odvjetnik osim u onim posebnim sluèajevima, tak da pravnu osobu skoro pa da i ne moŞe zastupati nitko osim odvjetnika (koji po definiciji ima pravosudni ispit). Moram priznat da mi ovaj èlanak 91 nije jasan govori o punomoÌnicima koji mogu biti samo odvjetnici, ali naravno pravna osoba moŞe i sama nastupati pred sudom pa bi se tu mogla pojaviti neka fizièka osoba koja nije odvjetnik e sad da li u tom sluèaju ta osoba mora imati pravosudni ispit ako je vrijednost spora preka 50 000 kn stvarno ne znam. To vam je dobro pitanje za raspravu na konzultacijama.
Kada se odbacuje tuŞba zbog nedostataka negativnih procesnih pretpostavaka (procesnih smetnji) ? na pripremnom roèiťtu?!
Kada sud pazi na arbitraĹžu, TJ. kad odbacuje tuĹžbu zbog nje? Relativna procesna pretpostavka ( na prigovor stranke), a k tome i negativna
Sorry,nisam ga mogla onako lepog pustit da sam ĹĄljaka :lol:
Dakle,malo si se krivo izrazila.TuĹžba se odbacuje kad uoèiĹĄ neg.proc pret. i to na pripremnom roèiĹĄtu (pred. vijeĂŚa) ili ako sudi sudac pojedinac na prvom roèiĹĄtu za gl.raspravu.Ĺveliki kuracto se pak tièe arbitraĹže,sud kojem je podnesena tuĹžba u istom sporu i meðu istim strankama ĂŚe na PRIGOVOR TUĹ˝ENIKA se oglasiti nenadleĹžnim,ukinuti provedene radnje u post. i odbaciti tuĹžbu.Ovaj prigovor tuĹženik moĹže staviti pred sudom najkasnije na pripremnom roèiĹĄtu tj. na gl.raspravi (ak se prip. ne odrĹžava) prilikom upuĹĄtanja u raspravljanje o gl.stvari,sve dok ne zavrĹĄi svoj odgovor na tuĹžbu.Eto,hope it helps :-)
jel može pravnu osobu ,u parnici u kojoj je vrijednost predmeta spora 100 000, zastupati organ/zastupnik koji po profesiji nije pravnik
Ako u parnicama o imovinskopr.zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50 000 kn,punomoænici mogu biti samo osobe koje imaju položen pravosudni ispit.No,u RH vrijedi pravilo po kojem nismo dužni uzeti punomoænika (post.spos.) što znaèi da æe pravnu osobu zastupati organ-zastupnik pred sudom,a on naravno ne mora imati položen pravosudni! :-)
Da i to je još jedno zanimljivo pitanje jer na sudu se kao punomoænik može pojaviti samo odvjetnik osim u onim posebnim sluèajevima, tak da pravnu osobu skoro pa da i ne može zastupati nitko osim odvjetnika (koji po definiciji ima pravosudni ispit). Moram priznat da mi ovaj èlanak 91 nije jasan govori o punomoænicima koji mogu biti samo odvjetnici, ali naravno pravna osoba može i sama nastupati pred sudom pa bi se tu mogla pojaviti neka fizièka osoba koja nije odvjetnik e sad da li u tom sluèaju ta osoba mora imati pravosudni ispit ako je vrijednost spora preka 50 000 kn stvarno ne znam. To vam je dobro pitanje za raspravu na konzultacijama.
Koliko ja znam, pravnu osobu će na sudu, ukoliko nije angažirala odvjetnika, zastupati direktor - bez obzira na vrijednost spora i to da li ima pravosudni (posto se u slucaju angaziranja odvjetnika direktor potpisuje na punomoc odvjetniku kao odgovorna osoba ). Naime, kako je naprijed i receno vjezbenik bez polozenog pravosudnog ispita ne moze zastupati stranke gdje VPS prelazi 50.000,00 kn (nisam sigurna vrijedi li to i za vjezbenike s polozenim pravosudnim)- zato mi se cini da se mijesaju te 2 strane : samostalno zastupanje i zastupanje od strane odvjetnika, jer kod ovog drugog postoji pitanje odgovornosti, pa je logicno da vjezbenik bez iskustva ne moze zastupaati stranke u npr. milijunskom sporu..nema smisla...ALI, ako se fizicka osoba moze sama zastupat ili opunomociti drugu osobu za zastupanje (a da ta osoba nije niti vidjela pravnog fakulteta) i to bez obzira na VPS i sam predmet spora, onda nema smisla da odgovorna osoba u pravnoj osobi ne bi mogla zastupat tu pravnu osobu i bez prav.ispita ili slicno bio VPS prek 50 tisuca ili ne. Zapravo, nitko te ne moze natjerat ili prisilit da si uzmes odvjetnika za nesto sto mozda i sam mozes (pokusat) rijesit i s te strane - nema smisla dijelit pravne i fiz.osobe..i naravno, ako te ne zastupa odvjetnik ne mozes traziti troskove postupka!
Mozda sam u krivu, ali vjerujem da je to ovako!
Skylark Ishmaelle
04-03-2007, 22:44
Aha, ok, hvala puno! Ispala sam blago reèeno neinformirana!! :oops:
Inaèe, imam samo jednu primjedbu ťto se tièe naťeg inaèe savrťeno informirajuÌeg virtualnog seminara- a to je ťto su dokumenti u PDF-u. Naime, neki primitivni oblici softwarea kod mene i joť par kolega ne prepoznaje PDF. :-D
Eto, samo sam htijela da znate!
Hvala cure! :D
Hihihi :-) Daklem, onda primjedba ne ide nama, jel' ;)
Daklem, PDFiranje omoguÌava 'zakljuèavanje' dokumenata tako da se ne moŞe s njima manipulirati kao sa wrdovima. OpÌenito se preporuèa PDFiranje dokumenata koji se postavljaju na web.
Ăudim se da vam softver ne prepoznaje .pdf. Danas to nije neki pretjerani ni luksuz niti izmiĹĄljotina itech-geekova. Stoga preporuèam, toplo, http://www.adobe.com/products/reader/ pa daunloud Adobe-a. Ne mogu obeĂŚati smanjenje broja .pdfova na seminarskoj grupi, pa bi onda bilo dobro da se malo potrudite i tehnoloĹĄki osposobite za borbu sa naĹĄim visokim tehnièkim standardima :-D
Skylark Ishmaelle
05-03-2007, 20:04
Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne moŞe sa sigurnoťÌu utvrditi neku èinjenicu, o postojanju ( nepostojanju ) èinjenice zakljuèit Ìe se primjenom pravila:
a) o zakonskim presumpcijama
b) iskustva
c) o teretu dokazivanja
d) o indicijalnom dokazivanju
Sta bi vi odgovorili: samo c ili i a i d ???????!!!!!!!!
...going on a limb here...
Ovog se pitanja sjeĂŚam iz svojih vremena polaganja ispita:)
Vjerujem da je c jedini toèan odgovor jer tako kaŞe i ZPP 221.a (doslovno citirani èlanak glasi: Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne moŞe sa sigurnoťÌu utvrditi neku èinjenicu, o postojanju èinjenice zakljuèit Ìe primjenom pravila o teretu dokazivanja).
S druge strane, da malo pokuťam razbiti tvoju zbunjenost ponuðenim odgovorima (i sasvim razumljivo vuèenje na odgovore a i d):
Na zakonske presumpcije ne treba gledati kao na svojevrsna pomoÌna sredstva (poput pravila o teretu dokazivanja) veÌ na primarna pravila o zakljuèivanju o postojanju relevantnih pravnih èinjenica temeljem utvrðenja da postoje one èinjenice koje nisu pravno relevantne, ali koje su u odreðenoj vezi s tim relevantnim èinjenicama koje se dokazuju. Ako tako razmisliť o zakonskim presumpcijama, onda zapravo shvatiť da Ìe one obaviti svoj 'posao' way before sud uopÌe doðe u situaciju u kojoj nije siguran jel neka èinjenica postoji ili ne postoji.
Indicijalno dokazivanje: ĹĄto li je to uopĂŚe? Daklem, kada sud ne moĹže neposrednim dokaznim sredstvima dokazati postojanje relevantnih èinjenica jer do istih ne moĹže doĂŚi ili ih uopĂŚe nema onda ĂŚe morati pribjeĂŚi ispitivanju istinitosti izneĹĄenih tvrdnji o postojanju pravno relevantnih èinjenica utvrðivanjem indicija tj. onih èinjenica koji nisu neposredno vaĹžne, ali skupa s drugim sliènim èinjenicama pruĹžaju osnovu za utvrðenje da postoji odreðena relevantna èinjenica. Ĺveliki kuracto ĂŚe reĂŚi da sud ne smije na temelju indicija zakljuèivati o postojanju neke relevantne èinjenice ukoliko postoji moguĂŚnost da se radi o neistinitoj tvrdnji. Sud se moĹže osloniti na indicijalno dokazivanje tek onda kada ima toliko indicija da je sigurniji da odreðena relevantna èinjenica postoji nego da ne postoji. Stoga, indicijalno dokazivanje ne moĹže pomoĂŚi ukoliko sud ni sam ne zna kud krenuti i nije siguran u postojanje ili nepostojanje neke èinjenice.
Jel ovo ima smisla?
Jel ovo ima smisla?
To ja zovem dobro objaťnjenje iako bať nisam siguran da je toèno jer kod primjene pravila o teretu dokazivanja se uopÌe i ne utvrðuju èinjenice, nego se samo kaŞe da je neka stranka trebala dokazati neku èinjenicu, a ona to nije, recimo tuŞitelj nije dokazo navode iz tuŞbe i odbija mu se tuŞbeni zahtjev, ťto ne znaèi da su one èinjenice koje je probo dokaziti tuŞenik dokazane; ustvari moŞe biti da nije dokazana niti jedna èinjenica.
Meni je pitanje dosta nejasno pa neĂŚu ni probati odgovoriti na njega :)
Skylark Ishmaelle
06-03-2007, 00:02
To ja zovem dobro objaťnjenje iako bať nisam siguran da je toèno jer kod primjene pravila o teretu dokazivanja se uopÌe i ne utvrðuju èinjenice, nego se samo kaŞe da je neka stranka trebala dokazati neku èinjenicu, a ona to nije, recimo tuŞitelj nije dokazo navode iz tuŞbe i odbija mu se tuŞbeni zahtjev, ťto ne znaèi da su one èinjenice koje je probo dokaziti tuŞenik dokazane; ustvari moŞe biti da nije dokazana niti jedna èinjenica.
Meni je pitanje dosta nejasno pa neĂŚu ni probati odgovoriti na njega :)
Hvala na komentaru, Dario :-) Sad imam priliku objasniti poneťto i o pravilima o teretu dokazivanja. Naime, ja sam sigurna u to ťto sam napisala, posebno zbog zakonske odredbe koja kaŞe da Ìe sud posegnuti za pravilima o teretu dokazivanja kada se dvoumi oko toga je li neťto dokazano ili nije (èl. 221.a, again).
Istina je da se pravilima o teretu dokazivanja ne utvrðuju èinjenice, veÌ da se time rasporeðuje duŞnost dokazivanja- teret koji stranke nose u postupku. E, sada, kada je sud u dilemi oko toga je li neka èinjenica dokazana ili ne, gledat Ìe to s aspekta je li onaj koji je trebao dokazati postojanje neke èinjenice (ili suprotno) dobro obavio svoj posao. Kada otkloni sve one elemente koji su sami po sebi jasni (zakonske presumpcije, notorne èinjenice, ťtoli...) ostalo gleda jednostavno kroz prizmu: je li onaj koji je to trebao dokazati postojanje èinjenice obavio svoj posao ili nije?
Jel sada ima smisla?
creative
06-03-2007, 14:41
Komplicirate. Svi koji su na sudu moraju obraditi neki spis. I to je to.
Kod izvanrednih studenata je zgodan štos što na ništa nisu obvezni.
Ili oni koji su redovni studenti a veæ odradili dva seminara, a ovo im je treæi - oni su svoju kvotu ispunili pa ne moraju i taj riješiti.
Ma nemoj se ništa brinuti. Te seminarske obveze kod prof.Dike su komièno liberalne, bar iz ovoga šta sam ja èula.
Meni je deèko sa još par frendova bio kod njega na sem. To što su oni sve pisali u radnjama... :roll:
Mislim, ja sam napravila cirkus od svoje radnje, ali bar nisam komentirala kako je sutkinja nosila minice i imala dobre noge, kako su stranke bile obuèene i tko je kome šta opsovao...
Pazi sad dalje, i onda im se nije dalo uèiti za sem.kolokvij pa nisu ni izašli na njega. :smt025
I svi normalno u 9.mj položili ispit iz prve s mjesec dana uèenja.
I sad ti ozbiljno shvati ovaj faks. :-D
Ne zezaj, pa to je presmijesno! A ja se tu zabrinjavam, ha! Ma nis, napisat cu ja tu radnju i bok, ionako mi se to ne cini zahtjevnim...Ok, sad mi je drago kaj sam upala kod Dike na seminar.Daj Boze da ce bit tak dobro raspolozen i ove godine :-D
Bila sam kod Gare na konzultacijama i rekla nam je da moĹže, ponavljanje i tuĹžba za poniĹĄtaj su rijetki , ali izvedivi.
Revizija je izvanredni pravni lijek, a sud nagodba je izjednaèena s pravomoÌnom presudom, a izvanredni pravni lijekovi idu protiv pravomoÌnih odluka.
Nismo previĹĄe debatirali nego smo doĹĄli do toga onako usput, konstatirali smo i ona je potvrdila da su ponavljanje i tuĹžba za poniĹĄtaj moguĂŚi, ali se rijetko koriste
Ma,tuŞba za poniťtaj nije samo moguÌa,nego je najnormalniji i jedini put da pobijeť sudsku nagodbu.IduÌi put INZISTIRAJ na objaťnjenju "zaťto" kada traŞiť odgovor na neko pitanje,neÌeť se bať dobro provesti (znam iz vlastitog iskustva skupljenog na mnogim predmetima),ali to je naèin da neťto shvatiť jednom zauvijek. :-) Revizja je izvr.pr.lijek protiv drugostupanjskih odluka,a u knjizi ti fino piťe da se sud.nagodba sklapa u prvostupanjskom post.Pon.post. sam isto tako objasnila da je moguÌe kad se radi o odlukama suda,a kod sud. nag. se radi o ugovoru-strankice su se same fino dogovorile. :-) Ne Şelim naravno reÌi da znam odgovor bolje nego profesorica jer sam svjesna da se moja dvojka ne moŞe mjeriti s njezinim znanjem,ali ja bih u svakom sluèaju voljela èuti njezino objaťnjenje,a ne da tu na forumu pokuťavajuÌi pomoÌi kolegama piťem netoène konstatacije.
Ima jedna izreka koja kaŞe:"VeŞi konja gdje ti aga kaŞe",tako da bih ja na tvojem mjestu u sluèaju da imam usmeni kod G. fino ponovila ono ťto njoj odgovara,a u sebi si mislila svoje.Provjereno pali ! Želim ti sreÌu na ispitu u pon!!! :-) :-) :-) :-)
danas, na konzultacijama, Dika rekao da se sudska nagodba pobija tuzbom za ponistaj. isto je rekao da prema prof. Trivi se moze pobijati i prijedlogom za ponavljanje postupka, ali se pobija rjesenje. reviziju nije spominjao.
+nisam stigao na konzultacijama pitat pa:
moze li tuzitelj podnijeti istu tuzbu nakon odricanja od tuzbenog zahtjeva?
ima li atrakcije kod incidentalne tuzbe?
3 pitanja.
1) da li sud moĹže odbiti umjeĹĄača kad se intervenciji protive obje stranke
2) za umjeĹĄača je dovoljno samo da ima stranačlu sposobnost (a kaj je sa pravni interesom i parničnom sposobnoĹĄću)
3) jesu li glavni duĹžnik i jamac kao tuĹženici materijalni suparničari (po mome bi trebali biti)
1. ne, moze odbiti ako nema pravnog interesa
2. pravni interes i stranacka sposobnost su nuzni, parnicna sposobnost nije
3. ne znam, tak da necu odgovarati
1.OdluèujuÌi o tuŞbenom zahtjevu za isplatu odreðene svote novca, sud je ustanovio da tuŞitelju pripada pravo da traŞi odreðenu stvar, a ne isplatu utuŞene svote novca. Ako tuŞba ne bude preinaèena, sud Ìe:
a) tuĹžbeni zahtjev odbiti
b) tuĹžbu odbaciti
c) osuditi tuĹženika da preda stvar
d) osuditi tuŞenika na plaèanje utuŞene svote novca
2. Ako iz èinjenica navedenih u tuŞbi proizlazi da bi tuŞbeni zahtjev mogao biti usvojen, ali iz druge pravne osnove, a ne one na koju se tuŞitelj poziva, on Ìe:
a) tuĹžbeni zahtjev odbiti
b) tuĹžbu odbaciti
c) usvojiti tuĹžbeni zahtjev
d) pozvati tuŞitelja da preinaèi tuŞbu
1. ja bi odgovorio a, zato jer je sud ovlasten suditi samo u granicama zahtjeva - ne eat judex ultra et extra petita partium
2. bi odgovorio c zato jer sud nije vezan za pravnu osnovu, ona je samo fakultativni sadrzaj tuzbe
aj sad ti odgovori na ona gore pitanja koja sam ja pitao ;)
danas, na konzultacijama, Dika rekao da se sudska nagodba pobija tuzbom za ponistaj. isto je rekao da prema prof. Trivi se moze pobijati i prijedlogom za ponavljanje postupka, ali se pobija rjesenje. reviziju nije spominjao.
+nisam stigao na konzultacijama pitat pa:
moze li tuzitelj podnijeti istu tuzbu nakon odricanja od tuzbenog zahtjeva?
ima li atrakcije kod incidentalne tuzbe?
Nisam joĹĄ previĹĄe upuĂŚen u gradivo, ali mislim da su odgovori otprilike ovako:
1.TuĹžitelj MOĹ˝E podnijeti istu tuĹžbu nakon odricanja od tuĹžbenog zahtjeva, ako se zahtjev temelji na DRUGOJ ĂINJENIĂNOJ OSNOVI.
2.Kod incidentalne tuŞbe moguÌa je POTPUNA ATRAKCIJA (èitao sam na par mjesta da nije, ali ja mislim da jest).
3 pitanja.
1) da li sud moŞe odbiti umjeťaèa kad se intervenciji protive obje stranke
2) za umjeťaèa je dovoljno samo da ima stranaèlu sposobnost (a kaj je sa pravni interesom i parniènom sposobnoťÌu)
3) jesu li glavni duŞnik i jamac kao tuŞenici materijalni suparnièari (po mome bi trebali biti)
molim odgovore za idiote jer sam puko skroz
1. Ĺveliki kuracto se tièe stranaka i umjeĹĄaèa, èesto ljudi mijeĹĄaju 3 razlièita pitanja.
-Da li sud moŞe odbiti sudjelovanje umjeťaèa ako se tome protive obje stranke?
odgovor je NE.
-Da li umjeťaè moŞe STUPITI U PARNICU UMJESTO BILO KOJE od stranaka?
odgovor je NE MOŽE NIKAD bez obzira na miťljenje stranaka.
-Da li umjeťaè moŞe stupiti u parnicu UMJESTO STRANKE KOJOJ SE PRIDRUŽIO?
odgovor je: MOŽE SAMO UZ PRISTANAK OBJE STRANKE.
2.Umjeťaè mora imati stranaèku sposobnost i pravni interes (al to je malo sloŞenije nego kod stranaka). Umjeťaè NE MORA imati parniènu sposobnost. ALI onda ne moŞe sam poduzimati radnje nego mora imati zastupnika.
3.Glavni duŞnik i jamac UGLAVNOM NISU (mislim)ni materijalni ni formalni suparnièari (zato oni i jesu ZAKONSKI suparnièari, jer im ne trebaju pretpostavke koje se traŞe za materijalno i formalno suparnièarstvo nego njihovo suparnièarstvo proizlazi iz zakona zbog njihovog specifiènog poloŞaja).
UGLAVNOM bi trebalo znaèiti da ipak mogu biti materijalni pod odreðenim okolnostima, to Ìeť shvatiti iz pitanja kako ga postave.
ObeĂŚala sam napisati neke spoznaje frendovima i svima koje to zanima!
POBIJANJE SUDSKE NAGODBE:
1.Şalba ne moŞe jer sud.nag.ima uèinke pravomoÌne presude
2.povrat u prijaťnje stane ne moŞe jer je potrebno da obje stranke budu prisutne pri zakljuèenju sudske nag
3.revizija ne moĹže jer je to izv.pr.lijek protiv drugostup.odluka,a sud.nag. se sklapa u prvostup. postupku,a osim toga izvanredni pr. lijekovi se mogu podnositi protiv pravomoĂŚnih ODLUKA SUDA,a ovdje se radi o ugovoru
4.ponavljanje post.-isto kao i kod revizije.pobijaju se odluke suda a ne ugovori...iako..ima nekih autora koji misle da bi se ovaj institut mogao koristiti u pobijanju sud.nag.(no,ne bih vam preporuèila da to spomenete)
****znaèi moŞe se pobijati samo tuŞbom zbog niťtavosti ugovora*****
Mislim da je Lejlino objaĹĄnjenje ipak bolje bez obzira ĹĄta kaĹžu Triva i GaraĹĄiĂŚ.
MoĹžete reĂŚi "neki misle da se moĹže pobijati i prijedlogom za ponavaljanje, (revizijom malo teĹže), npr. Triva i GaraĹĄiĂŚ ali ja mislim da ne" (ako odgovarate kod Dike ili Uzelca)
Kao ťto utvrdih prije ovo je stvarno najgluplje objaťnjeno pitanje u knjizi pa mi se nije ni dalo èitat ga viťe od jednom pa nisam siguran.
Prvo, sve ovo ťto je Frost naveo je toèno, a mene samo zanima zaťto pitate pitanja koja su veÌ odgovorena?
Ovo sve je veĂŚ raspravljeno na nekoj od prijaĹĄnjih stranica...
Znam da nam je glomazan forum, ali ovakvim rasprava ne pomaĹžete baĹĄ u smanjivanju istoga...
2.Kod incidentalne tuŞbe moguÌa je POTPUNA ATRAKCIJA (èitao sam na par mjesta da nije, ali ja mislim da jest).
Ăitao si iz mojih postova. VeĂŚ 3 puta sam napisala da je nepotpuna. Dakle, odustajeĹĄ od "relevantnosti Dorroinih navoda"? :lol: :-D :lol:
ZaĹĄto misliĹĄ da je potpuna?
MoĹžda grijeĹĄim, poloĹžila sam ovo pred 3 mj, ali koliko se sjeĂŚam incidentalnom tuĹžbom dolazi do objektivne kumulacije tuĹžbenih zahtjeva,
a tu moĹže doĂŚi samo do atrakcije mjesne/stvarne nadleĹžnosti...
Skylark Ishmaelle
10-03-2007, 00:35
I, inaèe, kratko: revizija i sudska nagoba. Erm.....NE.
Za one koji se pitaju zaĹĄto, ajmo lijepo zakon u ruke i knjigu, pa mi recite na koju foru je sudska nagodba pravomoĂŚna presuda drugostupanjskog suda donesena u povodu Ĺžalbe protiv presude prvostupanjskog suda. Ajmo.......
U kojem trenutku se u povodu Ĺžalbe na presudu prvostupanjskog suda sklopi sudska nagodba na koju se onda ide reagirati revizijom?!?!?!?!?!?!?!?!!?!?!???????????
](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,) ](*,)
Molim primjer iz prakse potkrijepljen toènim brojem predmeta na Vrhovnom sudu. Tko naðe, èastim.
Živjeli. :]
Skylark Ishmaelle
10-03-2007, 02:33
I, joť jedna stvar za one koji idu na ispit/ uèe GPP:
Kada vam opadne moral, pa mislite da ste glupi i da ne moĹžete nikada poloĹžiti ovaj ispit: niste glupi, zaista.
Ovaj predmet JEST teĹžak, i ispit JEST teĹžak.
Nemojte stoga sami sebe tupiti oko toga da niste dovoljno dobri da bi poloĹžili. Jeste. MoĹžete.
Samo treba puno, puno, puno raditi.
:smt024
Dakle:
Incidentalna tuŞba za utvrðenje:
-mogu je podnijeti i tuĹžitelj i tuĹženik
-dovodi do potpune atrakcije nadleĹžnosti
-ne dovodi do kumulacije zahtjeva
-ne dovodi do preinake tuĹžbe.
moze je podnijeti tuzitelj
dovodi do potpune atrakcije
dovodi do kumulacije
ne smatramo ju preinakom
ajmo dalje
1. sto ce sud uciniti ako tijekom parnice utvrdi da postupak treba provesti po pravilima izvanparnicnog postupka?
2. sto ce sud uciniti ako tijekom glavne rasprave ustanovi da predmet spora nije sazrio za suđenje?
Znaèi trebalo bi biti ili ovako ili ovako: (ne moŞe pomijeťano):
Incidentalna tuŞba za utvrðenje:
-mogu je podnijeti i tuĹžitelj i tuĹženik
-dovodi do potpune atrakcije nadleĹžnosti
-ne dovodi do kumulacije zahtjeva
-ne dovodi do preinake tuĹžbe.
ili
Incidentalna tuŞba za utvrðenje:
-moĹže je podnijeti samo tuĹžitelj
-dovodi do nepotpune atrakcije nadleĹžnosti
-dovodi do kumulacije zahtjeva
-ne dovodi do preinake tuĹžbe.
Drugo je ipak toèno. (ovo je naknadno editirano) :-D
Skylark Ishmaelle
11-03-2007, 18:54
Ja i dalje ostajem pri tomu da incidentalnu tuŞbu moŞe podnijeti samo tuŞitelj, jer u trenutku kada tuŞenik poduzima radnju takvog (sliènog) sadrŞaja govorimo o protutuŞbi. Po samoj prirodi parniènog postupka ne moŞe se reÌi da je incidentalna tuŞba neťto èime se koristi tuŞenik, jer on i nije u krugu osoba koje su ovlaťtene istaknuti incidentalni zahtjev. Naime, incidentalni zahtjev se moŞe podnijeti prije ili za vrijeme postupka na koji se odnosi. U pravilu, niti jedan tuŞenik neÌe 'predosjeÌati' nadolazeÌi postupak pa podnositi incidentalne zahtjeve. Jednostavno se to neÌe dogoditi (izmeðu ostaloga, i zbog pitanja pravnog interesa za takav postupak). A, ukoliko se radi o zahtjevu kojega tuŞeni ne moŞe podnijeti prije samoga postupka, onda se nikako viťe ne radio o incidentalnom zahtjevu veÌ protutuŞbi koja ima drugaèiju procesnu sliku, tj. neťto drugaèiji spektar uèinaka.
K/Ss, malo je opasno davati ovakve upute o tomu kako je rijeťeno koliko pitanja i po kojim principima jedan dan prije ispita jer moŞeť, a da toga nisi svjestan nekoga od ljudi koji se pripremaju za ispit tako poljuljati i uspanièariti, pa da se poènu brinuti jesu li oni uopÌe dobro shvatili to ťto su èitali.
Sa svojim si zakljuèivanjem otiťao poprilièno daleko od same srŞi pitanja. Nije bitno u kojem smjeru, no vjeruj mi da na samom testu nitko ne pretpostavlja da student koji zaokruŞuje toène odgovore sebi u glavi odvrti dogmatsko-teoretsku raspravu i onda izvede potpuno nepredvidivi zakljuèak o èijoj potrebi nigdje nema nikakve naznake.
Daklem, pusti se filozofije iza potencijalno toènih odgovora. Ukoliko ponuðenom odgovoru nedostaje joť pola reèenice da bude toèan, onda nije toèan. Dakle, ako u nekom opakom sluèaju sutra se pojavi ovo pitanje, te uz tuŞenika ne piťe 'u posebnom obliku protutuŞbe' odgovor da tuŞenik moŞe podnijeti incidentalnu tuŞbu za utvrðenje jednostavno nije toèan.
U svakom sluèaju zasluŞujeť pohvale za trud koji si uloŞio u razmiťljanje o ovom predmetu :-)
ako u zakonu piťe "incidentalna tuŞba ne dovodi do preinake" a negdje prije piťe "kumulacija dovodi do preinake" (nisam siguran al mislim da negdje piťe) to logièki ispada da incidentalna tuŞba ne dovodi do kumulacije bez obzira ťta bilo koji profesor misli o tome. jer novelom je to "incidentalna tuŞba ne dovodi do preinake" uneťeno pa...
je, al moĹžeĹĄ i obrnutim smjerom: incidentalna tuĹžba = isticanje dodatnog tuĹžbenog zahtjeva = kumulacija = nepotpuna atrakcija :-D
KuĹžiĹĄ ti kako je to veseli ispit? :-D :-D :-D
na kozulatacijama slobodno, na ispitu te moĹže koĹĄtati prolaza. To se nekima desilo, pa nemoj :cry: ;)
Proèitao sam sad sve. :oops:
"zakon izrièito odreðuje da da se to kumuliranje zahtjeva neÌe smatrati preinakom" znaèi ne dovodi do preinake a dovodi do kumulacije :oops:
(Znaèi da je Dorro to veÌ odavno dobro ispravila kad je ispravljala "LISTE"). :-D
i to na sljedeÌi naèin: (zadnji put, obeÌavam)
incidentalna tuŞba za utvrðenje:
-moĹže je podnijeti samo tuĹžitelj
-dovodi do nepotpune atrakcije nadleĹžanosti
-dovodi do kumulacije
-ne dovodi do preinake.
sorry
:smt021 ](*,)
(Svoja sam ranija miĹĄljenja o incidentalnoj tuĹžbi editirao da se ne bi netko zbunio :-D zbog mog neznanja (svejedno su ostala quoatana :oops: )
i da joť neťto.. koja pitanja pitaju kada Şele ruťiti? please help.. oèajna sam viťe.. nikako da poloŞim taj pismeni a stvarno Şelim odgovarati :(
Polivalentnost razloga revizije,kompetenz-kompetenz :? Ako ta pitanja dobijeť,znať ťto im je na umu :( Don't worry,ako si dobro nauèila,znat Ìeť "potjerat vodu na svoj mlin"!!! :D Ne daj se :D
Skylark Ishmaelle
28-03-2007, 00:32
hvala svima na informacijama za kolokvij
molio bi neku iskusnjaru da me prosvijetli -->
zanima me teŞina rokova u 6. i 7. mjesecu ťto se tièe pismenog... naime, jel piseni u 7. mjesecu teŞi od onih u 6. mjesecu, kak to inaèe biva na veÌini ispita il ?
Prema mom iskustvu: totalno nepredvidivo. Najbolje iĂŚi na to da ĂŚe rok biti uĹžasan, pa nek te ugodno iznenadi :-)
Skylark Ishmaelle
10-04-2007, 11:43
jel moŞe netko napisati u èemu je razlika izmeðu povlaèenja tuŞbe i odricanja od tuŞbenog zahtjeva? jasno je meni i jedno i drugo i pod kojim uvjetima se radi jedno, a pod kojima drugo i uz koje posljedice, ali u èemu je konkretna razlika?? da li nakon odricanja tuŞbenog zahtjeva joť uvijek postoji tuŞba buduÌi da je t.z. dio tuŞbe????? :roll: dont get it.
Razlika je u procesnim uèincima- odricanje od tuŞbenog zahtjeva dovodi do donoťenja meritorne presude za koju (naravno) vrijedi staro pravilo 'res iudicata'. Znaèi, ako se tuŞitelj odrekne od tuŞbenog zahtjeva on kaŞe sudu da je njegova tuŞba bila bespredmetna i onda viťe ne moŞe u istoj stvari podnijeti tuŞbu kasnije.
Povlaèenje tuŞbe ne dovodi do meritorne presude, te moŞe posluŞiti tuŞitelju da jednostavno nekada kasnije, kada osnaŞi svoj zahtjev, ponovo podnese tuŞbu. Povlaèenjem pojedinaènog tuŞbenog zahtjeva u tuŞbi koja sadrŞi nekoliko tuŞbenih zahtjeva doista moŞe ispasti tako da tuŞba i dalje opstane, no na to se ne misli kada se govori o povlaèenju tuŞbenog zahtjeva. Naime, uglavnom Ìe se povuÌi cijela tuŞba. Svejedno, procesni uèinak je isti, radilo se o povlaèenju tuŞbe ili tuŞbenog zahtjeva.
Jel sada jasnije?
paricijski rok:
a) moze se odrediti samo u kondemnatornim presudama
b)u pravilu su sudski
c)kod novcanih cinidbi moze biti dulji od 15 dana
d)svojim protekom uzrokuje pravomocnost odluke
e)pocinje teci iznova, ako je stranka ulozila zalbu, a drugostupanjski sud je tu zalbu odbio
a)pise u knjizi da i u deklaratornoj i konstitutivnoj odluci se moze odrediti paricijski rok glede troskova postupka
b)u pravilu su sudski
c)kod nenovcanih su dulji od 15
d)dovode do ovrsnosti i ne podudaraju se uvijek s nastupanjem pravomocnosti
e) eh, ak je zalba odbacena uzima se da parcijski rok nije ni prestao teci, nigdje ne pise za odbijanje zalbe pa me zanima dal je to jedini tocan odgovor??
uff, taj paricijski je zeznut kad ga stave na pismeni
a) u principu tocno je oboje sto si napisala
b) u pravilu je zakonski
c) kod nenovcanih sud MOZE odrediti dulji rok, čl. 328/2
d) protekom paricijskog roka presuda postaje OVRSNA. ne mora se podudarati s nastupanjem pravomocnosti.
e) ovog se ne sjecam
btw. imali smo raspravu o paricijskom roku par stranica prije pa baci oko; i ako paricijski rok dodje na pismenom i imas neku dvojbu (npr. ono pod a) pitaj profesora da ti razjasni. tako sam ja na proslom roku kad je bilo pitanje kakavog je karaktera paricijski rok pitao dal misle sa stajalista tuzenika ili tuzenika.
Ĺveliki kuracto ako netko padne oba kolokvija iz gpp-a? Kakve su posljedice? :?
PiĹĄeĹĄ ponovo kolokvij, na konzultacijama :)
No, do toga ne bi trebalo doÌi jer si tijekom godine vjerojatno dovoljno radila da moŞeť nabasati na par toènih odogovora u dva pokuťaja.
Radila jesam, ali ovaj je predmet potrebno raditi cijelu godinu, bez drugih seminara. Ĺveliki kuracto znaèi da opet nisam radila dovoljno. Potrudit ĂŚu se, ali "nabasati" na 18 toènih odgovora pri èemu treba odmjeravati svaku rijeè, nije baĹĄ lagano.
@ Doli...6 stranica topica, pri kraju. PoduĹži post stanovite Dorro. :smt077
Tamo ĹĄtoĹĄta piĹĄe o paricijskom roku.
kao prvo, paricijski rok NIKADA nije prekluzivan (znam da to nisi ni pitala, al eto, zbog nekih davnih razloga sam morala ovo napisat) :-D
Paricijski rok se odreðuje uz neke kondemnatorne sudske odluke.
Znaèi, ne 'samo uz presude', jer moŞe i rjeťenja.
U dekaratornim i konst. odlukama moŞe isto, al samo u iznimnim sluèajevima, valjda s tim troťkovima i joť nekim.
I o proteku pariciskog roka ovisi ovrĹĄnost a ne pravomoĂŚnost, pa pazi ĹĄto zaokruĹžujeĹĄ.
I procesnopravni je.
Kod mjenica i èekova 8 dana.
Kod nenovèanih se moŞe produŞiti, kako veli Frost.
Odreðen je zakonom, ali ga u nekim sluèajevima odreðuje sud. Znaèi, u pravilu (ili naèelno?) je zakonski, mislim da je tako iťla formulacija u testovima.
Ĺveliki kuracto se E tièe moĹže ovako zdravo seljaèki - jel Ĺžalba suspenzivan pravni lijek?
Onda, pravovremeno podnesena Şalba odlaŞe nastupanje pravomoÌnosti, znaèi i ovrťnosti presude.
Nisam zicer, al da nastavim ovako zdravo seljaèki - mislim da lijekovi koji se odbacuju (znaèi nepodobni pr.lijekovi) nemaju taj uèinak suspenzivnosti -kao ťto si i napisala da ako je Şalba odbaèena uzima se da paricijski rok nije ni prestao teÌi,
a oni koji se odbijaju imaju suspenzivan uèinak, èisto jer se raspravlja o meritumu...
nek me netko ispravi ako grijeĹĄim.
I moĹže savjet - te rokove ti se ne isplati ĹĄtrebati, jer su jako komplicirani.
Jednostavno, kad nauèiť cijelo gradivo, morať samo skuŞiti te opÌe pojmove "monitorni", "dilatorni" i ostale i onda u principu primjenjujeť ono ťto si prije nauèila u ostalim dijelovima gradiva.
Npr., ne isplati ti se ťtrebati da je recimo povrat u prijaťnje stanje objektivan, prekluzivan, zakonski ili kakav veÌ rok, jer Ìeť to ionako nauèiti u tom poglavlju, pa onda samo primjenjuje, kuŞiť?
Ko' tablica mnoĹženja :-D
Svima ostalima......dajte....èitajte....prijaťnje. ....stranice.
Malo sam èistila topic, ali ako ovako nastavimo, ne bu bilo dobro.
I potpiťite peticiju (http://www.ipetitions.com/petition/protiv5godina/) jer inaèe isto ne bu bilo dobro.
Odoh konaèno èitat Potjeha. Pozdrav.
creative
02-05-2007, 19:56
prof.dika je jucer na 2.grupi rekao kako izvanredni ne moraju napisat radnju-ok, a onda je rekao da ne moraju ni kolokvij-jel to neka njegova sala ili...?
Eto danas je i nama reko da ne moraju izvanredni ni radnju ni kolokvij, ali onda neces ni dobiti ocjenu iz seminara jer na temelju cega ce ti ju dati? Dakle mozes ali ne moras na kolokvij i pisat radnju, ali ako si dolazio na sem i zelis ocjenu iz sem onda ces morati i jedno i drugo.Dakle na tebi je odluka!
1. Koje su sve postulacijski nesposobne stranke (str. 49, pitanje 61 i 65)? Molim navedite.samo RH. Zaboravi ove jedinice lokalne samouprave, to je staro pitanje
2. Koji su toèni odgovori u poglavlju 30 (postupak pred prvostup. sudom), pitanje 21. b, c, f, g, h, i
3. MoŞe li mi neko napisati ťto sve moŞe napraviti i o Ìem moŞe odluèiti sud na pripremnom roèiťtu? al to fakat imať lijepo objaťnjeno u knjizi...
4 Koji su toèni odgovori na pitanje 62 u poglavlju parnièni troťkovi? aktorska kaucija? isto u knjizi, ili zakonu taksativno navedeno, ne kuŞim ťta ti nije jasno
5. Poglavlje Prekid postupka, pitanje 18 i 19.
U pitanju 18. zaokruŞeno mi je a i b, a u 19. a,b i e. Zbog èega nije u 19. zaokruŞeno i d s obzirom da je zaokruŞeno u 18-om?zbog tipfelera, nedostatka paŞnje ili...?
to ti isto crno na bijelo piĹĄe u zakonu
6. Poglavlje REdovni pr. ljekovi, pitanje 38? a,b,c su toèni?
Oooovako...povrede pravila o izuzeÌu. Znaèi, imamo zbog apsolutnih razloga (iskljuèenje, judex inhabilis) - u zakonu tax.navedeno i zbog relativnih razloga (judex suspectus).
Ja sam sebi to ovako prevela: ako je sudac bio izuzet (bez obzira dal zbog apsolut ili rel razloga) pa ipak nastavio sudit - to je razlog apsolutne niĹĄtavosti, i dozvoljeni su svi moguĂŚi pravni lijekovi.
A ako je trebao biti izuzet, to je druga prièa.
Koju, iskreno, nisam baĹĄ najbolje shvatila.
Pa bi ti bilo najbolje da ovo slijedeĂŚe provjeriĹĄ na konzultacijama:
7. Poglavlje Redovni pr. ljekovi, pitanje 91 - zaĹĄto ne i revizijom?
Odnos prijateljstva je razlog za relativno izuzeĂŚe (suspectus).
Znaèi treba dokazati dal je ta okolnost mogla utjecati na presudu.
A razlozi za reviziju su da je sudac morao biti izuzet po zakonu (znaèi inhabilis), bio izuzet (kao ťto smo rekli) ili ta osoba uopÌe nije sudac.
8. Koja je razlika izmeðu pogreťnog sastava suda i nepravilnog sastava suda te kako ne to odraŞava na ulaganje pojedinih pr. ljekova.
95. meni je zaokruĹženo a,b i e. ZAĹveliki kuracTO E (kad prethodno u tom poglavlju nije zaokruĹženo "zbog pogreĹĄnog sastava suda veĂŚ zbog povrede pravila o sastavu suda)?
pogreĹĄnan/nepotpun sastav suda - to sve spada u povredu pravila o sastavu suda. Oko toga ti je dosta objaĹĄnjeno na prijaĹĄnjim stranicama.
9. Ukoliko se u odgovorima nudi odgovor Ĺžalba "a) nepravovremena, b)nedopuĹĄtena, c) nepotpuna i d) nepodobna", zar ne bi trebalo uz a ili b ili c zaokruĹžit i d?
da. nepodobna - svojevrsni genus proximus nepravovremene, nedopuĹĄtene, nepotpune - piĹĄe ti lijepo u knjizi
10. Vanredni pr. ljekovi, pitanje 129 - ZAĹveliki kuracTO B?
pa ono...zato jer tako piĹĄe u zakonu? a da preciziraĹĄ pitanje? koji dio ti nije jasan?
moŞe mi netko reÌ di je u knjiizi objaťnjeno je li traŞenje formalne ili materijalne istine ako je parnièni sud, vezan pravomoÌnom osuðujuÌom presudom kaznenog suda, uzeo da postoji i kazneno djelo i kaznena odgovornost tuŞenika?
puno fala
nemam knjigu da ti toèno kaŞem, ali to ti je kod prejudicijelnih pitanja.
(a moŞda i naèela. a proèitaj i prijedlog za ponavljanje postupka.)
najvaŞnije ti je pravilo - ako je nadleŞno tijelo to pitanje rijeťilo, sud je vezan za tu odluku i nema tu ťto viťe petljati niti "uzimati" dal postoji kd ili odgovornost jer je to veÌ utvrðeno, niti tu nema nikakvog "traŞenja istine".
Druga stvar je da nadleŞno tijelo nije rijeťilo to pitanje, onda moŞe utvrðivati dal postoji odgovornost ili ne, na temelju savjesne i briŞljive ocjene dokaza, yadadadada...
To "nije rijeĹĄeno" je analogno s pojmom virgo intacta... :-D (neke osobe imaju genijalan smisao za humor... :shock: :lol: )
Uglavnom, to pravilo da je sud vezan za presudu kaznenog suda (pravomoÌnu, naravno) ti je u suprotnosti s naèelom slobodne ocjene dokaza (traŞenje materijalne istine).
Znaèi - ako je sud vezan za pravomoÌno utvrðenje dal postoji neko pravo/pravni odnos/ťto veÌ - naèelo traŞenja formalne istine.
Ako te netko sluèajno pita ťto o povijesti tog naèela, kaŞi Malleus Maleficarium pa nek si ljudi misle :smt019 :-D
Joť par stvari - ljudi, pismeni je kretenoidan do bola i treba raditi po pitanjima. Ali tek nakon ťto svladate i nauèite gradivo, inaèe vam nema smisla to ťtrebanje. Mislim, uhvatili ste se te liste ko Medici za boèicu s otrovom.
KuĹžim da ima puno nejasnoĂŚa, ali neke stvari koje pitate su vam lijepo napisane u zakonu i toga se treba drĹžati.
Svi ostali materijali dobro doðu, ali nekad stvarno treba uzeti s dozom rezerve ťto tamo piťe.
creative
11-05-2007, 02:15
Ja sam sad prije par minuta èula nešto nevjerojatno a to je da izvanredni seminaristi kod prof. Dike ne moraju pisati kolokvij. Zna li itko bilo što o ovoj informaciji?!!!! :?
Pa pise ti vec prije, da, ne moras ni na kolokvij, niti ne moras pisat radnju ali onda kao da ni nisi bila na sem. jer ti nema na temelju cega dati ocjenu iz seminara kuzis? Dakle brijem da ti onda nije bas ziher da ces njega dobit na usmenom...Ja sam isto izvanredni i nama je to isto reko na sem zadnji puta ali ja cu ipak pisati i jedno i drugo...
ja nisam mislila uopæe pisati radnju, jer nas je na prvom satu seminara doslovno molio da ne pišemo...
al sad kad èitam tvoje mišljenje, vjeroj.imaš pravo...
naravno, mislila sam iæi na kolokvij..
jel znate možda datum kolokvija? - nisam bila na seminaru zadnji puta...
i što onda- danas dakle nemamo seminar, a kad je slijed.puta?
eh, i jel se trebaju sem.teme prijavit? tj.bolje da pitam- jel prekasno za mene ako treba do 15-tog predat?!
uh... :roll: uvijek neki cirkus,,,
Ugl ne trebas prijavit teme za radnju jer tema ti je slucaj koji si dobila na sudu kad si bila na praksi.Na stranici gpp-a imas upute kako pisati radnju i to ti je to. Ni ja nisam jos ni zapocela svoju tak da ti ne treba biti bed.Ne znam samo do kad to trebamo predati. Netko je rekao do 15.5.? Nadam se da to nije istina... :? A sto se kolokvija tice bit ce nekad krajem petog mjeseca, dvadeset i nekog, reko je da ce nam izac u susret tj da cemo se jos dogovorit tocno...Eto! A sad svi na posao a.s.a.p
specialized
11-05-2007, 16:28
Ovako, u skripti za prejudicijelno pitanje krivi je odgovor pod pitanjem 21.
Odgovor nije a) uvijek, nego je c) U PRAVILU!
P.S. neznam dal ste to već raspravili jer ne pratim forum ali eto, da vam kažem.
Sky, očekujem odgovore na ona pitanja, bilokad.
Ovako, u skripti za prejudicijelno pitanje krivi je odgovor pod pitanjem 21.
Odgovor nije a) uvijek, nego je c) U PRAVILU!
P.S. ne znam dal ste to veĂŚ raspravili jer ne pratim forum ali eto, da vam kaĹžem.
Sud je ovlaťten odluèiti o prejudicijelnom pitanju ako nadleŞno tijelo nije veÌ pravomoÌno odluèilo o tome.
Ne mora uvijek. Nije duĹžan. Ali ako smatra da bi to bilo svrsishodno, moĹže.
To bi u praksi izgledalo ovako:
Ako neka celebrity tuŞi nekog oboŞavatelja zbog toga jer ju je gaðao trulim pomidorima, sud moŞe, ovlaťten je utvrðivati da li postoji odgovornost za kazneno djelo uvrede, zato jer je gaðanje pokvarenim ŞiveŞnim namirnicama realna iniuria.
Ne mora èekati da to pitanje kazneni sud rijeťi, a ako isti nije ni rijeťio to, uvijek moŞe sam krenuti to utvrðivati.
Slièno kao ťto bi mogao utvrðivati dal je èinjenica ťto je tuŞeni tuŞitelja oblijepio selotejpom ili mu klamericom zaklamao uho kazneno djelo bludne radnje.
Jedino ťto bi se joť ovdje dalo spomenuti je odreðeni rizik, jer ako nadleŞno tijelo ipak naknadno pravomoÌno rijeťi prejud.pitanje, koje je nať sud veÌ utvrdio i na kojemu je utemeljio odluku, to moŞe biti osnova za ponavljanje postupka.
Ako te joť zanima s kojim je to naèelom u sukobu - par postova gore...
Ĺveliki kuracto se tièe 'bilokadnog' oèekivanja odgovora od Sky, moĹžda da shvatiĹĄ da ovaj forum nije automat gdje ĂŚeĹĄ ubaciti pitanja i dobiti odgovore?
Ili ĹĄto je cura jasno napisala da nema ti listu i nema pojima ĹĄto je pitaĹĄ?
Osobito jer si sve odgovore veĂŚ dobio?
Sorry, brate, ali ťto oèekujeť od nas?
Nije ti jasno koji su odgovori na pitanja gdje se traĹžiĹĄ da zaokruĹžiĹĄ ĹĄto sve spada u aktorsku kauciju - halo?
MoĹžda da uzmeĹĄ knjigu pa zaokruĹžujeĹĄ ĹĄto je tamo navedeno?
Isto vrijedi za pripremno roèiťte. Nitko ti neÌe otvoriti knjigu i prepisivati ono ťto je ispod tog podnaslova jasno napisano.
A ako imať pitanja na neke moguÌnosti koje nisu navedene u knjizi ili zakonu, pa te zanima dal sudac u tom stadiju postupka moŞe zapalit ðoks, dogovorit mito ili poťeviti tajnicu, onda tako postavi pitanje - ima na ovom forumu par ljudi koji bi ti i to znali odgovoriti...
Vanredni pr. ljekovi, pitanje 129 - ZAĹveliki kuracTO B?
Beneficium novorum. To je ono kao, povlastica iznoťenja novota. Novih èinjenica, jel. Nema nikakve veze s pitanjem, jel. Ali ja imam neťto kompliciraniji razvojni tok izricanja misli, pa'ť morat sve èitat.
Inaèe, stranke bi trebale u tuŞbi i odgovoru na tuŞbu, iznijeti sve èinjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predloŞiti dokaze i blablabla..
To je ublaŞeno pravilom da mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove èinjenice i predlagati nove dokaze, jedino Ìe zbog te svoje traljavosti biti duŞne naknaditi troťkove protivnoj stranci.
Ajmo dalje - u Şalbi se, inaèe, ne mogu iznositi nove èinjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se ne odnose na bitne povrede odredaba par.postupka zbog kojih se uoÌe Şalba moŞe izjaviti.
PaŞljivo proèitaj ovu reèenicu - jer je isto odnosi na reviziju.
Revizija se ne moŞe izjaviti zbog pogreťnog/nepotpuno utvrðenog èinj.stanja, ai to ne znaèi da se nove èinjenice uopÌe ne mogu iznositi.
Mogu, ako se odnose na bitne povrede odredaba parniènog postupka zbog kojih se revizija moŞe izjaviti.
Sad, sve ĹĄto se traĹžilo od tebe je da baciĹĄ pogled i provjeriĹĄ zbog kojih se to razloga izjavljuje revizija, skuĹžiĹĄ da povreda pravila o apsolutnoj nadleĹžnosti spadaju u te razloge, i to bi ti bio odgovor na tvoje pitanje zaĹĄto to treba zaokruĹžiti. Sapienti sat.
Pozdrav.
specialized
15-05-2007, 11:01
Ovako, u skripti za prejudicijelno pitanje krivi je odgovor pod pitanjem 21.
Odgovor nije a) uvijek, nego je c) U PRAVILU!
P.S. neznam dal ste to veæ raspravili jer ne pratim forum ali eto, da vam kažem.
Sky, oèekujem odgovore na ona pitanja, bilokad.
Evo mog obrazloženja.
Toèan odgovor je UVIJEK - treba èitati pitanje. Uvijek je ovlašten, odluèivati o prethodnom pitanju, ako nadležno tijelo nije o tom pitanju donijelo pravomoænu odluku. Meðutim, nije dužan, jer sam može odluèiti hoæe li ili neæe rješavati to pitanje. JE LI TAKO???
No, mene zanima nešto drugo - što je s iznimkama? Jer konkretno ovdje postoji ona iznimka da se o utvrðivanju braka i oèinstva nikad ne rješava na incidentalan naèin.
A iznimaka ima i u brojnim drugim pitanjima. Treba li onda kod odgovaranja uzeti u obzir iznimke ili ne, jer ako bi ih uzimali u obzir dogaða se da u pitanju nijedan odgovor nije toèan.
Ovako, hvala Doro na odgovorima.
A Å¡to se tiče ovog rjeÅ¡avanja prejudicijelnog pitanja, kao prvo: GaraÅ¡ička rekla da je U PRAVILU (inače se ne bi ja pravio tu pametan), kao drugo: kolegica je zamjetila isto ko i ja a i moj kolega, a to je iznimka kod nekih slučajeva iz bračnog prava (a taj slučaj je navela i GaraÅ¡ička zaÅ¡to je odgovor U PRAVILU).
E sad, ako je izričito navedeno da u tom slučaju ne može sud rjeÅ¡avati to pitanje ako se postavi kao prejudicijelno, onda mislim da ne bi trebalo bit previÅ¡e rasprave oko tog pitanja.
I Lejla, kad si se već toliko nasmijala kad sam napisao svoj odgovor na to pitanje, da čujem Å¡ta ti misliÅ¡ o tom.
E dragi moji sve to drŞi vodu, ali ťto je s nama studentima koji ovo polaŞemo i odgovore dobivamo na konzultacijama od profesora, a dobro je znano da ljudi koji ispravljaju testove èesto puta misle drugaèije.
A ni profesori nisu bať uvijek pouzdani. Jednom sam postavila pitanje na konzultacijama je li rok za odgovor na tuŞbu zakonski ili sudski i dobijem odgovor da je zakonski, a kasnije naðem u knjizi gdje je izrièito naveden kao sudski!!!!!????? (izdanje 2004. str.379)
Mislim da bi na katedri hitno trebalo sazvati sjednicu i napokon se usuglasiti oko toènih odgovora.
Skylark Ishmaelle
17-05-2007, 02:04
Dakle,
hvala Lejli et Dorro na odgovaranju na pitanja.
Joť jednom: ja nemam tu tupastu skriptu s pitanjima, pa onda ignoriram pitanja koja su postavljena u formi 'zaťto je u pitanju 23 toèan odgovor a, dok ja mislim da bi bať trebao biti d'. Uz to, naŞalost, zaista nemam vremena ponavljati stvari koje smo veÌ debelo raspravili na prethodnim stranicama (Dorro je tu puno strpljenija od mene :* ).
Dodatno - nemojte se drŞati tih pitanja koja 'kolaju' kao pijan plota...ili kao zahiren konj svoje staje. NeÌe vam niťta znaèiti ako proðete na pismenom i doðete na usmeni ukoliko NE RAZUMIJETE zaťto je odreðeni odgovor toèan. Kao ťto sam rekla veÌ nekoliko puta do sada, GPP je teŞak ispit. Trikova za lak ili lakťi prolaz nema. To si odmah izbijte iz glave. Skripte jednostavno ne pomaŞu. Jedini recept je knjiga+zakon+pitanja+ponavljanje+ponavljanje+ponav ljanje.
Bilo bi super da vas zavaravam i da kaĹžem da je dovoljno samo proèitati knjigu i onda samo vjeĹžbati po starim testovima, no nije! Morate ĂITATI i ZAKON!!! Puno pitanja koja postavljate se zaista nalaze u zakonu. Jedino ĹĄto morate napraviti je skinuti najnoviju verziju sa stranica GPP NETa (link je u mom sig-u) te onda iskoristiti funkciju CTRL+F i pronaĂŚi pojam koji vam je potreban. Takoðer, neke stvari ĂŚe vam biti puno jasnije ukoliko ih proèitate (i) u ZPPu.
Ĺveliki kuracto se tièe razilaĹženja u miĹĄljenjima, tu vam ne mogu pomoĂŚi. I sama sam dobivala razilazeĂŚe informacije kada sam polagala ispit, tako da ĹĄto se toga tièe, ne mogu pomoĂŚi.
I, ono...ne odustajte i pokuťajte ťto viťe vjeŞbati te testove tako da razmiťljate o tome zaťto je pojedini odgovor toèan. Ne uèite pitanja na pamet - to je nevjerojatno blesavo i neÌe vam se isplatiti.
Radni naslov: 'BespuĂŚima foruma, II.dio - probajte preĹživjeti'
Tek sad sam skuĹžila ovo:
A ni profesori nisu bať uvijek pouzdani. Jednom sam postavila pitanje na konzultacijama je li rok za odgovor na tuŞbu zakonski ili sudski i dobijem odgovor da je zakonski, a kasnije naðem u knjizi gdje je izrièito naveden kao sudski!!!!!????? (izdanje 2004. str.379)
[-o<
[-o<
[-o<
:-({|=
(Pa sud odreðuje rok odgovora na tuŞbu!!! Ljudi su pukli... :roll:
Kakve veze ima ako je u zakonu propisan minimum i maximum? Opet sud odreðuje!)
Sky, dosta tog cinizma :-D
molila bih vrsnog poznavaoca GPP-a da mi odgovori na par kratkih pitanja:
1. moŞe li se revizijom pobijati presuda zbog nepropisnog sastava suda i znaèi li to da je povrijeðena odredba parniènog postupka o sastavu suda?
2. da li bitna povreda odredaba o sastavu suda ukljuèuje i pogreťan sastav suda?
hvala :D
Nepravilan sastav suda ima znaèaj relativno bitne povrede odredaba parniènog postupka. Ako znať iz kojih se razloga moŞe izjaviti revizija,onda ti je sada sve jasno. Znaèi,vrijednost predmeta spora POBIJANOG dijela presude ti prelazi 100 000 kn (valjda ta odredba joť vrijedi:) ili je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu.
Daljni uvjet ( s obzirom da se radi o relativno bitnoj povredi) ti je da je ova povreda prvi put uèinjena u postupku pred drugost. sudom ili je drugost. sud propustio sankcionirati takvu povredu uèinjenu u post.pred prvost. sudom protiv koje se stranka Şalila.
Ovo ťto sam ti napisala vrijedi za sve relativno bitne povrede koje se istièu u reviziji.
Nemoj nepravilan sastav suda brkati sa slièajem izuzetog suca ili sudjelovanja u suðenju osobe koja nije sudac jer su to apsolutno bitne povrede zbog kojih se revizija moŞe izjaviti neovisno o tome jesu li poèinjene u prvost. ili drugost. postupku i je li ih stranka koja se na njih poziva istaknula u Şalbi.To definitivno zvuèi kao "nepravilan sastav",ali eto,nije ti to isto.
Nadam se da ti je sada malo jasnije,a s obzirom da se ni sluèajno ne bih usudila nazvati se vrsnim poznavaocem gpp-a,dopuťtam i moguÌnost pogreťke. (sky,oderi me ak' sam fulala) :D
Starfish
27-05-2007, 19:43
kad je jednom sud odluèio da ne rješava prethodno pitanje, on ne može kasnije nastaviti parnièni postupak prije nego se postupak završi pred nadležnim organom koji o prethodnom pitanju odluèuje kao o glavnom, pravomoæno ne završi?
a) toèno
b) netoèno
ja mislim da je to netoèno, ali u knjizi piše samo da bi to bilo nesvrsiishodno , jer ako drukèije odluèi nadležno tijelo o tom pitanju to je osnova za ponavljenje postupka
kaj vi velite?
Kolko sam ja to skužila - b je točan odgovor, razlog je taj Å¡to npr. se taj drugi postupak može odugovlačiti, pa sud može "odustati" (OK, nisam joÅ¡ uhvatila terminogiju :-D ) od prekida, i sam rijeÅ¡iti prethodno pitanje. Poanta je - ako jednom prekine postupak, da bi prethodno pitanje rijeÅ¡ilo nadležno tijelo, sud nije obavezan čekati kraj tog postupka.
Tvoje obrazloženje je samo po sebi točno, al odnosi se na to zaÅ¡to bi sudu bilo svrsishodnije prekinuti postupak, odnosno ne odlučivati o prethodnom pitanju...
Ovak - isprintao sam si onih 64 pitanja za usmeni kod Dike no kolegica koja je to poloĹžila proĹĄle godine je rekla da pitanja ima 90-tak.
Pa sad, koliko ima toèno pitanja za Diku?
Fala unaprijed
(veĂŚ 2. put to pitam pa se sad nadam odgovoru)
Joj, na ovo ťviknem - netko provali da su ta pitanja nedostatna, ne obrazloŞi zaťto, ali bitno da baci bubu u uho i zbuni sve koji uèe..
Ma gle, ťto se tièe tih pitanja i usmenog kod Dike..
Ja bih ti to usporedila s Rimskim. Tamo si imao toèno odreðena pitanja na karticama koja bi izvukao. Recimo izvuèeť npr. zamjenjive stvari i piťeť koncep o tome i sve super.
Nakon nekog vremena skuĹžiĹĄ da to sve nije imalo previĹĄe smisla, jer su te neovisno od tog pitanja, ispitali svu podjelu stvari, a nakon toga i kompletno stvarno pravo :-D
Ta pitanja ti viťe sluŞe da znať kako Ìe ti zvuèati prva reèenica koju Ìeť reÌi.
A vjerojatno si i skuĹžio da su ta pitanja naslovi ili podnaslovi iz knjige.
Fali joĹĄ 20-ak pitanja - pa to su upravo ti naslovi koji fale.
Ĺveliki kuracto se mene tièe, èak i tih 60 pitanja je pretjerivanje (kamoli ne 90) - vjerujem da prof.Dika ima standardnih 30-40 pitanja koja stalno pita, ali te ionako preko toga ispita sve, pa ti to malo znaèi.
Npr. moŞeť dobiti pitanje stranaèka sposobnost, nakon toga te moŞe traŞiti da to poveŞeť s npr. zastupanjem, koji su uvjeti, pa skoèi na vrijednost predmeta spora ili na pravne lijekove koji se mogu izjaviti zbog tih povreda, ili da te traŞi da to poveŞeť s naèelima...
Idi malo sluťat ispit da skuŞiť sistem, ali, kaŞem ti, ta pitanja ti vrijede toliko da znať kako Ìe izgledati tvoja prva reèenica ;)
I proði malo po forumu, neki ljudi su ostavljali pitanja po rokovima, pa usporedi..
Starfish
03-06-2007, 10:20
Da li su suparnièari kod tužbe glavnog miješanja formalni ili materijalni?
Hm... :-k
Obièni jesu...na temelju zakona...
Fora kod tužbe gl. miješanje je što se tu radi o potpunoj atrakciji, znaèi mijenja se stvarna nadležnost.
A bilo kakva atrakcija kod formalnog suparnièarstva nije moguæa (osim ako sam fulala neku iznimku).
Onda valjda materijalni suparnièari?
Ma iskreno, da mi doðe to pitanje nemam pojima što bih zaokružila, ovisno o raspoloženju. :-D
Kolko je nama doc. GaraÅ¡ić to objaÅ¡njavala na seminaru, ne može se sve suparničare svrstat po tim kategorijama. Ove zakonske posebno, jerbo ni nebi bili suparničari da zakon tako ne određje. Tako da - može bit da nisu ni formalni ni materijalni...
Al nisam sigurna, pa može bit i da pričam gluposti...
Beautiful... :-D
Hvala na odgovoru. Ako netko sluèajno zna, kada sudi to prokleto vijeÌe u prvom stupnju? U ZPP-u i ZS-u piťe ¥kada zakon tako odreðuje.¥ Glupo mi je na usmenom govoriti o vijeÌu, predsjedniku vijeÌa i pripremnom roèiťtu pa kad me pita;¥ Kolegice, kad ste veÌ to spomenuli a kad je to?¥ da ko` tenkre odgovorim: ¥Pa, kada zakon to posebno odredi.¥
Ma èekaj, prvo morať doÌ na pismeni i skuŞit, uz ostalo, da ona stara narodna "nema glupih pitanja, samo glupih odgovora" bať ne drŞi vodu ťto se ovog ispita tièe :smt043
Nego, zaťto bi bilo glupo to reÌi? Pa to je toèan odgovor!
Koliko se sjeĂŚam, trebao bi biti neki primjer u knjizi, ispod toga u malim slovima. Ako ga nema, goni to.
Uostalom, to pitanje bi bilo u rangu 'na èemu se temelji institut suparnièara na temelju zakona'? I onda ti kaŞeť, na propisu... :-D
Ponovo se vraĂŚamo Digestama, lijepo rekao Celso (a nama tupio Vjekoslav :lol: ), scire leges non est verba earum tenere, sed vim ac potestatem.. http://www.forum.hr/images/smilies/saevilw.gif :smt023
Koliko dobro treba znat posebne postupke kod garaťiÌke? Nikako ne stignem nauèit to iz knijge pa sam mislila nauèit samo po skripti. Jel to dovoljno? I jel zna netko kad bi ona mogla imat prvi dan usmenog?
treba dobro znati posebne postupke kod garasicke, mene je pitala kad sam odgovarao, nauci one najbitnije. ja sam iz knjige, ne znam kakva je skripta.
u pitanjima se postavljaju pitanja u vezi sastava suda u izvanrednim pravnim lijekovima. i vrlo su mutna....
u jednom dijelu u knjizi str. 691. kaže "UvrÅ¡tavanjem povrede pravila o sastavu suda koja se sastoji u sudjelovanju u suđenju osobe koja nema svojstvo suca među apsolutno bitne povrede....."+ZPP 354.2.1
str. 725. navodi u kategoriji razloga zbog kojih se uvijek može podnijeti revizija jest "izuzeće i sastav suda".
dakle...ono Å¡to je zbunjujuće je to Å¡to se u pitanjima pojavljuju slučajevi gdje se navode termini pogreÅ¡an/nepravilan/nepropisan sastav suda. sto onda odgovorit u pitanjima ako ti dode da se npr. pon.postupka moze traziti zbog P/N/N sastava suda- bila su takva pitanja.
fala :smt006
i ovo: OKOLNOST DA JE PRI DONOSENJU PRVOSTUPANJSKE PRESUDE SUDJELOVAO SUDAC KOJI JE BIO IZUZET ZBOG RAZLOGA IZUZECA U UZEM SMISLU MOZE SE U ZALBENOM POSTUPKU KVALIFICIRATI KAO:
a)pogresna primjena materijalnog prava
b) pogresno ili nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje
c) apsolutno bitna procesna pretpostavka
d) relativno bitna procesna pretpostavka
d,jel tak?
i mene je ovo pitanje muèilo, jer je bilo odgovoreno da je to apsolutno bitna procesna pretpostavka, ali prema onome ťto biťe u knjizi odgovor bi trebao biti d. ajde neka netko potvrdi ako zna sigurno.
Ako je bio izuzet (rjeĹĄenjem), onda je apsolutno bitna povreda. Ali, ukoliko je sudjelovao, a nije rjeĹĄenjem bio izuzet, radi se o relativno bitnoj povredi.
Starfish
10-06-2007, 16:51
Yo! Pozdrav svima ( i tati, i mami, i svima koji me poznaju...) :random uvodne rečenice:! ProglaÅ¡avam svoje stalno naseljenje na ovaj topic...
Veoma je koristan, posebeno hvala dorro na ispravcima lista.
I uz ispravke koje je ona dala, ja imam joÅ¡ hrpu pitanja koja mi se čine sumnjiva, pa vjerujem da će moje gnjavljenje ić u tom smjeru...
Danas na meniju, dostava...
Behold the lista pitanja...
Dostava, 5)
Dostava pismena u nedjelju ili neradnim danom, izvan stana ili radnog mjesta adresanta bit će valjana:
a) Ako se dostava obavlja poštom
Navedeno jest zaokruženo, mada ste negdje 5 stranica ispred zaključili da dostava poÅ¡tom ne mijenja odredbu da se može dostavljat samo u stanu i na radnom mjestu, već se može promijenit samo dan i sat. Ergo – b nije točno? (tražim samo deklaratornu potvrdu, ima pravni interes, časna pionirska... :-D )
I da..
Postoji kod fizičkih osoba i osobne dostave ona situacija kad u 2. pokuÅ¡aju nema adresanat ni ukućana, a susjed, kućepazitelj il ovaj s radnog mijesta odbijaju primiti pismeno. Kao odgovor na tu situaciju navodi se dostava nije uspjela, pa se mora ponoviti. I jel to jedini primjer neuspjele dostave u kojoj moćni ZPP nema odgovora osim gore navedenog? Pa mi nije jasno – dokad se to može ponavljat?
I kolko sam skužila, kod pravih osoba do te situacije ne može doć...ako dostava ne uspije pismeno se stavlja na oglasnu ploču?
èinjenica da je sudac bio izuzet (bez obzira dal zbog apsolut ili rel razloga) pa ipak nastavio sudit - razlog apsolutne niťtavosti, dozvoljeni su svi moguÌi pravni lijekovi, bla bla. Piťe tu ngdje na prijaťnjim postovima.
I da povreda prava o sastavu suda ukljuèuje (u ťirem smislu) nepostojanje suca, blablabla..
ovako, imam i ja par pitanja:
PRAVNA SHVACANJA USVOJENA NA SJEDNICI SUDSKOG ODJELA OBVEZATNA SU ZA:
a)sve suce u sastavu odjela prvostupanjskog suda koji je shvacanje zauzeo
b)sve suce u sastavu odjela Vrhovnog suda RH koji je shvacanje zauzeo
c)sve suce neposredno niŞih sudova od onog èiji je odjel zauzeo pravno shvacanje
d)sve suce sudova neposredno visih od onog ciji je odjel zauzeo pravno shvacanje
e)sve suce u sastavu odjela suda drugog stupnja koji je shvacanje zauzeo
b) VSRH zicer, i e) ako se odnosi na Ĺžupanijski sud
To ti je negdje kod naèela zakonitosti (1.naèelo u knjizi) naťiroko objaťnjeno...
Ili da provjeriĹĄ u Zakonu o sudovima
Evo danas sam bio na GPP-u i nekim cudom prosao pismeni, pa me sad nesto muci!
Postao sam bio uvjeren da necu proci pismeni ( a i dalje ne vjerujem kako sam prosao) nisam napisao esej, makar sam znao nesto od tema! Bio sam seminarist kod prof. Dike, tako da sam na usmenom kod njega! E sad me zanima, dal cu moci odgovarati, dal ce progledat kroz prste zbog eseja??? Procitao sam iskustva od kolega , al mozda neko jos ima kakva iskustva!? Glupo mi je sad sto tjedan dana moram uciti za usmeni i onda na kraju ne odgovarati i izgubiti vrijeme za ponovno ucenje za pismeni!!?? Dal mi se isplati moliti ga i prostit da me pita (posto nada umire posljednja) :-) :(
vidiť. ka sam kod njega sluťala proťli put. dvije cure su bile s praznim papirom umjesto eseja i lijepo ih je pitao ima li smisla da odgovaraju, s obzirom da nisu uèile same su odustale...
tako da ako misliĹĄ da znaĹĄ, ĹĄtrebaj, mislim (90 posto sam sigurna) da ĂŚe te pustiti odgovarati...
Lady Red
11-06-2007, 23:10
Evo danas sam bio na GPP-u i nekim cudom prosao pismeni, pa me sad nesto muci!
Postao sam bio uvjeren da necu proci pismeni ( a i dalje ne vjerujem kako sam prosao) nisam napisao esej, makar sam znao nesto od tema! Bio sam seminarist kod prof. Dike, tako da sam na usmenom kod njega! E sad me zanima, dal cu moci odgovarati, dal ce progledat kroz prste zbog eseja??? Procitao sam iskustva od kolega , al mozda neko jos ima kakva iskustva!? Glupo mi je sad sto tjedan dana moram uciti za usmeni i onda na kraju ne odgovarati i izgubiti vrijeme za ponovno ucenje za pismeni!!?? Dal mi se isplati moliti ga i prostit da me pita (posto nada umire posljednja) :-) :(
steta :cry: da si barem bilo sto napisao... dika ti to uopÌe ne èita, samo pogleda jel si ista napisao. ja sam cak i temu fulala, ali sam naskrabala stranicu necega. tek tako da se vidi...
u svakom slucaju, odi na usmeni i pokusaj . dika je stvarno u redu profesor.
nadam se da ces uspjeti, sretno :)
fat drummer
19-06-2007, 10:17
tuĹžba moĹže sadrĹžavati sviĹĄe tuĹžbenih zahtjeva... odricanjem od tuĹžbeng zahtjeva zapravo ne odustajeĹĄ od tuĹžbe, nego samo od traĹženja jednog dijela pravne zaĹĄtite.
kod tuŞbe i povlaèenja tuŞbe ti zapravo kaŞeť da tuŞba nikada nije ni postojala. svi tuŞbeni zahtjevi unutar nje takoðer nisu nikada ni postojali.
takoðer za povlaèenje tuŞbe se traŞi i pristanak tuŞenika, a kod odustanka od tuŞbenog zahtjeva ne jer je to èista dispozicija koja je izjednaèena s priznanjem tuŞbenog zahtjeva. kod odricanja od tuŞb zaht sud donosi presudu na temelju odricanja, a kod povlaèenja tuŞbe nema presude jer nikada nije bilo ni tuŞbe
demosi i dorro, ispravite me
Starfish
19-06-2007, 10:26
Da, dodam... :-D
Ako povućeÅ¡ tužbu, možeÅ¡ je ponovno podići... (zato se traži pristanak tuženika, jer je njemu u interesu da jednom svrÅ¡ite s tim i da ga netko 356 puta tuži, pa povlači tužbu i tako stvara troÅ¡kove...)
Ako se odrekneÅ¡ tužbenog zahtijeva (i donese se presuda na temelju odricanja koja postane pravomoćna...), ne može se viÅ¡e podići ta ista tužba...
:-D
Kad idemo po ocjene iz seminara kod prof.Dike??
Isto pitanje, samo za GaraÅ¡ić... :badgrin:
2 pitanja:
povreda naèela kontradiktornosti - razlog za ponavljanje postupka i reviziju (DA ILI NE)
I kod revizije za rjeťenje: Da li moŞe revizija protiv rjeťenja kojim se pravomoÌno zavrťava postupak i rijeè je o sporu u kojem je revizija dopuťtena? (piťe u knjizi da moŞe str 736. a je u svim ispitima imam to ko krivi odgovor pa ne kuŞim bať)
Naèelo kontradiktornosti spada pod naè. sasluťanje stranaka, i inaèe je izraŞeno u Europskoj konvenciji za zaťtitu ljudskih prava, èlanak 6, stavak 3.
(P.S. ako nekome treba kakva presuda ESLJP-a vezana uz taj èlanak i sve njegove varijante, nek se javi na privat, 2.mj rada na tome ostave materijala :-D )
Alzo, zbog povrede tog naèela mogu se podnositi svi lijekovi, revizija i zahtjev za pon.postupka.
Za reviziju: ako u knjizi piĹĄe da moĹže onda moĹže
Mislim, mora se raditi o 2° postupku, tj.revizija ide na rjeťenje 2° suda
Ne znam kako ti je koncipirano pitanje dal ima neka caka s tim, pa provjeri..
materijalno pravo-opÌenita def.,def. po zpp-u, pogreťno utvrðeno mat.pravo.
moĹže li mi netko, molim vas, dati odgovor na ovo pitanje?
Jooooj, jel to Dikina mudrolija?
Ĺ*ta viĹĄe ne pita normalna trik pitanja tipa razlika izmeðu materijalnog i procesnog prava :-D
Materijalno pravo - sadrŞi pravila tj. pretpostavke za zasnivanje, razvoj, promjenu i prestanak graðanskopravnih odnosa.
A procesno pravo sadrŞi pravila o pretpostavkama za ostvarivanje pravne zaťtite na podruèju graðanskopravnih odnosa
Ili, ukratko materijalno pravo sadrĹži pretpostavke za osnovanosttuĹžbenog zahtjeva, dok procesno pravo popisuje pretpostavke za dopustivost tuĹžbenog zahtjeva.
To je ako te pita uobièajeno trik pitanje.
A za ovo ťto si pitala, nisam 100% ali mislim da ti se to odnosi na filozofiju nazvanu graðanskopravna stvar.
Jednom nas je izdavio s time na predavanju...
Otprilike ovako: u cijelom ovom predmetu (ispitu, ako Ìemo studentski teleoloťki :-D ) radi se o zaťtiti koja se pruŞa graðanskopravnim odnosima, a to je regulirano GP-om, znaèi radi se o grað.pr stvarima.
A to je povezano s organizacijskim procesnim pravom, tj. gleda se kroz nadleĹžno-kompetencijski okvir -
naime, za tu grað.pr stvar mora se osigurati nadleŞnost suda kao tijela pune jurisdikcije (znaèi, da je sud ovlaťten svoju meritornu odluku donijeti temeljem postupka gdje je sam utvrdio èinjenice).
Uglavnom da skratim, u tu grað.pr stvar ulaze obiteljski odnosi, radni, trgovaèki i drugi gp odnosi, a sve skupa se nalazi u èlanku 1. ZPP-a.
Napominjem da nisam 100% sigurna da je to to.
I da, znam da niste shvatili skora niĹĄta od ovog lupetanja :lol: :-D :lol:
A pogreťno utvrðeno materijalno pravo je jedan od 3 razloga za Şalbu i ne da mi se o tome pisat. Tu bar nema nejasnoÌa
demosi i dorro, ispravite me
Fet pravo zbori. ja ponosna na to pametno stvorenje. http://www.gay.hr/web/smilies/cita.gif
nemam te ťto ispravljat, eventualno ako sad Skylarku uleti s drugim idejama, izvlaèit Ìemo se na http://www.gay.hr/web/smilies/blond.gif
:-D :-D :-D
Ĺ*alim se. Da nadodam - najbolje ĂŚete skuĹžiti razliku ako si zamislite tuĹžbu. TuĹžba = podnesak.
Znaèi taj list papira gdje gore piťu neka imena i adrese, a dolje neki datumi, negdje u sredini èinjenièni opis koji moŞe glasiti "ja oťo u njemaèku, susjedi mi drpili struju" (ima i takvih primjera :-D) - to je sve tuŞba.
TuĹžbeni zahtjev je onaj dio tuĹžbe gdje piĹĄe "na osnovi toga (ili s obzirom na sve navedeno) traĹži se ili zahtjeva se da blablabla" (sad ovisi ĹĄto Ĺželi taj jadnik kojemu su susjedi maznuli struju).
I tih traĹži se/zahtjeva se moĹže biti viĹĄe itd.
ajd nemojte zamjerit jer mi se ne da traŞit po 600 proťlih postova odgovor na pitanje moŞe li se odustat na pismenom ili ne?nije 600 nego zadnjih 20-ak. Lijenèino.
Da, moĹže se odustati.
fat drummer
22-06-2007, 09:44
nema se smisla zamarati s tim, jednostavno sjedni i nabubetaj to. revizija, zahtjev za zaĹĄtitu zakonitosti, pravni lijek svetog mihovila, vot ever. tko zna, za pet godina moĹžda se opet vrati :lol:
cijela knjiga je prepuna kao ťto vidiť altenativnih solucija, opisa kako je to nekada bilo. zaťto ne znam (mislim znam, to je knjiga i za praktièare i teoretièare, a ne samo za studente)
mislim treba malo razmisliti oko svih tih razloga za reviziju, redovnu i izvanrednu...
fat drummer
23-06-2007, 12:54
str. 721, potpoglavlje c) Redovna revizija
Redovna revizija nije dopuťtena u svim sporovima u kojima revizija nije iskljuèena.
kada je onda revizija dopuťtena? kad je iskljuèena? :?
str. 721, potpoglavlje c) Redovna revizija
Redovna revizija nije dopuštena u svim sporovima u kojima revizija nije iskljuèena.
kada je onda revizija dopuštena? kad je iskljuèena? :?
i onda pise ispod kad je to...
znaci u trgovackim sporovima nije iskljucena al nije dopustena ak vps nije veca od 500 tisuca kuna, pa dalje po kauzalnom kriteriju kod radnih sporova o prestanku ugovora o radu i bla bla bla...
tak sam to ja shvatila...
fat drummer
23-06-2007, 20:26
e to, da sad ima smisla... jer ono reèenica sama po sebi :lol:
joť je zabavnije kad makneť negacije: redovna revizija je dopuťtena u svim sporovima u kojima je iskljuèena :-D :-D
evo mene opet
U statusnim stvarima i stvarima uzdrŞavanja malog djeteta koje nije sposobno za rad, sud je ovlsťten utvrðivati i èinjenice koje stranke nisu iznijele, a moŞe odluèiti da se dokazuju i èinjenice koje nisu sporne.
Ovim se pravilom odstupa od naèela:
a) javnosti
b) koncentarcije postupka
c) dispozicije
d) oficioznosti
e) akuzatornosti
ovako, postoje dvojbe izmeðu C i E .
toèno je samo c. odstupa se od naèela dispozicije.
morska.vila
25-06-2007, 11:47
evo jedno pitanjce..isto siĂŚuĹĄna dvojba..
u postupku u sporovima male vrijednosti rok za Şalbu protiv presude raèuna se od:
a)objavljivanja presude,uvijek kad je stranka bila prisutna objavljivanju
b)objavljivanja presude,no samo ako sukladno zakonu objavljena presuda nije bila dostavljena stranci
c) dostave presude,no samo ako je stranka nije bila prisutna objavljivanju
d)dostave presude,uvijek kad je presuda dostavljena stranci
b) i d)ili b) i c) hm...
b) i d). Ăl. 467/4 ZPP
morska.vila
25-06-2007, 13:03
Drugostupanjski sud ce preinaciti presudu prvostupanjskog suda:
a) zbog procesne povrede pravila i apsolutnoj nadleznosti sudova
b) kada je prvostupanjski sud pogresno primjenio materijalno pravo na ispravno utvrdjeno cinjenicno stanje
c) zbog povrede pravila o saslusanju stranaka
d) kada je tuzbeni zahtjev kvantitativno prekoracen
po meni je samo b, al da li treba i d?
treba i d) èl 369. ak se ne varam
da, i sama sam sad to nasla, tnx svejedno
hm..knjiga 712 str. naziva preinaku presude zbog prekoracenja tuzbenog zahtjeva samo prividnom preinakom. mislim da bi u ovom slucaju trebalo odgovoriti samo b). da su pitali kada je dopustena i prividna...pokusavam pomoci da ne gubite bzvz bod. valjda ne zbunjuje :-)
Jedno brzinsko pitanje prije ispita jer ona skripta s ispitnim pitanjima me zbunjuje.
Dakle, dal se zbog povrede pravila o neposrednosti moĹže izjavit revizija?
Koliko ja znam ne (a u skripti na par mjesta piťe drukèije)
u naèelu neposrednosti pise da je to razlog relativne nistavosti, a zbog toga se ne moze izjavljivati revizija. a kako se ispitivanje dokaza vrsi u prvom stupnju, mislim da i zbog toga se ne moze postaviti na temelju toga revizija.
fat drummer
25-06-2007, 21:24
hm,kao ťto knjiga kaŞe, povrede relativno bitnih odredaba procesnog prava su razlog za reviziju samo ako su poèinjene pred drugostupanjskim sudom. moŞda to zbunjuje skriptu, netko je omaťkom izbacio dio da je povreda poèinjena pred drugostupanjskim sudom?
mislim, bubbles je definitivno u pravu, samo su ovi iz gpp-a lukavi.. kao lisice... kao lukave lisice
kaze pitanje: reviziju ne moze podnijeti stranka koja nije izjavila zalbu:
a. pravilno
b. nepravilno
sad, u zbirci pitanja redovno je zaokruzeno a., dok bih ja zaokruzio b. jer se pravo na podnosenje revizije priznaje stranci koja nije izjavila zalbu, ali njezin protivnik jeste,a koju je drugostupanjski sud uvazio -cijelu ili dio.stranka koja nije izjavila zalbu sad ima pravni interes za reviziju...
tko je tu sad lud?
fat drummer
25-06-2007, 22:10
da... npr. ja bih zakruĹžio pravilno zbog onog da nema preskakanja pravnog lijeka...
ne znam, ne kaĹžem da je tvoj razmiĹĄljanje pogreĹĄno, ali ako se ovo javi na testu ja zaokruĹžujem pravilno, nemam snage razmiĹĄljat :-D
morska.vila
26-06-2007, 12:24
evo jos jedne pametne :
Kad nadleŞni organ pavomoÌnom odlukom zabrani rad stranke - trgovaèkog druťtva:
1. sud ĂŚe rjeĹĄenjem obustaviti postupak
2. sud ĂŚe rjeĹĄenjem prekinuti postupak
3. parnica prestaje teĂŚi po sili samog zakona
4. nastupa prekid postupka ex lege
5. to neÌe imati utjecaja na tijek parniènog postupka
tocan odgovor je 4.
tijek parnickog postupka izgleda nije litispendencija( ?? ),jer da jeste
prekid postupka ne utjece na litispendenciju,pa bi to onda bilo tocno...misljenja?
ovo pitanje je bilo na zadnjem roku. toèni odgovori su 4 i 5 jer prekid postupka ne utjeèe na litispendenciju. parnica i dalje teèe samo se privremeno zaustavlja njezin razvoj zbog objektivne sprijeèenosti suda ili stranaka....
morska.vila
26-06-2007, 12:28
kaze pitanje: reviziju ne moze podnijeti stranka koja nije izjavila zalbu:
a. pravilno
b. nepravilno
sad, u zbirci pitanja redovno je zaokruzeno a., dok bih ja zaokruzio b. jer se pravo na podnosenje revizije priznaje stranci koja nije izjavila zalbu, ali njezin protivnik jeste,a koju je drugostupanjski sud uvazio -cijelu ili dio.stranka koja nije izjavila zalbu sad ima pravni interes za reviziju...
tko je tu sad lud?
str. 667 u knjizi: No i stranka koja nije podnijela Ĺžalbu moĂŚi ĂŚe uloĹžiti reviziju protiv drugostupanjske odluke donesene u povodu Ĺžalbe njezinog protivnika. dakle b) ;-)
kakav vam je bio rok od uzelca danas?
da èujemo komentare....
katastrofa!!!!
imam 17 toènih....
i ne shvaĂŚam njegovo iĹživljavanje tim testovima....
fat drummer
26-06-2007, 17:37
bilo je zakon... student prava u osmom pitanju sam sebi daje punomoĂŚ...
u 15 pitanju moram gledat situaciju opÌenito, a ne pojedinaèno, ťto god to znaèilo (objektivna preinaka i prigovor tuŞenika te utjecaj prigovora na perinaku)
pitanje 16 - nenuŞni suparnièari, upozorenje demosice da to nije tipfeler...
onak, ajmo komplicirat pitanja jer je gradivo jako jednostavno. ťto je najgore na ta tri pitanja sam toèno odgovrio jer sam skuŞio cake nakon upozorenja, ali c'mon
bio je jako zajeban ispit danas. dokaz je da je od 300 prijavljenih ljudi na usmeni proÅ¡lo 30-40. ja sam, ni sam ne znam kako, fala Bogu među njima, ali će me i to teÅ¡ko spasit jer sam računao da će mi usmeni bit sljedeći tjedan. ali usmeni mi je PREKOSUTRA!!!
ajde, utjeha mi ostaje da sam ionako turistički izaÅ¡ao na ispit i Å¡ta bude bude. i na kraju je bilo pa će valjda tako bit i na sljedećem roku ako roknem usmeni...
17 bodova! punih! 3 sam ja onako fino sj****o 3-4 pitanja uopce mi nisu jasna.
iz koje knjige? iz kojeg zakona? pa osjecam se nenuzno!
a sto se tice onog pitanja iznad gdje su tocni odgovori 4 i 5, e vidis- to bih i ja zaokruzio, ali gppnet kaze da grijesim - 5 nije tocan odgovor. :badgrin:
ma bezveze,sto vise ucim manje znam.....
ovak ak ću biti nepristojan banajte me.....
nabijem ih na bip im materina, bip glupi bip ih u usta i njih i ovaj glupi ispit u bip.
pa svaki bip put imam 17 bodova, pa kaj sam glup? da samo listam već bi znao nekaj....
sad moram na komisiju (krvi ću im se napiti tamo majku im)
oprostite zbog izražavanja al tolko sam ljut da sam potrgao vreću za boks....
bilo je zakon... student prava u osmom pitanju sam sebi daje punomoĂŚ...
Aha. Jel se to odnosilo na poremeÌaj podvojene liènosti ili ťto? :smt017 :-k
Kul. Zanimljivo pitanje.
Ajd sad ti lijepo Žeji poťalji mail i postavi mu pitanje vezano uz zastupanje, da bude u kontekstu i duhu ispita.
S jednom teoretskom situacijom.
Recimo, netko tuĹži Pravokutnik za naknadu nematerijalne ĹĄtete zbog neke gluposti propisane u Zakonu o medijima, ili 'oĂŚe zabraniti rad udruge pa nas prijave DO-u.
Ako tres koji facit collegium, osobe ovlaťtene za zastupanje su iz nekog razloga sprijeèene (recimo Valky, Robi i ja strgamo sve ekstremitete), znaèi dal bi ti mogao intervenirati ko èlan, s obzirom da si gl.urednik ali ne i predsjednik tj.ovlaťten na takve svinjarije, te da li bi sam sebi mogao davati punomoÌ? Pravni interes, recimo, imať. :lol:
I dal bi imalo kakva utjecaja na litispendenciju naknadno otkrivena èinjenica da si recimo, maloljetan jer ti u rodiliťtu krivo upisali datum, djelomièno liťen poslovne sposobnosti, pripadnik nacionalne manjine ili gay.
Te ťto o tome misle glosatori (dal Pkt uopÌe ulazi u njihovo shvaÌanje pojma universitas?), a ťto misle Jhering i Savigny, kako bi se to rijeťilo po ultra vires teoriji, te ťto bi bilo da smo u socijalizmu (druťtvena ili graðanska pravna osoba?)
Te usput, za mene, pitaj dal bi pred sudom èinjenica da joť nisi poloŞio gpp pismeni izazvala simpatije neke mlade sutkinje,
plus usput, za Skylark, pitaj dal bi takvo rjeťenje bilo stroŞe od talijanskog ali blaŞe od èeťkog.
Mislim, ono... :roll:
fat drummer
30-06-2007, 18:57
Da li sud zbog povrede apsolutne nenadleĹžnosti ili nedostatka sudbenosti moze izjavljivati reviziju? Izbrisani su clanci,a u knjizi pise da moze???VeĂŚ sam postavila pitanje ali mi nitko nije odgovorio,pa jel netko zna?
e sad, postoji velika moguĂŚnost da joĹĄ nisam skuĹžio terminologiju, ali ĹĄto reviziju ne izjavljuju stranke?
@tommy - ne kuŞim kakva znanja, struèna? od kuda je pak sad to pitanje? :cry:
tomy,
u svakom slucaju NE moze, ako je opunomocenik postavljen sukladno zakonu (dakle, zaposlenik pravne osobe, odvjetnik ili srodnik/bracni drug)
sud jedino moze upozoriti stranku na moguce posljedice loseg zastupanja
Skylark Ishmaelle
01-07-2007, 14:44
Ekipo,moŞe li netko ukratko napisati razliku izmeðu neposrednog dokaza i posredno izvedenog dokaza
Stvar je u tomu ťto se kod posredno ili neposredno izvedenog dokaz(ivanj)a radi o tome KAKO je sud doťao do dokaza koji i sam moŞe biti posredan ili neposredan. Dakle, jedno je pitanje metode, a drugo je pitanje kvalitete dokaza i kakvog utjecaja ima na utvrðivanje èinjenica.
Vjerujem da je u knjizi negdje izvedena i mini gramatièka rasprava o tome - kada se govori o neposrednom ili posrednom izvoðenju dokazivanja neposredno ili posredno je prilog - govori KAKO sudac izvrťava svoj posao, tj. radi li sam, neposredno, ili preko nekoga drugoga, posredno (npr. zamoli kolegu iz drugoga suda da napravi uviðaj or something).
Kod neposrednih ili posrednih dokaza, neposredno i posredno su pridjevi koji ukazuju na kvalitetu dokaza tj. ukazuju li neposredno na postojanje ili nepostojanje èinjenice koju se Şeli dokazati.
Dakle, npr. posredno izveden dokaz moĹže biti neposredan ili posredan.
Jesamo li previĹĄe zakomplicirala stvar? Dorro ĂŚe me vjerojatno pregaziti i dati neki PUNO jednostavniji odgovor :)
Skylark Ishmaelle
01-07-2007, 16:02
Knjiga: strana 291 pod naslovom apsolutna nenadleznost ili nedostatak sudbenosti pise: "Povreda pravila o apsolutnoj nadleznosti razlog je apsolutne nistavosti, na koji sud u stadiju zalbe pazi po sluzbenoj duznosti. Zbog te povrede moze se izjaviti revizija (ne i prijedlog za ponavljanje postupka) no sud na nju pazi samo na zahtjev revidenta. U zagradi su navedeni cl. 38 i 408 ZPP koji su brisani iz ZPP-a pa me zanima da li se revizija moze ili ne moze izjaviti?
Ako se radi o povredi odredbi o apsolutnoj nadleŞnosti, povredi odredaba o izuzeÌu i sastavu suda, o dopustivosti stranaèkih dispozicija, o donoťenju presude na temelju priznanja i odricanja te zbog ogluhe i izostanka ili povredi odredaba o pravomoÌnosti, revizija se moŞe izjaviti neovisno o tome je li povreda poèinjena u prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku i je li stranka koja se na tu povredu poziva istu veÌ istaknula u Şalbi protiv prvostupanjske presude.
edit: ***sud ne izjavljuje reviziju, veĂŚ stranke***
hvala Miss Sarajevo na napomeni o postavljenom pitanju :D
Miss Sarajevo
01-07-2007, 16:53
Da li sud zbog povrede apsolutne nenadleĹžnosti ili nedostatka sudbenosti moze izjavljivati reviziju? Izbrisani su clanci,a u knjizi pise da moze???VeĂŚ sam postavila pitanje ali mi nitko nije odgovorio,pa jel netko zna?
ne znam da li je pravopisna greĹĄka, ali kako sud moĹže izjavljivati reviziju, sud ne izjavljuje pravne lijekove veĂŚ stranke pa mi nije jasno pitanje??? :?
Skylark Ishmaelle
01-07-2007, 18:08
Da - Miss Sarajevo - dobro si to uoèila - nisam uopÌe skuŞila da je u pitanju spomenut sud. Sud neÌe bať podnositi zahtjev za revizijom. Nikada.
fat drummer
01-07-2007, 20:00
e sad, postoji velika moguĂŚnost da joĹĄ nisam skuĹžio terminologiju, ali ĹĄto reviziju ne izjavljuju stranke?
kad sam ja to napisao, mene se ignoriralo :-D ignorirajmo feta, jel... nego imam ja pitanje za sve vas
na zadnjem roku, pitanje 10
Objektivan rok je
a)rok za ulaganje Şalbe u redovnom parniènom postupku
b)rok od trideset dana za predlaganje ponavljanja postupka zbog laĹžnog iskaza svjedoka
c) rok od trideset dana za predlaganje ponavljanja postupka zbog toga ĹĄto stranici nije bila dana moguĂŚnost za raspravljanje pred sudom
d) rok od 15 dana za predlaganje povrata u prijaťnje stanje u sluèaju da je stranaka odmah saznala za propuťtanje, ali je razlog koji je izavao propuťtanje tek naknadno prestao
c) rok za podnoĹĄenje prigovora protiv platnog naloga
Ok, toèni odgovori su a, d i e... i c) to nisam zaokruŞio
zaĹĄto c)
jel to neka oznimka... ĹĄto nije objektivni rok kao 5 godina?
pomozite mi, tuĹžan sam i zbunjen
rok je subjektivni 30 dana, objektivni 5 godina za ponavljanje postupka
ALI ima jedna iznimka, kod krsenja nacela saslusanja stanaka / stranacke / parnice sposobnosti / pravila zastupanja nema objektivnog roka (dakle postoji samo subjektivni od 30 dana)
dakle C nije trebalo zaokruziti jer je subjektivan rok
greska je u tome sto ti D nije tocno, tj rok od 15 dana kod povrata u prijasnje stanje je takodjer subjektivan, (objektivan je 3 mjeseca, 30 dana pred trgovackim), samo sto u slucaju da taj razlog traje, ne moze se ocekivati da rok pocne teci od dana saznanja za okolnost nego od dana kada ta okolnost prestane sprijecavati podnosenje povrata.
fat drummer
02-07-2007, 09:50
hm zanimljivo... jer d sam prekriŞio i stavio male stelice kod a i e... pa su ponovno zaokruŞili d) ispravljaèi koji su zaokruŞili i c)
evo pogledajte viĹĄe i u primjeru koji je tapir stavio, pitanje 10...
http://www.pnnk.org/gpprok/gpp20070626-01b.jpg
tu se ne vidi zaokruĹženo c) jer te totalno iĹĄarano, ali je d) zaokruĹženo... na mojem je c) zaokruĹženo, kao i d)
neznam kaj da ti kazem,
po meni su objektivni rokovi a i e
knjiga, str 392, prva recenica
"Subjektivni rok traje 15 dana. Poèetak roka moŞe se raèunati od dva razlièita dogaðaja - od prestanka razloga za propuťtanje i od saznanja za propuťtanje."
labridae
02-07-2007, 18:06
rok je subjektivni 30 dana, objektivni 5 godina za ponavljanje postupka
ALI ima jedna iznimka, kod krsenja nacela saslusanja stanaka / stranacke / parnice sposobnosti / pravila zastupanja nema objektivnog roka (dakle postoji samo subjektivni od 30 dana)
dakle C nije trebalo zaokruziti jer je subjektivan rok
greska je u tome sto ti D nije tocno, tj rok od 15 dana kod povrata u prijasnje stanje je takodjer subjektivan, (objektivan je 3 mjeseca, 30 dana pred trgovackim), samo sto u slucaju da taj razlog traje, ne moze se ocekivati da rok pocne teci od dana saznanja za okolnost nego od dana kada ta okolnost prestane sprijecavati podnosenje povrata.
toèni su
A
C
D
E
100%
ovo me vratilo u proslost davnu kad sam naisla na pitanje i pozvala prof. diku i pitala ga da li da odgovaram po knjizi ili po novom zakonu, a on mi veli sat je tu tocno. naravno, ispravljaci nisu djelili misljenje s njime.
nije mi se dalo ubijati oko jednog pitanja.
ali to je ta spika.
ok,nije ni meni jasno zasto je c objektivan rok.
imam i ja jedno pitanje s pismenog:
11.Od navedenih rokova,prekluzivan uèinak u odnosu na stranke imaju:
a) za izjavljivanje Ĺžalbe
b) 15 dana od zakljuèenja glavne rasprave za donoťenje presude u
sloĹženijim predmetima
c) 15 dana za predlaganje povrata u prijaĹĄnje stanje
d) paricijski rok
e) za odgovor na tuĹžbu
ja zaokruŞila a, c i e, a oni mi prekriŞili e,kao da nije toèno. a ako tuŞenik ne odgovori na tuŞbu sud donosi presudu zbog ogluhe,pa mi nije jasno kako to nije prekluzivni rok.
@labridae- zaĹĄto? why? :?
Ako pogledať èl. 423/1 toèka 2 vidjet Ìeť da piťe da se Prijedlog za ponavljanje postupka moŞe podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je stranka primila odluku.
Dakle ne od trenutka od kad je stranka znala za raspravu jer ona je odmah znala za raspravu ali joj nije bilo dopuťteno da sudjeluje ili moŞda uopÌe nije znala, ali ťto znaèi saznat za raspravu ako nisi kao stranka pozvan. U tom sluèaju se moŞe ta stranka Şalit, ili ako joj i ta moguÌnost otpadne onda uloŞiti Prijedlog ZP i to u roku od 30 dana od kada dobije odluku.
Objektivan je rok jer poèinje teÌi od kada je stranci odluka dostavljena bez obzira od kada ona zna da je propustila raspravu.
Upravo zbog toga se stavak 3. ne primjenjuje na tu situaciju jer rok od pet godina je tu irelevantan, kad je osoba primila odluku i znala da nije mogla sudjelovati u raspravi i na tu odluku mogla uloĹžiti izvanredni pravni lijek u roku od 30 dana. Ne mogu postojati dva objektivna roka jedan od 30 dana i jedan od pet godina.
Tu je ustvari isto kao ťto je kod Şalbe objektivan rok za ulaganje Şalbe od 15 koji teèe od primitka odluke. Samo ťto je ovdje rok od 30 dana i radi se o izvanrednom pravom lijeku. No razlog zbog kojeg je ovo objektivan rok je isti
Nadam se da sam u pravu i da kuŞiť o èemu prièam
fat drummer
02-07-2007, 22:24
aha... ajmo se pravit da mi poèinje bit jasno... subjektivni rok zapravo automatski konzumira objektivni zbog specifiènosti povrede... dobro ja sam za... @gl1fk4 - da, kaj nije glupo? str 606., prvi paragraf, zadnja reèenica -
u tome se oèituje prekluzivna priroda roka za podnoťenje odgovora na tuŞbu... i da to je toèno, ali pitanje glasi za OBJE stranke. propuťtanje davanja odgovora na tuŞbu nema nikakve posljedice po tuŞitelja. propuťtanje je procesna dispozicija tuŞenika
ako ne podnesu Ĺžalbu ili prijedlog za povrat u prijaĹĄenje stanje obje stranke gube te moguĂŚnosti
dok sam ovo tipkao netko ti je vjerojatno odgovorio na pitanje i ja sam ispao glup... jel da :cry:
je kaj se čudite, pa uzelac je sastavljao ispit.....
normalno, tu niš nemre bit normalno, "nenužni" :-D
labridae
03-07-2007, 02:58
labridae, lijepo od tebe sto dijelis svoje misljenje, ali Triva/Dika se ne slazu s time (expressis verbis) tako da mozda bolje njima vjerovati
Ali ni Triva ni Dika ti ne ispravljaju testove nego demosice po ťpranci koju im da profesor koji sastavlja ispit (èitaj GareťiÌka ili Uzelac), tako da ti je svejedno ťta je toèno po knjizi veÌ je bitno ťta je toèno po njihovom miťljenju , ako Şeliť proÌi pismeni....
Starfish
03-07-2007, 11:07
Ali ni Triva ni Dika ti ne ispravljaju testove nego demosice po špranci koju im da profesor koji sastavlja ispit (èitaj Garešiæka ili Uzelac), tako da ti je svejedno šta je toèno po knjizi veæ je bitno šta je toèno po njihovom mišljenju , ako želiš proæi pismeni....
You wish!! :badgrin: Kolko sam vidla, čak ni sad se testovi ne ispravljaju jedinstveno...
Kad smo već kod toga - s proÅ¡log roka
Revizija se može izjaviti zbog neosnovanog odbijanja pravodobno izjavljenog prigovora o postojanju arbitražnog ugovora...
Da ili ne?
Naime, u ovom testu koji ste stavili izgleda da je odgovor ne, u jednom drugom testu osoba je ostala bez boda jer to nije zaokružila...
Moglo bi recimo bit, ako je to relativno bitna povreda koja se dogodila u drugostupanjskom postupku, al zvuči mi malo prenategnuto...
Anyone? Fat? :-D
seminaristi kod garasic: hocemo mi ikad, IKAD, dobiti stambilje iz seminara?
Najnovija informacija, iz prve ruke, - popis će izaći krajem ovog tjedna (četvrtak - petak), a podijela Å¡tambilja će bit početkom slijedećeg tjedna!
Prije ćemo ispit položit... :p
Skylark Ishmaelle
03-07-2007, 11:28
Starfish - viĹĄe mi nije jasno koje je tvoje pitanje :(
KaŞeť da se revizija ne moŞe izjaviti zbog neosnovanog odbijanja pravodobno izjavljenog prigovora o postojanju arbitraŞnoga ugovora jer je tako naznaèeno u postanom testu? A istovremeno misliť da nije tako jer je netko drugi ostao bez boda jer nije zaokruŞio taj odgovor? Izgubila sam se.
Uglavnom, pitanje (#27) u kojemu je taj odgovor glasi:
Revizija protiv presude se NE MOŽE izjaviti: (.......odgovor e glasi) zbog neosnovanog odbijanja pravodobno izjavljenog prigovora o postojanju arbitraŞnoga ugovora.
Postojanje arbitraŞnog ugovora je relativna procesna pretpostavka o kojoj sud vodi raèuna samo na prigovor stranaka. Sud mora u povodu prigovora stranke o postojanju arbitraŞnoga ugovora tuŞbu odbaciti. Ako je sud svejedno nastavio s postupkom i neutemeljeno odbio prigovor o postojanju arbitraŞnoga ugovor, poèinjena je povreda odredaba o apsolutnoj nadleŞnosti radi koje se revizija moŞe izjaviti neovisno o tome je li se to dogodilo u prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku i je li stranka koja se na to pozvala prigovor istaknula u Şalbi protiv prvostupanjske presude.
Ukratko, revizija bi se mogla izjaviti zbog neodnovanog odbijanja pravodobno izjavljenog prigovora o postojanju arbitraŞnoga ugovora. BuduÌi da je pitanje postavljeno negativno, onda e) nije moglo biti toèan odgovor.
Starfish
03-07-2007, 11:57
gpp makes bunny cry. gpp makes bunny pisati nesuvisle stvari. :cry:
Ma kužim da je u testu pitanje bilo u negaciji. Uglavnom - netko zaokruži d), pitanje mu je krivo. Netko ne zaokruži d), opet mu je pitanje krivo. Taj dio me zbunjivao.
Hvala puno na odgovoru, jasno mi je sad. Ja sam iz nekog razloga zabrijala (mrzim tu rječ, al je baÅ¡ prikladna) da to nije apsolutno bitna povreda jer sam očekivala da bi to bilo među litispendencijom, nagodbom itd (točka 9), a nekak mi je točka 2 promaknula...never mind.. :oops:
Imam još jedno pitanje. Ovo nije za mene, ovo je za frendicu... :-D
Nakon Å¡to je tužba tuženiku dostavljena na odgovor, tužitelj ne može objektivno preinačiti tužbu na ročiÅ¡tu na kojem tuženik nije prisutan.
a) pravilno
b) nepravilno
U listama je b) zaokruženo.
Razumijem da se u tom slučaju preinaka Å¡alje tuženiku i da on mora dati svoj pristanak. Pa - kad se onda te tužba smatra preinačenom - na tom ročiÅ¡tu ili tek kad tuženik da svoj pristanak? Ako je ovo drugo onda b) nije točan odgovor.
fat drummer
03-07-2007, 21:15
Nakon ťto je tuŞba tuŞeniku dostavljena na odgovor, tuŞitelj ne moŞe objektivno preinaèiti tuŞbu na roèiťtu na kojem tuŞenik nije prisutan.
a) pravilno
b) nepravilno koliko sam skuŞio, str 428, reèenica 2, radi zaťtite interesa tuŞenika, poťto mu bude dostavljena preinaèena tuŞba potreban je njegov pristanak za tu preinaku.
Znaèi, b) jest toèno, jer Ìe se njegov pristanak traŞiti nakon ťto dobije tu preinaèenu tuŞbu
ili ne... gpp je ispit koji te tjera na konstantno samopreispitivanje - tko je ovdje lud?
@ VT - raspitaj se po faksu ili idi doði ðir na rok kad je ispit pa to mazni nekome i kopiraj - stvarno svi imaju. Korisna stvarèica. 200 str oèito krivo zaokruŞenih pitanja :-D
Znaèi, b) jest toèno, jer Ìe se njegov pristanak traŞiti nakon ťto dobije tu preinaèenu tuŞbu
ili ne... gpp je ispit koji te tjera na konstantno samopreispitivanje - tko je ovdje lud?
Ti nisi, ne brini.
I dobro si skuŞio. Sad je samo pitanje dal bi trebalo èitati izmeðu redova i postaviti moguÌnost da je tuŞenik, premda neprisutan, ipak dao pristanak na preinaku :lol: :lol:
Ĺveliki kuracto se pismenog i krivo ispravljenih odgovora tièe, tu funkcionira sistem pokvarenog telefona. Na roku kada sam ja poloĹžila bilo je ljudi koji su imali iste odgovore na problematièna pitnja s krivuljom, i oko 3-4 boda razlike, znam da su neki kasnije na konzultacijama kod prof.GaraĹĄiĂŚ dizali bodove i izlazili na usmeni premda isprva pali pismeni.
Probajte neťto slièno sljedeÌi put. Saèekat pa pitat profesore.
Bez pajsera, molim. :-D
[quote="Joga bonito":2pjojea4]Ekipo,moŞe li netko ukratko napisati razliku izmeðu neposrednog dokaza i posredno izvedenog dokazaDakle, npr. posredno izveden dokaz moŞe biti neposredan ili posredan.
Jesamo li previĹĄe zakomplicirala stvar? Dorro ĂŚe me vjerojatno pregaziti i dati neki PUNO jednostavniji odgovor :)[/quote:2pjojea4]
Ma daj neke primjere s kravama, konjima, rakijom, drogama ili tako neĹĄ da ljudi lakĹĄe skuĹže :-D
Uglavnom, pitanje kako sudac izvodi dokaz.
Sam sudac - neposredno izveden dokaz.
Netko drugi (zamoljeni sudac) - posredno izveden dokaz.
A ťto se dokaza tièe (znaèi, ne naèin kako se izvodi, nego ono ťto se izvodi),
moĹže biti neposredan dokaz - ako recimo sudac pregledava pokvareni traktor koji je predmet spora,
ili posredan dokaz - ako sasluťava svjedoka koji je neťto èuo o tome.
(veÌa se vaŞnost daje neposrednim dokazima - logièno, taj svjedok moŞe biti pijan pa je recimo pomjeťao traktore s Transformersima :lol: )
Sad kreneť dalje, moguÌnosti su beskonaène. :-D
Ako u sudnicu dovuku taj traktor - neposredan dokaz, neposredno izveden.
Ako sudac zamoli drugog frenda suca koji je mlaði i poletniji da ode i provjeri taj traktor u obliŞnje selo - neposredan dokaz, posredno izveden (ovaj prvi Ìe èitat nekakav izvjeťtaj ili ťto o tome)
Ako sudac sasluťava onog pijanog svjedoka o tome - posredan dokaz (jer ovaj joť uvijek prièa o Transformersima), neposredno izveden
Ako zamoljeni sudac to radi - posredan dokaz, posredno izveden
aha... ajmo se pravit da mi poèinje bit jasno... subjektivni rok zapravo automatski konzumira objektivni zbog specifiènosti povrede... dobro ja sam za...
Dobro, recimo da su to imali na umu sastavljaèi testa - ali opet, prejadno.
SjeĂŚam se da je u knjizi papagajski ponavljano 30 dana subjektivni, 5 g objektivni. Hebale ih specijalne teorije.
Valjda èinjenica da je netko prouèavao pojam "dobre volje" ne znaèi da je to i skuŞio... :smt019
Kak'b reko Hego, taj nauk je formalna doktrina gdje je sirova obaveza konaèna neprobavljena gvalja koja nam je zaostala u Şelucu... :shock: http://degiorgi.math.hr/forum/images/smiles/lol2.gif
poz
Starfish
05-07-2007, 11:49
mislim da zakon odredjuje izricito da ako tuzenik nije na rocistu na kojem se preinacuje, da se rociste mora odgoditi a njemu dostaviti ovjereni prijepis zapisnika ili tako nestočl. 190., stavci 7 i 8
Ako je tužba preinačena na ročiÅ¡tu na kojem tuženik nije prisutan, sud će odgoditi ročiÅ¡te i dostaviti tuženiku prijepis zapisnika s tog ročiÅ¡ta.
Protiv rjeÅ¡enja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuÅ¡tena posebna žalba.
@daysleeper - moje rezoniranje je ovakvo: Iz same konstrukcije "Ako je tužba preinačena na ročiÅ¡tu", gramatičkom metodom, s nula interesa za bilo koju drugu metodu interpretacije, zaključujem da je točan odgovor b tj. da se tužba stvarno može preinačiti na ročiÅ¡tu na kojem tuženik nije bio prisutan. Zaokružujemo b, moving on.
Uopće mi se neda razglabat o tome kak mi se čini da je onda konstitutivni trenutak preinake ovaj na ročiÅ¡tu, pa onda ide pristanak, pa onda ovo, valjda deklaratorno, rjeÅ¡enje suda iz stavka 9.
Za one koji žele viÅ¡e: Može li po toj logici sud na istom ročiÅ¡tu odmah odlučiti da je preinaka svrsishodna i dopustiti je, pa onda pristanak tuženika ni ne treba? :lol: :lol: :lol:
Uglavnom - svako treće pitanje nakon maaalo detaljnijeg razmiÅ¡ljanja postaje ovakva zanimljiva retorička igrica. Posebno ako imaÅ¡ nekonformistički karakter (ko neki... :-D ) - sve skupa postaje naporno preko svake mjere. Ja sam konformist. Kao Å¡to vjerujem da đenifer lov hjuit može razgovarat s mrtvima, vjerujem i u sve ove dogme iz GPP- a koje mi logički nisu najsvijetlije (osim teorije "pogreÅ¡an sastav suda je razlog za reviziju i ponavljanje postupka" - tu ne mogu probavit).
To much thinking will kill you... :x
fat drummer
05-07-2007, 13:34
razmiĹĄljanje je neprijatelj studenata!
Hvala dorro!! Sta su zbilja krivo rijeseni ispiti?
Ma nisu krivo rijeťeni ispiti, nego smo svi mi ovdje, oèito, idioti. :smt011
Pa ponekad ne moŞemo dignuti do nebesa apstrakcije i stanja procesne nirvane u kojoj su sastavljaèi pitanja (ukratko, ne kuŞimo ih).
Kako je jednom jedan profesor divno definirao Pravokutnik:
Radi se o odliènoj stranici koja, uz sve ťto sadrŞi, pravi jasnu razliku izmeðu profesora i studenata. :smt043 :smt077
jasamlane
07-07-2007, 13:11
Pa ťta je ovo pod 26. pit - zar C nije toèno???
http://www.pnnk.org/gpprok/gpp20070626-02b.jpg
tada je nepravovremena.
Baš.
Ma brkam ovo nepotpuna, nepodobna...
Budem ponovio.
Nego ima ono pitanje.
Tužitelj traži da sud utvrdi da tuženik duguje lovu...
Odgovor je sud æe odbaciti tužbu i neæe meritorno raspravljati.
Zašto sud ne smije suditi o tome?
Jel to ima veze s pravnim interesom i deklaratornom tužbom...
Ponuðeno je da ako donese da je osnovan onda pozitivnu deklaratornu...
Ako je neosnovan onda odbiti tužbu...
zato jer nema smisla da tužitelj tuži nekog da se utvrdi da mu duguje pare
umjesto toga će podnijet KONDEMNATORNU tužbu u kojoj će tražit isplatu tih para a u deklaratornom preambulu će se zaključiti je li to stvarno tako ili ne i temeljem njega donijeti kondemnatornu presudu za činjenje ili odbit tužbu presudom negativnog utvrđenja.
deklaratornom tužbom se može tražiti da se utvrdi postoji li neki pravni odnos ili pravo i je li isprava autentična (istinita ili ne)
brijem da je tak neš
jel rjeĹĄenje o troĹĄkovima meritorna sudska odluka?
iman neke stare testove, u nekima je ali u nekima nije
Je. mislim da je ako je dio odluke o glavnoj stvari. Tako nekako.
Jedan od 4 izuzetka kad sud donosi odluku o meritumu rjeĹĄenjem.
PS
Da li su sve konaène odluke meritumne? -ja bi rekao DA
Evo bio je pismeni.
ProĹĄao sam.
Dakle imam par pitanja.
1. Ĺveliki kuracto je materijalno procesno pravo u smislu ZPP-a?
2. Jel mi moĹžete reĂŚi zeznuta pitanja od Dike - poput ovog gore.
3. Ĺveliki kuracta Dika pita? - posebne postupke nisam dobro nauèio, ali moĹžda stignem.
PS
Ako je neko od ovih pitanja bilo veĂŚ, moĹže link.
ja sam i sluĹžbeno glup
nego ono pitanje da osiguranje dokaza pretpostavlja sasluĹĄanje protivnika; otkud to u 3PM
Pa NE valjda.
Nema osiguranja sasluĹĄanjem stranaka.
Daysleeper
09-07-2007, 19:50
nego ono pitanje da osiguranje dokaza pretpostavlja sasluĹĄanje protivnika; otkud to u 3PM
ne u smislu da ih se sasluťa u postupku osiguranja dokaza, nego da se smiju izjasniti o tom postupku (znaèi nakon prijedloga jedne strane, sud u pravilu dostavlja prijedlog za osiguranje drugoj stranci, koja se moze o tome izjasniti).
zeznuto pitanje, i ja sam nasjela. :evil:
Starfish
09-07-2007, 20:20
Nasjela i ja na 13.
:badgrin:
Dakle - Mijenja se identitet spora. To je preinaka.
Svi smo mislili da je to samo promjena pravne osnove. Al nije. :-D
Nije da tužitelj istu stvar (isto činjenično stanje) naziva najprije zajam, pa zakup (to bi bila promjena pravne osnove), već osim Å¡to ih drugačije naziva, i radi se o drugačijem činjeničnom stanju/odnosu. Ergo promjena identiteta spora. Ergo preinaka.
:badgrin: :badgrin:
Ja sam isto tu fulao.
Mislim da je ovo krivo ispravljeno!
Pa ako mijenjaĹĄ pravnu osnovu tuĹžbe, to NIJE preinaka!
(sud tak i tak nije vezan za pravnu osnovu tuĹž. zahtijeva)
Ma to su idioti!
Imaju pitanja na zaokruŞivanje a ne zna se nikad koji su toèni odgovori.
Ĺveliki kuracta je tako teĹĄko pravilno rijeĹĄen ispit staviti na oglasnu ploèu na katedri????
Naravno da je kad garaĹĄiĂŚka i uzelac RAZLIĂITO ispravljaju pitanja na zaokruĹživanje!!????
Danas uzelac ovima ĹĄto nisu imali mjesta za sjest u dvoranu 2 kaĹže : "NiĹĄta, vi ostali vidimo se u 9. mjesecu" !!!!!!!!!!!!!!!!!!!?????????????
Ja sam sjedio, ali kakvo je to ponaĹĄanje???
Pa jel to normalno?
PS
Ăujem da se pismeni iz GPP-a ukida. Ovo se ne ĹĄalim.
Danas uzelac ovima ĹĄto nisu imali mjesta za sjest u dvoranu 2 kaĹže : "NiĹĄta, vi ostali vidimo se u 9. mjesecu" !!!!!!!!!!!!!!!!!!!?????????????
Ja sam sjedio, ali kakvo je to ponaĹĄanje???
Pa jel to normalno?
.
taj covjek -profesor- sebi jako puno previse dopusta.
nego ono pitanje da osiguranje dokaza pretpostavlja sasluĹĄanje protivnika; otkud to u 3PM
Pa NE valjda.
Nema osiguranja sasluĹĄanjem stranaka.
jep, slaĹžem se
sto vam nije logicno da ce sud nastojati saslusati protivnika, pa ukoliko bi to dugo trajalo ili bi dokaz npr. mogao kihnut pa ga vise nece biti- sud ce odstupiti od saslusanja. sud moze, al to je iznimka, nece ako ne mora?!?
Starfish
09-07-2007, 21:48
Da se nadovežem na daysleeper. :-D
Ne razlikujete dvije stvari.
1) Saslušanje stranaka kao dokaznog sredstva da bi se njihov iskaz osigurao kao dokaz za kasnije. CAN'T BE DONE.
2) Strankama se Å¡alje prijedlog za osiguranje nekog dokaza (npr. sasluÅ¡anja neke treće osobe) kako bi se ona izjasnila Å¡to o tom prijedlogu misli i ima za reć (slaže se/misli da je prijedlog glup...itd.) - U PRAVILU SE TO MORA NAPRAVITI. Kažemo U PRAVILU jer se iznimno to može preskočiti ako to zahtjeva hitnost.
Ova druga situacija je bila u testu i ne vidim šta je tu sporno...
fat drummer
09-07-2007, 22:10
Nasjela i ja na 13.
:badgrin:
Dakle - Mijenja se identitet spora. To je preinaka.
Svi smo mislili da je to samo promjena pravne osnove. Al nije. :-D
Nije da tuŞitelj istu stvar (isto èinjenièno stanje) naziva najprije zajam, pa zakup (to bi bila promjena pravne osnove), veÌ osim ťto ih drugaèije naziva, i radi se o drugaèijem èinjeniènom stanju/odnosu. Ergo promjena identiteta spora. Ergo preinaka.
:badgrin: :badgrin:
svaka im èast, ovo su majstorski smjestili... al fakat, svaka im èast... danas pokazuje ispit svima i svi gledaju ko mutavi (dali gpp, neki èak iz prve, neki na komisiji ergo znaju znanje :))
ali majstorski... mislim da je 90% dvorane popuĹĄilo ovo a da nisu ni trepnuli
a i 17 je fakat postavljeno da se moŞe dvostruko shvatiti... svi koji su popuťili bod su gledali kako to znaèi ova prva situacija... mislim majstorski... sanjam ispit koji nije iz stairway to heaven -
And you know sometimes words have two meanings
In a tree by the brook there's a songbird who sings
Sometimes all of our thoughts are misgiven
Da se nadoveĹžem na daysleeper. :-D
Ne razlikujete dvije stvari.
1) SasluĹĄanje stranaka kao dokaznog sredstva da bi se njihov iskaz osigurao kao dokaz za kasnije. CAN'T BE DONE.
2) Strankama se ťalje prijedlog za osiguranje nekog dokaza (npr. sasluťanja neke treÌe osobe) kako bi se ona izjasnila ťto o tom prijedlogu misli i ima za reÌ (slaŞe se/misli da je prijedlog glup...itd.) - U PRAVILU SE TO MORA NAPRAVITI. KaŞemo U PRAVILU jer se iznimno to moŞe preskoèiti ako to zahtjeva hitnost.
Ova druga situacija je bila u testu i ne vidim ĹĄta je tu sporno...
Palo mi je to na pamet na testu, dakle da se radi o prijedlogu i odgovoru druge strane. Ali sam se odluèio za onu opciju pod broj 1.
Krivo dakle.
Ali I to je caka. SasluĹĄanje protivne strane!! ?? MarĹĄ!
Nego, jel objava prvstupanjske presude nuĹžna uvijek
Ja to nisam zaokruĹžio. (Na par mjesta se spominje da sud presudu ako ne objavi, blabla...)
MoĹže to neko pojasniti detaljnije.
fat drummer
10-07-2007, 08:57
aj nek mi neko objasni na koji nacin prijedlog za povrat u prijasnje stanje moze dovesti do prekida postupka! pada mi napamet jedino da je to prejudicijalno pitanje koje sud nece rjesavati - al to mi je preglupo....gubim razum sa ovim ispitom
piťe u knjizi... istnim slovima... kaŞe da se èak i ex off moŞe prekinuti postupak, ali zakon ne propisuje pretpostavke za to. fakat zakon pitanje. èitam to i razmiťljam ja tako o prekidu postupka, razlozima u obje skupine, nigdje mi se ne pojavljuje povrat. a kad ono...
juèer sam dva sata traŞio to valjda u poglavlju o prekidu postupka ťto je oèit dokaz moje idiotnosti
Starfish
10-07-2007, 09:54
Nego, jel objava prvstupanjske presude nužna uvijek
Ja to nisam zaokružio. (Na par mjesta se spominje da sud presudu ako ne objavi, blabla...)
Može to neko pojasniti detaljnije.
Da, uvijek je nužna. Može bit da je to čak ustavna odredba.
Ako je s glavne rasprave bila isključena javnost, izreka se svejedno mora javno objaviti.
Istina - u knjizi/zakonu piÅ¡e da presuda veže sud otkad ju je objavio, a ako je nije objavio otkad je otpravi, al isto tako piÅ¡e da se na taj način uređuje i nezakonito postupanje suda koji je presudu uvijek dužan objaviti...
Ima smisla to s prekidom postupka, naime sud prekida postupak dok rjesenje o povratu postane pravomocno, kako ne bi postupao a onda te radnje morao baciti u vodu jer je rjesenje uspjesno pobijeno
Miss Sarajevo
10-07-2007, 12:13
Jedno pitanje:
kod pitanja broj 8 ja sam zaokruĹžila i c ali mi to nisu priznali ,dok sad vidim da je kod veĂŚine to priznato
Dakle - wtf?
jel to toèno ili ne? :evil:
Nije toèno c, veÌ a,b i d.
1. Ĺveliki kuracto je materijalno procesno pravo u smislu ZPP-a?
2. Jel mi moĹžete reĂŚi zeznuta pitanja od Dike - poput ovog gore.
3. Ĺveliki kuracta Dika pita? - posebne postupke nisam dobro nauèio, ali moĹžda stignem.
Nadam se da Ìeť ovo proèitati do sutra ;)
1. Ukratko, materijalno pravo sadrzi pretpostavke za osnovanost tuzbenog zahtjeva, dok procesno pravo popisuje pretpostavke za dopustivost tuzbenog zahtjeva. 6.str ovog topica, tamo je opĹĄirnije.
2. Ovo je jedno od tih zeznutih, inaèe ne pita takve detalje
3. Ako imať ok pismeni, ne teťko. OpÌenita pitanja (stranke, tuŞba, naèela), pa prièaj. Zna i posebne postupke pitat, uglavnom arbitraŞu, al ne toliko detaljno. Probaj nauèiti o svemu par reèenica.
Razlika izmeðu kontraniktorne djelomiène presude i deklaratorne djelomiène???
:smt017
Ajmo probat ovako - djelomièna presuda se donosi ako su: neki od viťe tuŞbenih zahtjeva/samo dio jednog zahtjeva sazreli za konaènu odluku.
Pa se donosi presuda o jednom od t.zahtijeva ili o dijelu jednog t.zahtijeva.
I za taj dio, to je konaèna odluka.
Pa je postupak u pogledu tog dijela zahtijeva zavrĹĄen.
Ta odluka moŞe biti rezultat kontradiktornog raspravljanja (uobièajeno, stranke se psuju sve po spisku) pa je kontradiktorna. Logièno, ha? :lol:
Prolistaj malo naèelo sasluťanja stranaka, tamo ima koja pametna o tome.
A ta djelomièna presuda moŞe biti, s obzirom na sadrŞaj, deklaratorna. I kondemnatorna. I konstitutivna. A moŞe biti i (ako gledať postupak koji je prethodio donoťenju) na temelju priznanja, ako recimo tuŞenik prizna jedan od t.zahtjeva.
A ako bať inzistira na dekl.presudi - valjda je mislio na meðupresudu?!
U svakom sluèaju, sretno sutra. Ako ne shvaÌať ťto te pita, kreni opÌenito, doÌi Ìeť negdje :smt023
fat drummer
11-07-2007, 14:40
Postoji li joĹĄ nepostojeĂŚa presuda ili je to ukinuto?
haha, koja igra rijeèima... :-D postoji nepostojeÌa presuda kao institut naravno, ne kao i presuda :-D :-D protiv takvih predsuda pravni ljekovi nisu dopuťteni jer ne postoje (osim kao institut) :-D
Postoji li joĹĄ nepostojeĂŚa presuda ili je to ukinuto?
Ona postoji u teoriji.
NaĹĄ zakon ju ne spominje.
Ona je nepostojeĂŚa kad postoje apsolutno bitne povrede -
sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca,
povreda pravila o stranaèkoj sposobnosti
i kad je presuda nepravilna s obzirom na formu i sadrĹžaj (nerazmljiva..)
Dakle, kolko sam shvatio, iako nať zakon o njoj ne govori, moglo bi se takvnu presudu nazvat nepostojeÌom (ťto znaèi da se moŞe pobijati ovim prigovorima u nekom drugom postupku - tako neťto - viťe ti piťe u knjizi)
Starfish
17-07-2007, 14:51
Odlično mi je kako je par ljudi na ovom topicu iznjelo svoje glazbene linkove s gpp-om; pa ako netko bude jednom pržio kompilaciju za učenje gpp-a, predlažem dva optimistična klasika: "I fought the law" od The Clasha (Robbin people with a six-gun/I fought the law and the law won (twice)/I lost my girl and I lost my fun/I fought the law and the law won (twice)) i "Za moje dobro" od Tanje Savić (Za moje dobro gazi me/Ne daj da život mazi me/Za moje dobro muči me/Da budem losa uči me/Ako me voliÅ¡ rani me/I pusti da ti vratim ja) :-D
...naime, kada protivnik ide osporavati cinjenicu koja se vodio kao relativna zakonska presumpcija, obara li tj. tvrdi li on iskljucivo da ne postoji BAZA presumpcije ili tvrdi li da cinjenica koja se vodio kao zakonska presumpcija ne postoji. Ili je ovo dvoje jedno te isto ??
Ne, nije jedno te isto :-D
Onaj tko obara relativnu (oborivu) presumpciju moĹže tvrditi oboje:
da ne postoji èinj. baza + da ne postoji èinjenica koja se vodi kao zak.presumpcija (sumnjam da formulacija glasi ovako jednostavno, al nema veze :lol: )
Dok kod apsolutne (neoborive) moŞe samo tvrditi da ne postoji èinjenièna baza presumpcije.
Joť neťto, oborive presumpcije se mogu obarat protudokazom i dokazom o protivnom (to me koťtalo èetvorke na pismenom :-D ),
a neoborive samo protudokazom (na jednom drugom ispitu Ìeť èitati opťirno objaťnjenje zaťto to nije tako, al o tom po tom, za sada samo zapami ovo) :smt023
tapir_u_magli
24-08-2007, 17:36
Koliko ja znam odluka o ukidanju revizije je donijeta 2.12. 2006., a stupila je na snagu u 7 mj. ove godine. Da li to znaèi da više reviziju ne uèimo ili?
Ako se ne varam, doticne odredbe prestaju vaziti 15. srpnja 2008. godine.
http://dns.pravo.hr/gpp/novosti/arhiva/ ... h_zpp.html (http://dns.pravo.hr/gpp/novosti/arhiva/2007/07_usrh_zpp.html)
mozda bi i nasao doticnu odluku na stranicama ustavnog suda (http://www.usud.hr) da me ne prijece tehnicki razlozi.
Ma dajte ljudi, pa nije ukinuta revizija da to ne trebate uèiti...
Ukinuta su samo 2 stavka, sve drugo je ostalo isto!
Proèitajte cijeli taj txt ťto ga je ta neka Ognjenka pisala.... :lol:
To vam je, npr, kao da ukinu jedan od razloga za Ĺžalbu (recmo da se presuda viĹĄe ne moĹže pobijati zbog pogreĹĄne primjene mat.prava)
pa da netko krene tvrditi da se ne mora znati viĹĄe niĹĄta o Ĺžalbi.... :-D
Dragi svi!
Evo jednog veselog pitanja. Zahtjev za zaĹĄtitu zakonitosti po novom ZPP viĹĄe ne postoji, zar ne ?
A ja èujem neki dan na TV-u da je drŞavno odvjetniťtvo podnijelo zahtjev za zaťtitu zakonitosti protiv one odluke suca o jednomjeseènom prekidu zatvorske kazne. Dakle.... :?
Znaèi, definitivno smo ustanovili da revizija nije ukinuta? :-D :-D
ljudi,jel ova skripta ťta je na pravokutniku dobra???jel tko uèio po njoj i proťao?
Jedna moja frendica kombinirala pitanja + skriptu (ovu manju od 60-ak str) i proĹĄla. Al to je bio predrok..
MoguÌe je proÌ tako ako imať nevjerojatnu kolièinu sreÌe, uz sposobnost da memorirať sve one detalja za pismeni bez da kuŞiť o èemu je toèno rijeè :?
Ova druga skripta od 200 str nije loťa, dosta citira zakon, al mi je nekakao èudno pisana...li mi se samo èinilo? dobro, ni knjiga nije niťta bolja, ovisi na ťto se navikneť..
Te skripte su ti super za ponavljanje, a moŞeť i prije nego poèneť uèiti par puta proèitati ovu manju skriptu, tek toliko da si u glavi vizualizirať konstrukciju procesa.
To dosta znaèi kad kreneť uèiti one perverzne detalje :roll:
Dragi svi!
Evo jednog veselog pitanja. Zahtjev za zaĹĄtitu zakonitosti po novom ZPP viĹĄe ne postoji, zar ne ?
A ja èujem neki dan na TV-u da je drŞavno odvjetniťtvo podnijelo zahtjev za zaťtitu zakonitosti protiv one odluke suca o jednomjeseènom prekidu zatvorske kazne. Dakle.... :?
Da, pravo vele Len i Tapir.
U gpp.u se stvarno rijetko koristi pojam zatvorska kazna :-D
Ne kaŞem da nema kazni...zovu se sankcije (ili tako neki cool nazivi) al sumnjam da itko zavrťi iza kljuèa, ovaj sustav je ipak izgraðen na idejama zapadne civilizacije :oops: :lol:
ze ze ze (kako nam je lijepo pjevuĹĄio JosipoviĂŚ) je izvanredni pr.lijek u kaznenom postupku.
Aljkavi saborski zastupnici i branitelji viťeznaènih pojmova imaju foru da neke institute nazovu istim imenom (ni teoretièari nisu puno bolji).
Uglavnom, èesta pojava...
Npr. revizija je postojala i u kaz.postupku za neka bogtepitajkakva politièka kazena djela, a pred Með.sudom pravde se koristi kao lijek kod novoskuŞenih èinjenica (kod nas ne moŞe zbog tih razloga), itd.
tapir_u_magli
06-09-2007, 09:51
Evo gledam tu neka pitanja, nije mi baš jasno, pa ako ima netko a da mu nije problem malo pojasnit :D
23.Mjesna nadležnost sud prema mjestu posljednjeg zajednièkog prebivališta braènih drugova predstavlja sluèaj:
a)iskljuèiva mjesna nadležnost
b)pomoæna mjesna nadležnost
c)opæa mjesna nadležnost
d)atrakcijska nadležnost
e)izberiva mjesna nadležnost
f)posebna mjesna nadležnost
Ovo boldano su odgovori zaokruženi u listi pitanja, a ne kužim zašto je izberiva!!!
Obrati pozornost na članak 54. ZPP-a (procisceni), mislim da bi to trebalo biti dovoljno. prvi stavak glasi nesto kao:
"Za suđenje u bracnim sporovima nadlezan je PORED suda općemjesne nadležnosti i sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivaliste."
Herr Dika je ovaj dio knjige imho lose napisao.
Gledam ja rokove, gledaju oni mene i jos mi se smiju!!! Ok Zakonski =neprodizivi = prekluzivni, Sudski= neproduĹživi, Iz ZPP-a procesnopravni, nakon ovog sam se vec izgubila mislim da mi je jasno dok ne vidim pitanja... Kuzi to neko pa da objasni u par jasnih recenica?
fat drummer
06-09-2007, 10:23
nema neke formule... oni koji su odreðeni u zpp-u su zakonski (npr. rok za Şalbu), oni su uglavnom i prekluzivni i neproduŞivi. neki rokovi su za tuŞitelja i tuŞenika razlièite prirode. sudske rokove uglavnom odreðuje sud i mogu biti produŞivi. rokovi koji se tièu suda (donoťenje presude) su uglavnom instruktivni tj. monitorni
shema je da pokuťať nauèiti sve nazive jer neki nazivi isto znaèe nepravi/monitorni, peremptorni/prekluzivni
takoðer pazi na paricijski on je posebna vrsta zla :-D
paricijski rok je bas nezgodan, razlikuje se dal je u odnosu prema tuzitelju ili tuzeniku. kada sam polagao dobio sam slicno pitanje koje je lenny postavila post iznad, pa sam lijepo digao ruku i pitao garasicku na sta se tu misli, i ona je odgovorila. e, sad se ja stvarno nemrem sjetit odgovora (bilo je nesto u stilu da kojoj stranci ide u korist ili tako nesto), pa vam savjetujem da ak dobijete to pitanje, pitajte profesora koji je u dvorani.
fat drummer
06-09-2007, 17:40
Taj paricijski je hrpa go...
Ajd' mi matere ti rijeĹĄite ovo
Paricijski rok je:
a procesnopravni
b subjektivni
c objektivni
d dilatorni
e prekluzivni
E sad, kako bismo to mogli rijeĹĄiti? Postoje dvije varijante:
1. ZaokruĹžiĹĄ samo a i c, jer dilatorni i prekluzivni je u odnosu samo na jednu od stranaka, ali to u pitanju naravno ne piĹĄe
2. ZaokruĹžiĹĄ sve osim b, iz istog razloga kao i iznad navedeno, samo ĹĄto se u pitanju podrazumijeva da bi trebao zaokruĹžiti i d i e, bez obzira ĹĄto ovo S obzirom na jednu od stranaka (tuĹženika/tuĹžitelja) nije navedeno u pitanju
Pitanja su po mom ukusu mrvicu neprecizna!
e to ja i govorim, prokleta èvrèka... ok paricijski rok je definitvno procesnopravni i definitvno nije subjektivni... znaèi objektivan je... rijeťili smo 60% pitanja... a ťto se tièe dilatornosti i prekluzivnosti, tu treba stavit èvrèku.. ili ne.. ili da... ili zakruŞiti jedno od toga, a kraj drugog stavit èvrèku... ili sterat ispit kvragu
knezmislav
07-09-2007, 00:52
Ovako, rokovi jesu zahebani, ali nisu neshvatljivi...ja bih recimo na gore navedenom pitanju zaokruĹžio procesnopravni, objektivni i dilatorni
ObrazloŞenje - Naime u pitanju veli "paricijski rok JE:". Bez obzira ťto se ne precizira kakav je u odnosu na tuŞitelja a kakav na tuŞenika, u jednom i drugom sluèaju on postoji ali proizvodi drugaèiji uèinak..dakle on je dilatorni ali moŞe biti prekluzivni. Naime, on u isto vrijeme tuŞeniku nalaŞe da postupi u skladu sa sadrŞajem kondemnatornog judikata inaèe Ìe njegovim protekom tuŞitelj u ovrťnom postupku moÌi ( ali ne i morati jer tuŞenik i nakon njegova proteka moŞe dobrovoljno postupiti u skladu sa sadrŞajem presude) traŞiti prisilno izvrťenje ( u ovom smislu je PREKLUZIVAN za tuŞenika), a s druge strane tuŞitelju onemoguÌuje da prije njegovog proteka traŞi prisilno izvrťenje presude a i tuŞeniku daje garanciju da tuŞitelj to prije proteka roka neÌe moÌi uèiniti- u ovom smislu je DILATORAN kako za tuŞenika tako i za tuŞitelja.
Sada, hm...ako sam ja ovo dobro skopèao, buduÌi da je i u odnosu na tuŞenika i tuŞitelja kako god okreneť DILATORAN , a samo u odnosu na tuŞenika PREKLUZIVAN ( naèelno), najtoènije je reÌi da paricijski rok JEST procesnopravni, objektivni i dilatorni, ali da MOŽE BITI i prekluzivni za tuŞitelja, jer njegovim protekom ( ako i nakon njega nije dobrovoljno ispunio èinidbu) , zakon otvara tuŞitelju moguÌnost da ono ťto zbog dilatorne naravi paricijskog roka do sada nije mogao, uèini - traŞi prisilno izvrťenje u ovrťnom postupku. Eto ja se sav spetljah, ali mislim da bi to bilo to. Razlikovati ono ťto jest i ono ťto moŞe biti. Ako netko pak ima bolju ideju i obrazloŞenje neka napiťe....
knezmislav
07-09-2007, 13:31
Kako dilatorni sa stajaliťta suda kod paricijskog roka?! Pa sud je fino donio kondemnatorni judikat èijem sadrŞaju tuŞenik mora u tom paricijskom roku udovoljiti i amen. Nema viťe niťta ex offo..za sud je prièa zavrťila.Dilatorni je samo sa stajaliťta tuŞitelja i tuŞenika...jer neÌe sud ako tuŞenik ne ispuni u tom roku èinidbu po sluŞbenoj duŞnosti pokrenuti ovrťni postupak, sve i dalje ovisi o dispoziciji tuŞitelja.
Npr. mene sud osudi da u odreðenom roku ( paricijskom) predam stvar ( pozitivna èinidba) npr. fat drummeru :-D. Ja tome propustim udovoljiti jer me boli k... za tu presudu i ne Şelim jer mi se stvar sviða. Nakon toga fat recimo zakljuèi da ga bať briga za dosuðenu stvar i mene jer se ionako samo doťao parnièiti iz zahebancije, da vidi kako to funkcionira izvan knjiga ( ima para i slobodnog vremena pa zaťto ne? :-D ) i bez obzira ťto je donesena presuda u njegovu korist.
Dakle, ako fat ne pokrene ovrťni postupak za prislino izvrťenje ( na ťto protekom paricijskog roka ima pravo) presuda ostaje mrtvo slovo na papiru jer sud nema ovlasti pokretati ovrťni postupak ex offo. Joť ako propustim rok ili se odreknem prava na Şalbu, presuda postaje i pravomoÌna. Tada dakle imamo kondemnatornu presudu koja je i ovrťna i pravomoÌna. Fat i ja se tada naðemo na pelinu u Kavkazu i dogovorimo stvari drugaèije nego ťto to kazuje pravomoÌna presuda, te zakljuèujemo s divljenjem da iako smo se drugaèije nagodili, presuda i dalje egzistira, kao nať mali individualni zakon...res iudicata facit ius inter partes... :D . No bez obzira na tu èinjenicu, moram mu platiti cugu jer joť uvijek me moŞe zahebati ako naglo odluèi da mu stvar ipak zatreba i ponovno naðe slobodnog vremena i para da malo iskuťa i drugu granu gpp-a...ovrťni postupak :shock:
Nije mi jasno...
Kod objektivne preinake tuĹžbe, da li je potreban tuĹženikov pristanak nakon ĹĄta se upustio u raspravljanje o glvnoj stvari, jer su u listi pitanja u vezi s tim kontradiktorno odgovorena! U knjizi piĹĄe kako je potreban tuĹženikov pristanak kad mu tuĹžb bude dostavljena, i da ĂŚe se smatrat da pristaje na preinaku ako se upusti raspravljanje o glavnoj stvari! Po tome(i po meni) ispada da pristanak nije potreban, ali.....u pitanjima sam naĹĄla viĹĄe primjera tipa:
TuĹžba
90. Nakon ťto se tuŞenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari potreban je u naèelu njegov pristanak ako Şeli:
a)promijeniti pravnu osnovu tuĹžbe
b)istaĂŚi novi zahtjev uz postojeĂŚi
c)promijeniti èinjeniènu osnovu tuŞbe
d)povisiti tuĹžbeni zahtjev
e)sniziti tuĹžbeni zahtjev
f)umjesto tuĹženika tuĹžiti drugu osobu
Boldano je u pitanjima zaokruŞeno kao toèno, a po meni bi bilo samo d)
fat drummer
07-09-2007, 16:59
Kako dilatorni sa stajaliťta suda kod paricijskog roka?! Pa sud je fino donio kondemnatorni judikat èijem sadrŞaju tuŞenik mora u tom paricijskom roku udovoljiti i amen. Nema viťe niťta ex offo..za sud je prièa zavrťila.Dilatorni je samo sa stajaliťta tuŞitelja i tuŞenika...jer neÌe sud ako tuŞenik ne ispuni u tom roku èinidbu po sluŞbenoj duŞnosti pokrenuti ovrťni postupak, sve i dalje ovisi o dispoziciji tuŞitelja.
Npr. mene sud osudi da u odreðenom roku ( paricijskom) predam stvar ( pozitivna èinidba) npr. fat drummeru :-D. Ja tome propustim udovoljiti jer me boli k... za tu presudu i ne Şelim jer mi se stvar sviða. Nakon toga fat recimo zakljuèi da ga bať briga za dosuðenu stvar i mene jer se ionako samo doťao parnièiti iz zahebancije, da vidi kako to funkcionira izvan knjiga ( ima para i slobodnog vremena pa zaťto ne? :-D ) i bez obzira ťto je donesena presuda u njegovu korist.
Dakle, ako fat ne pokrene ovrťni postupak za prislino izvrťenje ( na ťto protekom paricijskog roka ima pravo) presuda ostaje mrtvo slovo na papiru jer sud nema ovlasti pokretati ovrťni postupak ex offo. Joť ako propustim rok ili se odreknem prava na Şalbu, presuda postaje i pravomoÌna. Tada dakle imamo kondemnatornu presudu koja je i ovrťna i pravomoÌna. Fat i ja se tada naðemo na pelinu u Kavkazu i dogovorimo stvari drugaèije nego ťto to kazuje pravomoÌna presuda, te zakljuèujemo s divljenjem da iako smo se drugaèije nagodili, presuda i dalje egzistira, kao nať mali individualni zakon...res iudicata facit ius inter partes... :D . No bez obzira na tu èinjenicu, moram mu platiti cugu jer joť uvijek me moŞe zahebati ako naglo odluèi da mu stvar ipak zatreba i ponovno naðe slobodnog vremena i para da malo iskuťa i drugu granu gpp-a...ovrťni postupak :shock:
taj fat je fakat neki ĹĄupak... No evo ĹĄto kaĹže The Knjiga na stranici 585. Paricijski rok je prema toma sa stajaliĹĄta suda i ovlaĹĄtenika dilatorne naravi
sad, kuĹžim ĹĄto hoĂŚeĹĄ reĂŚi, baĹĄ briga nekog suca ĹĄto je proteka paricijski rok, on je svoju odluku donio. noooooooo, poĹĄto ispit iz gpp-a nije jedan od onih koji ohrabruje kreativno razmiĹĄljanje ja ĂŚu se do kraja Ĺživota ili izmjena zakona praviti da je i sucu to dilatoran rok
@shvila- zanimljivo pitanje, The Knjiga vjerojatno krije objaĹĄnjanje pa ĂŚu pogledat i javit ĹĄto sam krivo shvatio
Incidentalna tuŞba za utvrðenje-jel je objektivna kumulacija il ne?Koliko sam ja skuŞila je, ali nije preinaka tuŞbe kad se naknadno podnese?jesam li pametna??? :lol:
fat drummer
07-09-2007, 19:39
da, to je kumulacija, dovodi do nepotpune atrakcije, ta incidentalna tuŞba za utvrðenje. bať je kewl
Adam's Rib
10-09-2007, 13:29
dakle ja pala (psmtr), ali samo jedan HEADS UP (ako vec ne znate za tu "diiiiiiivnu" caku):
na pitanje:
zakon odreðuje da se povrat u prijasnje stanje moze traziti samo ako je do propustanja doslo:
a) vaznih razloga
b)relevantih razloga
c)opravdanih razloga
d)opceskrivljenih razloga
e)neskrivljenih razloga
treba zaokruziti samo c) OPRAVDANIH jer zakon spominje samo to, a ne kao knjiga i c) opravdanih i e) neskrivljenih.
........
Pohvala profesoru koji je sastavljao pitanja na krajnje pedagoskom pristupu... not!
Ok, valjda cu sad uspjet poslat - priroda paricijskog roka je da je on dilatoran sa stajaliťta i tuŞitelja i suda. Drugi naziv za paricijski rok je "rok za dobrovoljno ispunjenje èinidbe" - ťto znaèi da je tuŞenik u tom intervalu zaťtiÌen! Znaèi: tuŞitelj ne moŞe s uspjehom podnijeti prijedlog za ovrhu niti izvanparnièni sud moŞe donijeti rjeťenje o ovrsi - kad presuda joť nije ovrťna! Sud bi takav prijedlog ovrhovoditelja (to je bio tuŞitelj u parnici) trebao odbiti jer je ovrha nedopuťtena.
Sa stajaliťta tuŞenika on je instruktivan - tuŞenik èinidbu moŞe ispuniti kad hoÌe, tj. i 16., i 20. i 100. dan - sve dok ga tuŞitelj u izvanparniènom ovrťnom postupku na to ne natjera.
(U Graðanskom materijalnom pravu èesto pitaju kad nastupa zastara èinidbi utvrðenih pravomoÌ. presudom - 10g. Znaèi, protekom 10 godina tuŞenik (sad ovrťenik u ovrťnom postupku) moŞe istaÌi prigovor zastare)
Nadam se da je jasnije - dio materije sam uèila na izbornom iz Ovrťnog i izvanparniènog prava :-D
Nije mi jasno...
Kod objektivne preinake tuĹžbe, da li je potreban tuĹženikov pristanak nakon ĹĄta se upustio u raspravljanje o glvnoj stvari, jer su u listi pitanja u vezi s tim kontradiktorno odgovorena! U knjizi piĹĄe kako je potreban tuĹženikov pristanak kad mu tuĹžb bude dostavljena, i da ĂŚe se smatrat da pristaje na preinaku ako se upusti raspravljanje o glavnoj stvari! Po tome(i po meni) ispada da pristanak nije potreban, ali.....u pitanjima sam naĹĄla viĹĄe primjera tipa:
TuĹžba
90. Nakon ťto se tuŞenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari potreban je u naèelu njegov pristanak ako Şeli:
a)promijeniti pravnu osnovu tuĹžbe
b)istaĂŚi novi zahtjev uz postojeĂŚi
c)promijeniti èinjeniènu osnovu tuŞbe
d)povisiti tuĹžbeni zahtjev
e)sniziti tuĹžbeni zahtjev
f)umjesto tuĹženika tuĹžiti drugu osobu
Boldano je u pitanjima zaokruŞeno kao toèno, a po meni bi bilo samo d)
ne znam da li sam dobro shvatila sto te muci,ali mislim da ovo "smatrat ce se da pristaje na preinaku ako se upusti u raspravljanje o gl. stvari..." zapravo znaci da se upusti u raspravljanje po preinacenoj tuzbi.dakle,potreban je njegov pristanak nakon sto se upustio u raspravljanje u vezi s prvom tuzbom,ali on taj pristanak ne mora dati izricito,nego ce se smatrati da ga je dao ako se nakon preinake upusti u raspravljanje o glavnoj stvari-znaci u vezi s tom preinacenom tuzbom.
a ťta je materijalno pravo po zpp-u?i di je uopÌe u knjizi ono o razlici izmeðu materijalnog i procesnog prava?
To ti je u knjizi skroz na poèetku u poglavlju "Graðansko pravo i graðansko parnièno procesno pravo (str. 11), a odgovor bi bio:
GRAĂANSKO PROCESNO PRAVO - sadrĹži pravila o pretpostavkama za ostvarivanje pravne zaĹĄtite na podruèju graðanskopravnih odnosa. Procesno pravo uz odreðene iznimke, popisuje pretpostavke za dopustivost tuĹžbenog zahtjeva.
GRAĂANSKO MATERIJALNO PRAVO â sadrĹži pretpostavke za postanak, razvitak i prestanak graðanskopravnih odnosa. Materijalno pravo u funkcionalnom smislu, sadrĹži pretpostavke za osnovanost tuĹžbenog zahtjeva.
Jel netko moŞda ima zadnji test i ako ga je rijeťio jel moŞe staviti odgovore? Mene neka pitanja izluðuju, tj. dosta njih!!!!
a ťta je materijalno pravo po zpp-u?i di je uopÌe u knjizi ono o razlici izmeðu materijalnog i procesnog prava?
Sorry, sad sam svima zapetljala :smt009 Gradjansko materijalno pravo - mislila sam na nas kolegij Gradjansko pravo. Tako da ne trazite panicno po knjizi iz GPP-a.
evo molio bih nekoga ako mi moze odgovoriti na par pitanja,pa bih bio zahvalan ak mozete barem i na jedno odgovorit:
1.drugostupanjska zalba?
2.arbitrabilnost (ne znam kako da to definiram)
3.razlika izmedju djelomicne kontradiktorne i djelomicne dispozitivne odluke?
4.vrste arbitraznih ugovora?....hvala unaprijed na bilo kojem odgovoru
drugostupanjska Şalba ti je ja mislim dopunska drugostupanjska odluka koja je napisana u èl. 377. a, mozda sam ja to krivo skuzila al po meni moze biti samo to
ivanazgb
13-09-2007, 12:45
arbitrabilnost.to ti je jednostavno. to je zapravo svojstvo odreðenog spora da se moŞe rjeťavati arbitraŞom, tj.moguÌnost da se odreðeni spor rjeťava arbitraŞom. tako je odgovorila jedna cura kod uzelca i bio je zadovoljan
mislim da su ti vrste ugovora o arbitraĹži
1.kompromis-nakon ťto je spor meðu strankama nastao i
2.kompromisorna klauzula-prije nego sto je spor nastao,u sklopu materijalnopravnog ugovora o nekom odnosu meðu strankama.
ne moŞe se sklopiti ugovor o arbitraŞi za neke neodreðene sporove
Imať pitanje tipa "kad sud donese meðupresudu, dolazi do: b)prekida postupka"-NE DOLAZI!
Dolazi do zastoja postupka(koji ima sve karakteristike prekida postupka, ali nastupa zbog drugih razloga)
3. Razlika materijalnog i procesnog prava-tu na prvoj ili drugoj stranici imaĹĄ sve ĹĄto ti treba
U èl.1 ZPP.a
Ayme.
Kako ĂŚu ja puknut s vama.
Niť ne èitate prijaťnje postove.
Ăiberi jedni. [-(
morenita
26-09-2007, 15:55
KOMPETENZ-KOMPETENZ PROBLEM
Arbitraznom sudu treba priznati pravo da odlucije o svojoj nadleznosti,ali pod rezervom naknadne drzavne sudske kontrole!
Sredila ja bold.
Inaèe, ovaj forum je zao (u tehnièkom smislu). Želi ti zlo.
Mo'ĹĄ mislit kako je Fatu. Izgleda ko da je ispao iz boktepitaj kojeg stoljeĂŚa. :lol:
Btw., èestitam! KreÌe dernek... (Aleksa, èuvaj se, skuvat Ìemo ti paťtaťutu!!!) :smt043 :smt077
da li netko zna dobar primjer za objasniti razliku izmeðu alternativne obveze i facultas alternativa-e?
sjeÌam se da je to jednom uzelac objaťnjavao na ispitu sa kruťkama i jabukama ali nikako da se sjetim toèno kak je to iťlo..
Ja sam si uvijek to prevodila na latinski, bilo mi je jednostavnije.
facultas alt. - una res in obligatione, duae res in solutione
alternativna obveza - duae res in obl, una in solutione
(Ni na kraj pameti mi nije da pokuĹĄam skinuti Zelchijev ĹĄarm, duhovitost i coolerski akademski prijezir prema subjektima i objektima zgodnih zgoda kojima veseli studentski puk, ali to bi bilo ovako neĹĄto:)
Ĺ*tef duĹžan JoĹži 20 kg jabuka. Pa mu da 20 kg kruĹĄaka. Time ispuni svoju obvezu - facultas alternativa
Ĺ*tef duĹžan JoĹži 20 kg jabuka, 20 kg kruĹĄaka i joĹĄ pol kile janjetine, 2 litre rakije i mlaðu sestru.
Da mu samo jabuke. Time ispuni svoju obvezu - alternativna obveza
Recimo, da mu je sve to duĹžan (voĂŚnu salatu, rakije, sestru) i sve mu to ispuni, govorimo o kumulativnim obvezama, ali toga nema u gpp-u, pa nije bed. :-D
Ajmo ovako: za usmeni ti je skripta dovoljna.
Za pismeni ti nekad ni knjiga ne pomaĹže.
The Knjiga je sranje, a najgenijalnije su one brojke koje skaèu po stranicama - aha, prosjeèan student prava ima ispod stola presude VSRH-a zadnjih 15ak godina pa si lista kad mu je dosadno... :roll:
Kombinacija skripte i ispitnih pitanja nije ni rijetka ni neuspjeťna kod ljudi koji polaŞu ispit. Ne Şelim nikome savjetovati kako da uèi, mislim da i samo moŞete skuŞiti koja metoda je bolja, uostalom znate kako pismeni i usmeni izgledaju...
MoŞe li mi netko reÌi jel se isplati uèiti po onoj skripti s pravokutnika od 170-ak stranica?
skripta i nije toliko losa,ali ima nekih nedostataka i nepravilnosti,pa bi ipak bilo dobro uciti i iz knjige i drugih izvora.knjigu i zakon bar procitati,i obavezno za pismeni prolaziti pitanja,jer samo tako mozes uociti "cake" koje nam dragi profesori podmecu na pismenima
eto, sama si si dala odgovor... problem Ìe ti biti ako doðeť kod uzelca i njega krene Şivo interesirat neki zakuèastiji aspekt paricijskog roka, no moŞda te sreÌa posluŞi
Da, a svi vrli èitatelji èitaju (i pamte) takve stvari i inaèe, kroz svih 976 stranica?
Ako te krene pitati takve detalje, nema ti spasa :oops:
Skrita ima najvaŞnije dijelove knjige, i moŞda Ìeť prije pohvatati tijek postupka i poèeti povezivati s ostalim institutima nego da kreneť isèitavati knjigu pa zapneť na nekoj fusnoti ili PozniÌevom stajaliťtu :roll:
meni je skripta super. jako je dobro napravljena, a ako nekome nesto nije bas jasno, dobro je tu lekciju procitati u knjizi i nadopuniti si.
moja preporuka je nauciti lekciju po lekciju iz knjige, i cim se zavrsi taj dio, to proci po onoj skripti sa pitanjima. mislim da je to super nacin. ja sam tako bez problema prosla na roku od uzelca kad su zbilja bila katastrofa teska pitanja.
a za usmeni; ko i za svaki drugi. nabaviti pitanja koja svaki profesor preferira, i malo nadopuniti ako treba.
ugl, svima preporucam tu skriptu, preglednija je od knjige koja je...ma i sami znate kakva :oops:
A ja molim dobru dusu da mi kaze gdje u knjizi mogu naci odgovor na pitanja: 1. Tuzbeni zahtjev i tuzba- razlike?
2. Prigovor prijeboja?
puuuuno hvala!!
u poglavlju o tuĹžbi i o drĹžanju tuĹženika u parnici....
jooooj, pokoljete se oko nièega :-D znam da se radi o gepepeu ali ajmo malo dobre volje :smt041
U pravilu svaki rok druga osoba sastavlja test.
I sad, ne dekanskom je bio Dika, kasnije Uzelac, znaèi opet bi trebao biti Dika.
Sretno!
creative
08-12-2007, 00:33
Je li umješaè stranka u postupku? Molim vrlo oprezan odgovor na ovo pitanje.
Pa u knjizi u djelu o obicnom umjesacu je naglaseno da on NIJE stranka, pa eto odgovora , ali kod slucaja umjesaca s polozajem jedinstvenog suparnicara kaze da im se priznaju ovlastenja koja i strankama, njih se saslusava po pravilu o izvodenju dokaza saslusavanjem stranaka i pise da su stranka i umjesac ove vrste zapravo jedna parn.stranka dakle ovdje bi odg bio da?
e vidiĹĄ.. tako sam i ja odgovorio..
ja sam rekao: umjeťaè jest stranka, samo onda kada su ispunjeni uvjeti iz èl. 109. i 102. ZPP-a, odnosno kada on ima poloŞaj jedinstvenog suparnièara.
Skylark Ishmaelle
12-12-2007, 22:46
[quote="Dmitar Zvonimir":3dlwuymw]Ăuo sam od nekih kolega na faksu da se za starije generacije uskoro na GPP-u uvodi shema da ako proðeĹĄ pismeni, moĹžeĹĄ uzeti 2 bez odgovaranja, pa me zanima jel netko neĹĄto zna o tome ili je samo rijeè o trachevima sa kavica ? :roll:
e da, ovo sam htio prokomentirati...
:lol:
ne znam tko je ovo bubnuo, ali car je... mislim da bi Uzelac bio poprilièno iznenaðen da èuje da to planira napraviti :-D[/quote:3dlwuymw]
Joj, daj.....Fat zaťto provocirať...znať da se ne samo da Ìe se dijeliti dvojke bez odgovaranja, veÌ da Ìe student moÌ izraziti i vlastite preferencije u pogledu boje tinte kojom Ìe se ovjekovjeèiti ocjena iz najnam predmeta. Potom Ìe moÌi odabrati 1 od 3 ponuðena vrata iza kojih Ìe se kriti bogate nagrade i velika iznenaðenja. Izmeðu ostaloga, i svizac koji zamata èokoladu.
ako je netko proucavao..da li je za ponavljanje bolja skripta ''gppblasi'' ili ''gppskriptaalena'' ?
fat drummer
27-12-2007, 14:52
skripta alen a je fakat nova, stavio sam ju valjda prije boĹžiĂŚa... opĹĄirna je, ali kao ĹĄto autor u diklejmeru kaĹže moĹžda ima greĹĄaka
a ne onaj flis papir
mislis rizla :-D
Radim po knjizi i zakonu i uvijek se pojavi hrpa pitanja na koje ne mogu pronaÌi odgovor ili nisam sigurna ťta je toèno i to me veÌ sve izluðuje!!!! :banghead:
welcome to gepepe :-D
u knjigama i zakonu neĂŚeĹĄ od prve naĂŚi odgovor na ta pitanja, treba raditi po testovima za pismeni, a knjigu za usmeni.
ta dva stadija nemaju previĹĄe veze jedan s drugim.
eto, to ti je u najkraĂŚim crtama to :-D :-D :-D
Molim lijepo nekoga da napiše koje su to apsolutne procesne pretpostavke, znam da su to one na koje sud pazi po službenoj dužnosti, ali konkretno koje. Ako netko možda ima to izvađeno da ne tražim sada po cijeloj litetaturi.
Unaprijed zahvaljujem!
jurisdikcija i sudska nadležnost, stranačka i parnična sposobnost, uredno zastupanje, formalna pravilnost tužbe(je li razumljiva i potpuna, pravovremeno podnesena), da li postoje procesne smetnje, razlozi za izuzeće...mislim, ima ih. :D uglavnom na sve najvažnije uvjete se pazi po službenoj dužnosti, kao i sve od čega ovisi dopustivost suđenja
Balada iz predgrađa
02-02-2008, 13:40
E vidiš to je jedna moja frendica popizdila i rekla da ih treba tužiti za duševne boli.
Ionak nas maltretiraju sad i ovo. Dam se kladit da pola ljudi ne zna uopće da u Vademekumu nisu dobri rokovi!!
trebali su tiskati nove vademekume i dijeliti ih for free. jer inače uvijek za naše probleme imaju odgovor, a sad suoni zaštekali.
ak je priznanje izjava volje do opoziva
kaj je presumirano priznanje - izjava o volji ili o znanju?
di si ti otišao, majke ti...? :oops: :lol:
Jedan od uvjeta priznanja činjenica jest da je nepovoljno za osobu koja to priznaje, zato se niti ne provjerava istinitost (naravno osim ako sud smatra da stranka ide za tim da raspolaže zahtjevima kojima po zakonu ne može raspolagati).
A ovo što pitaš se radi o teoretskim razmatranjima, gdje je navažnije da znaš kako se priznanje (na kraju priče) smatra manifestacijom volje kojom stranke raspolažu svojim zahtjevima, blabla..
Znam da je negdje kod utvrđivanja činjenica podcrtano da je sud dužan utvrditi pravi sadržaj volje parničnih stranaka, pa mislim da se radi o volji, o kojoj god kombinaciji se radi - tuženik se ne pojavi na pripremnom ročištu, donosi se presuda zbog izostanka ak su sve pretpostavke ispunjene (tu se definitivno ne radi o pitanju njegova znanja nego volje da tako disponira), ili o priznanju nekih navoda.
A kod priznanja pa osporavanja činjenica, sud sam odlučuje da li će smatrati da takva činjenica postoji ili ne, i uzet će u obzir sve okolnosti slučaja (npr. zamisli si parnicu gdje neki penzić odgovara na najvažnija pitanja sa "Da... Ne... Ma nisam siguran. Kažete da je to bilo četrdes'pete? Aha, devedes'pete velite?") :-D
Dakle, sud će se pitati kog vraga taj dedek hoće reći, a ne kog vraga taj dedek zna.
Uglavnom, ja bih rekla da se radi o volji, ali napominjem da nisam sigurna i možda griješim...
Ali vjeruj mi, takve stvari te NE pitaju na usmenom, ako dođete i do toga, mislim da bi ispitivači bili sasvim zadovoljni da im ovako nešto prepričaš. Pozdrav i sretno.
VT, čestitke :smt023
moze jedno formalno pitanjce?buduci da prvi put ovo izlazim jel ima nekih sema da se index mora ostaviti prije kod tajnice ili tako nesto?ili je ono normalno, prijavis na dan prijava, a index sa sobom na ispit?
nema nikakvih posebnih formalnosti... nosiš index sa sobom na ispit i nadaš se da neće ostat prazan... :)
čestitke tomy81...
Dakle, molim nekoga tko sigurno zna odgovor da mi odgovori jer ja sam već poluluda od ovog ispita - sve je moguće i ništa nije moguće.... :roll:
Uglavnom, u onoj fatalnoj "Listi pitanja" ima mnoštvo pitanja tipa - koje su negativne procesne pretpostavke. E sad, negdje među ponuđenim odgovorima ima litispendencija, a negdje dvostruka litispendencija i uvijek je i jedno i drugo zaokruženo kao točno. Međutim u knjizi je kao neg. proc. pretp. navedena litispendencija.
Dakle, je li to svejedno ili je točno samo kad piše - LITISPENDENCIJA?????
mislim da su oba odgovora točna, jer litispendencija je postojanje parnice, a dok parnica teče ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama. i sad ako postoji dvostruka litsipendencija to je tim više ili još veća (uvjetno rečeno) negativna proc. pretpostavka.
nekako nema smisla da jedna litispendecija je neg. proc. pret., a dvostruka nije. iako puno toga baš nema smisla... :smt005
bok ljudi, imam jedno pitanjce:
da li je prvostupanjski sud, nakon ukidanja prvostupanjske presude, koja je ukinuta na zahtjev samo jedne strane, u ponovljenom postupku vezan reformacijom in peius?
Ovisi. Zabrana reformatio in peius se odnosi (isto kao i u kaznenom postupku što vrijedi za optuženika) na osobu koja je podnijela žalbu, ako je SAMO ona podnijela žalbu. Ako se obje stranke žale, onda su sve mogućnosti moguće.
Ovako ide ideja: ak se netko žali, znači da mu se ne sviđa presuda, i žalbom očekuje postići prihvatljivije rješenje. Bilo bi malo retardirano da umjesto toga dođe u još goru poziciju, a protivnik nije ništa izjavio :-D
e sto se tice te zabrane reformacije in pejus to se odnosi na drugostupanjski sud, a "svi govore" kak bi bilo dobro da se to odnosi i na ponovljeni postupak pred prvostupanjskim sudom (uz pravilo koje opcenito vrijedi za tu zabranu - da samo jedna stranka podnese zalbu, ako obje onda nist' od toga)...e sad ako je pitanje PRAVILNO ili NEPRAVILNO ja bi zaokruzila nepravilno, jer malo poslije toga sitnim slogom navodi se primjer o odgovornosti za stetu, a sudska praksa pokazuje da je bilo presuda na stetu tog jadnicka koji se solo zalio (inflatorna kretanja i bla bla bla)...a s obzirom da bas pise "Drugostupanjski sud nije ovlasten..." (str. 712) - ja bi zaokruzila da ovaj prvostupanjski moze kak hoce...
uostalom kak mozes rec da ili ne na tak nesto...mozda se moze da je u knjizi napisano da ili ne a ne cijeli elaborat o tome ko kaj i zasto i na kraju da te ostavi u dilemi opet...a onda ti postave pitanje da ili ne...mozda zele diskrecionu ocjenu citatelja :/
ne znam ni ja jel moja ocjena sitnog sloga na str. 713. tocna ili nije.
pojma nemam 2h je ujutro i ocu spavat
đizs, nisam ni pročitala dobro pitanje... :-D :-D
u 2,30 ujutro izjavljujem da se slažem sa spy i da bih i ja zaokružila "ne" pod tim pitanjem :lol:
ref.in peius se odnosi na 2° postupak...to što bi trebalo je druga priča.
i što bi 1° sud bio vezan...postupak ide ponovo, sve se opet utvrđuje. kako bi to izgledalo da se netko žalio zbog nadležnosti npr. bez ulaženja u meritum...
mislim, sad ga i ja lupam...laku noć :-D
vezano uz reformaciju in peius - mislim da je to podlo pitanje prije svega, tim više što je taj institut "uvežen" iz kpp-a i traljavo primjenjen na područje gpp-a. uz to, u knjizi oko istog nema nigdje jasnog ni nedvojbenog stava u korist ili protiv, kada govorimo o ponovljenom provostupanjskom postupku. naime čak ni Ude, ni Poznić, ni Jurahrt ni Zugila ili kako god se zvali relevantni autori - nisu zauzeli stav ili mi je i to promalko :shock:
kada bi bio primoran birati između odgovora da ili ne, odabrao bih ne, jer u ponovljenom postupku stvari su vrlo sliče onima kao u "običnom" postupku, mogu se predlagati novote, novi dokazi....pa iz svega zaključujem kako nema mjesta reformaciji in peius pred prvostupanjskim postupkom, koji je još tome ponovljen.
billy_piton
22-02-2008, 19:16
hvala vam na odgovorima, al ja sam sve uvjereniji da zabrana ipak vrijedi. ne vidim nikakvu razliku između preinake i ukidanja. zašto bi se nepovoljnija odluka mogla donijeti ukoliko je sud pogrešno primjenio procesno pravo pa dođe do ukidanja, a ne bi ako je pogrešno primjenio materijalno pa dođe do preinake?
negdje u knjizi piše da za onoga tko se nije žalio presuda postaje pravomoćna i da bi bilo kakva odluka koja bi mu išla preko onoga što je dobio, bila prekoračenje tužbenog zahtjeva, odnosno povreda odredaba o pravomoćnosti. a pošto ne piše da se odnosi striktno na preinaku logično mi je da vrijedi i za ukidanje.
billy_piton
22-02-2008, 19:27
a kad sam već tu, da postavim još jedno. gore u ispravcima liste pitanja piše da je paricijski rok nesumnjivo procesnopravne prirode iako po onome što piše u knjizi meni je takva priroda sve samo ne - nesumnjiva. po meni je to materijalnopravni rok isto ko i zastara.
negdje u knjizi piše da za onoga tko se nije žalio presuda postaje pravomoćna i da bi bilo kakva odluka koja bi mu išla preko onoga što je dobio, bila prekoračenje tužbenog zahtjeva, odnosno povreda odredaba o pravomoćnosti. a pošto ne piše da se odnosi striktno na preinaku logično mi je da vrijedi i za ukidanje.
nemam pojma ali iz ovog sto je napisano, ovako napamet, ovo mi je upalo u oko
reformacija in pejus - ne moze biti nepovoljnije za onog tko se zalio osim ako su se oba
da dodam jos ovo, razlika preinake i ukidanja je velika, jer preinaci drugostupanjski sud, a ako ukida onda tek ponovno meritorno odlucuje prvostupanjski na ponovnom sudjenju, preinaka se donosi presudom drugostupanjskog, a ukidanje je rjesenjem...a da se vratim na ono sto pise za reformaciju "drugostupanjski sud..." Pa osim ako taj prvostupanjski sud kojem se vraca nije u biti "prikriveni" drugostupanjski sud onda ne vrijedi reformacija. Ali ovako ZPP nije savrsen, pa bez obzira koliko bi bilo dobro da ta reformacija ipak vrijedi, ne znaci da je to provedeno u zakonu i praksi, a ako pitanje ne stoji "da li bi bilo dobro da reformacija in pejus vrijedi u tom slucaju o kojem pricamo", onda se drzim onog sto sam napisala gore.
I jos nesto, kod revizije presude revizijski sud je vezan zabranom reformacije in pejus.
Mislim da je logika da je sud koji je vise instance nego onaj tko je donio presudu povodom koje je podnesen pravni lijek vezan tom zabranom. Ako se predmet vraca ponovno nizem sudu onda zabrana ne vrijedi. Ali to nisam nigdje procitala, nego to ja ovako.
paricijski rok odgadja postupanje, a nastupanje zastare sprijecava daljnju primjenu materijalnog prava...I think...
e jel bi mogao netko napisat kak se razlikuje dilatorni od paricijskog roka ili ako je paricijski mora biti i dilatorni? ako je tako je ok ali kako onda ako je dilatorni a nije paricijski uz to? kak se raspoznaju?
Molim nekoga neka odgovori na sljedeća pitanja. Ja namjerno neću sada iznositi svoja mišljenja da vidim kakvi će biti odgovori.
Materijalno suparničarstvo postojat će u slijedećim slučajevima:
a) ako suparničari stoje u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici
b) ako su predmet spora zahtjevi iste vrste koji se zasnivaju na istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi
c) ako se spor mora riješiti na jednak način prema svim suparničarima
d) ako će tužba biti dopuštena samo ako tužitelj obuhvati tužbom sve sudionike spornog odnosa
Rokovi se računaju jednako za sve suparničare ako se radi o:
a) suparničarima koji su u odnosu glavnog dužnika i jamca
b) jedinstvenim suparničarima
c) nužnim suparničarima
d) suparničarima povodom tužbe tzv. glavnog miješanja
Materijalno suparničarstvo postoji, ako je riječ o:
a) bračnim drugovima u parnici za razvod braka povodom tužbe
b) tužbi tzv. glavnog miješanja
c) suparničarima, koji se nalaze u odnosu glavni dužnik i jamac
d) solidarnim dužnicima, čija obveza proizlazi iz istog ugovora
e) eventualnim suparničarima
lola6666
26-02-2008, 21:57
koji je onda odgovor na ovo 21. pitanje, vezano za meritorno odlucivanje i dospjelost...meni izgleda c sigurno, ali kaj je s b odgovorom-ja bi rekla da i to???
da li se tu onda misli na podnaslov "dospjelost činidbe kao pretpostavka za donošenje kondemnatorne presude-str 584. mislim.
....jer, po meni nema smisla/efekta meritorno odlucivat ako cinidba nije dospjela u vrijeme zakljucenja gl.rasprave, osim ako postoje uvjeti po zakonu odnosno pravni interes... u knjizi pise da ako cinidba nije dopjela - tuzba se ODBIJA, nema tu donosenja nikakve odluke, a kamoli meritornog odlucivanja.
ali s druge strane, sud mozda i moze odlucit o osnovanosti zahtjeva tj. npr. postojanju i visini duga (tipa deklaratorno)..pa tek onda odbit zahtjev jer cinidba nije dospjela...???
zbunjujuce...!!!!!!!! help....
lola6666
26-02-2008, 22:12
ipak, izgleda da je odgovor a-uvijek, jer presuda kojom se odbija tuzbeni zahtjev je meritorna odluka...povezala to s jednim odgovorom iz nekih pitanja s prijasnjih rokova...ponekad ispada da je tocno ono suprotno od najocitijeg....ovo ce bit mukotrpan ispit :smt009
21. - ja se povela pravnim interesom i zaokruzila c ali nije mi tocno...tako da mislim da je ipak a jer ako je vec postupak u tijeku...meritorno moze i odbiti (kad bi odbacio ne bi bilo meritorno) - ima jedno pitanje (kojeg se u datom momentu nisam sjetila) nesto ako je sud odbio tuzbeni zahtjev zbog nedospjelosti trazbine, da li tuzitelj moze u novoj parnici zahtjevati nakon dospjeca trazbine... tako da mislim da se ovdje ne radi o pretpostavkama, o b soluciji nisam razmisljala bas.
lola6666
27-02-2008, 11:56
za ovo kaj kazes, koliko ja znam, parnicu definitivno mozes ponovno pokrenuti kad ti dospije trazbina...a u ovom 21.pitanju su b i c zapravo pretpostavke (alimentacijski sporovi-uzdrzavanje, jer sud moze donijeti presudu i za nedospjela davanja koja ce onda obveznik placati u mjesecnim obrocima kad dospiju npr. do punoljetnosti djeteta, a c-pravni interes je uveden Noelom 2003.). No, nije ni bitno jer je odgovor a: bez ispunjenih pretpostavki kod nedospjelosti činidbe=ODBIJA SE ZAHTJEV=TIME SE MERITORNO ODLUCILO.
Ovo je zeznuto pitanje, treba paziti......i btw. da li na ispitu mozes prekrizit odgovor koji si prije zaokruzio i mislio da je tocan, pa zaokruzit novi odgovor--tj.ispraviti...????
mozes, demonstriraju ti to prije pocetka ispita, Uzelac govori, a asistentica (ili tko je vec) crta po ploci, uglavnom izgleda slicno glasu iz zvucnika i stjuardesi prije pocetka leta kad objasnjavaju gdje je izlaz za nuzdu hehe strgala sam se bila hehe
procedura je da prekriziz ovaj kaj je netocan, i zaokruziz drugo, ali kraj ovih sto zelis da ti priznaju trabas stavit strelice male (obavezno s lijeve strane) hehe (ne mozes 16 puta ispravljat po istom)
e i slazem se s ovim gore, da je bilo pitanje kad ce sud prihvatiti tuzbeni zahtjev (za nedospjelu) onda bi bilo b i c, a ovako je samo a (za 21.)
molim za pomoć! što je to manifestacijski zahtjev, što kvalificirana,a što obična novota i kaj moram reći kad me pita za izvansudsku nagodbu??? HITNO JE!!!
i da li na tom glupom usmenom moram baš na svako pitanjce potpuno i točno odgovoriti ili postoji mali kredit za pitanje ili dva???:) radila sam ja to i mislim da sam otprilike sve prošla,ali bojim se koliko ću se ja toga sutra sjećati.....
Može li mi netko potvrditi: jesu li nužni i jedinstveni suparničari uvijek i materijalni suparničari?
Ja sam do tog zaključka došla rješavajući pitanja, a koliko znam u knjizi to nigdje striktno ne piše. :?
pise to i u knjizi, da formalni suparnicari ne mogu biti jedinstveni, a svi nuzni su jedinstveni (ali nisu svi jedinstveni i nuzni).
Svi formalni su obicni, ali i neki obicni mogu biti i materijalni suparnicari.
Jel mi moze netko razjasnit zasto je 24. pitanje tocan odgovor a) pravilno?? Jer evo gledam ovdje po stoti put i citko taksativno naveden razlog apsolutno bitne povrede je pod 1.a)2. sudjelovanje u sudjenju osobe koja nema svojstvo suca...?
crazyralf
29-02-2008, 13:54
1. Reus sequitur forum actori.
2. Sud nece uvaziti raspolaganja stranaka u postupku ako su ona u protivnosti s:
a) __javnim moralom______
b) __prisilnim propisima____
3. U parnici radi utvrđivanja valjanosti ugovora o kupoprodaji nekretnine sud je, rjesavajuci prethodno pitanje, nasao da je tuzitelj kineski drzavljanin. U novoj parnici medju istim strankama - radi predaje nekretnine u posjed - tuzenik je postavio zahtjev da mu tuzitelj osigura naknadu parnicnih troskova (cautio judicatum solvi). Moze li tuzitelj u novoj parnici dokazivati da je on ustvari hrv. drzavljanin?
a) moze
b) ne moze
4. Prema sustavu slobodne ocjene dokaza sud:
a) duzan je drzati se pravila o izboru i nacinu izvodjenja dokazivanja
b) nije vezan zakonskim pravilima o ocjeni dokazne snage izvedenih dokaza
5. Ako je sud, odlucujuci o tuzbenom zahtjevu za isplatu 10.000kn ustanovio da tuzitelju pripada samo 5.000kn:
a) tuzbu odbaciti u dijelu u kojem se osnosi na 5.000kn koje mu ne pripadaju
b) odbiti u cijelosti
c) dosuditi 5.000kn
d) dosuditi 5.000kn a u preostalom dijelu odbiti zahtjev
e) pozvati tuzitelja da ispravi tuzbeni zahtjev
6. Sud pazi na svoju mjesnu nadleznost po služb. dužnosti:
a) do dostave tuzbe tuzeniku
b) u pravilu do upustanja tuzenika u raspravljanje o glavnoj stvari na 1. rocistu
c) pazi samo na iskljucivu mjesnu i to samo na pripremnom rocistu ili ako nije odrzano do upustanja tuzenika u raspravu...
7. Ako odredjeni spor treba rijesiti arbitrazni sud, opcinski sudovi su:
a) apsolutno nenadlezni
b) relativno nenadlezni
c) stvarno nenadlezni
d) mjesno nenadlezni
8. Kad se po odredbama ZPP ne moze odrediti koji je domaci sud mjesno nadlezan, a postoji jurisdikcija hrv. sudova, nadlezni sud odredit ce primjenom instituta:
a) ordinacije
b) delegacije
c) prorogacije
d) atrakcije
9. Organ zastupnik moze za zastupanu osobu samostalno poduzimati sve procesne radnje bez ogranicenja
a) pravino
b) nepravilno
10. Punomocnik koji nije advokat mora imati izricito ovlastenje za:
a) predlaganje privremenih mjera osiguranja izvan parnice
b) priznanje cinjenica
c) davanje ovlastenja drugoj osobi da ga zamjeni na rocistu u svojstvu punomocnika
d) izjavljivanje izvanrednih pravnih lijekova
11. Kad su ispunjeni zakonski uvjeti za trazenje naknade parnicnih troskova, stranka koju je kao punomocnik zastupao odvjetnik ima pravo da od svog suparnika trazi naknadu svih troskova koje je imala tijekom parnice ili u povodu nje u vezi s takvim zastupanjem:
a) pravilno
b) nepravilno
12. Po krugu potencijalnih nositelja procesna legitimacija za trazenje kondemnatorne pravne zastite sira je od gp legitimacije:
a) pravilno
b) nepravilno
13. Parnica pocinje teci od:
a) podnosenja tuzbe sudu
b) dostave tuzbe tuzeniku
c) upustanja tuzenika u raspravljanje o gl. stvari
14. U sporu za ponistaj braka sud nije vezan:
a) tuzbenim zahtjevom
b) razlogom zbog kojeg se trazi ponistaj
c) cinjenicnim navodima stranaka kojima potkrjepljuju razlog
15. Moze li tuzitelj istom tuzbom obuhvatiti kao formalne suparnicare na pasivnoj strani osigur. drustvo radi naknade stete koju mu je pocinio njegov osiguranik i dr. osig. drustvo radi naknade stete koju mu je izravno nanijelo vozilo tog drustva u jednom drugom prometnom incidentu?
a) moze
b) ne moze
16.Intervencijski efekt pravomocne presude ispoljava se prema:
a) umjesacu s polozajem jedins. supar.
b) osobi obavjestenoj o parnici
c) osobi obavjestenoj ali samo ako se umjesala
d) czss koji se umjesao kao sui generis
e) imenovanom prethodniku
17. Prekid postupka nastupa
a) kad se obje stranke o tome sporazumiju prije gl. rasprave i obavjeste sud
b) kad umre stranka bez punomocnika
c) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka
18. Testis rogatus moze otkloniti odgovor na pitanje pozivajuci se na:
a) kazneni progon
b) tesku sramotu
c) znatnu materijalnu stetu
19. Ne treba dokazivati cinjenice koje je stranka priznala izvan suda pred zamoljenim sucem
a) pravilno
b) nepravilno
20. Tuzenik se upustio u raspravljanje o gl. stvari:
a) istaknuo prigovor o proteku roka za podnosenje tuzbe
b) tvrdi da nije primio novac na zajam cije se vracanje trazi
c) prigovori da postoji ugovor o arbitrazi
d) prizna cinjenice koje tuzitelj navodi ali iznosi dr. pravnu ocjenu
21. Sud moze meritorno odlucivati o tuzb. zahtj. ako trazbina nije dospjela ni u vrijeme zakljucivanja gl. rasprave
a) uvijek
b) samo u alimentacijskim
c) samo ako tuzitelj ucini vjerojatnim pravni interes
22. Stranke mogu zakljuciti sudsku nagodbu i nakon pravomocnosti okoncanja spora
a) pravilno
b) nepravilno
23. Pravomocnost 1.stup. kontradiktorne kondemnatorne presude odnosi se na moment:
a) dospjelosti zahtjeva
b) podnosenja tuzbe
c) zakljucenja gl. rasp.
d) izricanja 1.stup. presude
e) isteka roka za ulaganje zalbe
24. U donosenju presude sudjelovala osoba koja nije sudac predstavlja bitnu povredu, ali samo ako je povreda bila ili je mogla biti od utjecaja na donosenje zakonite i pravilne presude
a) pravilno
b) nepravilno
25. Presuda zbog ogluhe moze se pobijati zalbog zbog pogresne primjene mater. prava zato sto se ona temelji na priznanju:
a) svih cinjenicnih navoda tuzitelja
b) svih dokaznih prijedloga
c) tuzbenog zahtjeva
26. Zalba tuzitelja u pravilu nije dopustena ako je on u cjelosti uspio u 1.stup. postupku
a) pravilno
b) nepravilno
27. Revizija nije dopustena protiv drugostup. presuda
a) sudova opce nadleznosti
b) trg. sudova
c) u sporovima male vrijednosti
28. Zbog povrede pravila o zastupanju parnicno nesposob. stranaka zalbu moze izjaviti samo zastupana stranka
a) pravilno
b) nepravilno
29. Prijedlog za ponavljanje postupka moze se podnijeti protiv presude koja je donesena u povodu prijedloga za povrat u prijasnje stanje:
a) pravilno
b) nepravilno
30. Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se
a) samo pred opcinskim
b) samo pred trgovackim
c) i pred opcinskim i pred trgovackim sudovima
evo ti, nek me netko ispravi ak je nesto krivo..
evo ja prosao neki dan ispit--prvi put mi bilo, al sam dusu ispustio jer sam ucio 11mj. i onda pauzirao 12.mj. i 1.mj. i ova 3 tjedna ucio po cijele dane i jedva sam docekao odmor....sretno svima!! :smt006
edit--neke odgovore sam pogresno zaokruzio pa sam ispravio, al sam ih na brzaka zaokruzivao, tak da nema ljutnje :-D
edit--
Powered by vBulletin® Version 4.1.8 Copyright © 2012 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.