View Full Version : IV. Međunarodno Privatno Pravo
Pravokutnići
24-04-2005, 21:31
*** ispitna pitanja se nalaze u privitcima na dnu ovog posta***
WEB KATEDRE
(http://www.pravokutnik.net/index.php?category=6)http://www.pravo.hr/mpp (http://www.pravo.hr/pop)
ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić - utorkom od 16 do 17.30,ĆM 4, soba br. 5
Prof. dr. sc. Vilim Bouček- utorkom od 15,45 do 17,15,ĆM 4, soba br. 4
Doc. dr. sc. Davor Babić - utorkom od 16 do 17,30,ĆM 4, soba br. 21
dipl.iur. Dora Zgrabljić Rotar - utorkom od 16 do 17,30, soba br. 47 ĆM 4, soba br. 47
dipl.iur. Tena Ratković
ISPIT JE PISMENI I USMENI!
ROKOVI 2010./11.
10.11.2010.
02.02.2011.
16.02.2011.
13.04.2011.
01.06.2011.
15.06.2011.
06.07.2011.
07.09.2011.
21.09.2011.
ZAKONI - pročišćeni tekstovi (http://www.pravokutnik.net/index.php?category=6)
ISPIT
andy, lis 02, 2007
kako stvari funkcioniraju sa prijavom, gdje se prijavljuje, jel treba indeks predat? prijava je sad u petak? prijava u CM iliti na gornjem gradu, tamo gdje se prijavljuje uprava i mp - nemoj kasniti s prijavom, kutija stoji vani dok ne otkuca podne!
Indeks ti treba za pismeni, pogledaju dal si to ti.
jel mi moze netko reci koliko dugo se pise pismeni, koliko ima pitanja, koliko je moguce bodova, a koliko je potrebno za prolaz. hvala Znalac-intelektualac, sij 26, 2009
Piše se 90 minuta...
5 pitanja, svako pitanje ima 3 podpitanja, a.,b.,c.
Treba ti pola za prolaz, iako kriterija nema....Čudno...
andy, lis 30, 2008
Nema odustanka - prozivaju po abecedi prije ulaska u dvoranu, i kad udjes, sjednes gdje ti kazu i dobijes test nema odustanka.
ultraviolet, ruj 20, 2006
*uz svaki izvor prava napisat puni naziv i godinu donošenja (u čitavom ispitu)
** nemojte prepisivat ljudi, dečku uzeo test sam tak...
***zatvarajte vrata pri ulasku i izlasku iz dvorane
****kul je što se ispit piše sat i pol, nisam to znala...nije ko na upravi da poslije nemožeš tjedan dana mrdnut rukom
Victoria, 09-03-2011
Imam jedno pitanje. Trebamo li nositi knjigu "MPP" od prof. Sajko na seminar i mora li biti orginal? Za ZRS znam da moramo nositi na seminar ali me zanima mogu li ga ja isprintati ili moram kupiti orginal za seminar? Knjiga je obično korisna na seminarima. Za druge profesore ne znam, ali Babić je na zadnjem predavanju rekao da nema ništa protiv fotokopija za studentske potrebe. Mislim da knjige za četvrtu ukupno koštaju kao još nekoliko školarina tako da ne znam tko bi se imao obraza buniti što koristiš fotokopije.
***
Bouček ima rezultate i usmeni isti dan kad je i pismeni, a Sikirić i Babić obično ponedjeljkom. Za prolaz saznaješ neposredno prije usmenog. Veliki minus ove katedre i većine ostalih na našem faxu!
***
Da li ima issakrista da se na ovom ispitu rotiraju ispitivači? ima više faktora koji utječu na to kod koga ćeš doći-seminari, konzultacije, koji put polažeš... mislim da samo "oni" to znaju.
točan odgovor je : NEMA STRIKTNE ROTACIJE (tipa ko na rspu, ak to misliš)
LITERATURA
Obvezna literatura
SAJKO, Krešimir, Međunarodno privatno pravo, 5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2009.
Iz obvezne ispitne literature izuzimaju se sljedeći dijelovi udžbenika:
I.4.2.2.2. Unifikacija prava Europske zajednice (od 70. do 76. stranice)
II.11.6. Primjena stranog prava u common law državama (od 237. do 242. stranice)
III.3. Moderne metode u SAD (od 359. do 379. stranice)
IV.2. Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. (od 413. do 428. stranice)
Dodaci (od 508. do 561. stranice; od 589. do 597. stranice i od 623. do 629. stranice)
VUKOVIĆ, Đuro; KUNŠTEK, Eduard, Međunarodno građansko postupovno pravo, Zgombić i partneri, Zagreb, 2005.
Iz obvezne ispitne literature izuzimaju se sljedeći dijelovi udžbenika:
IX. Međunarodna arbitraža
SAJKO, Krešimir, SIKIRIĆ, Hrvoje, BOUČEK, Vilim, BABIĆ, Davor, TEPEŠ, Nina: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Informator, Zagreb, 2001.
Iz obvezne ispitne literature izuzimaju se sljedeći dijelovi udžbenika:
II.1.13. Uredba o preuzimanju sredstava JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo RH
II.2.2.1. Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora iz 1969.
II.2.2.4.1. Haška konvencija o građanskom postupku iz 1954.
II.2.2.4.6. Haška konevncija o olakšanju pristupa sudovima iz iz 1980.
IV. Teze za hrvatski Zakon o međunardnom privatnom pravu
BOUČEK, Vilim, Europsko međunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu, Zagreb, 2009.
Dio obvezne ispitne literature su poglavlja:
I. Uvod
II. Europeizacija međunarodnog privatnog prava
III. Izvori europskog međunarodnog privatnog prava
Dopunska literatura
SAJKO, Krešimir, Međunarodno privatno pravo, 5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2009.
Dio dopunske literature su poglavlja:
I.4.2.2.2. Unifikacija prava Europske zajednice (od 70. do 76. stranice)
II.11.6. Primjena stranog prava u common law državama (od 237. do 242. stranice)
III.3. Moderne metode u SAD (od 359. do 379. stranice)
IV.2. Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. (od 413. do 428. stranice)
Dodaci (od 508. do 561. stranice; od 589. do 597. stranice i od 623. do 629. stranice)
SAJKO, Krešimir, SIKIRIĆ, Hrvoje, BOUČEK, Vilim, BABIĆ, Davor, TEPEŠ, Nina: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Informator, Zagreb, 2001.
Dio dopunske literature su poglavlja:
IV. Teze za hrvatski Zakon o međunardnom privatnom pravu
BOUČEK, Vilim, Europsko međunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu, Zagreb, 2009.
MATIĆ, Željko, Međunarodno privatno pravo – posebni dio, Izabrana poglavlja, Zagreb, 1982.
MEĐUNARODNI I UNUTARNJI PROPISI
Stranice katedre: http://www.pravo.hr/MPP/materijali - inače tamo nema cjelovitih tekstova svih međunarodnih propisa, ali ih možete skinuti u Skriptarnici:
BU I: http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/bu-i (http://www.pravokutnik.net/../materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/bu-i)
RIM I: http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/rim-i (http://www.pravokutnik.net/../materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/rim-i)
RIM II: http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/rim-ii (http://www.pravokutnik.net/../materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/rim-ii)
ZRS (skriptirani zakon s naslovima i dopunama): http://www.pravokutnik.net/zakonix/zakon_o_rjesavanju_sukoba_zakona.doc (http://www.pravokutnik.net/../zakonix/zakon_o_rjesavanju_sukoba_zakona.doc)
Haske konvencije: http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/haske-konvencije (http://www.pravokutnik.net/../materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/haske-konvencije)
NY Konvencija o priznanju stranih arbitražnih pravorijeka iz 1958. : http://www.pravo.hr/_download/repository/%5B42%5D/njujorska_arbitraz_1958.doc
Europska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži iz 1961.: http://www.pravo.hr/_download/repository/%5B42%5D/Europ_arbit_konvenc.doc
MATERIJALI
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/mpp (http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/mpp)
Stari testovi (1997-2006): http://www.pravo.hr/_download/repository/Testovi1.doc
(http://www.prevodi.gov.me/19.20/32008R0593.pdf)
Komentar ZRSa, clanak 1.-45. http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/skripta/komentar-zrsa-clanak-1-45 (http://www.pravokutnik.net/../materijali/medunarodno-privatno-pravo/skripta/komentar-zrsa-clanak-1-45)
KORISNI ČLANCI:
(klikni)
Vilim Bouček: UREDBA RIM II - KOMUNITARIZACIJA EUROPSKOG MEĐUNARODNOG DELIKTNOG PRAVA - DRUGI DIO:
OPĆE POVEZNICE DELIKTNOG STATUTA UREDBE RIM II HARMONIZACIJA HRVATSKOG MPP-A (http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=4&ved=0CCoQFjAD&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F48091&ei=Xj1MTYHXPMqRswbx89WnDw&usg=AFQjCNE1HqepLmHm0HB4AbX1k5MzIIXSOw)
Damir Klasiček, Autonomija u međunarodnom privatnom pravu – novije tendencije (http://hrcak.srce.hr/file/8228)
Hrvoje Sikirić - Javni poredak kao razlog za poništaj pravorijeka (http://hrcak.srce.hr/file/56058)
Hrvoje Sikirić, Razlozi za odbijanje priznanja i ovrhe sudskih odluka po Uredbi Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o sudskoj nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima (http://hrcak.srce.hr/file/75270)
Mr. sc. Ivana Kunda, Uredba Rim II : ujednačena pravila o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze u Europskoj uniji (http://www.pravri.hr/hr/zbornik/v28_2/12_kunda.pdf)
Dr. sc. Vjekoslav Puljko, Karmela Nuić, KOLIZIJSKOPRAVNA ZAŠTITA POTROŠAČA U HRVATSKOJ I EUROPI (http://hrcak.srce.hr/file/49854)
Vilim Bouček: Smjernica kao izvor europskog međunarodnog privatnog prava (http://hrcak.srce.hr/file/48614)
Zlatan Meškić, Kolizione norme za zaštitu potrošača u direktivama Evropske zajednice i Uredbi Rim I – novi izazov za ZRSZ (http://hrcak.srce.hr/file/80452)
Hrvoje Sikirić, Mjerodavno pravo za ugovore u elektroničkoj trgovini u hrvatskom i europskom (http://hrcak.srce.hr/file/9770) međunarodnom privatnom pravu (http://hrcak.srce.hr/file/9770)
Krešimir Sajko, Europsko međunarodno privatno pravo ugovornih obveza de lege lata i ferenda (http://hrcak.srce.hr/file/9769)
Vilim Bouček; Prijevozna sredstva u optici hrvatskog i poredbenog međunarodnog privatnog prava (http://hrcak.srce.hr/file/32080)
Vilim Bouček, Zaručni statut u hrvatskom međunarodnom privatnom pravu (http://hrcak.srce.hr/file/34594)
Kad pita mjerodavno pravo za *sadrzajna* pitanja oporucnog nasljedjivanja - kak se to kvalificira, kao jednostrani p.p. pa ide lex domicilii (ko sto ja mislim) ili to spada pod sposobnost za pravljenje oporuke pa ide lex patriae (ko sto misli covjeculjak u mojoj glavi)?
Hm ja mislim da se tu radi bas o glavnim pitanjima sto se tice nasljedivanja tj o tome tko su nasljednici da li su to osobe iz oporuke ili tu ulaze i nuzni nasljednici koliko je dio nuznih nasljednika pa samim tim koliko ostavitelj moze podjeliti oporucnim nasljednicima itd tak da bi se tu primjenjivalo pravo drzave koje je ostavitelj bio drzavljanin u trenutku njegove smrti. Sto se tice sposobnosti za pravljenje oporuke tu se uzima u obzir pravo drzave koje je ostavitelj bio drzavljanin u trenutku pravljenja oporuke. A u vezi oblika oporuke tu se uzimaju u obzir sve one alternativne poveznice koje su odredene u Haskoj konvenciji ili pak u ZRS.
Eto nadam se da ste skuzili kaj sam htio rec.
@UV Ja mislim da Haska konvencija govorio o obliku oporuke, a ne o sposobnosti oporucitelja, sto se tice sposobnosti tu se primjenjuje čl. 30 ZRS ako sam u pravu
ultraviolet
04-12-2006, 02:08
@UV Ja mislim da Haska konvencija govorio o obliku oporuke, a ne o sposobnosti oporucitelja, sto se tice sposobnosti tu se primjenjuje čl. 30 ZRS ako sam u pravu
:oops:
je, istina je, silly me
čitam sposobnost za pravljanje oporuke, u glavi imam oblik za pravljanje oporuke (jer, članak i haška se odnose na oblik). totalno sam krivo shvatila pitanje.
Belle Rally
04-12-2006, 02:16
Kad pita mjerodavno pravo za *sadrzajna* pitanja oporucnog nasljedjivanja - kak se to kvalificira, kao jednostrani p.p. pa ide lex domicilii (ko sto ja mislim) ili to spada pod sposobnost za pravljenje oporuke pa ide lex patriae (ko sto misli covjeculjak u mojoj glavi)?
Mislim da se to odnosi na sposobnost za pravljenje oporuke i da je naveden ovaj dio "sadrzajna pitanja" samo da bi naglasilo da se ne radi o formalnim pitanjima odnosno o obliku oporuke.
Gdje si nasla to pitanje?(pitam da pogledam ako imam taj test dal je neka divna osoba stogod napisala pored)
Ne znam kak je vama, meni je ovaj ispit zanimljiv za ucit al za polozit agh. Svako malo neko pitanje iskoci :smt031 sto me baci unatrag, ponekad i u ocaj. Znam da ne trebam na sve odgovorit al se bojim da na previse toga necu ako si sastavljac da truda pa ubaci npr. stecaj ili puno mgpp-a. :boggle:
Konkretno,imam neke nedoumice pa ako ima nekog tko bi mogao odgovoriti na ova pitanja bila bi mu /joj jako zahvalna:
1. Eu.konvencija uredjuje kompetenz-kompetenz problem?(kuzim sto znaci al ne i kak se rjesava)
2. tko i kako po hrv.pravu moze odlucivati o arbitrabilnosti?U objasnjenju navedite sve moguce pravne situacije.??
3. Osnovno konvencijsko nacelo Rimske konv (opca primjena, zar ne?), njegove odlike i ogranicenja? (Koja ogranicenja??Da je bitno da se postupak vodi pred sudom drz-clanice?)
4. Objasnite posebno rjesenje o promjenjivosti statuta na primjeru kol.pravila ZRS o pravu mjerodavnom za stjecanje vlasnistva. Koja 2 slucaja se u vezi s time mogu razlikovati? (tu mi svasta pada napamet. Jel misli na pitanja prilagodjavanja i stecenih prava ili na stjecanje vl. na pokretninama i nekretninama ili..sto? )
5.Hijerarhijska ljestvica svih izvora mpp-a u kojoj je na snazi EU mpp (to je pitanje s ispita skinuto s pravokutnika od 12.10.05)
6. u kojem postupku se u hrv pravu rjesava pitanje priznanja stranog pravorijeka? Postoji li iznimka?
7. Na koje sve načine se moze zasnovati nadleznost po Uredbi osim opceg pravila o nadl. (jel tu misli na sporazum o nadl, presutnu prorog. i iskljucivu nadl. ili na nesto 2??)
8. Navedite 2 posebna izvora hrv mpp-a koji sadrze posebna pravila o istitutu renvoi? ( jel su to ZM i ZA?Znam za odredbu ZRS-a ali me zbunjuje ovo "posebna izvora"..)
9. Postupak/postupci u kojem se rjesava pitanje priznanja strane odluke od hrv suda?-treba ih navesti.
10. Koji unutarnji izvor hrv mpp-a daje nadl tjelu primjene najvecu slobodu u izboru supsidijarno mjerodavnog prava za ugovore+ obrazlozite? (ZOSZP?)
11. Navedite 3 razlicite vrste sporova koji se mogu voditi pred sudovima u drzavama EU.
12. objasnite pravnu vaznost odredaba o izravnoj nadleznosti u BU 1? (no clue :smt102 )
Hvala unaprijed!! :hothead:
Ljudi,jel mi moze netko objasniti dvostruku egzekvaturu u mpp-u? Hvala puno :roll:
Dvostruka egzekvatura je situacija kada jedna država (recimo drzava A) ne priznaje odluku suda druge države (nazovimo ju drzava B) iz nekog razloga recimo ne postoji pretpostavka uzajamnosti, pa osoba trazi priznanje u nekoj trecoj drzavi recimo C koja priznaje odluke te drzave B, a isto tako odluke drzave C mogu biti priznate u drzavi A. I nakon toga osoba koja ima ispravu ili odluku države C o priznanje odluke države B podnese tu odluku u državu A na priznanje i eto tako posrednim putem ili putem dvostrukog priznanje ta osoba ipak ishodi priznanje odluke države B u državi A posredstvom ove treće države. To nekad upali nekad i ne ovisi o situacijama i odlukama.
Nadam se da sam vam pomogo i da ste razumjeli sto sto sam reko jer je lagano komplicirano :)
ma koma..dobro, bilo je i normalnih pitanja..mozda bi se i moglo proci..al to cu saznati tek u cetvrtak (??)..pa sad ti cekaj i strebaj do tada... koma..
O moj Boze ili bolje da kazem o moj Statute, stvarno bed meni je isto koma kad moram cekat tak dugo.
Belle Rally
09-12-2006, 23:38
Mene je iznenadilo kaj nije bilo nis iz ZRSa, PZa, ZOSZPa, ZM, haske isto nista :?
Jel mi tko zna objsniti one razike u pretpostavkama za priznanje u stranim sud.odlukama između ZRS-a i BU I? I šta je BU I? ](*,)[/quote]
BUI = Uredba 44/01
Ja sam napisala da prema Uredbi nema pozitivnih pretpostavki za priznanje stranih sud. odluka nego samo negativnih jer da se za priznanje odluka donesenih u 2. drzavama clanicama ne trazi nikakav poseban postupak (a Uredba samo to i regulira). Prema ZRS-u pozitivne pretpostavke su navedene u cl. 88, 93,94 i 95.
Dal je to tocno neznam.
Opcenito mislim da je ispit bio sastavljen kao za najgoreg neprijatelja kojeg hoces sje*** maximalno koliko mozes. :smt021
Bas prikladno za Sv.Nikolu kao poklon tak da bi neprijatelj imao sta radit preko praznika jer mu je sigurno dosadno u zivotu kad se profesionalno ne bavi mpp-om.
Profesoru Bouceku ocigledno nije nedostajalo inspiracije .
Pored svih normalnih pitanja koja se mogu postavit iz tog nemalog gradiva uspio je sastavit the best of listu onih nenormalnih.
Sto je sljedece? Recite koji broj noge je imao D'Argentre i kako mu se zvala majka te sto je ona mislila o osobnom statutu?
Sick sick sick!!!! Uzasno sam ljuta!!!!!!!!!! :smt062
mrtva priroda
10-12-2006, 01:26
ja sam napisao da su pozitivne pretpostavke po ZRSu podnošenje ZAHTJEVA za priznanje, ODLUKE čije se traži priznanje, te POTVRDE o pravomocnosti nadleznog stranog suda... (čl.87).. to je mislim tocno...a ne oni članci koji su iznad navedeni...
danijelak
10-12-2006, 12:27
Opcenito mislim da je ispit bio sastavljen kao za najgoreg neprijatelja kojeg hoces sje*** maximalno koliko mozes. :smt021
Bas prikladno za Sv.Nikolu kao poklon tak da bi neprijatelj imao sta radit preko praznika jer mu je sigurno dosadno u zivotu kad se profesionalno ne bavi mpp-om.
Profesoru Bouceku ocigledno nije nedostajalo inspiracije .
Pored svih normalnih pitanja koja se mogu postavit iz tog nemalog gradiva uspio je sastavit the best of listu onih nenormalnih.
Sto je sljedece? Recite koji broj noge je imao D'Argentre i kako mu se zvala majka te sto je ona mislila o osobnom statutu?
Sick sick sick!!!! Uzasno sam ljuta!!!!!!!!!! :smt062
Da,slažem se.Ja sam prvi put izašla na ispit,ali sam imala primjerke prijašnjih rokova i nisu bili tako glupa pitanja.Ali, činjenica je da nas je bilo jako puno na ovom roku i morali su nas nekako skresat ( na moju žalost ). Meni su sutra rezultati pa idem bar poslušati usmeni ako ništa drugo :( :(
U svakom slučaju,jedva čekam iduću turu pitanja da vidim jel se mogu nadmašiti ova s ovog roka.Sretno svima!!!!! :smt111
Belle Rally
12-12-2006, 03:01
Trenutno sam ko da su me lobotomirali pa cu bit kratka..
Bila sam kod Babica; zbilja je normalan.
Doshla sam po rezultate sa mishlju- nema shanse da sam proshla.
Al jesam. Nekim cudom je to sad iza mene.
Da ste me josh danas u jutro pitali rekla bi nema shanse i stavila ruku u vatru da je to jedini moguci ishod.
Uopce mi nije jasno kako sam na temelju onog sto sam napisala u pismenom mogla proc??
Tu vam je ta nepravda- da sam bila kod Sikirica i vjerojatno Bouceka (s obzirom da mu se nisam slizala) najvjerojatnije ne bi prosla ni pismeni.
Nemojte sad stec krivu sliku o Babicu. Pita on i za njega se treba znat al ne toliko picajzlasto kao za neke druge.
Koliko sam primjetila zbilja vrti neka svoja standardna pitanja ; tako je bilo i danas.nemas dojam da te ceka sam da nesto krivo kazes; pokusat ce nac smisao u onome sto kazes (makar ga sam taj cas ne nalazis)..
Svima puno srece
:!: Buducim polagacima najiskrenije preporucam da poslusaju Babica koji rok i probiju se do njega za ispit. Tu je , po mom misljenju, glavna razlika izm onog da mpp polazes2/3mj ili pol godine i vise.
Lijep pozdrav :smt006
mrtva priroda
15-12-2006, 18:14
jel mi moze netko pliiizzzzz objasnit sta je to cijepanje statuta i kad se primjenjuje? ne mogu nikako naci odgovor i izludjuje me to :?
rimska konvencija, čl.3 st.1 ...stranke mogu izabrati pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio.
ultraviolet
20-12-2006, 15:53
hello ljudi, ja nedavno pocela spremati mpp, nadobudno za prvi rok u drugom mjesecu, bila seminarist bouceku pred tri godine pa se furam da ce mi to znanje se nekako vratiti, nego, jedno pitanje, ima li neko kakvu zbirkicu novijih pitanja, a uz to mozda sa sugeriranim odgovorima? moja su ona klasicna, do 2002 godine skinuta s njihove stranice, a s obzirom da uzivam u majcinstvu vec godinu i pol :-D :-D :smt030 , ne stignem bas ici slusati i skupljati testove niti se slizivati po konzultacijama 8) ..
ako neko ima, neka mi napise na private pa bim i platila ak treba da mi se posalje postom :) mnogo mnogo hvala
a čuj, nisam baš čula za neku novu kompilaciju pitanja (ja imala pitanja iz starih testova do 2000. godine mislim :shock: , al mogu ti reć da ima pitanja koja se ponavljaju, osobito iz povijesti mpp - a, možda malo preoblikuju pitanje, dodaju neki c), d) ili e)...)
toplo ti preporučam da dobro pregledaš ovaj topic, od prve do zadnje strane, ljudi su postali skoro sva pitanja sa pismenih al i usmenih. i skužit ćeš da postoje neka pitanja koja se jako često ponavljaju (osobito vezana za briselsku i rimsku konvenciju, arbitražu i sl.)
al u svakom slučaju, najvažnije ti je dobro nabiflat zrs, prvu knjigu (sajko), haške konvencije, briselsku i rimsku i one izvatke iz pz - a, zakona o zračnom i o mjenici. mgpp slobodno uči po skripti, ona knjižurina od 500 str je bzvz. skrpita ti ima 30 - ak stranica mislim, to si nabavi i dosta bu.
još ak se sa seminara sjećaš renvoi, prethodnog pitanja i sličnih finesa, sve bu super.
sretno! ;)
ultraviolet
06-02-2007, 21:42
Zanima me kako su na kraju rijesena dva "slavna" slucaja iz mpp kod pitanja kvalifikacije:
1.Slucaj Bartholo
2.Tenesee mjenica
Kopala sam po internetu ali nisam uspjela naci nista sto nije na Francuskom ili Njemackom jeziku (ne razumijem ni rijeci :( )U knjizi mislim da je to postavljeno samo kao problem ali nije dano rijesenje.Ovo vjerovatno nije pretjerano bitno ali eto ako netko ima volje pa da mi odgovori...I jos nesto, sto se tice onih promjenjivih i nepromjenjivih poveznica (kod pitanja promjenjivosti statuta) nije mi jasno kako se rijesava slucaj kad se navodno nepromjenjiva poveznica (npr prvo zajednicko prebivaliste bracnih drugova) promijeni?Mislim na slucaj ako ta drzava u kojoj su mladenci poceli svoj bracni zivot nestane ili tako nesto?
ne kužim....imaš sajka?
na kraju lekcije o kvalifikaciji imaš rješena oba slučaja.
kod barthola sud odlučuje da je mjerodavno francusko materijalno pravo, dakle, da se radi o nasljednopravnom pitanju.
tennesse mjenica je rješena tako da njemački sud utvrđuje da američki procesni propisi u konkretnom slučaju (zastara) imaju istu funkciju kao njemačko materijalno pravo koje uređuje taj institut, pa te procesne propise treba kvalificirati po lex fori, tj. po njemačkom pravu.
outsider
11-02-2007, 20:24
Pokusala sam naci stari, dobri topic- knjigom do zivcanog sloma (ili nesto tako), kako nisam uspjela postat cu ovdje novi "najdrazi" citat :smt120
Autor Z. Matic: MPP posebni dio (izabrana poglavlja), Zgb, 1982., str.104
"... Sa stanovista tehnike normiranja, moglo bi se tvorcima Konvencije (o odg proizvodaca...) prigovoriti to sto su u tekstu prebacili supsidijarno mjerodavno pravo na mjesto ispred primarno mjerodavnog prava. Radilo se, medutim o koncesiji osjetljivostima pristalica tradicionalnog shvacanja o dominantnoj ulozi legis loci delicti kod vanugovorne odgovornosti za stetu. S obzirom na to da je sustav odredaba o mjerodavnom pravu bio rezultat kompromisa u kojem su pristase legis loci delicti, premda nevoljko, pristale na to da se pravu redovnog boravista ostecenog dade stvarno prvenstvo, ako je to pravo ujedno i pravo glavnog poslovnog mjesta stetnika ili pravo mjesta gdje je osteceni pribavio proizvod, zastupnici ovog potonjeg rjesenja prihvatili su da lex loci delicti vizualno bude stavljena na prvo mjesto u tekstu konvencije..."
:smt074 :smt072 :smt076
Da li netko mozda zna koje je pravo mjerodavno po ZRS za odricanje od prava vlasnistva? Ja sam u dvojbi izmedju lex rei sitae (cl. 18. za vlasnickopravne odnose i druga stvarna prava na stvarima....mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi) i lex domicilii (cl.26 za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo duznikova prebivalista odnosno sjedista).Kao sto se kvalificira odricanje od prava vlasnistva?Nije li to nekakvo jednostrano ocitovanje volje koje samo za sebe ili u vezi s drugim cinjenicama (npr brisanje iz zemljisnih knjiga) dovodi do prestanka prava vlasnistva?
Sto se tice sadrzajnih pitanja oporucnog i zakonskog nasljedjivana opredjelila sam se za shvacanje kolege Darija koji je napisao da se tu u oba slucaja primjenjuje cl. 30 (zna li netko da li je ovo ispravno?)
Jos samo pitanje koji su to slucajevi vadjenja potonulih stvari koji su ostali nerijeseni (svarni slucajevi ili hipotetski-o cemu se tu radi)
Znam da sam dosadna ali ako ima neka dobra dusa da mi pomogne bila bih zahvalna... :smt100
Ovo vadjenje potonulih stvari - mijenjao se PZ 2004. i to su sve sad zajednicke havarije, kolko se sjecam, tak da je to pitanje staro.
Za odricanje prava vlasnistva - ja bi rekla lex rei sitae.
Ja bi reko lex rei sitae kad govorimo o nekretninama, a cl. 26 kad se radi o napustanju pokretnina. Ali ne mora biti moguce je da se i za pokretnine primjenjuje pravo gdje ona nalazi u ovom slucaju bi to bilo pravo gdje se pokretnina napusta.
mgrzetic
17-02-2007, 12:58
Slazem se s vama da se u tom slucaju najvjerovatnije primjenjuje lex rei sitae ali me buni to da li se u slucaju odricanja od prava vlasnistva mjerodavno pravo promatra sa stajalista valjanosti tog jednostranog pravnog posla (pa tu dolazi u obzir cl.26 barem za pokretnine)ili se gledaju njegovi ucinci na vlasnickopravne odnose (tu obavezno dolazi cl.18.).I jos nesto koji su to uopce jednostrani pravni poslovi (osim ponude) koji ne ukljucuju stvari a nisu regulirani ovim drugim posebnim odredbama u ZRS (npr oporuka).Vidjela sam nekoliko takvih pitanja po starim testovima..
Sto se tice valjanosti pravnog posla i obvezno pravnih ucinaka tog pravnog posla primjenjuje se cl.26. znaci pravo mjesta prebivalista te osobo koja napusta stvar. A sto se tice stvarno pravnih ucinaka tu se primjenjuje lex rei sitae.. Znaci ako se radi o nekretnini koja je u RH to mora biti upisano u zemljisne knjige izjava mora biti ovjerena kod javnog biljeznika.... A recimo da li ta osoba mora ima 18 ili vise godina tu se gledaju pravila njegovog prebivalista. Eto poprilicno sam siguran da je to tocan odgovor :)
Jednostrani poslovi su najcesce ponuda i odgovor na ponudu i oporuka, mjenicai, cek koji su regulirani posebnim pravilima.
mgrzetic
28-02-2007, 13:35
Sto se tice nedoumica u vezi odricanja od prava vlasnistva-tu jos uvijek ne mogu tvrditi da sam sigurna, ali prihvatila sam misljenje kolege Daria (pogledaj na ovoj stranici malo iznad) koje mi se cini tocnim:
"Sto se tice valjanosti pravnog posla i obvezno pravnih ucinaka tog pravnog posla primjenjuje se cl.26. znaci pravo mjesta prebivalista te osobo koja napusta stvar. A sto se tice stvarno pravnih ucinaka tu se primjenjuje lex rei sitae.. Znaci ako se radi o nekretnini koja je u RH to mora biti upisano u zemljisne knjige izjava mora biti ovjerena kod javnog biljeznika.... A recimo da li ta osoba mora ima 18 ili vise godina tu se gledaju pravila njegovog prebivalista."
Za sadrzajna pitanja oporucnog nasljedjivanja opredjelila sam se takodjer za shvacanje kolege Darija- isto kao i zakonsko cl.30 ZRS
Jos samo da pohvalim nacin ispitivanja prof.Bouceka - ljudi covjek je sasvim korektan.Ne trazi nekakve zamisljene recenice, trazi razumijevanje (ovo mi je super) i naravno vazno je da se dobro napise pismeni,a onda ispituje uglavnom ono podrucje mpp-a koje se nije dobro napisalo u pismenom (sto uvelike olaksava stvar). Moj savjet je da se skupi sto vise starih testova (jer se pitanja uglavnom vrte ista) i njih predje barem jednom tako da te nista ne moze iznenadit..
Sretno
danijelak
04-03-2007, 21:12
Bok. Ovo Ti je kombinacija knjige i predavanja:
- postoje 4 metode KV od kojih je jedna metoda KV u 2° i ta metoda se primjenjuje u RH
- u 1° KV se po POLAZNOM pravu (po lex fori):
prvo se donosi ocjena s gledista MATERIJALNOG pravila polaznog prava koje se podvodi pod kategoriju vezivanja u odredenom KOLIZIJSKOM pravilu polaznog prava, a zatim to KP putem svoje poveznice upucuje koje pravo treba primjeniti, tj. koje pravo je po njemu mjerodavno (moze biti domace ili strano pravo)
- u 2° KV se po MJERODAVNOM pravu (po legis cause):
sva daljnja pitanja rjesavaju se po tom mjerodavnom pravu
? koja MAT pravila- O: sa gledista tog (stranog) prava
? koja KP- O: ona koja se sa gledista tog stranog prava trebaju primjeniti; podvodenje pod strano KP na nacin tog stranog prava- daje se MAT pr ocjena s gledista MAT MJERODAVNOG pr i onda se taj zakljucak podvodi pod kategoriju vezivanja u tom stranom pravu
cl. 9. ZRS: "Pravo strane drzave primjenjuje se prema smislu i pojmovima sto ih sadrzi"
u slucaju kad je mjerodavno strano pravo- problem instituta renvoi?
O: sadrzan u polaznom pravu:
1) polazno pravo moze izravno uputiti na MAT pravila mjerodavnog prava (M-pr upucivanje- nema renvoi!)
2) polazno pr moze uputiti na strano pr na sveobuhvatan nacin (K-pr upucivanje); u tom slucaju sva daljnja pitanja rjesavaju se po tom pravu
nadam se da Ti je sad malo jasnije, ne znam Ti bolje objasniti, pa ako netko zna kako to jasnije reci...
Hvala ti puno,pomogla si mi.Malo mi je jasnije,ali tako mi je to bezveze objašnjeno u knjizi,općenito mi je to koma.Trebali bi izbjegavati to pitanje.Ma trebalo bi izbjegavati puno pitanja-na primjer i skriveni renvoi ne kužim.....jel to znači da do njega dolazi SAMO u predmetima bračnog prava i odnosa roditelja i djece i to tako da u tim pravima postoje SAMO pravila o međ.nadl. koja se zasniva na prebivalištu stranaka..... nije mi to jasno- šta je s poveznicom državljanstva? Pa državljanstvo je u puno slučajeva primarna poveznica pa mi nije jasno da li skriveni renvoi dolazi do primjene tek u tim sporovima ako se ne može primjeniti poveznica državljanstva ili šta?
Oprostite ljudi ako vas zamaram ali nije mi to baš skroz čisto pa mi treba pomoć,a ne ide mi se na konzultacije :smt022
Hvala i sretno svima u ponavljanju.Nadam se da nas čeka neki lakši test ;) :smt006
outsider
05-03-2007, 22:25
Prvo stupnjevita kvalifikacija, sad skriveni renvoi- hvala Ti sto me tjeras da ponovim najgore stvari za ispit ;)
Opet kombinacija knjige i predavanja:
Primjeri za skriveni R: 1) obiteljski mpp pojedinih drzava (states) USA
2) izraelski mpp nasljedivanja
postoje samo pravila o med. nadl. (jurisdikciji) (PROCESNA pravila!) koja se zasnivaju na prebivalistu stranaka. Sudovi uvijek primjenjuju lex fori, dolazi do primjene lex domicilii stranke -> mjerodavno pravo odreduje se pomocu prebivalista tuzenika
o skrivenom vracanju natrag na polazno pravo govorimo kad
polazno pravo (npr. njemacko KP) uputi na takvo strano pravo (npr. americko) koje pitanje o tome koje pravo treba primjeniti ostavlja neodgovorenim buduci da sudovi te (USA) drzave UVIJEK primjenjuju lex fori kad su med. nadl. prema pravilima o med. nadl. tog stranog (USA) prava
varijanta A prebivaliste TK je u toj drzavi (USA)- nema skrivenog R! Americki sud primjenjuje vlastito materijalno pravo
varijanta B stranke NEMAJU prebivaliste u USA vec u nekoj europskoj kontinentalnoj drzavi (npr. Njemackoj) americko PROCESNO pravilo skriveno vraca na njemacko pravo kao mjerodavno na temelju cinjenice da je u Nj. domicil tuzenika
bit skrivenog R je da do uzvrata dolazi na temelju stranih (PROCESNIH) pravila o nadl., a ne na temelju kolizijskih pravila, a procesna pravila ulaze u podrucje javnog poretka- pitanje je javnog poretka da domaci sud odlucuje samo po domacem procesnom pravu, koje je ius cogens. Ovo je stav prof. Sajka, nisam upoznata sa stavovima ostalih na katedri :-D , a u knjizi pise da se nasa sudska praksa tek treba izjasniti o primjeni skrivenog R u RH pr...
njemacka doktrina smatra da je moguca primjena skrivenog R (kako u slucaju iskljucive nadl, tako i u slucaju izberive), a argument za takav stav nalazi u ulozi u kojoj se primjenjuje strano procesno pravilo- ono se primjenjuje ne samo u:
1) odredivanju nadl (PROCESNA uloga) vec ima i dimenziju
2) odredivanja mjerodavnog prava (skrivena KOLIZIJSKA uloga)
ta se pravila o nadl (USA) mogu okvalificirati, ne samo kao jurisdikcijska pravila o med. nadl., vec ona imaju onu funkciji koju imaju KP u njemackom pravu
? kako se u tom slucaju odreduje mjerodavno pravo
O: (skriveno) upucivanje se razumije kao MATERIJALNOpravno upucivanje na to mjerodavno pravo
Primjer iz knjige:
Njem sud odlucivao je o razvodu braka 2 irskih drzavljana, od kojih je 1 imao prebivaliste u Nj. Po njem KP- kat. vez. je razvod braka, a poveznica upucuje na domovinsko pravo supruga, tj. lex patriae (=irsko pr).
Po irskom Ustavu sve donedavno brak nije bio razvediv -> nije postojala materijalna norma
-> nije bilo KP sa kat. vez. = razvod braka
Medutim, zakonom iz 1986. o priznanju stranih razvoda brakova (procesna! pravila), priznavale su se odluke o razvodu irskih drzavljana, AKO je u drzavi odluke bar jedna stranka imala prebivaliste (sto jeste u konkretnom slucaju). Na temelju toga njem sud je zakljucio da irsko pravo skriveno vraca natrag na njem MATERIJALNE norme o razvodu
Sretno sa ponavljanjem, izdrzi jos malo, pa nadajmo se ovo ce biti iza nas [-o<
Pozdrav svima koji idu na ovaj rok :smt006
outsider
08-03-2007, 16:28
@Danijela: samo cu reci nessica sa cokoladom, a ako prodemo vodka sumsko voce ;)
ne znam je li tocno, ja sam pisala opcenito o K-pr i M-pr autonomiji (str.142/143 knjige), s tim da je bitno navesti glavnu razliku- u slucaju M-pr stranke inkorporiraju u svoj ug samo DISPOZITIVNE norma odredenog pr poretka, cime te norme postaju dio SADRZAJA ugovora i u slucaju ug BEZ med obiljezja tumece se po pravilima polaznog pr, a u slucaju ug SA med obiljezjem po pravilima mjerodavnog prava na koje upucuje polazno pravo. Stranke u slucaju M-pr autonomije ne mogu mijenjati ius cogens polaznog pr
cl. 3/3 RK je M-pr upucivanje- ne da mi se sad tipkati to (v. str. 536/7)
K-pr autonomija je kod ug SA med obiljezjem (subjektivna teorija), stranke su slobodne izabrati sva PRISILNA i sva DISPOZITIVNA pravila izabranog prava -> gotovo se iskljucivo primjenjuje izabrano pravo, pa se iskljucuje primjena prava drzave koje bi se inace primjenilo da nema takvog izbora pr
Po meni je cl.3/1 RK primjer K-pr autonomije, ali to ne znam sigurno (Za M-pr sam negdje iscupala taj podatak), s tim da sam tu onda spomenula i cijepanje ug statuta i ne znam ima li to bas veze s pitanjem, ali ne trazi se koneksitet (od viska ne boli glava :-) )
sretno sa ponavljanjem! jos samo malo...
outsider
10-03-2007, 19:15
in favorem laboris -u korist radnika, u BU I je izrazena u cl. 19, po kojem radnik moze poslodavca tuziti alternativno u t.1. ili t.2 (v. str. 514 :-) ), dok poslodavac radnika moze tuziti samo pred sudovima domiclila posloprimca (cl.20)
ultraviolet
20-04-2007, 15:16
Ma ništa to još nije što oni tek mogu smisliti! Na zadnjem roku sam se šokirala kad sam vidjela pitanje da napišemo njihova osobna imena... HALO!!!!!! koga još briga kako se zove Savigny, kako Story ili ne znam ni ja tko sve ne... Nekad imam osjeæaj da samo žele nama kljucati po mozgu i istražiti dokle mogu :smt021 ](*,)
ja te stvari prvo i popamtim
sve što je nebitno moj mozak usisava
da je pisalo kolko je svaki djece imo, koje mu je bilo najdraže mjesto za izlazak i kolko je imao iz kemije u osnovnoj školi, uv bi popamtila. :-D
al kad je trebalo nabubat rimsku konvenciju, bilo je krvi, znoja i suza.
kolizijskopravna metoda je jedan od, ako ne i najvažniji dio gradiva.
povijest definitivno ostavite za kraj, i to po mogućnosti ponavljajte dan prije, čak i direkt prije pismenog jer se sva ta imena jako lako pomješaju. a i nije baš najjasnija distinkcija između mnogih teoretičara. na prvih par čitanja imaš filing da svi deru po jednom te istom. poslije skužiš nijanse. ;)
e da, i stvar koju često ponavlajm - PITANJA! obavezno radit po pitanjima, iznenadi se čovjek kaj sve znaju stavit pod pitanje.
sretno svima, dao vam bog strpljenja i koncentracije, za mpp toga treba najviše. ;)
dala sam si truda i izdvojila pitanja koja se odnose na europsko pravo, a koja su bila na zadnjim rokovima. s tim da rim 1 treba proć i po pitanjima iz skripte, samo što tamo piše rimska konvencija, pa treba pronać odgovore u samoj uredbi.
RIMOVI I EUR.PRAVO
1.Izvori evropskog mpp prije donošenja amsterdamskog ugovora 1997.
2. Što je do sada postignuto unifikacijom u okviru E(E)Z/EU?
3. Objasnite sve instrumente za unifikaciju odredaba europskog mpp-a Objasnite važnost 4. Suda EZ (Europskog suda) u suvremenom europskom mpp-u? Gdje je njegovo sjedište?
objasnite kako se u suvremenom europskom pravu unificiraju odredbe europskog mpp-
1. Iznimke od načela karakteristične činidbe pri određivanju najuže veze u Rimskoj
konvenciji
2. kako RK iz 1980 uređuje pitanje polja primjene mjerodavnog prava za ugovore
3. Kako pitanje subrogacije i retroaktivnosti uređuje Rimska konvencija?
4. Pravo mjerodavno za ugovore o nekretninama: usporedite rješenja iz europskog i hrvatskog prava.
5. Rimska konvencija - pravo mjerodavno za pojedinačni ugovor o radu.
6. Kako Rimska konvencija iz 1980. uredjuje pitanja:
aa)nejedinstvenog pravnog podrucja?
ab)javnog poretka?
ac)nesposobnosti ugovornih strana?
7. objasnite važnost R. konvencije u europskom mpp-u te navodeći njen puni naziv i godine, obrazložite da li u kontekstu njene primjene postoji relevantna veza i s hr pravom?
8. Kako Rimska konvencija iz 1980. ureduje stranačku autonomiju?
Navedite sva relevantna pitanja na koja odgovara.
9. Koje pravo je mjerodavno za obveznopravne odnose ugovora o prodaji nekretnina na području EU? Koji izvor (pun naziv i godina) to pitanje na području EU uređuje.
10. objasnite primarni ugovorni statut prema RK
11. koje je pravo mjerodavno za potrošačke ugovore prema RK
12. Koje je pravo prema RK mjerodavno za pojedinačne ugovore o radu?
13. Objasnite iz današnje pravne pozicije važnost Rimske konvencije u europskom mpp. 14. Navedite pun naziv i relevantne godine te perspektivu tog pravnog izvora.
15. Kada je i pod kojim nazivom stupio važeći izvor europskog primarnog mpp-a. Što to znači za međunarodne ugovore kao izvore europskog mpp-a?
16. Objasnite važnost glavnog unufikacijskog instrumenta u europskom mpp-u nakon 01. prosinca 2009
17. Kako Uredba RIM1 (navedite puni naziv i sve relevantne godine) uređuje mjerodavno pravo za ugovor o kupoprodaji pokretnina
BRISEL 1
1. Briselska uredba - promjene i prednosti u odnosu na Konvenciju
2. kako pitanja opće nadležnosti uređuje BU I (naputak)? koja latinska izreka to izražava?
3. koje vrste nadležnosti su u BU I obuhvaćene posebnom nadležnošću (kao višim rodnim pojmom). objanite i navedite primjere
4. Na koji način je u Brisselskoj uredbi izraženo načelo in favorem laboritoris?
5. Kako izvor pod b) uređuje nadležnost za sporove nastale iz djelovanja podružnice, odnosno zastupstva?
6. Posebna nadležnost za sporove iz ugovora prema Uredbi Bruxelles I.
7. U kojim slučajevima se prema Uredbi Bruxelles 1. priznanje odluke suda druge države članice može odbiti zbog nenadležnosti toga suda?
8. Kako BU I definira posebnu nadležnost ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora?
9. Kako BU I definira posebnu nadležnost ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti?
10 Na kojem općem pravnom nacelu se temelji opca nadleznost po BU I? Navedite pun naziv, godinu donosenja i datum stupanja na snagu tog izvora?
11. Kako se u drzavama clanicama primjenjuje BU I i tko su njeni adresati?
12. navodeći pun naziv i relevantne godine, objasnite sve vrste nadležnosti u odredbama BU I.
13. Prema odrebama BU I navedite tri primjera za isključivu nadležnost
14. Gdje prema odredbama BU I može biti tužen poslodavac s prebivalištem u državi članici? Objasnite sporazum o nadležnosti u odredbama BU I
15. Kako BU I definira odluku? Objasnite Vaš odgovor na primjeru ciparske sudske odluke?
16. Usporedite odredbe ZRS-a o litispendenciii s onima iz BU I? Navedite osnovne razlike
17. koje je stvarno polje primjene Uredbe Bruxelles I
18. kako Uredba Bruxelles I uređuje nadležnost za sporove iz ugovora
19. U kojem mjestu se, prema Urebu Bruxelles I., zasniva posebna nadležnost za zahtjeve za izvanugovornu odgovornost za štetu i za uzdržavanje?
20. Oblik izričite prorogacije prema Bruxelles I.
21. Navodeći pun naziv i relevantne godine, objasnite sve vrste nadležnosti u odredbama BU I.
22. Prema odredbama BU I navedite tri primjera za isključivu nadležnost .
23. U kojem mjestu, prema BU I, ima prebivalište trgovačko društvo, druga pravna osoba ili udruženje fizičkih osoba?
24. Kada se prema BU1 (navedite puni naziv i sve relevantne godine) odluka neće priznati
E, ovaj...
Gledam ja dio o arbitraži u Sajku, gledam ja arbitražu u skripti.
Skripta radi samo Zakon o arbitraži, pa me zanima: jel treba radit ona tri ugovora o ulaganju (slo, it, njem), Washingtonsku konvenciju i međunarodno mirenje? Zakon o mirenju nije dio literature :/
A arbitraža je u knjizi toliko kriminalno loše napisana, uz tako jasan zakon :/ Rastužuje me ovaj predmet jako.
iz knjige o arbitrazi moras napravit vrste arbitrabilnosti i prvih 13 str,otprilike,znaci do te slovenije,njemacke...ZA ucis po clancima,kao i NY I EU konvenciju!to ti se sve nadovezuje na tih 13 str!koliko sam ja shvatila za tu arbitrazu je bitno shvatit usporedbe izmedju ta 3 izvora npr,mjerodavno pravo za bit spora po ZA a kako po NY!o mirenju,po mom saznanju treba zant samo definiciju mirenja!e sad,imam par pitanja pa ako bi mi netko znao odgovorit!vrlo je cesto pitanje iz mgpp-a u kojem se postupku po hrv pravu odlucuje o priznanju strane konstitutivne i kondemnatorne odluke????????vjerujem da postoji odgovor u knjizi iz mgpp-a ali buduci da to ucim po skripti nisam uocila odgovor!
pa jel nije u delibacijskom postupku? a to je izvanparnični postupak. osim ako se odlučuje incidentalno, kao o prethodnom pitanju..
btw koje tri vrste arbitrabilnosti; ratione materiae, personae i jurisdictione?
jos jedna divota : kod negativnih pretpostavki javnog poretka - prvo pise da nije uperena protiv sadrzaja odluke, da bi kod rasprave o procesnom javnom poretku rekli da materijalni napada sadrzaj odluke....a mislim....a da se kresimir i sajko sjednu pa dogovore...
maus kaj se opterećuješ bezveze. ionako ovaj predmet nema nikakve logike.vidiš da ni oni sami ne znaju ;)
knjiga mi se već raspala i negdje mi je ispala prva stranica gdje počinje RIM1, pretpostavljam da u tom članku piše koje je polje primjene. pa ako ima koja dobra duša da mi napiše samo ukratko ovo što mi fali... hvala
uredba se primjenjuke na kolizijskopravne situacije ugovornih obveza u gradjanskim i trgovackim predmetima!ne primjenjuje se narocito na porezne,carinske i upravne predmete!iz podrucja uredbe su iskljuceni:pitanje status i pravne sposobnosti fiz osoba,obveze iz obiteljskih odnosa,ukljucujuci uzdrzavanje,zatim bracnoimovinski,vrjednosni papiri i trg drustva pogledaj u rim 2-isto je,zatim ugovori o arbitrazi i ug o sudskoj nadleznosti,osnivanje trusta,obveze iz predugovornih odnosa,te na dokazivanje i postupak!
to ti je ukratko,ali bi ti preporucila da pogledas tocno sve kaj pise,jer obozavaju to polje primjene
par pitanja:
1.navedite 3 autora koja se u svom ucenju o mppu pozivaju na prijateljsko dopustenje. objasnite njihovo stajaliste.
tko još osim savignyja??
2. Sto je to interpolacija?
jedno glupo, ali me zanima točna definicija...
3. kolizijsko i materijalnopravno shvacanje autonomije na primjeru rimske uredbe
4.Objasnite izravnu tužbu na primjeru iz važećeg međunarodnog ugovora koji je na snazi u rh
5.Koje rezerve nudi Newyorška konvencija i je li neke od njih prihvatila RH kao stranka navedene konvencije?
zanima me ovaj drugi dio pitanja...
6.Na konketnom važećem primjeru iz hr prava objasnite federalnu klauzulu
wtf?
ima još toga...ovo se sve pojavljivalo u pismenom+nalazi se u skripti, ali nigdi odgovora
1.story,huber i j.voet
2.interpolacija ili dvostruka egzekvatura-mgpp,skripta str 140
3.nemam pojma :-)
4.haaska konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama-clanak 9
5.mislim da da,kad smo postali stranaka konvencije notifikacijom o sukcesiji 8.10.1991
6.federalne su ti u haaskoj konvenciji za prometne nezgode clanak 14 i za proizvodjaca isto clanak 14
3. u uredbi je upitanju materijalnopr. upucivanje...onaj clanak - sloboda izbora, pa stavak 3 a i 4...ako su svi drugi elementi relevantni za predmet.....
kolizijsko bi ti bilo da vrijede kogentne norme izabranog prava, sto ovdje nije slucaj...
K
4)Koju vrstu shvaćanja stranačke autonomije kod ugovora o plovidbenim odnosima
6)Navedite četiri primjera i napišite četiri pravna pravila kod kojih u mpp-u dolazi do podrednog upućivanja.
4. za ugovore o plovidbenim odnosima mjerodavno je pravo koje stranke odrede. to je kolizijskopravnoupućivanje jer one tako upućuju na cijeli pravni poredak, a ne implementiraju u svoj ugovor razna pravna pravila koja bi onda mila mjerodavna (to je kod materijalnopravne autonomije). otprilike tako nešto
6. 1.primarno kolizijsko pravilo se ne može prijijeniti jer stranke nisu odredile mjerodavno pravo (pa onda tu staviš onu odredbu iz zrs-a)
2. kad pravnu prazninu u primarnom kolizijskom pravilu popunjava podredno kolizijsko pravilo (to je ono da je za pravnu i poslovnu sposobnost fizičkih osoba mjerodavno lex patriae, ali ako se radio o osobama bez državljanstva, mjerodavno pravo određuje se prema prebivalištu)
3. kad primarna poveznica upućuje na nepostojeći pravni poredak ( za izvanugovornu odgovornost za štetu mjerodavno je lex loci damni ili lex loci delicti commissi, no ako je to mjesto na otvorenom moru, onda se zapravo upućuje nan epostojeći pravni poredak, i podredno sse primjenjuje odredba pomorskog zakonika da se za naknadu štete zbog sudara broda, koji se dogodio na otvorenom moru primjenjuju odredbe pz-a)
4. do podrednog upućivanja dolazi i kad se primarno mjerodavno pravo ne primjenjuje zbog zaštite domaćeg javnog poretka, sprečavanja fraudalozno zaobilaženja domaćeg prava i kad se mjerodavno pravo ne može utvrditi
... nadam se da to je to...
Kolegice i kolege, predstavljam vam... Pravne nedoumice :D Provjerite svoje znanje i pomozite kolegama! Sutra je rok, još malo pa gotovo! (s vremenom, ne nužno i ispitom)
Ako itko zna odgovor na išta, volim vas do u svemir <3 Ovo je sve iz starih testova, jel.
1)Objasnite poveznice za posebna pitanja i za glavno pitanje
2)Je li tocna tvrdnja da je lakše priznanje stranog pravorijeka prema odredbama ŽK iz 1927. nego prema odredbama NYK
3)Koji izvor europskog mpp-a i kako određuje pitanje primjene kolizijskih odredaba u predmetu ugovornih obveza za posebna područja?
4)Koju vrstu shvaćanja stranačke autonomije kod ugovora o plovidbenim odnosima
5)Kada se u primjeni postavlja prethodno, a kad prvotno pitanje?
6)Navedite četiri primjera i napišite četiri pravna pravila kod kojih u mpp-u dolazi do podrednog upućivanja.
7)Objasnite pojam prebivališta po Luganskoj konvenciji.
8)Navedite specifična pitanja o čeku koja nisu riješena.
9)Je li po izvorima hrvatskog unutarnjeg prava lakše priznanje stranog (kondemnatornog) pravorijeka ili strane sudske kondemnatorne odluke? Navodeći relevantne formalne pravne izvore obrazložite Vaš odgovor.
10)Navedite razlog uvođenje ove poveznice u mpp: Lex residentiae habitualis:
11)Po čemu su odredbe o izberivoj nadležnosti u BK iz 1968. specifične?
12)Koja je razlika između litispendencije pred domaćim sudom i litispendencije pred stranim sudom u hrvatskom pravu? Navedite relevantne izvore koji ta pitanja uređuju.
13)Navedite vrste ugovora o arbitraži. Kakvi su njihovi pravni učinci i od kada u višestranim međunarodnim ugovorima?
14)Koja je razlika između mjenične i čekovne sposobnosti u hrvatskom mpp-u?
Tnx unaprijed
ma otkud samo vadite takva pitanja? da mi je znat.
može li mi netko pojasnit izraz locus contractus: na šta se tu točno misli, locus actus / solutionis. s obzirom na rečenicu "za oblik pravnog posla proglašava mjerodavnim pravo mjesta zaključenja, a to je pravo mjerodavno i za ugovorne odnose, s tim što se locus contractus katkad smatra jestom zaključenja, a katkad izvršenja"
ne kužim šta točno locus contractus predstavlja u ovoj rečenici (i inače)
tko je postavio teoriju comitas gentium: voet ili huber?
kak me živcira što ovi tuntleki iz 13. do 17. st. imaju redom po šest imena! charles dumoulin, karol moline, carolus molineaus... http://www.pic4ever.com/images/ugly002.gif mogli su uz knjigu izdat i kazetu s izgovorom
btw neka od ovih pitanja su mi horrendous, "navedite pitanja o čeku koja nisu riješena", a?? pravit ću se da nisam vidjela da to pitanje postoji
1.lex causae je pravo mjerodavno za glavno pitanje tj. za sadrzaj pravnog posla to moze biti kod ugovora pravo koje su stranke izabrale na osnovi poveznice volje stranaka, a za sposobnost tih stranaka da uopce sklope ugovor mjerodavno je lex patriae poveznica drzavljanstvo, a podredno ako lex loci contractus, ako bi po tom pravu bile sposobne, sposobnost sklapanja ugovora je posebno pitanje u tom slucaju.
3. Uredba br.593/2008 Rim I. al ne znam koja su to podrucja.
5. Prethodno pitanje se postavlja nakon sto kp uputi na mjerodavno strano pravo za glavno pitanje, pa je pitanje po kojem pravu rjesavati o prethodnom pitanju jel po lex causae ili po lex fori.
Valja bi to bilo nesto od toga.
A ovo za cek se odgovarajuce primjenjuju odredbe o mjenici pa sad hm...
Ugovor o arbitrazi postoji u NYK 1958. Valjda ga je bilo i u Zenevskim 1923 i 1927 s obzirom da nema arbitraze bez sporazuma, moze biti kao posebni ugovor ili kao arbitrazna klauzula u glavnom ugovoru al vrijedi nacelo separabilnosti, da je valjanost klauzule neovisna od ostatka ugovora.
Poveznica redovnog boravista ulazi u hrv pravo kroz HK na snazi o obliku oporuke i odgovornost proizvodjaca i za nezgode, a moze bit da je poanta u tom sto ga mogu imat i nesposobni i mozes imat samo 1 rb, dok prebivalista po njem pravu mozes vise a nesposobni samo zavisno pa je utoliko zgodnije baratat rb.
locus contractus je mjesto zakljucenja ugovora, a negdje je relevantno mjesto izvrsenja obveza iz ugovora umjesto mjesta zakljucenja tog ugovora, npr mjesto predaje stvari ili mjesto pruzanja usluge, ne znam bolje ni sebi objasnit.
a pazi ovo : Pasquale Stanislao Mancini!
ps. smrt kolizijskim pravilima!!
bio mi je drazi dok je bio samo Mancini :D e a ovo za Lugansku, ona je u biti isti klinac kao i BK tj BU I (ak nisam to pobrkala) pa bi definicija trebala bit ista tj samo za pravne osobe gl posl mjesto, statutarno sjediste ili gl uprava, a za fizicke nula bodova -po lex fori. Odbijam trazit drugi odgovor na to :)
Southern comfort
01-06-2010, 19:33
sto se tice uvodjenja redovnog boravista-mislim da je to zato sto se moze imat vise prebivalista (pr. njemacko pravo) ali ne i red. boravista jer se radi o fakticnom prebivalistu i sama cinjenica da se nalazis na jednom mjestu duze vrijeme iskljucuje mogucnost dr. red. boravista
osim toga prebivaliste zahtjeva animus manendi sto suzava polje primjene, jer ga onda ne mogu imat poslovno nesposobne osobe. to se isto izbjegava primjenom red. bor. pod pretpostavkom da su se posl. nesposobne osobe uklopile u zajednicu u kojoj borave. barem sam ja tako shvatila iz knjige
tvorac teorije o comitas gentium je Urlich Huber
Southern comfort
01-06-2010, 20:22
E, i ako bi se nekome dalo objasniti, koja je razlika s priznanjem konstitutivnih i kondemnatornih odluka? Mislim, znam iz ZRSa postupak priznanja, ovo sve ostalo su mi španska sela. Ili polja.
Sretno svima sutra *hang*
mislim da ti je razlika u tome sto kad se konst. prizna onda je s njome zavrseno, a kondemnatorne se jos moraju i izvrsiti. ako sam u krivu nek me netko ispravi.
a ovo s prvotnim pitanjem, jedino cega se mogu sjetit je razlika izmedju prethodnog i djelomicnog pitanja koje je dio kategorije vezivanja. mislim da nesto o tome pise u poglavlju o prethodnom pitanju
koja je razlika s priznanjem konstitutivnih i kondemnatornih odluka? - e na ovome se padalo jedan rok..... uglavnom - nikakva, sto se tice priznanja...a ovrha, to je vec druga stvar, objasnjena dva posta iznad
ja sam to shvatila ovak sve se priznaju u delibacijskom s tim da je kondemnatornim jos povrh toga da bi se mogle ovrsiti treba priznati i ovrsnost. A alternativno upucivanje (opet moja interpretacija) je kolizijskopravno upucivanje temeljem vise poveznica jednake vrijednosti izmedju kojih sud ili stranka bira povoljniju, tko bira ovisi o pravnom poretku. Vezano je za nacelo ubikviteta i nacelo favor. I mislim da se pod prvotno pitanje misli na glavno pitanje.
a imas i mogucnost da se pojavi pred sudom kao incidenter sto bi valjda bilo prethodno pitanjce...to je slucaj kad se ne mora ici u delibacijski postupak...ali moze, ovisno da li ce sud zastati ( hm ili prekinuti ? ) i cekati rezultate delibacijskog ili ce sam o tome odluciti kao o prethodnom pitanju....
bunny rabbit
02-06-2010, 19:37
Kad netko otkrije koja je to odluka iz 2006. nek javi :)
Nego što nego sam našla odluku, ja sam ultimativna kraljica svemira <3 (nakon pismenog, naravno)
Onaj pamflet što se sramotno izdaje za Boučekovu knjigu o EU, str 43., skroz na dnu.
Poanta je da je sud 2006. izrazio mišljenje da neka Haška konvnencija spada pod isključivu nadležnost EZ.
Razlog zašto to nitko od ljudi koje sam ja čula nikad nije ni vidio, jeste što u idućoj rečenici kaže da je cijela ta zavrzlama riješena 2007. kad je EZ actually pristupula Haškoj konferenciji (to je informacija koju ljudi, recimo, znaju, i koja je, recimo, bitna).
Ali sve to skupa je POTPUNO irelevantno, s obzirom na to da je iste te 2007. došao Lisabonski ugovor, koji je nadležnost za ugovore prebacio na EU.
A i to je isto POTPUNO nebitno, s obzirom na to da će se sve iznebuha izmijenjati dok RH uđe u EU ^^
b)stajalište Eur.suda iz 2006.o sklapanju međunarodnih ugovora u svrhu unifikacije mpp-a na području eur.gospodarskog prostora.navedi formalni izvor
- mislim da je na ovo odgovor trebao glasiti nekako ovako-
-prema odredbama Ugovora o EZ, Zajednica je ovlaštena sklapati međunarodne ugovore s drugim državama i međunarodnim organizacijama. Novost u eu pravu je okolnost da je EZ aktivirala svoju vanjsku nadležnost za uređenje europskog mppa, premda se tom ovlašću prije nije koristila.
Vanjska nadležnost EZ aktivirana je i glede Luganske konvencije 1988 o sud. nad., priz. i ovr. odluka.. jada, jada, jada- koja je identičnu materiju (iz BK) uređivala između država članica EU i država članica EFTA u svrhu unifikacije mppa i na području europskog gospodarskog prostora. Važnost LK bila je znatno smanjena kad je BK postala BUI. Postavilo se pitanje: mogu li i dalje države članice EU same biti ugovorne stranke LK ili EZ zajedno s njima.
Europski sud je u svom mišljenju 1/03 2006. odgovorio da sklapanje nove Luganske konvencije u cijelosti pripada u isključivu nadležnost Europske Zajednice.
takvo stajalište E suda načelno sprečava države članice Eu u pravnim odnosima s trećim državama pozivati se na svoje pravo ili s njima sklapati dvostrane ugovore u okviru polja primjene BUI.
Nova Luganska Konvencija sklopljena je 30. 10. 2007- potpisali su je EZ i Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska
++ Nakon mišljenja E suda iz 2006 postalo je jasno da i HK o izboru suda iz 2005 potpada pod isključivu nadležnost EZ- pakleni plan je da se uredi potpuno isključivanje država članica EU iz pravosudne suradnje u građanskim predmetima s trećim državama u bilateralnim i multilateralnim okvirima na regionalnom i globalnom planu.
03. travnja 2007 EZ je pristupila HK za mppu čime je vanjska nadležnost EZa na području europskog kolizijskog prava ušla u novu fazu odnosa
sorry, al stvarno ovo nije moglo kraće- btw to je Bučekova knjiga str 42,43,44
ma moras nabubati sve izvore..i to ono...po mogucnosti si povadis u biljeznicu pa pises poveznice....i onda molis sve slavenske bogove da ispravno razumijes pitanje na pismenom..na to se sve svodi....a najgore je ovo uciti ako nisi bio na predavanjima i / ili seminaru. jer ti nista nije jasno....sansa ti je jedina onda varadi koji je stvarno dobro napisan ali to ti opet dodatno uzima vrijeme....
[QUOTE]- PISMENI- ne znam oko čega se digla tolika strka, pismeni je danas bio baš kao stvoren za one sa smislom za povezivanjem gradiva i logičkim zaključivanjem.
Dajte ljudi pa nismo na magisteriju...oprosti pitanja su bila za bubanje, kao i uvijek...od točnih naziva konvencija i godina pa do odredaba određenih članaka raznih konvencija...Ima nas koji ne možemo na pamet učiti.. nikako. U redu bilo je i logike za promjenu, koju pozdravljam, ali tko je to sposoban u tom (barem za mene ), velikom pritisku i ograničenom vremenu tako smisleno zaključivati, povezivati ..naravno pod pretpostavkom da si shvatio pitanje dobro... shvatiti što su točno htjeli kao odgovor...kolizijska razlike između ZRS i Haške..pa daj..ima ih sto...Pogotovo za filozofa kao ja...pa i oni sami po sebi nisu bolji...uz to uredno pisati..ostaviti mjesta za njihove "glose?????!!!!!!!!"...Sve što želim reći je da je ovdje dvojka krvava..Nebi li trebali biti tu da nam olakšaju život..budu pedagozi...Ok,ova katedra je jedna od rijetkih korektna i gospodska...ali bi trebali razmisliti o kriterijima...ili sam ja fulala faks...što isto nije isključeno...:-)
Btw- evo, ak nekoga zanima- razlika zrsa i haaške je u sankciji. jer zrs kao sankciju može primijeniti domaće ili strano pravo- zavisno od toga koje je mjerodavno, dok haška može primijeniti samo mjerodavno pravo jer nema "svoju" državu pa tako ni "domaće pravo"
i ajd mi sad nek neko objasni kak sam ja trebala doć doć do tog zaključka- inaače odgovor sam saznala od Boučekove seminaristice jer je to on njima naravno napomenuo na seminaru...
i jos : zrs ima i pravo rh sto haska logicno nema
E pa to vam ja govorim...i sad ajde...budi pametan ..da je bilo vremena možda bi se i sjetila poveznica kao razlike ali ovako mi je sinulo samo polje primjene :-(..a razlika u imanju i nemanju institituta"renvoi" sinula mi je nakon ispita mada je i to upitno s obzirom na str 201-202 u knjizi Sajka...no dobro..nadajmo se da je to pitanje bilo "za 5"..hahaha..
Nego, kako ste odgovorili 5a i 5c...?
Pliz...ja neznam gdje bih više provjerila i bila sigurna u svoj odgovor...tragično...nakon ispita neznaš kako si napisao...
5.a. samo sam napisala da je boravište poveznica podrednog kolizijskog pravila (to mi nekako smrdi na krivo) i ona dva slučaja kad je nadležan hrvatsko sud ako tuženik ima boravište i to je to.
c)napisala sam da je moguće jer tako kaže ZRS i NYK. i to je tad ako je u pravorijeku odlučeno o predmetima koji nisu bili podvrgnuti arbitraži pa se taj dio odluke može odvojiti od dijela u kojem je odlučeno o podvrgnutim pa će se priznati samo taj dio pravorijeka.
to je sve slicno ali nije isto, pogotovo ono sto ti dolazi kao pitanje....+ moras znati onaj pocetni dio bk, jer znaju nekad staviti ona 2-3 glupa pitanja o bk- na tome su prije dosta inzistirali, sada manje- ali vidim da se tu i tamo opet pojave
5.a. samo sam napisala da je boravište poveznica podrednog kolizijskog pravila (to mi nekako smrdi na krivo) i ona dva slučaja kad je nadležan hrvatsko sud ako tuženik ima boravište i to je to.
c)napisala sam da je moguće jer tako kaže ZRS i NYK. i to je tad ako je u pravorijeku odlučeno o predmetima koji nisu bili podvrgnuti arbitraži pa se taj dio odluke može odvojiti od dijela u kojem je odlučeno o podvrgnutim pa će se priznati samo taj dio pravorijeka.
Da...super ...ja sam napisala da nije moguće jer Rh pripada sustavu ograničene kontrole u kojem se odluka kao takva ili priznaje ili ne( jer i ZRS i NYK ima odredbi o priznanju ili odbijanju ali o djelomičnom p.ne..ispituje arbitrabilnosti sve one iz članka ali onda priznaje ili ne...očito ne vidim dobro)...nemože se mjenjati a djelomično priznanje stranog pravorijeka bilo bi na neki način mjenjanje...krivo...očito...ha?
Iudex_25
06-06-2010, 15:14
5.a) važnost poveznice boravišta u odredbama mgpp u ZRS-s. pun naziv tog formalnog izvora,
b)što je strana sudska odluka po ZRS
c)može li hrv sud djelomično priznati strani pravorijek. pravni izvor na kojem temeljite odgovor.
Ovako je trebalo odgovoriti:
a.- važnost poveznice: u određivanju nadležnosti suda RH. Ukoliko tuženik nema prebivalište u RH,niti u kojoj drugoj državi,nadležnost suda RH postoji ako tuženik ima BORAVIŠTE u RH. Te ako su parnične stranke državljani RH,nadležnost suda RH postoji i kad tuženik ima BORAVIŠTE u RH.
Puni naziv tog formalnog izvora : Zakon o rješevanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima ilivam ZRS. ( Ovdje je nastala nepotrebna panika :adzk:,samo je trebalo logiku uključiti, namjerno su tu cimalicu ubacili da zbune "protivnika")
b.- strana sudska odluka : ZRS ne definira što je konkretno strana sudska odluka. Za razgraničenje stranih od domaćih sudskih odluka može se primijeniti teritorijalni ili personalni kriterij. A koji će se od njih primijeniti ako nema međunarodnih pravila,ovisi o pravu države priznanja. Eventualno bi se iz odredbe ZRS-a - stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom,tj.nagodbom dalo zaključiti da se radi o teritorijalnom kriteriju razgraničenja.
c.- može li djelomično priznati pravorijek: Može. Pravni izvor na kojem se temelji odgovor - NYK o priznanju i izvršenju inozemnih arbitražnih odluka iz 1958. Odredba iz nje jest : ...ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitraži mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitraži,prve će moći biti priznate i izvršene.
Neki su tu spominjali zakon o arbitraži, međutim zaboravili očito na hijerarhiju pravnih izvora u nas.
Eto,to je to, no big deal :wink:
Ovako je trebalo odgovoriti:
a.- važnost poveznice: u određivanju nadležnosti suda RH. Ukoliko tuženik nema prebivalište u RH,niti u kojoj drugoj državi,nadležnost suda RH postoji ako tuženik ima BORAVIŠTE u RH. Te ako su parnične stranke državljani RH,nadležnost suda RH postoji i kad tuženik ima BORAVIŠTE u RH.
Puni naziv tog formalnog izvora : Zakon o rješevanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima ilivam ZRS. ( Ovdje je nastala nepotrebna panika :adzk:,samo je trebalo logiku uključiti, namjerno su tu cimalicu ubacili da zbune "protivnika")
ok, to mi je točno...
b.- strana sudska odluka : ZRS ne definira što je konkretno strana sudska odluka. Za razgraničenje stranih od domaćih sudskih odluka može se primijeniti teritorijalni ili personalni kriterij. A koji će se od njih primijeniti ako nema međunarodnih pravila,ovisi o pravu države priznanja. Eventualno bi se iz odredbe ZRS-a - stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom,tj.nagodbom dalo zaključiti da se radi o teritorijalnom kriteriju razgraničenja.
a u k, tu sam napisala neku kombinaciju definicije iz BU1 i ZRS-a, kao da je strana sudska odluka ona koju je donijelo strani sud, bez obzira na njen naziv.to je krivo dakle.
ali stavila sam i ono što piše u ZRS-u.
ovo je valjda polovično...
c.- može li djelomično priznati pravorijek: Može. Pravni izvor na kojem se temelji odgovor - NYK o priznanju i izvršenju inozemnih arbitražnih odluka iz 1958. Odredba iz nje jest : ...ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitraži mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitraži,prve će moći biti priznate i izvršene.
Neki su tu spominjali zakon o arbitraži, međutim zaboravili očito na hijerarhiju pravnih izvora u nas.
pa izvor su i ZA i NYK...da ga hebeš ZA nije netočan odgovor!
*prof.Babić djeluje kao normalan čovjek, sigurna sam da nas neće rušit zbog nebitnih detalja.
Neki su tu spominjali zakon o arbitraži, međutim zaboravili očito na hijerarhiju pravnih izvora u nas.
da treba vremena za skužit to u mpp-u, što je meni i najteži dio, ta raštrkanost izvora. treba imat stalno pred očima hijerarhiju m.ug., legis specialis, pa tek onda ZRS i formulirat u glavi odgovore sukladno tome. hvala :jlb:
što se tiče briselske k, javlja se pitanje o razlikama s b1, činjenica da je to konvencija a b1 akt institucija EZ, koji europski sud više ne tumači na isti način i te neke sitnice. al i meni se čini ko da bi to sve trebalo bit 'za pet'
Iudex_25
06-06-2010, 22:04
pa izvor su i ZA i NYK...da ga hebeš ZA nije netočan odgovor!
E pa da ga ti hebeš netočan je.
Prvo, traži se u pitanju koji izvor a ne koji izvori ( jednina, ne množina).
Drugo, RH je jedna od država ugovornica NYK. E sad,što to znači u smislu izvora to je većina naučila još na prvoj godini (OTPP). :wink:
ok, ZA nije izvor arbiražnog prava u RH i nigdje ne spominje djelomično priznanje pravorijeka. ja ću se pravit da nisam vidila čl.36. st.2. t.1. d) :rolleyes:
btw. sretno svima, ajmo položit ovo! :)
da, ja se slažem s tobom.dobila sam 4 iz pismenog, a tako sam odgovorila i nije ništa križano bilo.
jer mislim da smo mi kao i 2/3 zemalja stavili rezervu na erga omnes primjenu NYK pa se onda ta odredba ZA primjenjuje u tim slučajevima..
Iudex_25
07-06-2010, 01:01
da, ja se slažem s tobom.dobila sam 4 iz pismenog, a tako sam odgovorila i nije ništa križano bilo.
jer mislim da smo mi kao i 2/3 zemalja stavili rezervu na erga omnes primjenu NYK pa se onda ta odredba ZA primjenjuje u tim slučajevima..
Eh ja odgovorio NYK i također ništa križano nije bilo, dapače. Kaj ćemo sad? Mislit ili znat?:roll:
ok, ZA nije izvor arbiražnog prava u RH i nigdje ne spominje djelomično priznanje pravorijeka. ja ću se pravit da nisam vidila čl.36. st.2. t.1. d) :rolleyes:
btw. sretno svima, ajmo položit ovo! :)
pa zaprvo sve sto u ZA pise odnosi se i na djelomicne pravorijeke jer ZA kaze da se oni smatraju samostalnim pravorijecima.....
i ZAKON O ARBITRAZI nije izvor arbitraznog prava ?? e jbg sad
e ak me pita prorogacija nadležnosti prema BU I mogu li tu zapravo pričati o onom sporazumu o (isključivoj) nadležnosti?
Pa o sporazumu o nadleznosti. Kakav sporazum o iskljucivoj nadleznosti? Ak je propisana iskljuciva nadleznost onda nije u pitanju sporazum. Postoje opca i posebne nadleznosti. Posebne su tri: elektivna, iskljuciva i sporazumna. Ak te pita prorogaciju, pita te sporazumnu.
pitanje zasto RIM I djeluje erga omnes? Po meni ne djeluje.? Thnx
djeluje zbog onog članka 2.-univerzalna primjena.tak su rekli n apredavanju.isto vrijedi za rim 2
Fandaluzija
12-06-2010, 15:43
jel mi može pliz netko objasniti šta ovo znači
"Ova konvencija ne utječe na sadašnje ili buduće propise država ugovornica po kojima se priznaju oporučna raspolaganja u obliku koje određuje prava na koje se ne odnose prethodni članci"
u duhu mppovskih pitanja, reći ću samo da se radi o nekoj haaškoj konvenciji iz 1961 i sad morate pogađat :D
meni ta rečenica gramatički nema smisla tako da ni ne mogu ponuditi neka možebitna tumačenja. isto piše u skripti i u samom tekstu konvencije sa stranice faksa.
anyone?:cold:
ja mislim da to znači ovo: konvencija ne sprečava državu ugovornicu da propiše još upućivanje na neko dodatno drugo pravo (na koje ne upućuje konvencija) što se tiče oblika oporuke. dakle država ugovornica može još proširiti krug mogućih dozvoljenih oblika!
Jel bi mi mogao netko objasnit prethodno pitanje.....mislim, znam sto je to, ali me muci recenica; Prethodna pitanja su pravni odnosi iz dispozicije materijalne norme legis causae. I nakon toga sve one metode su mi se pobrkale....
Hvala ljudi
eeeh da to je u top 5 sajkovih rečenica :mrgreen:
pričali su mi što je babić rekao na predavanju o tome
ustvari je vrlo jednostavno (česta rečenica na ovom topicu nakon čega autoru poželiš odgrist glavu, da, ukratko :mrgreen:)
nadam se i ja da sam skužila...
o čem se radi, prethodno pitanje kao takvo ne treba brkat s prethodnim pitanjem u gpp-u. ono je supstancijalno isti institut i u mpp, u smislu da je to pitanje npr. valjanosti braka u sporu u kojem je glavno pitanje nasljeđivanje. što je bitno (mpp-ovsko) za tu priču je: da se ta pitanja otvaraju tek u fazi NAKON što je izvršeno upućivanje i utvrđeno mjerodavnim strano pravo (lex causae), što se tiče glavnog pitanja. onda budući da smo izašli iz sfere lex fori, tu pravnu situaciju valja ocjenjivati po kolizijskim (!) pravilima legis causae.
iako sajko spominje one zavisne, nezavisne metode i na kraju, svojstveno sebi, ne kaže šta je. :mrgreen: to je to in a nutshell. pravno pitanje koje se rješava po legis causae nakon izvršenog upućivanja na strano mjerodavno pravo
ja mislim
jel zna netko mjer.pr. za gl.mjenicnog duznika i djelomicni akcept? I za stojnice? trebala bi rostat po trgovackom i pomorskom za to, ak netko zna thnx
Stojnice, skripta, pitanje 502 d-pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene,odnosno morale bit obavljene
djelomicni akcept-pitanje broj 548
E avo za glavnog i mene zanima.....
glavni mjenični dužnik je akceptant trasirane mjenice i izdavatelj vlastite mjenice. znači, mjerodavno je pravo mjesta gdje je mjenica plativa.
I mene ovo zanima - da ne dođjem na Gornji grad na +40 stupnjeva i onda čekam sat vremena bez veze... Zvao sam katedru al se nitko ne javlja..
poslao sam mail asistentici..kaze da ce netko od profesora biti gore na konzultacijama
Ljudi, kako Babic na kraju ocjenjuje pismene? Jel strog? Koliko praznih se moze ostavit? pliz netko tko ima iskustva kod njega......
I mene takoder zanima gdje ce bit usmeni u ponedjeljk, u dekanatu ili...?
Okvirno nekak, ja ostavila 2 prazna, 1 krivo fulala sve, a bilo je jos brljavih odgovora, mislim da bi kod nekog drugog mozda pala pismeni. Sad mi se cini da sam bolje napisala i da bi kod njega bio prolaz sigurniji, a vidjet cu kak ce ispast na kraju koliko sam zbrljavila, al nista prazno ovaj put. Mislim da je ok Babic za pismeni. Za usmeni djelovi koje fulas, makar to bili samo izvori razni.
Babić je ok. samo po meni jedina "zamjerka" je to što možeš dobit 3 ili 4 na pismenom i svejedno past usmeni. ali u svakom slučaju najbolji izbor.
ne, čl. 16 kaže "nijedna druga rezerva nije dozvoljena". (a mislim da se samo čl. 16 odnosi na rezerve, federana klauzula nije rezerva u to smislu... niti općenito rezerva, kolko sam ja skužila)
bi netko mogao mi ukratko objasnit teleološku interpretaciju?
tumačenje sa ciljem,sa svrhom koja se želi postići,objektivnije..
advocatus.diavoli14
20-06-2010, 07:01
sto bi bila teorija stranog suda?
Pogledaj si u sajku kod renvoi,ne znam točno koja stranica,ali to ti je tzv.foreign court theory,da engleski suci kad bi trebali primijeniti strano pravo trebaju postupati kao da su suci u toj stranoj državi,ali ovo ti je vulgaris odgovor tako da bi bilo
bolje da si pogledaš to u knjizi!
pismeni se mora proć isto pretpostavljam
a kaj se događa ak se pismeni ne prođe
mislim čuo sam da se vraća prijavnica ( ak nije bolonja naravno ) ili se mora sve znat da bi se prošlo. u biti tak je bilo u 4.-om kad je bio sam bouček na komisiji
Ne moraš savršeno znati, puno pomažu, čak i do te mjere da su iz jednog kolege izvlačili samo da ga puste :mhm:
Što se tiće pismenog, to mi je ostala mala nepoznanica. Kad sam pitala Babića, prije komisije, rekao mi je da pismeni se MORA proći da bi se pristupilo usmenom, no naravno zabilježeni su slučajevi kada su pitali bez obzira da li si prošao ili pao pismeni. No, ako te ne puste na usmeni, tj. ako padneš na usmenom, skloni su vraćanju prijavnica. Tako da dojam sveopće elastičnosti katedre ::E:. Ja osobno imam iskustva s Babićem i Sikirićem pojedinačno, a imala sreću da su mi oni sjedili poslije i u komisiji u duetu. Stvarno su ispali korektni i strpljivi. Za Boučeka niš ne garantiram jer s njim iskustvo je jedino susret na predavanjima, a to me nije dojmilo niti sam poželila ga dobit kao ispitivača.
Ako izlaziš na komisiju, želim ti svu sreću svijeta i ako bilo što trebaš javi!:thumbup:
Ako netko može pomoć. I naravno možda će vam se činit glupo, pogotovo ako već pjevate mpp. Anyways.
Pitanje se odnosi na materijalnu i kolizijskopravnu autonomiju.
Ja sam shvatila da se materijalnopravna autonomija odnosi na ugovore BEZ međunarodnopravnog obilježja! U biti, tako je rečeno i na predavanju.
Zašto se onda u knjizi spominje "primjeri ugovaranja materijalnopravne autonomije na ugovore bez i SA međ.obilježjem" ? To me potpuno zbunjuje.
Unaprijed hvala
u pravu si, mislim da je sajko tu najslabija karika. ak imaš bilješke s tog predavanja, svakako uzmi to kao mjerodavno i zanemari te nejasnoće iz knjige. tak sam bar ja.
haha babić je objasnio tu lekciju s paralelom na id, ego i superego :mrgreen:
sajko piše da postoje dve vrste materijalnopravne autonomije. sa i bez obilježja. iako mni to ionako ništ nije jasno
mene zanima nekaj drugo, piše u literaturi medju dijelovima koje se ne uči Rimska konv.iz '80.
sad, jel ta konvencija zamijenjena skroz ili kaj? (budući da se dosta u knjizi spominej)
maat za asistenticu na MPP!
:lol:
suosjećam jer mi se nedavno događalo i još je kolko-tolko svježe :D rimsku k. definitivno ne treba, osim general infosa o njoj - da je to konvencija a sad se mpp uređuje uredbama, kad je donesena (ali ne treba ni to), a glede sadržaja - ISKLJUČIVO rim1 učiš, zamijenjena je skroz.
@Nnn - taj dio iz skripte je GROZAAAAN, nema veze s pameću! a to je ustvari copy pejstan ZRS dio o nadležnosti. preskoči taj dio u skripti jer ionako trebaš to sve naučit iz ZRS-a. 2 primjera za izberivu:
Članak 46 st. 3
Ako su parnične stranke državljani Republike Hrvatske, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuženik ima boravište u Republici Hrvatskoj.
Članak 53
U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako ta nadležnost postoji prema odredbama članka 46. i čl. 50. do 52. ovog zakona ili ako je šteta nastala na teritoriju Republike Hrvatske.
Našla sam u pitanjima s pismenog "lex cartae site", šta bi to točno bilo?
lex cartae sitae se odnosi na vrijednosne papire, probaj nać u sajku tamo kod mjesta gdje stvar leži, u vezi res in transitu. ja se nisam obazirala na ta sadistička pitanja, ima ih par al vjerojatno ne budu il bude jedno-dva.
dali samo meni ovo nema smisla?
Uredba se primjenjuje na pokrenute postupke i na isprave koje si formalno sastavljene ili registrirane kao javne isprave nakon njezinog stupanja na snagu
Uredna je stupila na snagu za 15 starih clanica 1.03.2002.,a za 12 novi 1.05.2004,odnosno 1.01.2007.
Od tog pravila cl.66 utvrduje slijedece iznimke:
Kad j u drzavi clanici podrijetla pokrenut postupak prije 1-03.2002,odluke donesene poslije tog dana priznaaju se i ovrsuju u skladu s odredbama Uredbe o priznanju i ovrsi
a)ako je psotupak u drzavi clanici podrijetla odluke pokrenut nakon stupanja na snagu Bruxeleske uredbbe kako u drzavi podrijetla tako i u drzavi clanici u kojoj je zahtjev podnesen
b)u svim drugim slucajevima,ako se nadleznost zasniva na pravilaima koja odgovarju onima iz poglavlja Uredne o ndaleznosti ili konvencija zakljucenij izmedu drzava clanica podrijetla i drzave clanice gdje je zahtjev psonesn,a ta su pravila bila na snazi kad je porkenut postupak
?
Sto su tu iznimke od cega? :(
5.Europsko-a)struktura i funkcija smjernice kao izvora europskog mpp-a b)kako BU uređuje deliktnu odgovornost?Koja je to vrsta nadležnosti? c)subjetkivna pretpostavka po Rim I
5.
a) EZ u smjernicama zapravo donosi vlastita kolizijska pravila. tu se radi o jednostranim kolizijskim pravilima, a ne klasičnoj kolizijskoj normi (kod kojih se izrijekom određuje primjena domaćeg ili stranog prava); jer se zapravo tim smjernicama nastoje zaštititi građani.
primjenom smjernica u državi nastaju usklađene (harmonizirane) odredbe mpp-a, i te odredbe imaju prednost među unutarnjim izvorima mpp-a. ta prednost se očituje primjenom dva osnovna načela: lex posterior derogat legi prior i lex specialis derogat legi generali. znači da usklađivanjem mpp-a smjernicom nastaje novo nacionalno pravo, a ne novo empp koje je nadređeno nacionalnom.
funkcija: da se privatnopravne međ. situacije unutar država EU rješavaju na jednak način.
b.) BU, čl. 5, st. 3
ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti, nadležan je sud mjesta gdje je štetna radnja učinjena ili može biti učinjena.
tu se radi o posebnoj nadležnosti!
c.) mislim da se ovdje radi o sporazumu stranaka, tj. mjerodavno je pravo koje stranke izaberu, pa još malo pisati oko toga, ali nisam sigurna, pa to još provjeri...
- kolizijskopravna razlika ZRS i HK iz 61?
jel to ona o mjerod pravu za oblik oporuke? razlika je u nabrojenim mogućim oblicima oporuka, unošenje odredbe o obliku oporuke u zrs je bilo sloppy jer je kod nas ionako na snazi ta hk čija analogna odredba izgleda drukčije
iz udzbenika prof.Bouceka treba samo prvih 47str.,a sve se da svesti na nekih 15str....tak da nema puno!!!
unknown_heroine
19-09-2010, 14:11
moze mi netko reci 1.koja su to tri predstavnika statutarne teorije i
2.suvremene tendencije u euro.mpp-u????
tendencije su onih 5 na str. 41. u knjizi. (jedan upitnik je dovoljan)
a statutarna teorija:ja misl'a da je samo jedan i jedini - b. d'argentre; al valjda se mogu dodati i niskozemci burgundus i rodenburg. mislim, može ih se još troje bar nadodat.
ja u većini sl. ne znam odgovore, a i sa tuđima nisam 100% sigurna:D
opet pitanje iz testa 2.6.2010.
renvoi, je li primjenjiv na a) nasljednopravne odnose
b) pomorskopravne
c) mjenične odnose?
po meni je da/ne/ne, ali who knows am I right.
i zašto je da u prvom, ne znam, samo zato kaj je u b i c ne.
ali ni to nije sigurno (da je b i c ne, to samo tako po mom tumačenju)
ima li još rješavatelja testova tu?:)
renvoi se ne primjenjuje kod ugovornog statuta (ako je u.s. uopće kategorija vezivanja, nisam načisto uopće s tim pojmovima čudnjikavim) niti kod oblika pravnog posla, tj.određivanja prava za oblik p.p.
dalje ne znam
Ja bi se složila s tobom u.h.
Na nasljednopravne odnose da, zato jer su ti odnosi regulirani ZRS-om, tj.u tom slučaju se "renvoi uzima u obzir", kod pomorskopravnih ne-jer je renvoi isključen općom odredbom, a kod mjeničnopravnih da-jer je renvoi dozvoljen-isto općom odredbom. Ja mislim da je to to.
I po meni je kategorija vezivanja ugovorni odnosi, ne ugovorni statut-statut je mjerodavno pravo.
Ljudi evo spremam usmeni pa nisam baš najsigurnija u odgovore na ova pitanja pa bi molila ako mi možete napisati najbitnije
-Koje mjerodavno pravo za dopuštenos a koje za valjanost autonomije
-Def mjesta prodaje po bu plus odg kod potr ugovora
-Naši koji propisi koji iskljućuju revoj kada se ne primjenjuje naćelo najuže veze
-Kvazi kontrakti po zrsu
-Međunarodna haška konvekcij-najbitnije
-dopuštenost anatomije i njene granice ocjenjuje se prema kolizijskim pravilima legis fori, a valjanost sporazuma o mjerodavnom pravu se u poredbenom pravu procjenjuje prema pravu koje su stranke izabrale, što je prihvatljivo i za rh, iako naš mpp o tom ne sadrži izričito rješenje.
-Mjesto izvršenja obveze u slučaju prodaje robe je mjesto u državi članici u kojemu je roba isporučena ili treba biti isporučena
-PZ isključuje renvoi, za druge ne znam
-kvazi kontrakti su ti poslovodstvo i stjecanje bez osnove u zrs-u
-imaš ih više
a di si to našla za mjenicu?
pitam zato jer u ZMj piše da ako (čl.94) zakon upućuje na drugi zakon primjenjuje se zakon te zemlje.
a ne piše da upućuje na kolizijska pravila te druge zemlje, što bi trebalo pisati u sl. ostvarivanja renvoi-a :/
Zakon može sadržavat i kolizijska pravila, šta nije? Ne piše kao npr. u Haaškim-upućuje se na unutrašnje pravo države blabla....
unknown_heroine
19-09-2010, 18:19
imaš ti skriptu, cute? skini ju s neta,
upišeš haške konvencije, ctrl + F i izbaci ti lijepo sve. 8 il 9 ih je.
mislim ukupno ih je 30ak (ako su to te, ako nisam pobrkala), al ove najbitnije
ne znam, ta mjenica me buni. tj ta odredba, piše samo da se upućuje na dr.pravo, a to nije renvoi. :/
a-ha - ugovorni odnosi, ok. ja uopće ne kužim neke pojmove, npr.kvalifikacija. čitam 20puta i ne mogu si to zdravoseljački prevest.
test od 17.6.2009.
pitanje 4 c) piše tko je sve prema NYK nadležan za ocjenu arbitrabilnosti. objasnite svaku pravnu situaciju. kakvu svaku?!, zar nije sud ex offo po lex fori? (uuu kako pametno zvuči ovo zadnje 'eks ofo po leks fori'), kakti ne sadrži uopće NYK odredbe o mjer.pravu za arbitrabilnost ratione materiae, znači, o biti spora.:/ a? :/
unknown_heroine
19-09-2010, 18:21
a-ha misliš da to treba izričito biti isključeno,kao u PZ
Upućivanje na mjerodavno strano pravo znači upućivanje na njegove materijalne odredbe uz isključenje njegovog kolizijskog prava.? pa da, po tom bi moglo to biti. mda. mda.
unknown_heroine
19-09-2010, 18:25
ovo je odg. za betty boop, zab.kvotat, a naknadno ne znam (embersing smajl)
Alo! tipka space!! Alo! SPace!!
Novi red i sl. :)
Ne bih baš rekla da su čl.7 stvarna prava. Mislim da je to čl.18
Za vlasničkopravne odnose i druga prava na stvarima, te na pravo raspolaganja stvarima u društvenom vlasništvu, mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi.
Za odnose iz stavaka 1. ovog članaka u pogledu stvari koje su u prijevozu mjerodavno je pravo mjesta odredišta (opredjeljenja).
Za odnose iz stavaka 1. ovog članaka na prijevoznim sredstvima mjerodavno je pravo države čiju državnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima Republike Hrvatske nije drugačije određeno.
A možda i nije. Ovaj ispit bi se trebao po principu open book rješavat :)
a-ha misliš da to treba izričito biti isključeno,kao u PZ
Upućivanje na mjerodavno strano pravo znači upućivanje na njegove materijalne odredbe uz isključenje njegovog kolizijskog prava.? pa da, po tom bi moglo to biti. mda. mda.
Ovako-Zakon o mjenici kaže da će se "ako ovaj zakon upućuje na zakon druge zemlje, primijeniti taj zakon"-sad, taj zakon može reć-mjerodavno je neko stoto pravo-eto renvoi glavom i bradom!
kuiš?
To za arbitrabilnost nemam pojma, nisam to ponovila od prošlog roka.
A to za stvarni statut je to kako si ti napisala, čl.18. s tim da je na prošlom roku u pismenom bilo pitanje o načelu povoljnosti kod stvarnog statuta-koma-ima u knjizi jedan primjer o njemačkom pravu, kad se ne primjenjuje lex rei sitae nego se primjenjuje pravo koje dovodi do povoljnijeg rješenja, u slučaju kad stvar dođe u tuzemstvo, a na njoj još nije nastalo pravo.
ma koma, ovaj ispit je koma. u nekim slučajevima ja ne znam bi li se snašla ni da mi daju sve knjige, konvencije zakone i ostale p.m.aarrrrggghhh!!!!!!!
pitanje iz prošlog testa o općoj teorijskoj pretpostavci koja se u suvremenoj teoriji ne primjenjuje, jel to ona de saxoferatova na str.23 o primjeni mj.prava na ugovorne odnose?
to ti je koneksitet.na stranici 151. zadnji pasus
AJME!! u kakvim sam ja zabludama. fala! a ja na bartolusa ciljala. al gle, realno, i on je nešto brljao kaj se danas ne prihvaća vezano za ugovore, pa kak ja znam na kaj oni misle?
Ma nisi u zabludama, nego oni vade pitanja da ne kažem odakle, ne kužim čemu te igre. Bartolus nije ja mislim ništa govorio o sporazumu stranaka, nego je cijepao statut-na izvršenje ugovora jedno pravo, na oblik drugo-nisam sigurna-ne mogu kopat po toj povijest muka mi je.
Ja sam to za koneksitet našla negdi na forumu dan prije prošlog roka, tako da sam točno odgovorila, ali da nije bilo toga nema šanse da bi ja to povezala. I ona opća pretpostavka( pitanje prije toga s prošlog roka) ti je-zamisli-međunarodni element!!!! Po meni je to prelogično za uopće pamtit, a kamoli postavit ko pitanje u ispitu.
mozete molim vas napisat ovdje odogovr na to pitanje?ja imam staru knjigu i nije mi to na 151. stranici.
hvala
U modernom mpp-u za sporazum stranaka o mjerodavnom pravu ne traži se koneksitet, ko šta se prije tražio, tj. ne traži se nekakava veza tog ugovora i prava koje stranke ugovore. Danas moš zaključit pravo Gabona na ugovor između hrv. i španjolskog trg. društva samo zato jer ti se sviđa:)
Ja to tako mislim-pušem se danas cili dan :D-al nemojte vi mene za sto posto uzimat:D da sam znala kako triba položila bi i prošli rok....
jos nesto.
a) U kojim se postupcima u hrvatskom pravu može odlučivati o priznanju strane odluke o otvaranju stečaja?
Na priznanje stranih sudskih odluka o otvaranju stecaja na odogovrajuci se nacin primjenjuju opca pravila hrvatskog prava o priznanju stranih sjdskih odluka,ako odedbama stecajno zakona nije sto drugacije odredeno.
Strana odluka o otvaranu stecajnog postupka ce se priznati:
1.ako je donesena od strane suda,odnosno tijela koje je prema hrvatskom pravu medunarodno nadlezno
2.ako je ovrsne prema pravu drzave u kojoj je donesena
3.ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poredtkom RH (?)
ja sam ovako odogovrila na ovo pitanje , ali ne nalazim odogovr u kojim postupcina se u hrvatskom pravu moze odlucivati o priznanju?
Jel to ono u gradanskom postupku,u kaznenom kad odlucuje o gradanskopravnim zahtjevima,u izvanparnicnom?Ne znam :(
b)
Koj Koja dva načela se primjenjuju na učinke stečaja u drugim državama? Ni ovo ne znam.
a) Koje pravo je mjerodavno za obveznopravne ugovore o prodaji nekretnina na području EU? Koji izvor (puni naziv i godina) to pitanje na području EU uređuje?
pitanja
-favor negotii u ZM ? where the hell is that? (da, u ZM, al ja čitam taj zakon i ne raspoznajem odredbu)
-def.prometne nezgode (da, mgpp učim iz skripte, shame'n'me) - ako netko može tu napisati
-i da ovo oko redoslijeda primjene poveznice deliktnog statuta prema Rim II - jel to ono opće kolizijsko pravilo? ili?
-i da, di to piše u ZA da se djelomično priznaje pravorijek ? (to sam pročitala, tu diskusiju na prošlih par stranica, iako za NYK postoji točno odredba, ali u ZA ne, mislim, ništa izričito ne kazuje za priznanje djelomičnih pravorijeka - što je glupo jer ih definira na početku)
Favor negotii ti je čl 94.st 2.-Zakon daje uvjetno kolizijsko pravilo (ako nije po ovom,je po ovom) u svrhu favoriziranja pravnog posla.
Djelomični pravorijek-čl.36 ZA, st.2, pod d)
Def. prometne nezgode ti je u Haškoj, imaš to u skripti
Nnn to oko stečaja ti je u knjizi MGPP, sve to, ali ja ne znam napamet odgovor :D
I taj izvor mislim da je RIM 1.
unknown_heroine
20-09-2010, 13:29
a joj da fakat - prometna - nije u pitanju, nego je u pitanu što je vozilo i cesta (!),a odg.je prometna nezgoda je...
OK SAD SAM LJUTA!!! kratica za Zakon o mjenici je ZMj, a ZAkon o mirenju ZM!!! a oni u testu daju pitanje ZM
i sad nek si ja mislim dal je to tipfeler!!! (gledam ZM i vidim da nema čl 94 i onda ga otkrijem u ZMj) -još mi je bilo glupo zakaj bi u ZM bilo favor negotii kad se sve sami dogovore, al to je samo dokaz kolko sam nesigurna u pripremi ispita. ARGH
imam prijedlog shvila - isprintaj ovih zadnjih par str.i odi na konzultacije, možda dobiješ pečat bez polaganja ispita:) bilo bi fer!
potpis: ne znam kaj bi rekla. potpiši se sama ak se rukom (jednostavno) potpisuje. i ne smetaj živčanim ljudima pred ispit. ne, ozbiljno, idi na konz.sutra babiću pa ga uljudnno zamoli, objasni razloge nemogućnosti dolaska po potpis (strgala si nogu, umro ti je pes i slično) i to je to. sretno!
Moze mi netko odg.na ovih par pitanja :D Molim vas!!!
1.Koji izvor empp ureduje pitanje stecaja? Jel to ona Uredba 1346/2000 0 stecaju?
2.Na koje, opcem nacelu se temelji opca nadl.po BU?
3.U kojim slucajevima se prema BU 1.priznanje odluke suda druge drzave clanice moze odbiti zbog nenadleznosti tog suda?
Ovo prvo ne znam :(.
2. Mislim da je odgovor Uredba se primjenjuje na osnovi prebivalsta tuzenog na podrucju drzave clanice.
3.Mislim da moze odbiti prizanje odluke ako je neki drugi sud iskljucivo nadlezan.
a joj da fakat - prometna - nije u pitanju, nego je u pitanu što je vozilo i cesta (!),a odg.je prometna nezgoda je...
OK SAD SAM LJUTA!!! kratica za Zakon o mjenici je ZMj, a ZAkon o mirenju ZM!!! a oni u testu daju pitanje ZM
i sad nek si ja mislim dal je to tipfeler!!! (gledam ZM i vidim da nema čl 94 i onda ga otkrijem u ZMj) -još mi je bilo glupo zakaj bi u ZM bilo favor negotii kad se sve sami dogovore, al to je samo dokaz kolko sam nesigurna u pripremi ispita. ARGH
imam prijedlog shvila - isprintaj ovih zadnjih par str.i odi na konzultacije, možda dobiješ pečat bez polaganja ispita:) bilo bi fer!
potpis: ne znam kaj bi rekla. potpiši se sama ak se rukom (jednostavno) potpisuje. i ne smetaj živčanim ljudima pred ispit. ne, ozbiljno, idi na konz.sutra babiću pa ga uljudnno zamoli, objasni razloge nemogućnosti dolaska po potpis (strgala si nogu, umro ti je pes i slično) i to je to. sretno!
Ma da znam, i ja sam si čupala kosu od muke pred prošli rok-al iskreno, nije mi se učinilo da pali razumijevanje, nego biflanje-i na pismenom i na usmenom, tako da se vrlo lako može desit da se ne mogu sitit nečega i pa-pa i ovaj put :( al valjda neće.
Masha-Zakon o stečaju
-Načelo? Nemam pojma, znam samo da se opća nadležnost temelji na prebivalištu tuženika
-Ako bi time bili povrijeđeni propisi o isključivoj nadležnosti, nadležnosti u predmetu osiguranja i nadležnosti u predmetu potroščakih ugovora
Neka netko pliz napiše kako je riješen slučaj BARTHOLO.
Unaprijed zahvaljujem
Sud zakljucio da se radi o nasljednopravnom pitanju!!!!
betty boop
22-09-2010, 22:07
odgovor na def.vozila i ceste ti se nalazi u skripti!pod prometnom nesrecom se podrazumijeva ona izmedju 2 ili vise motornih nemotornih vozila na javnoj cesti podrucju otvorenom za svakoga te nejavnom podrucju koji se odnosi na odredjeni broj osoba koje imaju pravo da se njime koriste...:mhm:DA LI NETKO ZNA GDJE CE PROF.BABIC ODRZAVATI USMENE U PONEDJELJAK ?U CM ILI U DEKANATU!!!!??POZZ
3.Posebni dio
a) Objasnite stranačku autonomiju slučaju povrede tržišnog natjecanja. Koje će se pravo primjeniti?
c) U čemu je kolizijskopravna razlika izmeđ ZRS-a i odgovarajuće Haške konvencije iz 1961? Navedite puni naziv te konvencije.
4.Mgpp
b) Navedite sve primjere odredaba ZRS-a o javom poretku.
5.EMPP
C) Navedite sve objektivne poveznice u općim odredbama Uredbe Rim II.
raspisao sam se na pismenom al opet nisam siguran da ću proć
kaj se tiče ovog pitanja pod 3. c) čuo sam da je sikirić izjavio da ne zna odogovor ( ?! ) tak da je to boučekovo pitanje tj. pismeni vjerojatno.
u 5. c) sam nabrojao sve moguće poveznice koje nisu stranačka autonomija a sad jel to to nisam siguran.
4. b) ne primjenjuje se strano pravo ako bi njegov učinak bio suprotan Ustavom određenim osnovama državnog uređenja
neće se priznati strana sud. odluka koja je u suprotnosti s ustavom tralala isto kao i gore.
babić ima usmeni u isto vrijeme kad je i komisija to mi se baš ne sviđa
ima slučajno ko kakav savjet kako se pripremiti za komisiju
naglasak na izvorima ili?
unknown_heroine
23-09-2010, 14:50
ILI uopće nema odredaba o javnom opretku u ZRS :/
mislim na termin ''javni poredak''
(ja sam isto pisala to o primjeni stranog i priznanju, ali u nijedan odgovor, osim Nizozemska, 17 st. nisam sigurna:D
mislim, ne znam uopće kask oni to ocjenjuju.-
ako npr.imam jedno krivo potpitanje, jel se ta potpitanja zbrajaju, ili ocjenjuju cjeline?
...
Evo i mene:)
Za kolizijskopravnu razliku sam napisala da je razlika u tome što se prema zrs-u kao zadnja poveznica uzima pravo rh.
Javni poredak su te 2 odredbe o primjeni prava i priznanju odluka.
a za obj.poveznice su mjesto gdje je šteta nastala, redovno boravište i najbliža veza.
za tržišno natjecanje sam pisala pi*darije, jer nisam to čitala iz izvora:)
Mislim da su ti odgovori ok. Šta se tiče ocjenjivanja-ja sam zadnji put prošla kod sikirića na jedvite jade, a mislila sam da sam sasvim ok napisala, tako da ništa nisam sigurna. na usmenom je sikirić bio jako zahtjevan, ali i pomagao, postavljao potpitanja...
O bože, pa kako ti nije jasna?
evo ti hk:
Opoučno je raspolaganje valjano što se tiče oblika ako je u skladu s unutar.pr.:
1.mjesta gdje je oporučitelj tako raspolagao
2.oporučiteljeva državlj. bilo u času raspolaganja bilo u času smrti
3.mjesta oporučiteljeva prebivališta bilo u času raspolaganja bilo u trenutku smrti ili
4.mjesta oporučiteljeva redov.boravišta bilo u času raspolag. bilo u času smrti ili
5.za nekretnine, mjesta gdje one leže
evo ti zrs:
Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava:
1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena;
2) po pravu drž. čiji je državljanin bio oporučitelj bilo u vrijeme raspol. oporukom bilo u vrijeme smrti;
3) po pravu oporučiteljeva prebivališta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;
4) po pravu oporučiteljeva boravišta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;
5) po pravu Republike Hrvatske;
6) za nekretnine - i po pravu gdje se nekretnina nalazi.
kužiš, pod 5) je kod ZRS-a pravo RH. Sad, ja nisam sigurna da je to točno, al vridilo je probat.
Piše u Boučekovoj knjizi da se primjenjuju nakon amsterdamskog ugovora:/
Pa i jesu sve HK različite od ZRS-a-ZRS je zakon o mpp-u koji uređuje situacije s međ.obilježjem, lex generalis, a konvencije određuju određena pitanja, ali, u knjizi ti piše kako je pitanje oblika oporuke po ZRS-u usuglašeno s odredbama HK o mjerodavnom pravu za oporučna raspolaganja, jer je to međ. konvencija i po snazi je iznad zakona, zato je zrs trebao svoju odredbu regulirati u skladu s njom, OSIM, što ZRS još kao zadnju alternativnu poveznicu određuje "pravo rh" (uz boravište, mjesto sastavljanja, prebivalište...).
Ne zelim ikoga razocarati,sam bi pomogla... sto se tice smjernica primjenjuju se od 1988g,od Euro.jedinstvenog akta koji je donesen 1986,a SNS 1987. Uredbe se primjenjuju od 1.5.1999 od nove verzije amsterdamskog ugovora te tada postaju najvazniji izvorepr.
A sto se tice razlike HK i ZRS ja MISLIM da je u sankciji... Nadam se da sam pomogla!
unknown_heroine
25-09-2010, 13:49
smjernice su se počele donosit 1988, to piše u boučeku.a primjena... :/ ništ ne miislim ja am napisala pravo, al mi uopće nije jasno zakaj onda i razlika hrs i npr.hk 71 isto nije pravo.
Molim nekoga za konkretni primjer za kvalifikaciju po ZRS.Hvala
Radi se o stupnjevitoj kvalifikaciji, prvi stupanj je kvalifikacija po lex fori a drui po lex causae, primjer čl 9. ZRS
Hvala tt ! Al možeš mi molim te objasnit na konkretnom primjeru, npr. zakonski imovinski odnosi bračnih drugova, tj. što će sudac konkretno tumačit pa kvalificirat.
To što si naveo je već kvalificirano po lex fori i već se po zrs navodi koja je poveznica za zakonske imovinske odnose a to je državljanstvo, a ako nemaju zajednčko državljansto tada po prebivalištu pa ako nemaju zajedničko prebivalište onda po njihovom posljednjem zajedničkom prebivalištu. Ako se mjer. pravo ne može utvrditi primjenjuje se pravo RH.
Kvalificirati znači supsumirati činjenice pod određenu kategoriju vezivanja a potom poveznicom koja ide uz tu kategoriju vezivanja uputiti na mjer pravo. Nadam se da sam pomogla. Kad ti postave pitanje kvalifikacije možeš navesti slučaj Bartholo str 178. Sajko :):)
Pozdrav ljudi, ja sam sa pravnog u Rijeci i imam pitanje koje ne razumijem a odgovor ne mogu naći nigdje pa ako netko zna;
naime radi se o pravilima neposredne primjene:
U Sajkovoj knjizi za čl.32. st.2 I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pravu države čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadležnim organom RH neće se dopustiti sklapanje braka ako, što se tiče te osobe postoje po pravu RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstvo i nesposobnost za rasuđivanje, stoji da je to pravilo neposredne primjene!
Ali profesorica kaže da to NIJE pravilo neposredne primjene nego klauzula koja upućuje na pravilo neposredne primjene , i koja ima osobine nepotpunog kolizijskog pravila!!:mad2:
Kaže da pravilo neposredne primjene u tom slučaju glasi : Brak ne može sklopiti osoba koja je već u braku!
E sad, nigdje u službenoj literaturi nisam naišla na taj pojam klauzule pa dal netko od vas zna ili mi u Rijeci provodimo tihu revoluciju u mpp-u! ::E:
To definitivno nije ono što Sajko piše, al opet, on govori da pravila neposredne primjene i nepotpuna kolizijska pravila nisu isto a za oba navodi isti primjer iz ZZTN!! Genijalno! Valjda je išao logikom da su nepotpuna kolizijska pravila-kolizijska,a pravila neposredne primjene nisu. Jedna čine kolizijskopravnu metodu, a druga metodu pravila neposredne primjene.Primjer je ubacio iz fore. Međutim Bouček na svom predavanju crta kružnice na način da se u većoj nalazi manja. Manja predstavlja jednostrana kol. pravila, a veća pravila neposredne primjene. Znači, on pak ima neko svoje viđenje gdje pravila neposredne primjene obuhvaćaju nepotpuna k.p...a najveća kružnica, koja obuhvaća ove dvije je javni poredak. Pa si ti misli. Očito ak držiš do sebe, imaš svoju teoriju o pnp.
Meni je najlogičnije upravo ovo što tvrdi vaša profesorica. Sigurno je i najjednostavnije. Sajko pise da pravila n.p. upucuju..Mislim da bi sva pravila koja upućuju trebalo zvati kolizijskim pravilima. Pravila n.p. ne upućuju već se valjda neposredno primjenjuju. Iz toga proizlazi da ona neposredno rješavaju situaciju s mpp elementom.Znaci nepotpuno kolizijsko pravilo na njih uputi,a ona riješe pravnu situaciju. Ona se zahvaljujući njima neposredno na nju primjenjuju. Tu bi se onda za sva ona pravila domaćeg pravnog poretka koja želimo primjeniti na određenu mpp pravnu situaciju, a na njih u određenom slučaju ne upućuju ni potpuna ni nepotpuna kolizijska pravila primjenio institut javnog poretka. Sve u svemu- Živjela tiha revolucija! Al opet, istina je ono što kaže Veliki Brat. Bar dok pišeš pismeni.
Možda bi katedra mpp Zagreb trebala principom Occamove britve pročešljat Sajkovu knjigu.
Skylark Ishmaelle
25-10-2010, 11:30
Imam par pitanja za koja nisam sigurna je li odgovor točan pa bih bila zahvalna ako netko može odgovoriti:
....
2. Na primjeru RIM I objasnite razliku materijalnopravne i kolizijskopravnog shvaćanja stranačke autonomije?
Hvala vam unaprijed!
Prvo treba definirati što je materijalnopravna, a što kolizijskopravna stranačka autonomija. Materijalnopravna autonomija je takav autonomni odabir mjerodavnog prava pri kojemu stranke mogu slobodno urediti dispozitivne odredbe svog ugovornog odnosa, tj. odabrati bilo koje mjerodavno pravo dok ne mogu isključiti primjenu kogentnih odredaba. Npr. dva hrvatska društva za svoj ugovorni odnos odluče odrediti kao mjerodavno talijansko pravo - i dalje se primjenjuju kogentne odredbe hrvatskog prava koje je njihovom odnosu, usputrečeno, najbliže.
Kolizijskopravna autonomija je takva stranačka autonomija pri kojoj stranke kada odaberu mjerodavno pravo one zapravo ugovaraju i primjenu i kogentnih pravila toga prava i time isključuju primjenu prava koje bi inače bilo mjerodavno za njihov odnos. Npr. hrvatsko i mađarsko društvo ugovore primjenu francuskog materijalnog prava i time isključe od primjene bilo koje drugo pravo.
U pogledu Uredbe Rim I., treba pogledati čl. 3. Kolizijskopravna autonomija je tu osnovna poveznica - ugovor je podvrgnut pravu koje su stranke izabrale. Ipak, postoji svojevrsni korektiv te 'kolizijskopravne autonomije' dalje u članku gdje se kaže da 'ako se svi drugi elementi relevantni za predmet u času izbora prava nalaze u drugoj državi, a ne u državi čije je pravo izabrano, stranački izbor ne dira u primjenu odredaba prava te druge države koje se sporazumom ne mogu isključiti'. Dakle - tu se zapravo propisuje materijalnopravna autonomija, jer je određeno da će se, unatoč stranačkom odabiru, na ugovorni odnos primjenjivati kogentne odredbe nekog trećeg prava sa kojim svi drugi elementi relevantni za predmet u času izbora prava nalaze u bliskoj vezi.
Ja sam to tako razumjela :)
Skylark Ishmaelle
25-10-2010, 11:46
Imam par pitanja za koja nisam sigurna je li odgovor točan pa bih bila zahvalna ako netko može odgovoriti:
1. Čl. 10/ 1 i 2. koja je to vrsta kolizijskog pravila?
ODG -izričito, potpuno i nesamostalno???? je li?
Prvo, u hrvatskom pravu postoje samo izričita pravila - skrivena se nalaze samo u USA koja ne poznaje kolizijska pravila i norme kao takve, već koristi pravila o nadležnosti za rješavanje situacija sa međunarodnim obilježjem. Čl. 10. ZRS-a je nesamostalno kolizijsko pravilo jer ne upućuje ni na kakvo mjerodavno pravo već usmjerava rješavanje situacije kada neko samostalno kolizijsko pravo uputi na primjenu prava države nejedinstvenog poretka kao mjerodavnog prava. Iako bih rekla da ono uopće ne ulazi u kategoriju potpunog ili nepotpunog pravila jer ne upućuje ni na kakvo mjerodavno pravo, moglo bi se reći da zato što ne ograničava mogući izbor samo na jedno pravo da je zapravo vrsta potpunog.
Skylark Ishmaelle
25-10-2010, 12:04
?
2. Iznimke od načela karakteristične činidbe u RIM I?
ODG- čl/3 i 4.?
Mislim da su iznimke od načela karakteristične činidbe u RIM I. čl. 5., ugovor o prijevozu kod kojega je određeno da ako stranke nisu utvrdile mjerodavno pravo da je mjerodavno pravo države u kojoj putnik ima redovno boravište ako se u njoj nalazi i mjesto odlaska ili mjesto dolaska. Dalje vjerujem da postoji odstupanje od primjene načela karakteristične činidbe u čl. 6., za potrošačke ugovore, i kod čl. 8. za pojedinačne ugovore o radu, a čini mi se da postoji i u čl. 7. kod ugovora o osiguranju. Nisam ni sama sigurna jer RIM I. nije nigdje objašnjen, ali dobro.
Molim nekoga da mi odgovori koje su iznimke od načela karakteristične činidbe u čl. 4. RIM I, osim lex rei sitae za nekretnine ?Hvala
Karakteris.cin se ne primjenjuje na ugovor o prijevozu robe , ne primjenjuje se ako iz svih okolnosti proizlazi da ugov ima blizu vezu s nekom drugom drzavom
Skylark Ishmaelle
01-11-2010, 21:19
Mislim da je stvar u tome da se u čl. 4 definiraju podredne poveznice, taksativno, i to po zapravo naznačenim karakterističnim činidbama (stavak 1. - redovito je mjerodavno pravo države boravišta osobe koja ispunjava karakterističnu činidbu). Članak također propisuje opće pravilo za određivanje mjerodavnog prava po redovnom boravištu osobe koja vrši karakterističnu činidbu (stavak 2.). Izričito članak propisuje da ako iz ukupnosti okolnosti predmeta proizlazi da ugovor očito ima užu vezu s drugom državom nego je veza sa državom označenom stavcima 1 i 2, da će se tada primjeniti pravo te države - ovo je ujedno izbjegavajuća klauzula, ali i izuzetak od primjene karakteristične činidbe.
Također, ako se mjerodavno pravo ne može utvrditi onda je ugovor podvrgnut pravu države s kojom ima najbližu vezu koja se ne definira samo po karakterističnoj činidbi, tako da i to može dovesti do odstupanja od primjene načela karakteristične činidbe.
I pogledaj ovaj post: http://www.pravokutnik.net/forum/showthread.php/30-IV.-Me%C4%91unarodno-Privatno-Pravo?p=538310&viewfull=1#post538310
Skylark Ishmaelle
03-11-2010, 16:08
može li mi netko svojim riječima objasniti razliku između potpunih i nepotpunih kolizijskih pravila? I doseg kategorije vezivanja u vezi toga...
Potpuno pravilo uvijek upućuje na primjenu jednog od puno potencijalnih prava koja mogu biti i domaća i strana. Dakle, odredbom poput 'za jednostrane pravne poslove mjerodavno je pravo mjesta gdje dužnik ima prebivalište ili sjedište' može konkretno doći do primjene hrvatskog prava, francuskog, njemačkog ili bilo kojeg, domaćeg ili stranog. Doseg kategorije vezivanja ovdje nema ograničenja jer se pravilo primjenjuje na apsolutno sve jednostrane pravne poslove.
Kod nepotpunih se upućuje na primjenu samo jednog prava. Doseg kategorije vezivanja je tu ograničen jer se limitira krug kategorija vezivanja za koje se putem određene poveznice traži mjerodavno pravo. Npr. (izmišljam nepotpuno pravilo), 'Za jednostrane pravne poslove zaključene u hrvatskoj, mjerodavno je hrvatsko pravo.' Za točno određenu (personalno ili teritorijalno) ograničenu kategoriju vezivanja moguće je primijeniti samo jedno jedino konkretno pravo.
Skylark Ishmaelle
04-11-2010, 18:11
Babić u jednom članku navodi da su razlozi za poništaj pravorijeka po Zakonu o arbitraži gotovo isti kao razlozi za odbijanje priznanja i ovrhe stranih pravorijeka po Newyorškoj konvenciji.
Molim nekoga da mi odgovori da li postoji neka razlika, ili je sve isto.Hvala
Zakon o arbitraži:
čl. 36.
Pravorijek se može poništiti ako stranka koja podnese tužbu dokaže da
- ugovor o arbitraži nije uopće bio sklopljen ili valjan
- da stranka u postupku nije bila sposobna zaključiti ugovor o arbitraži i biti stranka u sporu ili da nije bila uredno zastupana,
- da stranka koja je podnijela tužbu za poništaj pravorijeka nije bila uredno obaviještena o pokretanju arbitražnog postupka ili da joj je na drugi nezakonit način bilo onemogućeno raspravljanje pred arbitražnim sudom,
- da se pravorijek odnosi na spor koji nije predviđen arbitražnim ugovorom li koji nije obuhvaćen njegovim odredbama ili da sadrži odluke o predmetima koji prekoračuju granice ugovora o arbitraži s time da se, ako se odluka o predmetima koji su povrgnuti arbitraži može odvojiti od onih koji joj nisu podvrgnuti može poništiti samo onaj dio odluke u kome se nalaze odredbe koje se odnose na predmete koji nisu bili podvrgnuti arbitraži,
- da sastav arbitražnog suda ili arbitražni postupak nisu bili u skladu sa ZA ili dopuštenim sporazumom sadržaja, a to je utjecalo na sadržaj pravorijeka, - - da pravorijek nije obrazložen.
Po službenoj dužnosti će sud poništiti pravorijek ako
- predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima RH,
- utvrdi da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom RH.
NYK 1958.
Članak V.
1. Priznanje i izvršenje odluka bit će odbijeni, na zahtjev stranke protiv koje se odluka ističe, jedino ako ta stranka podnese dokaz nadležnoj vlasti u kojoj su traženi priznanje i izvršenje:
(a) da su stranke iz ugovora o kojem je riječ u članku II. na temelju prava koje se na njih primjenjuje, nesposobne ili da spomenuti ugovor nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgnule ili, ako nema oznake u tom pogledu, na temelju prava zemlje u kojoj je donesena odluka; ili
(b) da stranka protiv koje se ističe odluka nije bila uredno obaviještena o određivanju arbitra ili o arbitražnom postupku ili da joj iz nekog drugog razloga nije bilo moguće upotrebljavati svoja sredstva; ili
(c) da se odluka odnosi na spor koji nije predviđen u kompromisu ili nije obuhvaćen arbitražnom klauzulom, ili da sadrži odredbe koje premašuju granice kompromisa ili arbitražne klauzule; ipak, ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitraži mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbutraži, prve će moći biti priznate i izvršene; ili
(d) da osnivanje arbitražnog suda ili arbitražnog suda ili arbitražni postupak nije bio u skladu s ugovorom stranaka ili, ako ne postoji ugovor, da nije bio u skladu s pravom zemlje u kojoj je obavljena arbitraža; ili
(e) da odluka još nije postala obvezna za stranke ili da ju je poništila ili obustavila nadležna vlast u zemlji u kojoj ili na temelju čijeg prava je donesena odluka.
2. Priznanje i izvršenje arbitražne odluke mogu također biti odbijeni ako nadležna vlast u zemlji u kojoj je traženo priznanje ili izvršenje odluke utvrdi:
(a) da, prema pravu te zemlje, predmet spora nije prikladna za reguliranje arbitražom; ili
(b) da bi priznanje ili izvršenje odluke bilo protivno javnom poretku te zemlje.
unknown_heroine
04-11-2010, 22:56
jao ljudi, ne znam kak vi, ja ću poludit od ovog ispita
vezano za ove iznimke karakt.činidbe, povjerljivi izvori s konzultacija kažu da su iznimke
1. nekretnine,
2. ug.o distribuciji
3. ug.o franšizingu
mene zanima di točno piše neka definicija,ili nešto federalne klauzule? koja knjiga koja strana?
ja to motam s onim nejedinstvenim pr.poretkom, a to uopće nije to. a kaj je - ne znam :(
i, da, kod promjenjivosti statuta, ne piše ništa što s budućim odnosima, logično je da se primjenjuje po novom rpavu, al čemu uopće ta kategorija budući odnosi kad se na sve buduće odnose ionako primjenjuje to novo promijenjeno pravo...?
Skylark Ishmaelle
04-11-2010, 23:07
Hvala na ovome za iznimke od karakteristične činidbe :)
Federalna klauzula ti dođe kao nešto poput obrnute rezerve, u međunarodnim ugovorima uvažava specifičnost federalnog ustroja i nejedinstvenih pravnih poredaka unutar pojedinih država-ugovornica nekog međunarodnog ugovora. Ne postoji univerzalni oblik federalne klauzule, ali se najčešće radi o klauzulama koje nastoje osigurati djelovanje međunarodnog instrumenta na svim područjima koje država predstavlja na međunarodnom planu. Npr. posebnom izjavom o proširenju primjene međunarodnog instrumenta koju države-ugovornice mogu dati prilikom potpisivanja, ratifikacije ili pristupa ili obvezivanjem država-ugovornica da ispitaju mogućnosti proširenja primjene međunarodnog instrumenta na područja na koja se on u trenutku kada ga država potpisuje, ratificira ili kada mu pristupa ne primjenjuje. NYK, HK 1971. i 1973. sadrže tu klauzulu - prepoznat ćeš je u tekstu kad pročitaš.
I, da - za buduće odnose je logično da ništa ne piše jer tu nema statuta o čijoj promjenjivosti se treba brinuti :) Sjeti se one iz knjige, kod promjenjivosti statuta imaš dva zakona različitih država koji svaki djeluje na svom području. Pogledaj onaj primjer o stvarnopravnom statutu pri kraju lekcije, pa će ti se razjasniti :)
Skylark Ishmaelle
04-11-2010, 23:36
Guglanje. Intenzivno.
Federalna klauzula je instrument kojim federalna država potpisnica zapravo ograničava svoju odgovornost za neprimjenu određene konvencije u njezinim federalnim sastavnicama. Zato ona prilikom pristupanja, ratifikacije ili notifikacijom kaže da se obvezuje ispitati mogućnost proširenja djelovanja ili nametne obvezu saveznim vlastima da obvežu sve federalne sastavnice na primjenu određene konvencije. Bez upotrebe federalne klauzule ostalo bi pravno nejasno jel se izvjesna konvencija primjenjuje samo na saveznom nivou ili i unutar pojedinih federalnih jedinica (razmišljaj o Njemačkoj kada razmišljaš o federalnoj klauzuli).
Zaštita javnog poretka štiti od učinaka primjene, a rezerva štiti od primjene altogether. Dakle, ovo prvo je generalno - primjenjuju se sve odredbe, ali ako je učinak očito protivan javnom poretku ništa od toga. Rezervom država članica kaže da se na nju neće primjenjivati neke od odredaba i time uopće ne ulazi u pitanje krajnjeg rezultata. Rezervom se smanjuje područje djelovanja konvencije/ ugovora u određenoj državi, a klauzulom se osigurava ili nameće što šira i sigurnija primjena unutar federalnih država :)
paulbryan
05-11-2010, 21:55
Babić ima pitanje kad se primjenjuju posebna materijalna pravila iz Bečke konvencije.Kad je ugovoreno hrvatsko pravo( primjena Bečke umjesto ZOO ili ZTD), odnosno kad nije ugovoreno pravo, koje pravo treba primijeniti. Hvala na trudu,dosta mi je MPP-a za danas, gibam van.
Skylark Ishmaelle
07-11-2010, 11:50
Bečka konvencija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe je izvor prava u RH i po rangu je iznad zakona. Ako stranke svoj ugovor podvrgnu hrvatskom pravu, primjenjivat će se cijelo hrvatsko pravo (uključujući i prisilne odredbe i kolizijska pravila i sve - tzv. kolizijskopravna autonomija), pa tako i ova konvencija. S druge strane, ako stranke ne podvrgnu ugovor nekom pravu onda će se primjenjivati kada podredno određeno mjerodavno pravo po ZRSu uputi na primjenu hrvatskog prava (npr. prebivalište/ sjedište prodavatelja u trenutku primitka ponude je u Zagrebu).
Miz da je to tak.
Jel je?
Hmmmm?
Mrmlj.
unknown_heroine
07-11-2010, 19:00
:((( stečaj je literatura. cijela knjiga MGPP osim pog. IX (međ-.trg.arb) je literatura, stečaj je pogl XI :(((
a u prilozima je naravno STečajni zakon
unknown_heroine
07-11-2010, 21:03
novo pitanje: objasnite javni poredak u
a) HK, b) dvostranim ugovorima
kaj je tu odgovor? HK-država ne primjenjuje konvenciju ako je kontra njenog javnog poretka? ,
dvostrani ugovori? -ne znam. koji?
mislim ovo na str 272. u knjizi je jako komplicirano napisano. ne navodi se HK 71 i 73, a navodi se ona o GP iz 54,
paulbryan
08-11-2010, 03:30
ZA VIŠESTRANE - kako se primjena prava određenog konvencijom može isključiti?
Svaka država ugovornica može posegnuti za klauzulom javnog poretka
Primjena prava koje je mjerodavno po ovoj konvenciji se može odbiti (isključiti) samo ako je ono očito nespojivo (protivno) s javnim poretkom - npr. HK oporuka
ZA DVOSTRANE - uglavnom konvencije o pravnoj pomoći
Klauzule o javnom poretku se nikad ne donose u dvostranim konvencijama.
Ujednačena KP upućuju samo na pravo 1 ili druge države ugovornice a ono je unaprijed poznato.
Isključeno je da to mjerodavno pravo bude protivno polaznom pravu – jednom od prava država ugovornica.
unknown_heroine
08-11-2010, 11:01
fala ti na trudu, al otkud ti to? sumnjam, naime.
jerbo na str. 272. u knjizi piše:
''Klauzule o javnom poretku sadrže određeni višestrani i dvostrani međunarodni ugovori te ih utvrđuje i eur.sekundarno pravo''.
daaaaaaaaakle? očito neki dvostrani sadrže, e pitanje je sad koji? (jerbo se dalje priča o BK, LK, BK63, bla bla bla, incl.NYK)
dalje još navodi da dve konvencije imaju tu klauzulu o jp, i to dve haške koje se ne primjenjuju u hr (str 272, pasus 5)
pa mi UOPĆE nije jasno zašto nisu navedene HK 71 i 73, koje jesu u HR na snazi i koje isto sadrže tu klauzulu.
i još jedno:
procesnopravni institut povezan s interpolacijom?
paulbryan
08-11-2010, 18:03
Ovo o dvostranim ti je iz starog Sajka str. 255., nova negdje oko 260 str. : " Što se tiče klauzula o javnom poretku u međunarodnim ugovorima, one se gotovo nikada ne donose u dvostranim konvencijama". - dalje piše ovo kaj sam napisao.
Za višestrane ti je iz ppt prezentacija iz Osijeka od neke profe - dakle, provjereno.
unknown_heroine
08-11-2010, 18:15
bemti miša, koje komplikacije.
da, našla sam, na 260.str, ako ideš 7,8 str.napred piše ovo gore kaj sam napisala.
sad mi stvarno nije jasno. u tvom pasusu se doduše spominju konvencije, u mom ugovori, a pitanje je vezano za ugovore, al kaj nije to isto u ovom kontekstu (ugovor i konvencija).
jaoO!! nadajmo se da neće to biti!
Skylark Ishmaelle
09-11-2010, 20:58
(http://www.pravo.hr/_download/repository/%5B42%5D/ODGOVORNOST_PROIZVODACA_1973.doc)"Navedite sve rezerve koje nudi Haška konvencija iz 1973."
Gdje to mogu naći? Nema u skripti, na žalost. (http://www.pravo.hr/_download/repository/%5B42%5D/ODGOVORNOST_PROIZVODACA_1973.doc)
http://www.pravo.hr/_download/repository/%5B42%5D/ODGOVORNOST_PROIZVODACA_1973.doc
unknown_heroine
11-11-2010, 17:35
"Navedite sve rezerve koje nudi Haška konvencija iz 1973."
Gdje to mogu naći? Nema u skripti, na žalost. :(
imaš u Izvorima
knjiga inače, službena literatura
posudi si knjigu i iskopiraj te konvencije jer sveukupno imaju 20ak strana, po 2,3 prosječno po konv.
mene pak zanimlje di je fakin haška konferencijaaaaaaaaaa?
stranica i knjiga? čitam tog boučeka spoimnje se na jednom mjestu, ali nedovoljno da bi se moglo odg.na pitanje 1a)
možda je to negdje drugdje? khm. :/
str 65 sajko nova knjiga neznam da li je ista str i u saroj.... 4.2.unificirano pravo 4.2.1. haaške konferencije
unknown_heroine
13-11-2010, 14:02
neeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee. nije to tooooooooooooooooooooo. odbijam povjerovati u takvu odgovornu konstrukciju!! ODBIJAM!!
Skylark Ishmaelle
13-11-2010, 16:02
Nisam ni ja odgovorila, a odgovor je tako jednostavan... Primjenit će se kolizijskopravna metoda.
Sajko, str. 283, ovisi koje izdanje imaš, uglavnom, poglavlje III. 1. 2. Posebna materijalna pravila.
Iako to nije najbolje objašnjeno, zapravo se tu radi o tome da su posebna materijalna pravila lex specialis. Ako se ona ne primjenjuju tj. ne daju rješenje onda se primjenjuje legi generali iliti ZRS, tj. kolizijskopravna metoda. Tek kada ta metoda zakaže se primjenjuju pravila o popunjavanju pravne praznine po ZRSu - načela i pravila ZRSa, pravnog poretka i MPPa. Da Sajko nije tako škrt na relevantnim objašnjenjima ovo ne bi bilo problematično pitanje. A i Bouček i njegova pitanja koja iziskuju citat jedne jedine rečenice u cijeloj knjizi. :adzk:
Skylark Ishmaelle
13-11-2010, 17:52
Što je trebalo odgovorit na pitanja iz pismenog :
1. Navedite koje su odluke načelno podobne za priznanje
2. Objasnite važnost Luganske konvencije s aspekta europskog mpp-a
Hvala
1. čl. 86 - strana sudska odluka, sudska nagodba ili druga odluka izjednačena sa sudskom odlukom prema pravilima države u kojoj je donesena.
2. Boučekova knjiga o EU MPPu, str 43. - riječ je o vanjskoj nadležnosti EZ za uređenje europskog mppa koja uređuje sudsku nadležnost i priznanje i ovrhu odluka u građanskim i trgovačkim predmetima između država članica EZ i država članica EFTA iliti unutar europskog gospodarskog prostora (zbog ovog držim vrećicu na glavi, al dobro)
unknown_heroine
13-11-2010, 19:12
1. čl. 86 - strana sudska odluka, sudska nagodba ili druga odluka izjednačena sa sudskom odlukom prema pravilima države u kojoj je donesena.
2. Boučekova knjiga o EU MPPu, str 43. - riječ je o vanjskoj nadležnosti EZ za uređenje europskog mppa koja uređuje sudsku nadležnost i priznanje i ovrhu odluka u građanskim i trgovačkim predmetima između država članica EZ i država članica EFTA iliti unutar europskog gospodarskog prostora (zbog ovog držim vrećicu na glavi, al dobro)
e, za ovo prvo ako je točno, super. naime, to je ipalk iz one MGPP knjige, tak da ja nisam ZRS citirala, iako sam nešto tako slično napisala. i stegnulo me nešto oko srca kad je tamo pisalo da su načelno podobne za priznanje i izvršenje (!)
neke tam 5 vrsta odluka incl.neke privremene mjere. al onda se ipak srce vratilo u normalu; no problem je kaj se tam pod pdobne za priznanje spominju isto 4,5 vrsta odluka, više manje se podudara sa ZRSom, ali kao treba dodati odluke u građanskopravnim stvarima (pa još 3,4, nemam sad tu knjigu)
a ovo za renvoi, ajde Sky daj ti objašnjavaj:) ja to ne kužim uopće, ok jasan mi je onaj irski primjer (kao irci se vjenčaju pa se mogu po njem.opravu razvest jer jedan ima njem prebivalište, pa onda irci to priznaju; al ja uopće ne kužim zakaj je skriveni to renvoi, kaj se kud vraća?, meni je to prije neizravno priznanje :P nego renvoi). najbitnije da mi o tome moramo sve znati, a u hr.praksi ga NEMA:
točno to smokić, ja izostavim kompletno hašku konferenciju iz testa, kao ma neee, neće ponovit uopće pitanja, a kamoli najdebilnije.
Skylark Ishmaelle
13-11-2010, 19:19
Dobro. Sad se i ja brinem jesam li dobro odgovorila na ovo pitanje sa odlukama. Kakvih pet vrsta? Jel ih možeš napisati tu sve, hm? Ajde, please.
Za skriveni renvoi - vrlo je jednostavan. Dakle, skriveni renvoi postoji samo u onim pravnim porecima koji ne poznaju kolizijskopravnu metodu i čija se pravila o rješavanju situacija sa međunarodnim obilježjem 'skrivaju' u pravilima o sudskoj nadležnosti. Takva je situacija u Americi. Npr. ako njemački sud po svome polaznom pravilu uputi na američko pravo (s time da je njemačka upotrebljava renvoi) ona neće moći gledati američka pravila o rješavanju sukoba zakona iliti američki ZRS jer takvog propisa tamo nema. Jedino što može gledati jesu američka pravila o sudskoj nadležnosti koja će reći njemačkom sudu da je za konkretni predmet nadležan ili američki sud, ili njemački ili neki treći. Dakle, ako ga ta pravila upute na njemačku nadležnost onda će sud primjeniti njemačko materijalno pravo. Ako ga upute da je nadležan američki sud onda će se primjeniti američko materijalno pravo.
To znači da je skriveno - kada se druga pravila koriste kao kolizijska pa se dobije rezultat vraćanja na polazno pravo odnosno upućivanja na dalje.
I hate this game.
unknown_heroine
13-11-2010, 19:31
nema ih u mojem ''podsjetniku'' :P
a ne sjećam ih se; znam da ima nešto sa adhezijskim zahtjevom imovinskim po kaznenoj presudi i te glupe privremene mjere.
imaš ti tu knjigu? ček možda ima u skripti. u onom dijelu je to (knjige) o priznanju stranih odluka; X. dio čini mi se, baš se spominje 'načelno podobne', pa sam zato zaključila da se ne odnosi direkt na zrs.
evo ima i u skripti!! (jebemti miša, samo ja idiot ne učim iz te skripte,!!! glučapa!)
uglavnom, pitanje 658. i 661, s tim da je 661 i za ovrhu a tražilo se samo za priznanje pa je odgovor sadržan u 658. mislim, na to sam ja mislila kad sam ti gore pisala, ne znam sa 100% sigurnošću da li je točno (mislim za ništa ne znam da li je sto posto točno u ovom glupom testu)
dakle 4 odgovora: da je odluka strana, donijeta u građanskopr.stvari, da ju je donio ovl.sud ili dr.tijelo, te da je to odluka određene vrste. E, sad, ja to tako nisam naravno napisala, al sam nešto i brljala o pravomoćnim presudama, i deklaratornim, ma svakakve gluposti sam nabrljala.
edit: dobro, a kaje s Ircima? oni imaju kp norme, ali ne priznaju razvod. onaj primjer ja uopće ne kužim, di ej tu upućivanje?!
unknown_heroine
13-11-2010, 19:39
:headwall:
Dobro.
Idem plakat jer još jedno pitanje NISAM RAZUMJELA čak i nakon što sam pitala za objašnjenje.
nemoj tako. to je točan odgovor isto. samo po drugom pravilu. TOČNO JE TO!!! ja sam hepi jer mislim da je točno!! (onaj kul smajlić-di se umeću glupi smajliji? kad kliknem na ovo dole pri odgovoru onda mi ga stavi u title)
uostalom kakvo je to glupo pitanje ''načelno podobne'' i sad ti da moraš reć ono kaj su oni u knjizi nazvali 'načelno podobnim'. pa mislim !
grozan je ovaj ispit.
prije sam proklinjala ispite tipa upravno pravo/znanost/obiteljsko, di imaš pitanje i odgovor na koji možeš dobit maksimalno 5/2/5 boda ali ih krvavo moraš zaraditi, a sad više ne znam. ne znam.
Dobro. Sad se i ja brinem jesam li dobro odgovorila na ovo pitanje sa odlukama. Kakvih pet vrsta? Jel ih možeš napisati tu sve, hm? Ajde, please.
Za skriveni renvoi - vrlo je jednostavan. Dakle, skriveni renvoi postoji samo u onim pravnim porecima koji ne poznaju kolizijskopravnu metodu i čija se pravila o rješavanju situacija sa međunarodnim obilježjem 'skrivaju' u pravilima o sudskoj nadležnosti. Takva je situacija u Americi. Npr. ako njemački sud po svome polaznom pravilu uputi na američko pravo (s time da je njemačka upotrebljava renvoi) ona neće moći gledati američka pravila o rješavanju sukoba zakona iliti američki ZRS jer takvog propisa tamo nema. Jedino što može gledati jesu američka pravila o sudskoj nadležnosti koja će reći njemačkom sudu da je za konkretni predmet nadležan ili američki sud, ili njemački ili neki treći. Dakle, ako ga ta pravila upute na njemačku nadležnost onda će sud primjeniti njemačko materijalno pravo. Ako ga upute da je nadležan američki sud onda će se primjeniti američko materijalno pravo.
To znači da je skriveno - kada se druga pravila koriste kao kolizijska pa se dobije rezultat vraćanja na polazno pravo odnosno upućivanja na dalje.
I hate this game.
znači, osoba čija se priv.-pr. situacija s međunar. obilj. rješava, ima državljanstvo neke države sad-a i po njem. je kol. pravilu državljanstvo poveznica, uputit će na pravo sad-a. Ali ako ta osoba nema prebivalište u sad-u, po kojem se određuje nadležnost američkog suda, "skriveno" se vraća na njem. ili neko treće pravo? Jel to tak nekak? :(
Skylark Ishmaelle
13-11-2010, 20:01
znači, osoba čija se priv.-pr. situacija s međunar. obilj. rješava, ima državljanstvo neke države sad-a i po njem. je kol. pravilu državljanstvo poveznica, uputit će na pravo sad-a. Ali ako ta osoba nema prebivalište u sad-u, po kojem se određuje nadležnost američkog suda, "skriveno" se vraća na njem. ili neko treće pravo? Jel to tak nekak? :(
Stvar je u tome da kada po poveznici državljanstva njemački sud pogleda američko pravo, on gleda pravila o sudskoj nadležnosti. Tamo negdje u američkom pravu (zamislimo) kaže da za sporove protiv državljana SAD-a u pogledu jednostranih poslova svih državljana SAD-a su nadležni sudovi mjesta gdje je jednostrani posao sklopljen. Posao je sklopljen u Njemačkoj. Njemački sud odahne i primijeni njemačko pravo. Sakrio se renvoi i vratio stvar u Njemačku.
+ i ovaj tvoj primjer je sasvim legitiman, da. ja htjedoh ponuditi raznolikost!
paulbryan
14-11-2010, 11:38
kako se u konvencijama treba odrediti uob.boravište?!
ja uopće ovo pitanje nisam shvatila. gledam tu sad u knjizi, ništa pametno. khm.
HK, kao ni druge konvencije, ne definiraju redovno boravište, no ipak taj pojam treba odrediti autonomno, dakle nezavisno od unu*trašnjih pravnih poredaka država ugovornica, jer bi u protivnom došlo do definiranja po lex fori (pravo tijela koje rješava predmet), što bi sprečavalo ujednačenu primjenu konvencijskih rješenja.
Skylark Ishmaelle
14-11-2010, 11:46
nadjoh jučer pitanje; na čiju štetu nikad ne može ići uzajamnost?
čisto sumnjam da je baš tako postavljeno, al svejedno. ne kužim.
Mislim da se tu radi o pitanjima kada je uzajamnost isključena kao preduvjet: kada priznanje i ovrhu traži državljanin RH, ako se radi o odluci donesenoj u bračnom sporu, ili u sporu radi utvrđivanja i osporavanja očinstva ili materinstva.
Skylark Ishmaelle
14-11-2010, 16:32
Ako ciljaš na ovo da se objasni razlika s common law sustavom, tamo u lekciji o primjeni stranog prava se kaže da se u common law sustavima strano pravo smatra činjenicom, a kod nas pravom i tu se treba oplest po tome kako zato kod nas stranke ne dokazuju sadržaj stranog prava već je to dužan sud napraviti po službenoj dužnost jer iura novit curia! Ali ne uvijek, pa onda sud može tražiti pomoć od Ministarstva pravosuđa da sazna sadržaj stranog prava, a stranke mogu podnijeti javnu ispravu kojom taj isti dokazuju.
Elem.
unknown_heroine
14-11-2010, 20:22
ciljam na to da to nije ispitna literatura.
slučajno sam to djelomično dobro napisala jer sam bacila oko na taj dio, a i tri reda o tom pišu u onom dijelu prije koji jest; dakle nisam baš ziher da je bilo dovoljno napisati da se str.pravo u engl., tj.CLu dokazuje, već i kako se dokazuje, ono sa sucima i stručnjacima i bog te pitaj čime.
UF
ZA djelomično priznanje? koji članak? ja sam nešto brljala u stilu onog članka NYK koje je ovdje izložio neki naš kolega prije par mjeseci, jerbo je nešto slično bilo u pitanju, sad gledam ZA, i nemrem nać taj članak koji o tom priča. Na kraju će ispast da ZA uopće ne uređuje djel.priznanje :/ :(
Skylark Ishmaelle
14-11-2010, 20:39
Ja sam to izvela iz odredbi o razlozima zbog kojih se neće priznati pravorijek, gdje je u čl. 36. st. 2. d) napisano da može doći do djelomičnog poništaja/ priznanja pravorijeka tako da se ne priznaju samo one odredbe pravorijeka koje nisu povrgnute arbitraži ili izlaze izvan sadržaja ugovora. :fingrzkrosd:
mirelala
14-11-2010, 22:04
Dakle ovako, kod djelomičnog priznanja pravorijeka odgovor je ZA čl.36, st.2, točka d), tj. radi se o poništaju pa ako se dio koji je podvrgnut arbitraži može odvojit od dijela koji nije onda će se poništiti samo taj dio koji nije podvrgnut arbitraži a ostalo ostaje na snazi što je važno kod priznanja stranog pravorijeka čl. 40 jer se pazi na prigovor protivne strane da postoji neki od razloga za poništaj.
KOd podobnih odluka treba nabrojati da su to: sudske presude u građanskom postupku, odluke kaz.sudova o građanskopr. zahtjevima, odluke sudova u izvanparničnom postupku, odluke sudova o troškovima postupka, privremene mjere.
nije RIM 1 izuzet iz literature, nego Rimska konvencija, nju zamjenjuje RIM1. ja isto imam staru knjigu pa sam otišla u kopiraonu i zamolila da mi kopiraju neke stranice iz nove knjige. konkretno RIM 1 i 2 su od 597.- 621. str.
da, uredba 44/2001 je BU, ne znam na kojoj je stranici u novoj knjizi, ali pitaj u kopiraoni. ja imam knjigu iz 2005. i u njoj je tekst BU. iako je nju dovoljno učiti iz skripte, plus potrošačke ugovore i ugovore o radu (kao što je već netko na forumu spomenuo, čini mi se)
Ljudi, pliz, KVALIFIKACIJA!
Jasno mi je otprilike što to znači (recimo), ali nikako ne mogu shvatit ove metode kvalifikacije, pogotovo onu po lex fori, lex causa....
Jel zna to netko suvislo objasniti.
Ako sam dobro shvatio stupnjevita je slijedeće:
Kada pred sud (npr. RH) dođe neka strana pravna situacija onda ce se mjerodavno kolizijsko pravilo za taj odnos procjenjivati po lex fori (Hrvatskom mpp) po kojem ce ispasti da je mjerodavno pravo npr. švicarsko pravo. A onda će sud RH po švicarskom pravu ponovno vršiti kvalifikaciju?
(Ako je gore navedeno točno) Što se onda događa, ako su npr. kategorije vezivanja različite (npr. ostavina ostavitelja prema ženi je po pravu RH nasljedni a po švicarskom pravu bračnoimovinski statut) ?
Zeno Cosini
19-01-2011, 14:33
I meni je taj dio u Sajku prilično maglovit. Jezik se tu razulario čak i za njegove standarde tak da bi volio da to neko zdravoseljački pojasni :S Stupnjevitu sam i ja tak nekako shvatio. Ne kužim, kak misliš, pa ako je hrvatski sud našao da je mjerodavno švicarsko pravo onda će se valjda primijeniti švicarsko pravo.
Da ali stupnjevita je dvostruka. Po toj logici kad utvrdi da je mjerodavno švicarsko pravo, onda još jednom vrši kvalifikaciju po švicarskom pravu.
Nakon dosta razmišljanja, čini mi se da je situacija slijedeća:
Kvalifikacija po lex causa - HR sud primjenom svojih kolizijskih normi utvrdi da je mjerodavno švicarsko pravo pa onda kvalifikaciju izvrši po švicarskom pravu
Kvalifikacija po lex fori - HR sud primjenom svojih kolizijskih normi utvrdi da je mjerodavno švicarsko pravo ali kvalifikaciju izvrši po hrvatskom pravu
Stupnjevita kvalifikacija - HR sud prvo vrši kvalifikaciju po lex fori, a onda jos jednom po mjerodavnom pravu (ovdje švicarskom)
Neka me netko ispravi ako griješim. U svakom slučaju, u utorak su konzultacije pa cu probati tamo dobiti konacan odgovor.....
unaprijed se ispricavam ak je ovo vec negdje napisano. na prvom postu vidjeh da je mgpp dovoljno ucit po nekoj skripti od 30 str. da li ta skripta postoji na pravokutniku i kak se zove? i jel dovoljno izvore ucit po skripti il trebam nabavit knjigu?
taj dio mgpp ti je u onoj skripti od 152 strane sta je u skriptarnici.mislim da je dovoljno po skripti izvore.
e sad,ako neko zna odgovore na ova pitanja:
1.odredba ZRS-a : "Za izvan.ug odgovornost za stetu ako za pojedine slucajeve nje drug.određeno mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrsena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za ostecenika".
U skripti 258 pitanje pise da se tu primjenjuje alternativna poveznica pravo povoljnije za ostecenika.nije mi jasno kak je to poveznica?
2.odredba ZM: "rokove za ostvarivanje regresnih zahtjeva odreduje u pogledu svih mjenicnih potpisnika zakon mjesta u kome je mjenica izdana.
Naziv poveznice na hrvatskom i latinskom?
3.Rezerve u NYK?u skripti je to pitanje 716 i 732,i dana su dva razlicita odgovora.
i par pitanja za BU I..
4.U kojim slucajevima se prema Uredbi BU I priznanje odluke suda druge drzave clanice može odbiti zbog nenadleznosti tog suda?
5. 3 vrste posebne nadleznosti u BU I? to pise tu na forumu da su to iskljuciva,izberiva i sporazum o nadleznosti,ali nije mi jasna razlika tog i ovog sljedeceg pitanja..
6.Koje vrste nadleznosti su u BU I obuhvacene posebnom nadleznoscu(kao visim rodnim pojmom).objasnite i navedite primjere? i isto:
7. Objasnite sve vrste nadleznosti u odredbama BU I?
Hvala
unknown_heroine
22-01-2011, 14:06
ok probat ću:
1. ja mislim da je to npr.ako ti ideš u Austriju na skijanje i tam padneš na glavu i ništ ti nije taj tren,tih par dana, to jest mjesto štetne radnje, ali ako onda se vratiš u ZG i dobiješ neke komplikacije od toga i neku kroničnu bolest i tužiš skijalište (ok na stranu sad osiguranja i sve to što je zapravo vezano uz to), i onda će se vidjet koje je pravo za te povoljnije i po tom pravu će se voditi postupak.
2. za ovo bih ja rekla lex loci actus. jer izdavanje mjenice je pretpostavljam pravni posao. poveznica zaključenja pravnog posla.
3. rezerve: 1. primjenjivat će Konv.samo na sporove koji proistječu iz odnosa koji se po njenom pravu smatraju trgovačkim
2. po principu uzajamnosti primijenit će Konv.jedino na priznanje i izvršenje onih odluka donesenih na području druge države ugovornice
za sve gore navedeno ne odgovaram.
i ne volim pitanja iz BU I :/ :)
taj dio mgpp ti je u onoj skripti od 152 strane sta je u skriptarnici.mislim da je dovoljno po skripti izvore.
e sad,ako neko zna odgovore na ova pitanja:
1.odredba ZRS-a : "Za izvan.ug odgovornost za stetu ako za pojedine slucajeve nje drug.određeno mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrsena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za ostecenika".
U skripti 258 pitanje pise da se tu primjenjuje alternativna poveznica pravo povoljnije za ostecenika.nije mi jasno kak je to poveznica?
Primjena prava povoljnijeg za oštećenika je načelo(favor laesi), koje se može ostvariti zahvaljujući alternativnim poveznicama, a to su u ovom slučaju mjesto štetne radnje i mjesto posljedice. Nije "pravo povoljnije za oštećenika" poveznica.
e to mi je i bilo logicno da su to poveznice,samo me zbunjivalo ovo sta pise u skripti,i sad kad bi jos neko odgovorio za BU I:)
Cherry Darling
23-01-2011, 12:25
i par pitanja za BU I..
4.U kojim slucajevima se prema Uredbi BU I priznanje odluke suda druge drzave clanice može odbiti zbog nenadleznosti tog suda?
5. 3 vrste posebne nadleznosti u BU I? to pise tu na forumu da su to iskljuciva,izberiva i sporazum o nadleznosti,ali nije mi jasna razlika tog i ovog sljedeceg pitanja..
6.Koje vrste nadleznosti su u BU I obuhvacene posebnom nadleznoscu(kao visim rodnim pojmom).objasnite i navedite primjere? i isto:
7. Objasnite sve vrste nadleznosti u odredbama BU I?
Hvala
4. cl 35 st 1. BUI
5. Sajko u dijelu gdje objasnjava Uredbu pod naslov Posebne nadleznosti odma u prvoj recenici kaze clanci od 5.-21. tu dakle ulaze ako gledas Uredbu odjeli 2.-5. sto stvar dalje komplicira jer odjel 2. Posebne nadleznosti nije visi rodni pojam odjelima 3,4,5 ali rukovodila bi se sajkovim trpanjem sveg tog pod naslov Posebna nadleznost i nabrojala sve redom u ispitu, sto se tice dalje 3 vrste posebne nadleznosti u BuI prema mgpp podijeli to su tri vrste posebne mjesne nadleznosti tj iskljuciva, izberiva i supsidijarna,(str. 36 mgpp), primjeri za svaku posebnu su primjeri iz odjela koji spadaju u tu nadleznost...tako bi ja to odgovorila
7. vrste nadleznosti su opca, posebna, iskljuciva i sporazumna
ako sam zeznula sto je moguce jer svako tolko ni ja vise ne znam o cem pisem ispravite me
lose su formulirana pitanja, prvo sam imala zivcane slomove, al onda sam skuzila da ima hrpa takvih pitanja i jos konfuznijih odgovora, i da nije bas the best skripta neka senzacija kako se prica, ali dobro prica se i da je ovo super zanmimljiv ispit koji se uci sa razumijevanjem :lol: :rotfl:
Gledam malo pitanja s ovih najnovijih rokova, pa sam našao na neka koja ne znam odgovoriti.
I.) 8. rujan 2010. - objasnite načelo povoljnosti na primjeru stvarnog statuta ?
II.) 10. studeni 2010. - što treba u rješavanju privatnopravne situacije s međ. obilježjem učiniti ako utvrđenim posebnim materijalnim pravilima nisu izričito riješena sva pitanja vezana uz materiju na koju se odnose?
III.) 2. lipnja 2010. - navedite odredbu BU I o prebivalištu koja je sadržajno identična onoj iz Haaške konvencije iz 1961. ? - ako se misli na onu o oporučnom raspolaganju, zar nije tu razlika između nje i BU I - HK definira prebivalište po pravu tog mjesta, a BU po unutrašnjem pravu?
1. u knjizi je za stvarni statut naveden primjer za stvarni statut u njemačkom pravu. naime, po njem. zakonu se prava na stvarima ocjenjuju po lex rei sitae, ali ako ta stvar dođe u Njemačku, po čijem pravu još nije nastalo to stvarno pravo, uzimaju se u obzir tamošnje relevantne djelatnosti i u tuzemstvu-primjena prava države koja najviše promiče stjecanje tog prava. (knjiga str. 175)
2. primjenit će se kolizijskopravna metoda
3. Prema HK iz 61. pitanje da li je oporučitelj imao prebivalište u određenom mjestu, ocjenjuje se po pravu tog mjesta, s tim da svaka država ugovornica može staviti rezervu, da će to pitanje ocjenjivati po lex fori. Sadržaj te rezerve sadrži i BU I, jer prema njenim odredbama za odlučivanje o tome ima li stranka prebivalište na području države članice pred čijim je sudom pokrenut postupak, sud primjenjuje svoje unutrašnje pravo, dakle, isto lex fori.
Nadam se da sam pomogla :)
Ja molim da mi netko svojim rječima objasni onaj prokleti skriveni renvoi :mad2:
Evo, imas nekoliko stranica ranije dobro objašnjeno:
c/p
Za skriveni renvoi - vrlo je jednostavan. Dakle, skriveni renvoi postoji samo u onim pravnim porecima koji ne poznaju kolizijskopravnu metodu i čija se pravila o rješavanju situacija sa međunarodnim obilježjem 'skrivaju' u pravilima o sudskoj nadležnosti. Takva je situacija u Americi. Npr. ako njemački sud po svome polaznom pravilu uputi na američko pravo (s time da je njemačka upotrebljava renvoi) ona neće moći gledati američka pravila o rješavanju sukoba zakona iliti američki ZRS jer takvog propisa tamo nema. Jedino što može gledati jesu američka pravila o sudskoj nadležnosti koja će reći njemačkom sudu da je za konkretni predmet nadležan ili američki sud, ili njemački ili neki treći. Dakle, ako ga ta pravila upute na njemačku nadležnost onda će sud primjeniti njemačko materijalno pravo. Ako ga upute da je nadležan američki sud onda će se primjeniti američko materijalno pravo.
Koja je razlika cl.4 i cl.5 u HK "73?Koje je pravo mjerodavno?
Alternativni statut, favor laesi. U prvom članku je poveznica mjesto nastanka štete, a u drugom redovno boravište.
Vjerojatno se primjenjuje povoljnije pravo za oštećenika.
Evo, imam i ja neka pitanja, pa ako netko zna, bio bi mu jako zahvalan.
1. Na primjeru iz hrvatskog ZOSZP-a iz 1998. objasnite favor validitatis (koja odredba u tom zakonu uopće govori o pravnoj i poslovnoj sposobnosti?)
2. Navedite tri iznimke od načela lex rei sitae. 1. transport robe, 2. prijevozna sredstva(brod, zrakoplov), koje je treće?
2. Navedite i objasnite dvije vrste kolizijskih pravila koje karakterizira specifičnost kategorije vezivanja u njima - uopće ne kuži kaj se tu pita?, glup sam.
ako do promjene stvarnih prava dolazi intervencijom državnih tijela str. 143. u knjizi
Mislio sam da bi moglo bit to, al (sad malo filozofiram), pise da se u tom slucaju primjenjuje svakodobni lex rei sitae,
znaci, kad se pokretnina nađe na teritoriju te države koja intervenira. Al to je opet određivanje po lex rei sitae....
Makar vjerojatno je to to, jer osim toga nema kaj bit.... osim ako ne postoji jos neka literatura za koju ne znam :smile:
unknown_heroine
02-02-2011, 00:58
okani se filozofije. :) al ozbiljno. slažem se s tobom i nije mi ni dan danas to jasno, ali sam bila na jednim konz.kod Babića i lik je izverglao kaj piše u knjizi s nekim primjerom koji sam po sebi ništa ne objašnjava (nešto s nekim kamionom, pojma nemam). tako da žali bože pokušat shvatiti neke stvari na ovom predmetu. :/ ak dodju iznimke, napiši tak i bok! ;)
kako ZA iz 2001., a kako NYK odredjuju pojam stranog pravorijeka?
može mi netko odgovoriti na ovo pitanje, molim lijepo?
Prema ZA je domaći pravorijek onaj koji je donesen na teritoriju RH (nacelo teritorijalnosti), pa je onda svaki drugi strani
prema NYK je strani
1. donesen na području druge dražve, a ne one koja ga prizanje i 2. onaj koji se ne smatra domaćim pravorijekom u državi priznanja
Koliko ja znam, postoje dvije situacije kada je ograničena stranačka autonomija u Rim II. Izbor je ograničen ako se stranke bave trgovačkom aktivnošću - sporazum mogu sklopiti samo nakon štetnog događaja, a isključen je za izvanug. obveze nastale zbog povrede tržišnog natjecanja i intelektualnog vlasništva. E sad, koja bi bila treća, to fakat nemam pojma....
unknown_heroine
04-02-2011, 19:38
Koliko ja znam, postoje dvije situacije kada je ograničena stranačka autonomija u Rim II. Izbor je ograničen ako se stranke bave trgovačkom aktivnošću - sporazum mogu sklopiti samo nakon štetnog događaja, a isključen je za izvanug. obveze nastale zbog povrede tržišnog natjecanja i intelektualnog vlasništva. E sad, koja bi bila treća, to fakat nemam pojma....
pitanje je bio kad se str.autonomija ne primjenjuje.
znači sigurno se ne primjenjuje kod zaštite intelektualnog vlasništva i kod nepoštenog tržišnog natjecanja i ograničavanja slobodnog tržišnog natjecanja. možda oni ovo potonje , to s tržištem računaju ko dva - nepošteno natjecanje i ograničavanje slobodnog :/
po zdravoj logici bi tu i spadalo naravno i ono za kaj postoji isključiva nadležnost i ako je sporazum protivan javnom poretku, iako mislim da u tom nije vic.
Mislim da sam skužio! Dakle osim nepoštenog tržišnog natjecanja i zaštite intelektualnog vlasništva, stranačka autonomija se isključuje i kada bi njome bila povrijeđena prava trećih osoba.
Guglao sam i otvorio mi se neki Boučekov članak.
http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=4&ved=0CCoQFjAD&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F48091&ei=Xj1MTYHXPMqRswbx89WnDw&usg=AFQjCNE1HqepLmHm0HB4AbX1k5MzIIXSOw
Fusnota 61, strana 11. Valjda je to to.
unknown_heroine
04-02-2011, 22:09
a ja čitam ovaj članak već stoti put (još otprije ga imam spremljenog)
http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=3&ved=0CCgQFjAC&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F49605&rct=j&q=rim%20II%20bou%E8ek&ei=9FlMTYnBJcTtOfa6nP0P&usg=AFQjCNFtD-8ep8orJv-rNGIxoNGoyi5D9A&sig2=ZuWjUO-hDB3FSGymqYQB1w&cad=rja
i nemrem nać! i sad vidim ovaj, to je nastavak valjda, jerbo je ovaj gore u 2. broju , a ovaj tvoj u 3.broju st zbornika iz 2008
kakogod, ne odustajem od svojeg:D, zato jer mi je i čl.potvrdio da je to točno, pročitaj sam kraj 10.str., zadnji pasus, točno kaže isljučena je. a onda dalje nešto ne smije se primijeniti. mislim, i mene to zbunjuje, ne smije se prijmijaniti, isključena je, po tom bi moglo i javni poredak i gore navedeni prisilni propisi isto bit isključenje/nedopuštenost/ograničenje/zabrana stranačke autonomije
da citiram tu
''Međutim, kada je riječ o deliktima povezanim s nepoštenim
tržišnim natjecanjem, odnosno ograničenjem tržišnog natjecanja (čl. 6. Uredbe
Rim II) i onima iz povrede industrijskog vlasništva (čl. 8. Uredbe Rim II), tada je
stranačka autonomija zbog prirode tih pravnih odnosa isključena.
....
Izbor mjerodavnog prva mora biti izričit ili dovoljno sigurno izlaziti iz
okolnosti slučaja (čl. 14., st. 1., reč. 2.).59 Ova odredba potpuno je kongruentna s
čl. 3., st. 1., reč. 2. Rimske konvencije. Osim toga, izbor mjerodavnog prava za
izvanugovornu odgovornost za štetu ne smije dirati u prava trećih60 (čl. 14., st. 1.,
reč. 2. Uredbe Rim II).61
...
Osim navedenih ograničenja stranačke autonomije, u čl. 14., st. 2. i 3. Uredbe
Rim II sadržana su daljnja ograničenja stranačkog izbora mjerodavnog prava.
Kada se sva obilježja privatnopravne situacije povezane s izvanugovornom
odgovornošću za štetu nalaze u jednoj državi koja nije ujedno i država čije pravo
je izabrano, sukladno čl. 3., st. 3. RK, Uredba Rim II daje stranačkoj autonomiji
samo materijalnopravni učinak, jer se time upućuje samo na dispozitivne propise
izabranog mjerodavnog prava. U takvoj situaciji predleži ograničenje stranačke
autonomije, jer stranački izbor mjerodavnog prava ne utječe na primjenu prisilnih
propisa države s kojom su sva obilježja povezana (čl. 14., st. 2. Uredbe Rim II).
Osim toga, ako se sva obilježja štete nalaze u dvije ili više država članica
EU, oštećenik i štetnik mogu izabrati pravo treće države kao mjerodavno, ali
tim izborom ne utječe se na primjenu prisilnih odredaba Zajednice (čl. 14., st. 3.
Uredbe Rim II).''
tak da ipak milsim da su isključenje prvi pasus, ostalo ograničenje, iako bitne razlike stvarne izmedju toga dvoje ne vidim, po meni je sve to isključenje. - mislim na ovo s pravima , tj diranjem u prava trećih osoba.
ma ne znam, najbolje da ,napišemo sve 4 od viška glava ne boli :D
jer bi odgovor mogao biti povezan čl.14.st.3. , u knjizi piše na str.433 "...da se zbog primjene prava Zajednice stranačkim sporazumom izabrano pravo ne primjenjuje.....?
kolege, slusala sam bouceka kad je objasnjavao ljudima zasto su pali. jako cjepidlaci, zahtijeva precizno izrazavanje i povezivanje.
ono sto mi je zapelo u uhu jest da je odgovor na pitanje 3. b trebao biti osim javnog poretka i fraus legis trebao biti opca izbjegavajuca klauzula (koje nema u zrs), tj.
kad postavi pitanje "tri opca razloga" ocekuje poredbenopravni odgovor.
isto tako, na pitanje 4.a osnovna stvar je da se radi o ovrsnom postupku, a priznanje jest prethodno pitanje u tom postupku.
ne znam je li se ponavljam, tako da isprika ako je tako, ali nadam se da ce nekom pomoci.
unknown_heroine
05-02-2011, 18:57
jer bi odgovor mogao biti povezan čl.14.st.3. , u knjizi piše na str.433 "...da se zbog primjene prava Zajednice stranačkim sporazumom izabrano pravo ne primjenjuje.....?
ne. zapravo mislim da ima pravo frenki i to piše na str.432, (i u onom čl,)
isključena je dakle kod tržišnog natjecanja, povrede prava int.vl., i u sl.kad nisu sve str.trgovci, a prije štetnog događaja.
ovo kaj si napisala mislim tu je dopušteno ugovoriti nešto, ali se to neće primjenjivati, a ovdje je autonomija isključena u startu. :/
kolege, slusala sam bouceka kad je objasnjavao ljudima zasto su pali. jako cjepidlaci, zahtijeva precizno izrazavanje i povezivanje.
ono sto mi je zapelo u uhu jest da je odgovor na pitanje 3. b trebao biti osim javnog poretka i fraus legis trebao biti opca izbjegavajuca klauzula (koje nema u zrs), tj.
kad postavi pitanje "tri opca razloga" ocekuje poredbenopravni odgovor.
Ovo mi bas nema smisla. Sto bi tocno znacilo opca izbjegavajuca klauzula, s obzirom na to da znamo da je svrha izbjegavajuce klauzule da se primjeni pravo koje u konkretnom slucaju ima blizu vezu od onog na koje bi upucivala kolizijska pravila, al to isto moze biti strano pravo? Ja sam na to pitanje, osim ova dva, kao treci razlog stavio "kada se ne može utvrditi sadržaj stranog prava". E sad, dal sam otisao totalno u krivo ne znam, al onda ja ocito uopce ne kuzim ovaj predmet, tj. njihova pitanja....
Toplo se nadam da sam u pravu, jer sam inace roknuo :(:thumbup:
isto tako, na pitanje 4.a osnovna stvar je da se radi o ovrsnom postupku, a priznanje jest prethodno pitanje u tom postupku.
ne znam je li se ponavljam, tako da isprika ako je tako, ali nadam se da ce nekom pomoci.
Opet sam zbunjola... u knjizi bas izricito pise da se ne radi o ovrsnom postupku nego se priznaje ovrsnost odluke, i da bi preciznija formulacija bila "priznanje pravnih učinaka" odluke, a ne "priznanje i ovrha odluke",
jer kad se prizna ovrsnost, onda se na temelju te odluke provodi ovrha. A postupak se zove delibacijski postupak i izvanparnicni je.
mislim da je mislio na to da kad u zakonima postoji(kao u svicarskoj), ona kaze da se pravo koje je mjerodavno po zakonu nece primjeniti ako je ocito da situcija ima uzu vezu s nekim drugim pravom. pa je to kao razlog za ne primjenu prava, sto se tice bilo kojeg kol.pravila, a ne u samo konkretnom slucaju, kao kod nas (za podredni ugovorni statut- posebna izbjegavajuca klauzula). ali mislim da neces na tome past, i da je vecina odgovorila kao ti. znam pouzdano da je jedna osoba odgovorila kao ti i dobila bodove na tome kod sikirica.
a ovo za postupak ni ja ne kuzim. sve sto kazes je tocno. no on je pricao kako mu je vecina studenata samo pisala o pretpostavkama za priznanje, a nije rekla u kojem se postupku ispituju te pretpostavke. a on kaze u ovrsnom. da se rijetko kad trazi samo priznanje odluke, vec da se odmah ide u ovrhu i da je priznanje onda prethodno pitanje. mozda je mislio nesto prethodno u postupovnom smislu, ne znam stvarno. sigurno da se prvo mora priznat odluka. ne pise li u knjizi da su cesto ta dva postupka(delibacijski i ovrsni) spojeni u jedan postupak?
Nisam nigdje procitao da su delibacijski i ovršni spojeni u jedan postupak.
To bi onda bilo isto kao da su i donošenje domaće sudske presude i ovrha spojeni u isti postupak, sto uopce nema smisla jer se ovrha ne provodi uvijek, nego samo ako tuženik ne postupi po kondemnatornoj presudi u određenom roku...
nije isto, jer sud kod priznanja ne ide u meritum stvari. a druga knjiga , str. 497 "proglasenje strane odluke ovrsnom treba razlikovati od njene ovrhe. u sustini su to dva postupka koja se sukcesivno odvijaju. oni mogu biti formalno odvojeni, ali nije iskljuceno da se provede samo jedan postupak...ako se provedei samo jedan postupak , donosi se jedna odluka kojom se odlucuje o ovrsnosti strane odluke i dopusta njena prinudna ovrha.",a u testu je bilo pitanje za kondemnatorne. ma, tocno je i jedno i drugo. meni je logicno da ak je kondemnatorna odluka, da se odmah ide trazit ovrha. no, glupo da se sad mucis sa sitnicima. babic je dobar na usmenom(slusala sam ga), pita osnove, tako da sretno na usmenom.
imam i ja pitanje! našla sam pokriveno prašinom sljedeće pitanje:
Navedi odredbu BU I o prebivalištu sadržajno identičnu onoj iz HK '61.
??
ja zbilja pojma nemam kaj tu treba odg., tamo se samo navodi (u HK) da svaka država može izjavitr rezervu po pitanju određivanja prebivališta, i to je to. al to nema veze s tim. enivan?
pošto me trenutno renvoi izluđuje pa nisam u stanju za razumna objašnjavanja :mrgreen: evo odgovora, copy paste nečijeg posta od nedavno:
Prema HK iz 61. pitanje da li je oporučitelj imao prebivalište u određenom mjestu, ocjenjuje se po pravu tog mjesta, s tim da svaka država ugovornica može staviti rezervu, da će to pitanje ocjenjivati po lex fori. Sadržaj te rezerve sadrži i BU I, jer prema njenim odredbama za odlučivanje o tome ima li stranka prebivalište na području države članice pred čijim je sudom pokrenut postupak, sud primjenjuje svoje unutrašnje pravo, dakle, isto lex fori.
unknown_heroine
08-02-2011, 12:16
Dragi kolege, evo i ja gledam ove stare pismene i našla sam pitanje od 14.04.2010. vezano za ugovorni statut:
Objasnite odnos mjerodavnog prava za ugovore, s jedne strane, i njegovih materijalnih i kolizijskih pravila s druge strane? Jel bi mi netko mogao reći ako zna koji je tu točan odgovor? na što se tu misli, na kolizijskopravnu i materijalnopravu autonomiju, ili ???
meni u odgovorima piše ovak:
''za ugovor je mjerodavno pravo lex autonomiae - to znači da stranke upućuju na primjenu stranog prava i to je materijalno pravo, znači isključen je renvoi, odnosno upućitanje natrag na polazno pravo, tj.materijalno pravo njihove zemlje kao dio kolizijskopravnih normi na koje je pravo bilo prvotno upućivano''
ne znam uopće otkud taj odgovor, išlo je par ljudi na konz.da shvate odgovor na to pitanje, ali nitko nije shvatio, as I know... :/ ja više nemam volje hodočastit na GG
ovako sam ja shvatila tu kolizijskopravnu/materijalnopravnu autonomiju.
prvo primjer za ugovor bez međunarodnog elementa:
2 hrvatska trg. društva su sklopila ugovor, dakle taj ugovor nema međunarodno obilježje, pa tu govorimo samo o materijalnopravnoj autonomiji, jer je obvezna primjena hrvatskog prava. u okviru dispozitivnih pravila hrv. prava, stranke MOGU za određene elemente ugovora(npr. na zastaru) ugovoriti neko strano pravo. dakle, ne mogu isključiti primjenu prisilnih propisa hrvatskog prava. Dakle ta materijalnopravna autonomija znači da stranke u okviru dispozitivnih normi materijalnog (hrvatskog) prava, mogu dogovoriti što i kako žele.
primjer za ugovor s međunarodnim elementom:
hrvatsko i francusko trgovačko društvo ugovaraju za svoje odnose kao mjerodavno švicarsko pravo, a taj izbor je moguć na temelju kolizijskopravne autonomije, jer se radi o privatnopravnoj situaciji s međunarodnim elementom (po zrs-u, za ugovor je mjerodavno pravo koje su stranke izabrale). U ovom slučaju, polazno je, dakle, švicarsko pravo, materijalno (ne i njegove kolizijske odredbe) i sad to promatramo kao i materijalne norme hrv. prava u 1. primjeru kojeg sam navela. Stoga, stranke mogu unutar švicarskih dispozitivnih materijalnih pravila, ugovoriti za pojedine elemente ugovora primjenu, npr. njem. prava. Znači, samo u okviru tih dispozitivnih normi. to je ta materijalnopravna autonomija.
Malo je komplicirano za skužit i objasit, ali se nadam da sam pomogla. Neka me netko ispravi ako sam nešto krivo objasnila...
moram priznat da ne kuzim do kraja pitanje, ali prvi dio odgovora koji je heroine napisala mi se cini logican, dok drugi dio ne razumijem. doduse nisam si bas doma s renvoi. u svakom slucaju, stranke na temelju kolizijskopravne autonomije smiju ugovorit primjenu stranog prava.dakle mora bit u pitanju ugovor sa medjunarodnim obiljezjem. kad smo ugovorili primjenu stranog prava, ugovorili smo primjenu materijalnih normi tog prava, dakle renvoi je iskljucen. a to je i smisao kolizijsko pravne autonomije. dakle zelim da mi se na ugovor primjenjuje materijalno pravo drzave x. to znaci da ce tijelo primjene u vezi tog ugovora prosudjivat sve po pravu drzave x, znaci gleda sva njezina mat. pravila, i prisilina i dispozitivna, koja se odnose na prosudjivanje tog ugovora. a kolizijska pravila te drzave nece se primjenjivati(jer bi uostalom mogla uputiti i na neko drugo pravo ili vratiti nazad na polazno, a to stranke nisu htjele). iako i kolizijska pravila drzave x su prisilna pravila te drzave. mozda je u tome stvar, da primjenjujem prisilna pravila te odabrane drzave x, ali ne i njezina kolizijska, koja su isto prisilna?
i da, cestitke frenkiju na prolazu! nadam se da i nama svima uskoro slijedi prolaz, koji ispit, maaaajkoooo milaaaaa......
ok, nakon svih čestitanja idemo dalje:P
ovi koji ostaju:D, dalke, ratione jurisdictionis, ima toga u NYK?
i jel ratione materiae čl. II/1
a ratione personae čl. II/3 NYK?
fala
Mislim da ratione jurisdictionis NEMA u NYK.
Ratione materiae - da čl.II/1,ali u knjizi str.301, fusnota 18 i u skripti pitanje broj 734. stoji:
"Nyk u čl II. ne sadrži KOLIZIJSKO PRAVILO o mjerodavnom pravu za arbitrabilnost spora rationae materiae tj. o tome je li spor prikladan za rješavanje arbitražom. Smatra se, međutim, da u fazi ocjene ug.o arbitraži, na što se odnosi navedeni čl. II, treba mjerodavno pravo za arbitrabilnost spora ocjenjivati na osnovi kol. pravila utvrđenog u Konvenciji za stadij priznanja i ovrhe strane arb. odluke tj. po čl. V, za tu arbitrabilnost mjerodavna je LEX FORI koju sud primjenjuje ex offo."
rationae personae - mislim da to treba gledati čl. I, točka 1 :" .ova konv. se primjenjuje na priznanje i izvršenje arb. odluka u sporovima između fizičkih ili pravnih osoba..."
i čl. V (neg. pretpostavke), točka 1, pod a), odnosno u skripti ptanje 723. "..da su stranke iz ugovora na temelju prava koje se na njih primjenjuje, nesposobne ili da spomenuti ugovor nije valjan po pravu KOJEM SU GA STRANKE PODVRGNULE ili ako nema oznake u tom pogledu, na temelju PRAVA ZEMLJE U KOJOJ JE DONESENA ODLUKA" - IZ TOGA SE MOŽE IŠČITATI MJERODAVNO PRAVO ZA SPOSOBNOST STRaNAKA.
Ako netko misli drugačije, neka me slobodno ispravi :)
MOLIM VAS LJUDI POMOZITE :unsure::
dali znate jel sutra ima konzultacija?? iako nisam sigurna hoću li stići otići na njih i imati volje za to, ali za svaki slučaj?!
I ako mi netko može odogovoriti na pitanje koje je je bilo na roku 2.2. vezano za RIM1., podredna poveznica za ugovor zaključen u obavljanju profes. djelatnosti - jel to odredba o potrošačkim ugovorima, čl. 6, st. 2 ???
PUNO HVALA ;)
unknown_heroine
15-02-2011, 01:25
e, vidiš to i mene buni. ja mislim da je to st.1 tog članka, jer piše u st.2 da bez obzira na st.1. mogu izabrati pravo, pa bih ja rekla da je primarna poveznica autonomija (samo da je zaštićen potrošač), a podredna poveznica ovo mjesto r.boravišta potrošača ako ovaj obavlja/usmjerava svoju aktivnost na to mjesto, tj.državu.
fala za odg za arbitrabilnost!
a za konz.mislim da imaju, oni obično imaju tijekom ispitnih rokova, no sumnjam za Babića on ili nema, ili ih premjesti ili ne dodje uopće tak da radije idi na sigurno- Bouček-Sikirić kombinaciju. ali ako bude neke odgode, bit će na njihovoj web str.
etudiant
18-02-2011, 12:27
kaj je ovo ograničenje stranačke odgovornosti? da glupa sam
Vjerojatno je kolegica mislila na ograničenje stranačke autonomije. Naime prof. Bouček je pitao ograničenje stranačke autonomije u uredbi RIM II. Također to je pitanje bilo na prošlom roku u testu.
može neko objasniti šta je trebalo napisati pod ovo 1.a), a pod b) koje su to institucije..hvala
Pod 1. a) je trebalo navesti Code civil iz 1804. i njegove odredbe iz čl.3/3 - najvažnije da je poveznica državljanstvo umjesto dotadašnje prebivalište za osobni statut. Druga kodifikacija je AOGZ iz 1811. Primjenjivale su se poveznice lex rei sitae, lex loci contractus, lex autonomiae, državljanstvo za osobni statut. (knjiga prof. Sajka str 28-29)
Pod 1. b) je iz knjige prof. Boučeka str. 17-20. Europeizacija je suvremena društvena pojava na području EU uvjetovana globalnim integracijskim trendovima. Njene sastavnice su ius commune kao zajednički korijeni i pravna načela nacionalnih poredaka u Europi te komunitarizacija kao proces u kojem nacionalna zakonodavstva sve više gube značaj na području donošenja pravnih normi a EZ sve više jača na tom polju. Europsko vijeće i EU parlament donose uredbe i smjernice, Sud EZ tumačenjem i presudama i Europska komisija koja predlaže propise, nadzire provedbu uredbi i smjernica.
da, mislila sam na ogranicenje stranacke autonomije. no, mene nije pitao po rim 2, vec po knjizi, kao nacelno. kao odgovor je ocekivao da se nekad trazio koneksitet(izabranog prava sa ugovorom), danas ne, ali se i danas trazi da ugovor ima medjunarodno obiljezje da bi za njega izabrali pravo.(ako nema, moguca je samo materijalnopravna autonomija).mislim da je daljnji nacelni razlog ogranicenja stranacke autonomije zastita slabije ugovorne strane. (ja sam se tako zbunila na ovom pitanju, a tako je lagano ustvari).
etudiant
20-02-2011, 23:08
hitno, hitno! za što je arbitrabilnost pretpostavka? di to piše?
Knjiga prof. Sajka str. 299-300 te čl. 3/1 i 2, čl. 7/1; čl. 36/2 toč. 2. i čl. 40/2 Zakona o arbitraži. Dakle, arbitrabilnost je pretpostavka da bi se neki spor uopće mogao podvrgnuti arbitraži (arbitrabilnost ratione materiae); za sposobnost stranaka da zaključe arbitražni ugovor (arbitrabilnost ratione personae); zatim kao ograničenje ugovaranja mjesta arbitraže ako za takve sporove postoji isključiva nadležnost suda RH (arbitrabilnost ratione jurisdictionis); pretpostavka (da je spor arbitrabilan) na koju sud pazi po službenoj dužnosti kod tužbe za poništaj (domaćeg) pravorijeka odnosno kod zahtjeva za priznanje i ovrhu stranog pravorijeka.
etudiant
16-03-2011, 13:32
jel mi moze ko ovo odgovoriti? 2. opći dio mpp-a
c) navedite materijalnopravnu autonomiju na primjeru rim I
4. mgpp
a) objasnite retorzijsku nadležnost i ocijenite istu s aspekta europskog prava
pogotovo 2.c., o kojem se clanku/stavku radi? u 4.a. me zanima ocjena s aspekta europskog prava.
2.c Materijalnopravna autonomija je upućivanje samo na dispozitivne norme određenog pravnog poretka. Radi se o članku 3. stavku 3. i 4. uredbe RIM I.
4.a Instut retorzije nadležnosti sam po sebi je loš jer stavlja strane državljane u nepovoljniji položaj u odnosu na tuzemne. S aspekta europskog prava treba imati u vidu stvaranje zajedničkog tržišta, ekonomskog prostora, mogućnost lakšeg ostvarivanja ciljeva Zajednice te je zbog toga, ali i općenito, retorzija vrlo negativan pojam.
Tony Montana
02-04-2011, 13:59
jel mi moze tko rec trebam li ucit washingtonsku konvenciju iz knjige i one ugovore o poticanju ulaganja sa slovenijom, njemackom i italijom? dal se to javlja u ispitima i pita li tko to na usmenom?
washingtonsku da, a ove ugovore ne.
etudiant
10-04-2011, 22:53
Koja dva načela se primjenjuju na učinke stečaja u drugim državama?
Koje pravo je mjerodavno za obveznopravne ugovore o prodaji nekretnina na području EU? Koji izvor (puni naziv i godina) to pitanje na području EU uređuje?
objasni pojam ''okolnosti slucaja'' na 4 primjera u PZ-u
1. Načela univerzaliteta (učinci stečaja otvorenog u jednoj državi priznaju se u drugim državama; usvaja i hrvatsko pravo) i teritorijaliteta (učinak stečaja je ograničen samo na državu u kojoj je otvoren, a učinci stečaja otvorenog u inozemstvu se ne priznaju).
2. To pitanje uređuje Uredba (EZ) br. 593/2008 o mjerodavnom pravu za ugovorne odnose(RIM I). Prvo, mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale (lex autonomiae). Ako njega nema onda pravo države gdje se nekretnina nalazi (lex rei sitae). No, ako iz ukupnosti okolnosti predmeta proizlazi da ugovor očito ima užu vezu s drugom državom primjenjuje se pravo te države. Na kraju, ako se mjerodavno pravo ne može utvrditi ugovor je podvrgnut pravu države s kojom ima najbližu vezu. (čl. 3/1 čl. 4/1,3-4 Uredbe)
3.Okolnost slučaja je pojam koji se veže uz prešutni stranački sporazum o izboru mjerodavnog prava. 4 okolnosti slučaja po PZ-u su zajednički osobni statu stranaka, ugovorna valuta, veza s drugim ugovorima, terminologija određenog pravnog poretka.
etudiant
11-04-2011, 01:02
Muku mučim sa europskim pravom, pa bih molila dobre duše da mi pomognu odgovorit na ova pitanja, a ne bi bilo ni loše da me upute gdje to u literaturi pronaći.
1.Kad i pod kojim nazivom je stupio na snagu važeći izvor europskog primarnog mpp-a?
Što znači za međ.ugovore kao izvore europskog mpp-a?
Jel se tu misli na Lisabon 2007?
2.Objasnite tko je prema mišljenju Europskog suda u Luksemburgu nadležan za sklapanje međ.ugovora u EU? Tko je za to nadležan danas? Od kada i zašto? Koja je to vrsta nadležnosti u europskom pravu?
3.Objasnite važnost glavnog unifikacijskog instr. u europskom mpp-u nakon 1.12.2009.?
Jel to Rim I?
4.navedite pune nazive i godinu donošenja za 5 važećih uredbi europskog mpp-a
Uz Rim I, Rim II, BU I koje su ostale?
5.Objasnite važnost EZ (europskog suda) u suvremenom mpp-u. Gdje je njegovo sjedište?
Pročitaj si prva tri poglavlja iz knjige prof. Boučeka (40-tak stranica) koja je ionako dio ispitne literature. Tamo ćeš naći odgovore na sva pitanja.
Samo ukratko odgovori.
1. Da, Ugovor iz Lisabona
2. Drugo pitanje se nadovezuje na prvo. EU je ovlaštena sklapati međunarodne ugovore iz svoje nadležnosti.
3. Uredba.
4. RIM I, RIM II, BU I, Uredba 1346 o stečaju, BU II (priznanje i ovrha sudskih odluka u bračnim predmetima i predmetima o roditeljskoj odgovornosti).
5. U Luxemburgu.
bob rock
11-04-2011, 01:38
Uredba 1346 o stečaju, BU II (priznanje i ovrha sudskih odluka u bračnim predmetima i predmetima o roditeljskoj odgovornosti).
buII je zamijenjen s buIII (iliti buIIa) 2003.
uredbe se mogu naći u poglavlju o izvorima u sajkovoj knjizi. pri kraju poglavlja ima podnaslov koji se tiče izvora eu gdje je moguće naći 6-7 uredbi.
malena11
11-04-2011, 23:11
Načelo povoljnosti na primjeru stvarnog statuta???
to ti je onaj primjer iz knige, primjer za njemački zakon.. nema drugog...l
o kakvom tipu upucivanja se radi i PZ?
Mislim da se ovdje pitanje odnosi na čl. 968 PZ-a prema kojem svako upućivanje na strano mjerodavno pravo znači upućivanje na njegove materijalne odredbe a ne kolizijske što znači da se prema tom zakone ne primjenjuje renvoi.
i jel bi mi mogla neka dobra dusa objasnit cl 47 ZA tj usporedit ga s NYK-58?
nije mi bas logican:)
U ZA čl. 47 i čl. 5 (tj.VI) u NYK sadržajno su isti jer govore o pozitivnim pretpostavkama za priznanje pravorijeka i ovrhu naravno:-) Dakle prema ZA potrebno je priložiti sudu pravorijek ( izvornik ili ovjereni prijepis) te ugovor o arbitraži ( izvornik ili ovjereni prijepis) ako traži priznanje ili ovrhu stranog pravorijeka. POtrebni su i prijevodi istih ako nisu na hrvatskom. Isti uvjeti navedeni su u NYK :-)
jel znate odgovor na pitanje sto je materijalnopr. a sto kolizijskopr. autonomija prema Rim 1 ?:unsure:
kolizijskopravna autonomija - izabiru mjerodavno pravo za ugovor, materijalnopravna autonomija - ako su svi elementi bitni za predmet u drugoj državi, izabrano pravo ne isključuje primjenu kogentnih propisa te države, čl. 3
nego, ja ne kužim, kak je čl. 975 PZ primjer za prešutni izbor prava?
Prešutni izbor prava odnosi se na mogućnost određivanja mjerodavnog prava iz okolnosti slučaja , ako već stranke nisu izričito odredile mjerodavno pravo za svoj ugovorni odnos. Inače na prešutni izbor prava mogu ukazivati okolnosti slučaja i okolnosti koje proizlaze iz ugovora. (vidi pitanje 245. skripta) Konkretno u PZ-u nalaze se 4 okolnosti slučaja znači: zajednički osobni statut stranaka, ugovorena valuta, veza s drugim ugovorima i terminologija nekog pravnog poretka. :wink:
da, buni me ovo iz članka ...namjera o primjeni se ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja...
Da i meni je to bilo zbunjujuće tj nisam odhah shvatila da je to prešutni i zašto je prešutni izbor prava, no kad stanke izričito ne ugovore pravo onda ne preostaje drugo nego prešutan izbor a u to spada sve ostalo-dakle npr. ne ugovore mjerodavno pravo za ugovorni odnos ali zato imaju npr. zajedničko prebivalište, državljenstvo ili npr. dogovore eura kao valutu u prodajnom ugovoru. Tako bar ja to vidim konkretno.....
pravna priroda autonomije stranaka?hvala...
Mislim da bi pravna priroda autonomije stranaka mogla biti ono da je to odraz autonomije u ugovornim odnosima bez međunarodnog obilježja, gdje je većina normi dispozitivne naravi, pa se to stoga prenosi i u odnose s međunarodnim obilježjem. Ali nisam sigurna....
Može netko odgovorit na pitanje pravna priroda autonomije stranaka?hvala...
zanimljivo pitanje nisam do sad na njega naišla, koja je njegova pravna priroda?:-)
Inače kad se ugugla "pravna priroda autonomije stranaka mpp" prva dva rezultata su vrlo zanimljiva. Jedan je komentar ZRS-a, a drugi je znanstveni rad profesora iz Osijeka koji između ostalog kaže slijedeće:
Što se tiče pravne prirode autonomije, treba reći da svi autori u Hrvatskoj, bez iznimke, prihvaćaju stajalište da autonomija ima svoj temelj u polaznom pravu, a ne u sporazumu ugovornih stranaka.
Pa za one koji žele znati više upućujem na google!:-)
To me zanimalo jer sam vidjela to pitanje među pitanjima koje Sikirić pita.I kad upišem u google izbaci njegov neki rad gdje navodi naslov pravna priroda autonom. stranaka i ispod piše materijalnopravna auton. i kolizijskopravna autonom. pa je možda to ono što treba tu reći.
Uf znači takvi biser čekaju mene u ponedjeljak :-/
no da evo još jednog citata iz toga rada : "Što se tiče prirode autonomije, ona se odnosi na pitanje temelja iz kojega autonomija proizlazi. Dva su moguća odgovora. Prvo, autonomija proizlazi iz samog sporazuma ugovornih stranaka, a drugo, autonomija proizlazi iz propisa koji dopuπjaju autonomiju. Dakako, danas prevladava stajalište da autonomija ima svoj temelj u propisu koji dopuπša da stranke same odrede pravo koje će biti mjerodavno za njihov
ugovor."
Materijalnopravna i kolizijska autonomija su također direkto vezane na pitanje autonomije stranaka, slažem se , pa vjerojatno ne bi škodilo reći dvije tri pametne i o tome. No nije odmah jasno na šta se uopće odnosi pojam pravnapriroda u kontekstu autonomije. Znam za pravnu prirodu kolizijskog pravila gdje je riječ o funkciji i strukturi kolizijskog pravila, tako je slično valjda i ovo.....
bob rock
15-04-2011, 23:07
i jiš nešto, vidim da ljudi u postovima spominju ZA, a istovremeno je Zakon o arbitraži izbačen u Sajku ?!ne nije
zakon o arbitraži (zajedno sa ekomtom i ny konvencijom) itekako ulazi u ispitnu literaturu. ako si uspoređivala popis izbačenih dijelova knjige (što pretpostavljam da je slučaj) sa primjerkom knjige iz koje učiš, preporučam ti da pogledaš izdanje iste.
nepoklapanje knjige sa skriptom ne ukazuje ni na šta, jednostavno ćeš morati proći i taj dio gradiva (unifikacija prava eu), jedino što ti je on smješten na kraju sajkove knjige (bruxelles i rimovi). njega ćeš, doduše, nastojati izbjeći po skripti obzirom da je ona brutalno zastarjela i u dobrom dijelu besmislena (al ni sajko nije daleko po tom pitanju).
za početak, nastoj usvojiti kolizijskopravnu metodu, onda se idi zajebavati s pravom eu i početnim dijelom knjige.
bob rock
06-05-2011, 00:13
1. pocela sam s kp metodom, i dopunjavam skriptu. e sad... ak sam naucila 2-3 primjera za nesto (npr. iz ZRS-a, ZM), slobodno preskacem npr. talijanski, mađarski zakon?
2. sori na ovom pitanju, al pokusavam sklepat vremensko kolicinski plan- rim i brisel se obradjuju u knjizi, pa je na kraju knjige tekst same uredbe. otkud ste to radili? npr. brisel ima 30 str. plus 20 str. same uredbe. sori kaj pitam, al svaka stranica manje me spasava http://www.pravokutnik.net/../images/smilies/smile.png
nemoj učiti strane odredbe. imaš više nego dovoljno posla s hrvatskim pravom, a ako se i pojavi takva strana pizdarija na pismenom, nitko ti normalan neće uzeti za zlo nepoznavanje (tj. padneš li, to je zbog drugih razloga).
što se tiče bruxellesa i rimova (i svega ostaloga), pregledaj prvi post i sve što u njemu stoji. obrati pozornost na članak (link) koji se tiče rima II, a nema ga u literaturi.
Za kolege sa predavanja za izvanredne u srijedu 4.5. ako nekom treba ona zadnja tablica:
http://img862.imageshack.us/img862/3517/mpppredavanja040520111.jpg
Victoria
08-05-2011, 14:34
Za kolege sa predavanja za izvanredne u srijedu 4.5. ako nekom treba ona zadnja tablica:
Asistentica koja je držala predavanje je kao što je i rekla stavila cijeli PPT predavanja na stranicu katedre. Lijepo od nje.
http://www.pravo.hr/_download/repository/Pravo_mjerodavno_za_ugovore.pptx
Nadam se da će ispuniti i drugo obećanje- provjeriti jel ima koja veća dvorana na raspolaganju za predavanja srijedom popodne jer ono naguravanje u dvoranu III nema smisla.
buni me nešto u skripti,a mislila sam da sam shvatila dobro alternativni statuthttp://www.pravokutnik.net/../images/smilies/sad.gif
512.na primjeru PZ-a objasnite alternativni statut:
U skripti odgovaraju sa dva primjera iz PZ-a :
1.Oblik pravnog čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pravu mjesta gdje je čin izvršen,odnosno gdje je morao biti izvršen ili prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti(to kužim da je alternativni)
ali me zbunjuje zašto je ovo alternativni statut,što nije podredni!???
2.Kod ugovora o iskorištavanju brodova ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primjeniti na cijeli ugovor ili na koju odredbu ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se treba primjeniti ,a njihova namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja
-na ugovor se primjenjuje pravo koje je s njim u najbližoj vezi;
-ako se ne može utvrditi ni koje je pravo s njim u najbližoj vezi
-tada se za ocjenu glavnih prava i obveza ugovornih strana primjenjuje pravo mjesta gdje je sklopljen
Zašto je ovo pod dva alternativni kad se sve primjenjuje podredno ako prethodno nije moguće primjeniti!?
Ovo drugo je podredna poveznica, nikako alternativna. Kod alternativne stranka ili sud biraju između više RAVNOPRAVNIH pravnih poredaka kojeg će primjeniti da bi se postigao povoljniji rezultat, a podredna poveznica dolazi u obzir kad se primarna ne može primjeniti. Iako mene buni odnos "uvjetno kolizijsko pravilo" - "podredna poveznica", to je ista stvar, ne? Mislim, kategorija vezivanja se ne mijenja kod uvjetnog kp već samo poveznica?
Tony Montana
19-05-2011, 19:15
Iako mene buni odnos "uvjetno kolizijsko pravilo" - "podredna poveznica", to je ista stvar, ne? Mislim, kategorija vezivanja se ne mijenja kod uvjetnog kp već samo poveznica?
Zanimljivo pitanje i došao sam do ovog zaključka pa da vidimo. Ratio UKP je pravna predvidljivost, sigurnost, a i ono najbitnije favoriziranje pravnog posla, dakle da se pronađe najpovoljnije materijalnopravno rješenje, da se spasi ono što se spasit da. :) S druge strane podredna poveznica, a analogno tome i podredno kp služi jednostavno tome da imamo soluciju ukoliko primarno zakaže, odnosno da se ne dođe u situaciju da postoji neka privatno pravna situacija za koju nebi imali propisano rješenje u vidu zakonske odredbe. Naravno, tada bi mogli primjeniti i sistem popunjavanja pravnih praznina, ali mislim da se kuži moj point. :)
Jel mi može please netko napisati 2-3 rečenice o statutarnoj teoriji?
Nije mi baš jasno iz skripte.
Koliko sam shvatio iz Sajka, to je teorija koja polazi od statuta (pravnog propisa) i nije adekvatna. Doslo je do tropodjele statuta (stvari, osobe, pravne radnje), a posto se polazi od pravnog pravila, odredjuje se npr lex rei sitae za stvari na podrucju RH pa se za svaki odnos koji ima veze sa stvarima primjenjuje rh pravo ako je stvar u rh.
Kad je teorija napustena, polazi se od pravnog odnosa i ide prema propisu (dakle, suprotan 'smjer') sto rezultira time da se utvrdjuju kategorije vezivanja i najuza veza. Tu se npr utvrdi nasljedjivanje kao kat.vezivanja i drzavljanstvo kao poveznica pa se na nasljedjivanje nekretnina na podrucju rh primjenjuje lex patriae de cujusa, dok bi se prema statutarnoj teoriji primjenjivalo pravo rh jer se nekr. nalazi u rh. napustanjem stat.teorije se otvaraju mogucnosti pronalazenja prikladnijeg prava kojeg kod te teorije nije bilo zbog njenog 'grubog' odredjivanja mjer.prava.
---------
Da bi odnos potpadao pod mpp, treba bit privatnopravni, a da bude takav, oba subjekta moraju biti privatni, ili nastupiti u tom svojstvu. Prema tome drzave bi valjda mogle stupit u takav odnos ako nastupaju iure gestionis, a ne iure imperii.
Tony Montana
30-05-2011, 20:19
osim sto je uzajamnost u nyk diplomatska,sta jos znate o tome???
wtf? ta nyk je mješanac erga omnes i inter partes djelovanja. Dakle erga omnes bez obzira na uzajamnost i inter partes ako stranke tako ugovore da se primjenjuje samo prema sistemu uzajamnosti. Niš mi drugo ne pada na pamet.
što bu1 smatra odlukom (lako, jelda?) i sad ide kicker - objasnite na primjeru ciparske sudske odluke? wtf?! ja to nigdje ne vidje :/
Ni ja osim što sam čuo sa jednog prethodnog roka. Prvi dio pitanja je indeed lagan - svaka odluka suda države članice, bez obzira na njezin naziv kao odluke, uključujući rješenje ili nalog za izvršenje, kao i odluku sudskog službenika o utvrđenju trškova. (čl. 32 BU1) E sad ova ciparska odluka. Neš sam gledo na netu i to je kao neš o tome da je ECJ odlučio da članice moraju priznati odluke ciparskih sudova, makar se radilo o sjevernom cipru.
http://www.scribd.com/doc/15657802/Greek-v-Cyprus-ECJ-summary
E sad, možda se ne radi o tome jer fakat ne znam di je to. :mrgreen: Možda u knjizi MGPP.
rekao bouček na seminaru da se radi o nekakvom teritorijalnom reciprocitetu. to je sve sto se tice NYK
a ovo za ciparsku sudsku odluku negdje sam naletio tu na pktu da sve ovisi je li donesena na grčkom i turskom dijelu cipra, jer Grčka jest država članica, Turska ne.
eleonora akvitanska
30-05-2011, 22:51
isuse, ono, ja sam učila mpgpp iz mnjige i svejedno to nisam vidila. vjerojatno je u malim slovima, tko to čita? anyway, evo još nekoliko stvari koje sam pokupila s ovih pitanja s rokova na koje nemrem nać odgovor, pa evo ak netko zna:
1) da li je hrvatska prihvatila rezerve iz nyk? how the f... should I know that? ne piše u izvorima, ne piše u knjizi kad navodi izvore za arbitražu?
2) uzajamnost prema posljeratnom suvremenom višestranom međ. ugovoru koji se u hrvatskoj primjenjuje od datuma sukcesije? na što se tu misli, isto na nyk?
3) subjektivna pretpostavka prema haškoj 73? subjektivna pretpostavka za što, za primjenu konvencije ili?
4) tko je prema nyk nadležan za poništaj odluke? u konvenciji postoji samo onaj članak kad je tijelu pred kojim je pokrenut postupak za priznanje/izvršenje ujedno i podnesena tužba za poništaj? jel se tu primjenjuje onaj zadnji članak europske konvencije iz 1961, kao kad se primjenjuje između zemalja koje su ujedno članice nyk, da važe samo razlozi za poništaj iz europske?
5) dvije najstarije konvencije koje su se primjenjivale na području hrvatske prije stare juge? u povijesti je eksplicite naveden samo abgb, a ne vidim drugi? kaj, code civil na području dalmacije dok su bili pod francuzima?
ima toga još, ali nećemo pretjerivat :)
1) je da,RH je prihvatila obje rezerve.........to je to od mene
bob rock
31-05-2011, 22:44
kod relkovića s uplatnicom na 150kn.
ako nisu mijenjali politiku, teško ćeš kod ikoga od njih do potpisa jer ih ne dijele osim na predavanjima. možeš probati, malo će ti biti nategnuto.
EDIT: srodna pitanja uskoro će biti brisana. rokovi su i ljudima koji traže korisnu informaciju nema potrebe zagorčavati život beskorinim informacijama i paničnim pitanjima.
ne zajebavam se.
5) dvije najstarije konvencije koje su se primjenjivale na području hrvatske prije stare juge? u povijesti je eksplicite naveden samo abgb, a ne vidim drugi? kaj, code civil na području dalmacije dok su bili pod francuzima?
Code Civil i OGZ :-)
wtf? ta nyk je mješanac erga omnes i inter partes djelovanja. Dakle erga omnes bez obzira na uzajamnost i inter partes ako stranke tako ugovore da se primjenjuje samo prema sistemu uzajamnosti. Niš mi drugo ne pada na pamet.
Inter partes ako drž. ug. izjavi rezervu na odluke van drugih drž. ug. (odnosno da vrijedi erga omnes)
Evo, skenirano i friško OCR-an dokument... uživajte :mrgreen:
PISMENI ISPIT IZ MPP-a, 1.6.2011.
1. POVIJEST
a) Navedite pune nazive i godinu donošenja dvije kodifikacije građanskog prava iz 19.stoljeća koje su sadržavale kolizijska pravila i imale primjenu na prostoru današnje Hrvatske.
b) Koji pravni akt europskog primarnog prava uređuje važaće eUropsko mpp? Navedite datum njegovog donošenja i stupanja na snagu, kao i njegove jednakopravne sastavnice.
c) Navedite najmanje pet karakteristika suvremenog poredbenog mpp-a.
2.OPĆI DIO
a) Navedite četiri primjera kolizijskih pravila kada se posredno upućuje na materijalno pravo. Također navedite kako se na materijalno pravo u pravilu upućuje?
b) Objasnite kako opći institut hrvatskog mpp-a sadržan u odgovoru pod a) uređuje hrvatski ZMPP.
c) Kako ZRS uređuje vrstu kolizijskih pravila sadržanu u odgovoru pod a)?
POSEBNI DIO MPP-a
a) Navedite i objasnite tri različita primjera pojavljivanja poveznice prebivalište u hrvatskom ZMPP-u.
b) Kako federalnu klauzulu ureduje Haaška konvencija iz 1961. Navedite puni naziv formalnog izvora i kako djeluje.
c) Koji unutarnji izvor hrvatskog mpp-a, iz koje godine i kako uređuje naknadu štete zbog sudara brodova?
5. MEĐUNARODNO GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
a) Navedite tri primjera iz ZRS-a međunarodne nadležnosti drugih (ne sudskih) hrvatskih tijela.
b) Objasnite sličnosti i razlike odredaba o obliku ugovora o arbitraži u izvorima hrvatskog arbitražnog prava. Navedite puni naziv tih izvora i godine donošenja.
c) Kako NYK uređuje mjerodavno pravo u odredbama o priznanju stranog pravorijeka za
ca) sposobnost stranaka?
cb) valjanost ugovora o arbitraži?
cc) za arbitrabilnost?
EUROPSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
a) Objasnite polje primjene ratione loci i ratione materia Luganskih konvencija. Navedite njihove pune nazive i godine donošenja.
b) U koja pravna pitanja prema Rim I ne dira promjena odredaba o mjerodavnom pravu nakon zaključenja ugovora? Navedite puni naziv i godinu izvora o kojem je riječ.
c) Na koji specifični način Rim II uređuje svoje opće odredbe predmetnog statuta tradicionalnom poveznicom najuža veza?
Tipična mpp metoda u drugom pitanju :D
Što bi bilo da sam ja pod c napisala: "Upućujem na odgovor b."?
Sretno ljudovi, živio nama PF barem ko Šefko još!
Kaj, intertemoporalnim, interpersonalnim, interlokalnim kolizijskim pravilima i renvoi?
Kaj je na kraju drugo pitanje?
..ja bih rekao ovako..
knjiga str. 190. (isto i str. 86.)
citat: "kolizijska pravila najčešće upućuju neposredno na materijalna pravila neposrednog prava... katkad, međutim, polazna kolizijska pravila upućuju na kolizijska pravila mjerodavnog prava (čitaj:stranog prava).
...dalje..
str. 207.
upućivanje na nejedinstveni pravni poredak (posebna vrsta renvoi)
.. kada polazno pravilo upućuje na nejedinstveni pravni poredak
pa bi prema tome tri primjera bila: za renvoi, za interlokalno/teritorijalno pravilo, interpersonalno, i intertemporalno! (ispravak- skriveni renvoi valjda spada u renvoi)
b) opći institut je renvoi, a RH zmpp je zrs. Dakle pita se kako zrs uređuje renvoi - (čl.6. st.1.) dopušta ga i to kao upućivanje na cjelokupno pravo, dakle i kolizijskopravna pravila, (st.2.) na uzvrat - primijenit će se RH pravo tj. lex fori.
bitno je naglasiti(knj str. 196.): po ZRS-u Renvoi je dopušten! nije naređen, nije zabranjen. Dopušten je - čl.6.st.1. kaže - "uzet će se u obzir"
c) kao vrste kol. pravila, radi se o 1.izričita; 2.potpuna; 3.nesamostalna-na ovu podjelu se cilja u pitanju (jer ne upućuju na mjerodavno pravo; vidi str.94 - primjeri, citiram"..uzvrat i upućivanje dalje.. uglavnom su sadržana u općim odredbama kodificiranog mpp.. tako je to u zrs-u.. kraj citata.) pa prema tome trebalo je napisati: ZRS ta pravila uređuje u općem dijelu, dakle, općenito :D
Da, trebalo je znati kako dotični gospodin sastavljač pitanja misli i k tome što bi to dotični uvaženi gospodin sastavljač ispitnih pitanja htio vidjeti u odgovoru.
..
i malko o terminologiji - ako je renvoi = uzvrat i upućivanje dalje, onda skriveni renvoi nije renvoi nego je uzvrat, tj. skriveni uzvrat.
..
odg na 1.c. knjiga str.41. "današnji mpp..te tendencije se očituju.. 1. zaštita slabije stranke, 2. proširenje polja primjene autonomije stranaka, 3. primjena povoljnijeg prava, 4. primjena alternativnih poveznica, 5. pravila neposredne primjene, 6. izbjegavajuće klauzule.
..
odg na 5.a.
"ne primjenuju se od stupanja na snagu BU I. Više nije dio ispitne literature."
..
odg na 5.b.
RIM I čl.3.(2) -> na valjanost oblika ugovora i na prava trećih
..
odg na 5.c.
"na koji specifičan način?" RIM II čl.4.(3) -> autonomno definirajući pojam "najuža veza". Drugdje tijelo primjene definira taj pojam. Primjena načela najuže veze je bit MPP-a. RIM II ga definira kao "očito bližu vezu"..osnovanu.."naročito na već postojećem pravnom odnosu između stranaka, kao na ugovoru, koji je s nedopuštenom odnosnom radnjom u bliskoj vezi."
..
Dakle, nije tesko odgovorit na pitanje, samo prvo trebas shvatit sta te se pita :D
Nadajmo se da je Boucek svoje odradio na ovom roku. ;)
Pod b je ja mislim Ugovor iz Lisabona, a sastavnice su mu Ugovor o EU i Ugovor o EZ(bar sam ja tako shvatio s obzirom da ih Ugovor iz Lisabona dopunjuje), stupio je na snagu 2007. al ne znam datum. Pod c je ja mislim ono sa kraja Boučekovog članka - proširenje polja primjene autonomije stranaka, alternativne poveznice, povoljnije pravo, izbjegavajuće klauzule. Bar sam ja to napisao, nek me netko ispravi ak je krivo.
Da, to su moderne tendencije. Iako mi nije jasno ovo 'najmanje' pet, pa koliko ih ima? 6? :mrgreen:
Tony Montana
01-06-2011, 18:06
U nizu subjektivnih mišljenja, evo i mog. Ispit odličan, pitanja odlična, vremena 1h 30min što je fenomenalno da se upotrijebi cjelokupni instrumentarij oružja kojim raspolažeš :D Osobno, jedan od najboljih pisanih koje sam dosad pisao, baš po mom guštu.
Inače, Lisabon - relevantni datumi su 13.12.2007. plus 1.12.2009 otkad se primjenjuje. Sastoji se od Ugovora o EU plus Ugovor o djelovanju i funkcioniranju EU kojim se zamjenjuje Rimski ugovor o osnivanju EEZ.
Sto se konvencija tice, iako nisu vise literatura, asis. Rotar je rekla da se ponekad zna pitat razlika izmedju konv. i uredbe koja je zamjenjuje. Babic to ne pita, ali Boucek i Sikiric ponekad, apparently.
Tony Montana
01-06-2011, 19:16
Pretprošli tjedan s konzultacija kod Boua rečeno da ne treba pa ti sad vidi. :D Ne znaš ko pije, a ko plaća. :D
vjerovatno je bolji prema seminaristima,al to je zato što su oni radili cijeli semestar,na svakom seminaru morali znati i imali kolokvij i pismeno i usmeno koji je bio po uzoru na ispit.tako da oni vjerovatno i dobro znaju.jer uz predavanja i seminar stvarno možeš dobro naučiti...bez toga vjerujem da treba duplo više,ako ne i troduplo....divim se onima koji polože ovaj ispit bez predavanja il bar konzultacija jer je knjiga strašno napisana
evo jedno pitanje koje koliko god da pokušavam dokučiti nede nikako...
koja je razlika između uvjetnih i altrenativnih kp???
uvjetno, npr. čl 14 st. 2 ZRS (ako nije x, onda je y)
alternativno, npr. čl. 31 ZRS (ili - ili)
Lana Lana
02-06-2011, 17:55
Ispravak: Grupa od sljedećih 5 ljudi je bila grupa od 4 čovjeka, jedna je cura pala, to nisu bili seminaristi. Prof. izuzetno korektan, čak i prema curi koja je pala. A to sam bila ja i pala sam zasluženo, test mi je bio totalno katastrofalno napisan, a Bouček je sa žaljenjem rekao:"Morat ćete doći sljedeći put, naučite to, nemojte komplicirati."
hellokitty
02-06-2011, 19:05
Ispravak: Grupa od sljedećih 5 ljudi je bila grupa od 4 čovjeka, jedna je cura pala, to nisu bili seminaristi. Prof. izuzetno korektan, čak i prema curi koja je pala. A to sam bila ja i pala sam zasluženo, test mi je bio totalno katastrofalno napisan, a Bouček je sa žaljenjem rekao:"Morat ćete doći sljedeći put, naučite to, nemojte komplicirati."
ne,bilo nas je 6, pala je ta cura neseminarist koja je odg.s nama na temelju dolazaka na konzultacije, a druga cura koja je pala sam bila ja-seminarist... da, jedini luzer..
Username
03-06-2011, 18:27
c) Na koji specifični način Rim II uređuje svoje opće odredbe predmetnog statuta tradicionalnom poveznicom najuža veza?
Molio bih odgovor na ovo. Onak, nemam ni okvirno pojma kaj bi to bilo.
Posto se pita za blizu vezu u opcim odredbama onda je mozda cl. 4. kojem je naslov "opce kolizijsko pravilo".
Čl. 4. st. 3.
"Ako iz svih okolnosti proizlazi da nedopustena radnja ima ocito blizu vezu s drzavom razlicitom od one utvrdene u stavcima 1 ili 2, tada se primjenjuje pravo te druge drzave. Ocito bliza veza s drugom drzavom moze se osnivati narocito na vec postojecem pravnom odnosu izmedu stranaka, kao na ugovoru, koji je s nedopustenom odnosnom radnjom u bliskoj vezi."
E sad, dal je Vilim na to mislio...
Tony Montana
03-06-2011, 19:19
Ovo kaj je kolega Username citirao iliti izbjegavajuća klauzula iliti escape clause. Ja sam to napisao..brijem da je to jer se izbjegavajuća forsira kroz cijelu tu uredbu kao korektiv u vidu najuže veze.
Ja sam pomislio da se trazi specificnost konkretizacije najuze veze u R2 pa sam tako dosao do lex autonomiae (jer mi je to specificno s obzirom da je autonomija poveznica kod ugovornih odnosa, a ne izvanug, a kaze da uredba uvodi takvu poveznicu).
Vjerojatno je ovo tvoje Tony, ali sto bi tu bilo specificno? ako trazi specificno rjesenje, zar escape clause nije opceprihvacena?
Tony Montana
03-06-2011, 19:51
E vidiš, dobro i ti zboriš. Ja sam išao logikom da autonomija stranaka nema veze s najužom vezom, jer stranke mogu izabrati pravo koje nije najuže povezano s predmetnom situacijom pa se onda tu javlja escape clause koja to korigira da bi se ispunio ratio mpp-a, a to je upućivanje na najužu vezu.
Ne znam fakat više..moguće je i ovo kaj ti veliš jer istina bog da je specifično što stranke mogu i deliktni statut ugovarat, al ne paše mi to uz najužu vezu. Bolje da ne analiziram više, jer ću otkrit još čuda :D
Cheeky_Lying_Git
03-06-2011, 19:52
Mislim da se trebalo napomenuti da Rim II traži očito bližu vezu i to je specifično, dok drugdje se traži najuža veza. Očito bliža veza vam je restriktivniji pojam nego najuža veza. Pa se treba vrtit oko toga u tom odgovoru. Uz to nije zgorega napomenuti tu izbjegavajuću klauzulu.
Username
03-06-2011, 19:57
Mislim da i u Rim I. stoji "ocito" bliza veza... Tak da to nije specificno samo za Rim II.
Za Rim II. mi se cini da je specificna bas ta konkretizacija blize veze od strane zakonodavca, tocnije uredbodavca.
Mislim da ovdje nije trebalo pisat o uvodenju autonomije kao moguce poveznice za deliktni statut...
Tony Montana
03-06-2011, 20:00
@cheek
Ok, to je već perverzno :D, al nekak ne vjerujem da je to. Iako po meni je to jedno te isto, očito bliže, najuže i najbliže. Jedino gdje to može po meni pravit razliku je kod javnog poretka kad nije isto jel protivi ili očito protivi. Ak netko zna 100% nek javi, baš me zanima.
Cheeky_Lying_Git
03-06-2011, 20:00
Istina da i Rim I sadrži očito bližu vezu, ali ako se ne varam Rim II je stupio na snagu prije Rim I i uvođenje očito bliže veza, za razliku od dotadašnje prakse najuže veze je specifično. Iako nisam ziher da se na to aludiralo.
EDIT: Tony, nešto je u tom stilu nama na seminaru govorio Bouček, a kak mi se čini ta su pitanja njegova, pa samo pokušavam reći da je možda na to mislio, jer smo i na seminaru mi studenti lako preko toga prošli, al on je naglasio par puta razliku očito bliža i najuža veza.
Username
03-06-2011, 20:04
OK, ima i ovo logike s datumom donosenja... Ali stvarno sumnjam da se na to islo.
Escape clause je opceprihvacen, ali je za Rim II mozda specificno to sto su Parlament i Vijece autonomno definirali jedno od znacenja te uze veze na kojoj se escape clause temelji.
Tony Montana
03-06-2011, 20:07
E fakat, ak se na to išlo, onda fakat nemam komentara :D Ajd srecom da je to jedno potpitanje neovisno o ostalim unutar 5. :D
EDIT: malo sam guglao i nađoh ovo koje mi se čini kao ok tumačenje:
"Uredba Rim II za opće kolizijske norme za izvanugovornu odgovornost za štetu određuje dvije čvrste poveznice, i to mjesto štete kao opće pravilo (čl. 4., st. 1.), te zajedničko redovno boravište oštećenika i štetnika kao iznimka (čl. 4., st.2), koju omekšava očito (naj)uža veza s pripadajućom pridružnom (akcesornom) poveznicom kao izbjegavajućom klauzulom u odnosu na prethodne odredbe (čl. 4., st. 3. Uredbe Rim II)". (Bouček, Zbornik PF Split).
Ili drugim riječima:
"Navedena opća pravila koja propisuju mjerodavnost lex loci damni i lex firmae habitationis communis u iznimnim slučajevima mogu zbog svoje krutosti biti potrebita ispravka koji Uredba pruža u obliku izbjegavajuće klauzule.
Opća izbjegavajuća klauzula u članku 4. stavku 3. Uredbe Rim II glasi: “Kada je iz svih okolnosti slučaja jasno da je štetna radnja očito u užoj vezi s državom različitom od one iz [članka 4.] stavaka 1. i 2. [Uredbe Rim II], primjenjuje se pravo te druge države. Očito uža veza s drugom državom može se temeljiti posebice na prethodnom odnosu između stranaka, kao što je ugovor koji je usko povezan s odnosnom štetnom radnjom.” Ispravljanje rezultata upućivanja treba biti moguće samo u iznimno rijetkim slučajevima, pa se stoga ova odredba treba strogo tumačiti." (x, Zbornik PF Rijeka, str. 1288).
Razlika izmedju ocito blize i najuze veze? ne bi bilo korektno da u ispit stavljaju stvari kojih nema u knjigama (ako toga nema tamo, ne sjecam se)
Za javni poredak kod nas pise da se protivi, a u HK da se ocito protivi, tako da mislim da se ne cilja na takve stvari, to bi bilo predetaljno.
Edit: bit ce onda ovo sto Tony citira :thumbup:. Stvarno se nadam da cu uspjet prepoznat sta se trazi u pitanju :(
ne bi bilo korektno da u ispit stavljaju stvari kojih nema u knjigama
Ako baš hoćeš, nije korektno ni stavit pitanje "kako hrvatski ZMPP uređuje renvoi" i "kako ZRS uređuje renvoi" u isti ispit jer je to identično pitanje, and yet!
Ja se samo nadam da Vilim neće sastavljat sljedeći pismeni jer želim odgovarat na pitanja bez da ih moram prvo kvalificirat po lex boučekis.
samo nadam da Vilim neće sastavljat sljedeći pismeni jer želim odgovarat na pitanja bez da ih moram prvo kvalificirat po lex boučekis.
:rotfl:
True dat!
Tony Montana
04-06-2011, 19:23
može li netko napisati koja je razlika između pojmova lex i statut?
puno hvala!
Statut je sadržaj materijalnih pravila mjerodavnog prava i kao takav vezan uz kategoriju vezivanja. Statut je u biti mjerodavno pravo.
Lex je pravo, rezultat upućivanja na mjerodavno pravo. Lex je vezan uz poveznicu.
Lex je dio kolizijskog pravila - poveznice te na taj nacin upucuje na mjerodavno pravo.
Statut je to mjerodavno pravo, rezultat kolizijskopravne metode - pravo do kojega se doslo kp upucivanjem.
Lex oznacava citav pravni poredak, a statut ne. Npr. ako je ostavitelj nas drzavljanin, lex patriae je hrvatsko pravo u cijelosti, a nasljedni statut koji se primjenjuje na nasljedjivanje obuhvaca samo odredbe koje spadaju u nasljedno pravo.
Edit: Tony beat me to it. :)
Tony Montana
04-06-2011, 19:47
Neka neka, dobro je imati alternativnu mogućnosti izbora tumačenja pa ćemo si onda uzet ono koje nas dovodi do povoljnijih materijalnopravnih učinaka. :DD
Lex je dio kolizijskog pravila - poveznice te na taj nacin upucuje na mjerodavno pravo.
Statut je to mjerodavno pravo, rezultat kolizijskopravne metode - pravo do kojega se doslo kp upucivanjem.
You be mistaken. Ovo kaj si napisao za statut je lex.
statut je pravo mjerodavno za kategoriju vezivanja, vezan je uz kategoriju vezivanja i predstavlja sadržaj materijalnih pravila mjerodavnog prava
lex je pravo, rezultat upućivanja kolpr. metode – vezan uz poveznicu
Ovo je bilo na prezentaciji na predavanju tako da se Sikirić očito slaže s Tonyjem Montanom. :D
I not be mistaken, I be mizunderstood (svojom krivicom). :mrgreen: Da se bolje objasnim:
Lex je pravo, ocigledno, ali referirao sam se na cinjenicu da uvijek pise 'pravo' (lex) u kolizijskom pravilu, a ne 'statut.' Trebao sam lex stavit pod navodnike u prvoj recenici da se vidi da govorim cisto o pojmu gdje se koristi. U tom smislu lex je siri pojam jer kad dodjes do mjerodavnog prava (lexa), to jos nije to jer trazis ono konkretnije sto ti treba - statut (materijalnopravna pravila). I sam si to napisao, ali si izbrisao dio citata gdje sam rekao da je lex pravni poredak, dakle pravo. Lex jest rezultat upucivanja, ali ne mora biti i kraj kp metode jer tih upucivanja moze biti vise (renvoi). U tom slucaju imamo vise lexova kao rezultate visekratnog upucivanja, ali to ne znaci da imamo krajnji cilj, a to je statut. Kraj kp metode je kad se dodje do statuta, zato sam i napisao da je statut rezultat metode (a ne samo upucivanja) i da je to mjerodavno pravo, sto je tocno ali neprecizno - to je mjerodavno materijalno pravo. Ovo sve sto sam napisao se vidi iz primjera. Mislio sam u skladu s prezentacijom, ali sam lose i neprecizno objasnio, my bad.
Statut je sadržaj materijalnih pravila mjerodavnog prava i kao takav vezan uz kategoriju vezivanja. Statut je u biti mjerodavno pravo.
Lex je pravo, rezultat upućivanja na mjerodavno pravo. Lex je vezan uz poveznicu.
..
TM je dao točan odgovor.
..
potvrđujem s navodima iz knjige
(str.99) "U tom smislu izrazom statut označuje se sadržaj materijalnih pravila mjerodavnog prava."
(str 109.) "Pri određivanju mjerodavnog prava često se koristi izraz lex. Pod tim izrazom također se ukazuje na rezultat kolizijskopravne metode upućivanja na mjerodavno pravo, s tim što se pritom polazi od poveznice."
..
i dopunjujem = i statut i lex označavaju mjerodavno pravo. Statut materijalno/sadržajno/praktično, lex teorijski/formalno/papirnato!
..
Sud na konkretni (životni) slučaj 'stvarno/realno' ne primjenjuje "lex rei sitae", nego konkretno pravo na koje upućuje poveznica rei sitae (Primjer:RH pravo,ako stvar leži na teritoriju RH) U propisu, pravnom pravilu, se ne određuje statut nego lex. Teorijskom primjenom konkretnog lex-a (lex rei sitae) dolazi do primjene konkretnog statuta (RH prava ako se stvar nalazi(leži) na području RH). Statut i lex su lice i naličje istog novčića. Jedno je 'teorija', drugo 'praksa'. Teoretičari našeg faksa kažu, jedno polazi iz poveznice (lex) a drugo je sadržaj materijalnih propisa (statut).
..
Rezime, praktična razlika je ta da ono čime brišeš tur nikako ne može biti statut ali lex može (često i jest), ipak!, nakon što si primijenio statut - krajnji proizvod može biti uporabljen jednako kao i lex (računam da se uvijek primjenjuje načelo pisanog otpravka odluke)
..
problem s razumijevanjem proizlazi i zbog ograničenosti jezičnih izraza
primjeri:
- primijenit ćemo poveznicu locus rei sitae
- primijenit ćemo lex rei sitae
- primjenjeni ugovorni statut je Rh pravo
sve se primjenjuje, ali pojam "primjena" u svakom primjeru ima drugi rezultat, dakle mora ga se drugačije shvatit i objasnit. Moja preporuka - 1. prilikom učenja izraze shvatite doslovno kako pišu; 2. kad objašnjavate koristite konkretne primjere; 3. ne tumačite primjere, oni su tumačenje!
Elem, dakle, hmm..primijenite metodu 1,2,3 i ne će bit problema. Bude li ih, primijenite metodu 1,2,3 i ne će bit problema. Sve po načelu - repetitia est mater studiorum! I profesori su l(j)udi!
..
Imam dva pitanja, mislio sam da cu razrijesit ove dileme kod drugog prolazenja skripte, ali nista.
1. Koja bi bila tri slucaja odstupanja od tumacenja prebivalista po legis fori?
To je pitanje br. 205. Odgovor pod 1. mi ima smisla, ovo ostalo ne vidim kako je to odstupanje. Posebno se to odnosi na 3. odgovor koji uopce nije odstupanje od tumacenja po legis fori.
2. Pitanje br. 213. Dvije iznimke kada nasi organi mogu primjenjivati strane procesne norme.
Iz odgovora vidim gdje bi bile te iznimke, ali mi nije jasno zasto. U Sajku pise da se poveznice tumace po najblizem pravu, osim kad se radi o mgpp-u cije su odredbe javnopravnog karaktera pa se uvijek poveznice tumace po legis fori. U odgovoru pise da ce sud odrediti ima li tuzenik prebivaliste u stranoj drzavi po propisima te drzave, dakle po legis causae, a ne fori. U primjeru se radi o nadleznosti, dakle procesno pravo, stoga cemu neprimjena lex fori?
Username
07-06-2011, 09:23
bok.
moze li mi netko reci gdje babic ima konzultacije?
na web str pise samo soba 21 (mislim), ali nepise gdje (tmt, gund, cirilmet)....
U Cirilometodskoj mu je ured. Ali prati web katedre, cesto konzultacije odrzava u dekanatu...
Powered by vBulletin® Version 4.1.8 Copyright © 2012 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.