III. Međunarodno pravo [Archive] - Pravokutnik.net

Pravokutnići

27-05-2005, 20:04

WEB KATEDRE:
http://www.pravo.hr/mp

ISPITIVAČI:
Prof. dr. sc. Maja Seršić - utorkom od 10,30 sati (Ćirilometodska 4, soba 19/I. kat), maja.sersic@pravo.hr
Prof. dr. sc. Davorin Lapaš - utorkom od 16 sati (Ćirilometodska 4, soba 24/I. kat), dlapas1@pravo.hr
Mr. sc. Trpimir M. Šošić - utorkom od 16 sati (Ćirilometodska 4, soba 12/dvorište), tsosic@pravo.hr
Robert Mrljić - utorkom od 16 sati (Ćirilometodska 4, soba 44/potkrovlje), robert.mrljic@pravo.hr
Rutvica Rusan - utorkom od 14 sati (Ćirilometodska 4, soba 13/dvorište), rutvica.rusan@pravo.hr

ROKOVI 2010./11.
08.11.2010.
31.01.2011.
14.02.2011.
11.04.2011.
30.05.2011.
13.06.2011.
04.07.2011.
05.09.2011.
19.09.2011.

PRIJAVA ISPITA:
Studenti koji studiraju po bolonjskom programu prijavljuju preko opcije studomata, a prvi dan roka predaju indekse u Ćirilometodskoj 4, soba br. 15/I. kat (obavijest o predaju indeksa se objavljuje na studomatu).
Studenti koji studiraju po „starom programu“ prijavnice za ispit predaju na određeni dan u Ćirilometodskoj 4, soba br. 15/I. kat (dan prijave ispita nalazi se na stranici http://www.pravo.hr/MP/rokovi).

LITERATURA:

Obvezna literatura:
Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 1, 2. izd., Zagreb, 2010. (tekst otisnut krupnim slogom)
Andrassy, J., Međunarodno pravo, Zagreb, 1990, str. 261-355. i 365-434. (tekst otisnut krupnim slogom)
Lapaš, D., Pravo međunarodnih organizacija, Zagreb, 2008, str. 1-17, 24-91, 179-184, 193-246. (tekst otisnut krupnim slogom)
Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 3, Zagreb, 2006. (tekst otisnut krupnim slogom)
Dopunska literatura:
Ibler, V., Rječnik međunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987.
Bakotić, B. (ur.), Međunarodni ugovori – sklapanje i primjena, Zagreb, 1997.
Lapaš, D., Šošić, T. M. (ur.), Međunarodno javno pravo - izbor dokumenata, Zagreb, 2005.
Povelja Ujedinjenih naroda, Narodne novine – međunarodni ugovori, br. 15, 1993.
Bakotić, B. (ur.), Ženevske konvencije za zaštitu žrtava rata s Dopunskim protokolima, Zagreb, 1997.
Bakotić, B., Galli, T. (ur.), Izbor međunarodnih ugovora o vođenju neprijateljstava, Zagreb, 2001.
Vukas, B., The Law of the Sea – Selected Writings, Leiden, Boston, 2004. Dodatni linkovi za predavanja nalaze se na:
http://www.pravo.hr/MP/predavanja
http://www.pravo.hr/MP/materijali

Ispitna pitanja:
http://www.pravo.hr/MP/literatura/ispitna_pitanja

Famous quote:

zerp je samo primjer kako je cijelo medjunarodno pravo smeće i cista kurtoazija kad na kraju ispadne onako kako hoce najjaci u prici
zato mp i je tolko zanimljivo
povelja un o pravu mora nam daje pravo da proglasimo igp, a susjedi nas ucjenama jebu da ce nam to usporit ulaz u neko udruženje zemalja.
medjunarodno pravo je kao mali prijatelj is djetinjstva - igras se s njim, a kad ga opališ u zaru igre, rasplače se i ide te tužiti tati. :badgrin:

Skripe potražite na
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/medjunarodno

mda....vidim da ljudi pitaju dal se moze polozit po skriptama.....sad provjereno mogu rec DA, al pazite,

treca knjiga je najslabije obradjena i neka poglavlja fale: (ostale tri su ok, vise-manje)
-delikti (nemojte to slucajno ucit po 2.skripti-protupravni cini- to je zastarilo)
-protuneutralnost, neutralna imovina na moru..
-neki detalji: ugovor iz Manille, blokada na daljinu, prava angarija, kosarstvo, navicert, indult

u drugoj si malo ispravite one odbore UN kod opce skupstine (glavni, ad hoc, postupovni). inace su mala slova pa nije neizostavno al vidim da ih se pita dosta cesto...i uvjeti VS za pristupanje medjunarodnom sudu..

i ubacite komisiju za granice epikontinentskog pojasa u prvu skr.
i sustav paralelnog iskoristavanja kod Zone.

regionalne i specijalne organizacije su samo nabrojane u drugoj skr, treba to malo upotpunit sa godinom nastanka, drzavama clanicama, kraticom..pogotovo sastavnice svjetske banke..

sigurno ima jos toga al ovo mi se ucinio bas ultimate, to uvijek pitaju.OPĆENITI SAVJETI ZA SPREMANJE ISPITA & DOJMOVI SA USMENIH ISPITA; SVAKI PROFESOR U SVOM DOKUMENTU

***** NOVO!

kolegica sijft se potrudila sastaviti komplilaciju MP pitanja skupljena unazad 3-4 god tako da na sljedećem linku:
http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-pravo/lista-pitanja/1700-pitanja-medunarodno-pravo-kompletna-lista-pit
imate svu listu pitanja za MP po svim poglavljima, nadopunjavanu po postojećim, što je poprilično korisno jer je valjda svaki izbljuvak koji se netko sjetio pitati na ispitu uvršten.

Natan

12-06-2005, 18:08

Profesor Metelko je spremio ovaj ispit za sedam dana i dobio odlican. :shock:

Ja cu pokusati njegovim stopama (dobro, moze i niza ocjena). :) Kod Vukasa mi mozda i uspije, ako je stvarno toliko bezazlen kao sto svi pricate... jel ima uopce padanja kod njega? :lol:

skeptik

20-09-2005, 17:01

Knjiga veli da zločin počinjen u zgradi poslaništva potpada pod mjesne sudove(automatski,ak sam ja to dobro skužil),ne spominje se nikakav poseban zahtjev (V.Britanije) koji bi ovlastio RH da ima sudbenost glede kaznenog djela počinjenog u toj zgradi, a na RTL-u vele da je takav zahtjev potreban.
Toj neformalnosti po meni ide u prilog i odredba po kojoj se zločinac koji se skloni u zgradu poslaništva izručuje mjesnim vlastima bez posebnog postupka izručenja.
Dozvola bi se,po meni odnosila na ulazak u te prostorije, a ne na nadležnost RH glede počinjenog djela.
Ne znam jel je sad malo jasnije il si bespotrebno komliciram život :)

Da, sad mi je jasno što misliš. Evo što ja mislim.

Zločin počinjen u zgradi veleposlanstva uistinu potpada pod mjesnu sudbenost (bez nekakvog posebnog odobernja), međutim da bi organi mjesne vlasti ušli u zgradu potrebna je dozvola šefa misije. Zločinac se izručuje bez nekog posebnog postupka jer pravilo azila danas vrijedi još samo u Latinskoj Americi. Ali i za uhvatiti (fizički) takvu osobu treba dozvola (jer organi vlasti trebaju ući). Kako je pitanje osjetljivo tako bi vjerujem i rješavanje bilo osjetljivo.

zoolander

31-10-2005, 14:29

Str 548. knjiga II
Radi se o zabrani postavljanja nuklearnih uređaja na morsko dno i podzemlje,pa knjiga veli da se zabrana odnosi na podmorje sve do vanjske granice vanjskog pojasa.
Zabrana se odnosi i na pojas do 12 morskih milja mjereno od obale ili od polaznih crta za mjerenje teritorijalnog mora, za sve države osim za obalnu.
Pitanje: šta sa podmorjem izvan vanjske granice vanjskog pojasa?
Dal se tu mogu postavljati takvi nuklearni uređaji,budući da se radi o epikontinentalnom pojasu obalne države?

betty

03-11-2005, 12:03

Ne postoji nikakav ius cogens koji bi se odnosio na uređenje postavljanja nuklearnih uređaja u epikontinentalnom pojasu (kolko ja znam), dakle postoji samo partikularno pravo koje to uređuje.

Ako vam se baš da kopat po hrpama papira :std: postoji par međunarodnih ugovora koji reguliraju to područje.

1969. Ugovor o bezatomskoj zoni (srednja Europa)
1969. Ugovor o bezatomskoj zoni (Latinska Amerika)
Sporazumi o neširenju nuklearnog oružja (postoji masa tih ugovora)
Ugovor o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi, svemiru i podmorju (ne regulira podzemlje pa postoje spekulacije da su tamo kao dozvoljeni, s druge strane navodi se da doticni ugovor ne navodi taksativno pa implicite razumjeva i podzemlje)

U RH: protokoli, sporazumi, ugovori iz 1994, 1995, 2000. i 2001. (http://www.nn.hr, međun.ugo.)
Ima ih na faxu u arhivi i u nsb-u (zatvorenom spremištu, naravno)

Znad da nisam ništa konkretno rekla, al ne da mi se tražit odgovor.
Ako ovo ikom išta znači- bit će mi drago. :wink:

betty

03-11-2005, 19:38

DEGAN, "Međunarodno pravo, 2000.
"... Ostaje na koncu važno pitanje je li u bilo kakvim okolnostima dopuštena upotreba nuklearnog oružja, makar za one nuklearne sile koje se njegova držanja nisu odrekle, i to bilo temeljem ugovora ili na drugi način.... Uz drugi ubojiti i razorni učinak ono djeluje otrovno i zarazno, tako da potpada pod zabranu otrovnih i bakterioloških sredstava."
(str. 860.)
Rimski statut (1998.) smatra upotrebu otrova i otrovnog oružja zločinom.
Jest da ovdje priča o upotrebi, al bitan zadnji dio... :clr:

"...Zabrana bi trebala dovesti do sveopćeg nuklearnog razoružanja, dakle do strogo kontroliranog uništenja cjelokupnog nuklearnog arsenala..."
(str. 861, mišljenje Međunarodnog suda, na temelju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja iz 1968.)
Ne znam baš kolko je smisleno postavljat nuklearne uređaje u epikontinentalni pa ih vadit da se uniše... :scr:

CAPAR "Međunarodno pravo mora" 1994.
"...Države svojim nacionalnim propisima štite morski okoliš... Potapanje (otpadaka ili drugih tvari) u granicama teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa ili na epikontinentalnom pojasu ne smije se obavit bez izričitog odobrenja obalne države..."
Tu je recimo dodirna točka s time da u epikontinentalnom obalna država ima pravo određivanja pravaca kabela i cjevovoda koje polažu druge države. :bonk:
Doduše ne kaže ništa direkno o nuklearnom oružju ( osim ako bi ga podveli pod "druge tvari"), al po nekoj općoj logici modus polaganja nuklearnog bi trebao bit stroži ili barem takav. Ili?

U principu- ne znam. Brijem da sad već i postoji zabrana postavljanja nuklearnog oružja u epikontinentalnom barem u većini država pa postaje polako i opće MP , ili se radi na tome, ili bi se trebalo radit na tome...
:profileright: :cmp: :lft: :profileright: :cmp: :lft: :profileright: :cmp: :lft:

spy

17-06-2007, 15:47

Na koja 3 nacina prestaju starateljska podrucja?

Odgovor:
1. postizanjem pune samouprave
2. ako se pridruzi nekoj drugoj zemlji
3. integracijom u neku nezavisnu državu.

spy

20-06-2007, 18:05

imam jedno onako pitanje da mi skratite muke:

Jesam li dobro pohvatala ovo:

Pregled sredstava mirnog rjesavanja sporova:
a) sredstva za mirno rjesavanje medjunarodnih sporova
- diplomatska sredstva (prijedlozi):
1. izravni pregovori
2. mirenje
3. istraga
4. posredovanje
- sudska sredstva (odluke):
1. izravnanje
2. arbitraza
3. medjunarodni sud

b) kolektivna jamstva i akcije radi osiguranja mira
- akcije:
1. osiguranje mira prema povelji UN
2. mirno rjesavanje sporova u okviru UN
3. mirno rjesavanje sporova bez intervencije UN
4. iznosenje spora pred UN
- kolektivne mjere:
1. mirovne operacije
2. smanjenje oruzanja i razoruzanje
3. dr. mjere

U biti me zanima ovo pod b dal sam dobro pohvatala, jer mi se nije dalo citat taj dio bas...pa onako od oka, jel je takva shema?

morenita

26-06-2007, 00:56

@ spy
u statutu medunarodnog suda se tocno navode sve cetiri izvora kao sto je i napisano u knjizina 19.str.
pravicnost sama po sebi nije izvor, vec se ona moze koristiti kao zamjena ili dopuna prava kada to stranke zele.
tako da su tu i vukas i lapas bili u pravu! :D
za izvore meduarodnog ratnog prava sam i ja to cula,ali nadam se da ne moram znati bas sve haaske konvencije! pa to nije vise normalno!
:?
sretno nam svima! ;) [/quote]

XXX

01-07-2007, 11:18

E, molim vas kod pitanja međunarodne organizacije kao izvori mp-a što bi vi rekli? U biti nisu izvori, iako bi se mogli smarat, ali o tome se još uviejk raspravlja... :-k

Spominju se vrste obvezujucih odluka : 1. zakljuci o djelovanju organizacije , 2. odluke o rjesevanju konkretnog pitanja i 3. pravila opce prirode

i mislim da treba spomenuti statut medjunarodnog suda

Najgora su mi ta neka pitanja gdje ne znas ni sam sta bi rekao :shock:

jasamlane

02-09-2007, 22:49

trpimiru bi trebalo reci da je ono kaj on radi masovni pokolj jadnih studenata..ak dodjem kod njega ne trebam ni ulazit..tak i tak kod njega 99,9% ljudi odustaje...trpimir je strah i trepet, zalosno...

idiotizam, da postoji tolika razlika u prolaznosti izmedju tih par profesora na ovoj katedri.

ak me sutra on prozove, sam cu se lijepo nasmijesiti i biti potpuno pomirena s onime sto me dalje ocekuje. 2. rok za 2 tjedna.

Barilla

19-09-2007, 15:23

opet ja! zanima me naime pitaju li profesori one detalje tipa plovidba dunavom prije i poslije drugog rata, onda neznam, slob. teritorij trsta. neke opširne povijesne primjere protektorata itd. Uglavnom ono što nije općenito i što nije primjer za neko pravilo- na znam kako da se drukčije izrazi.... thnx :?:
pa omakne im se pa nekada i pitaju navodno, tipa kako je bio reguliran položaj trsta, ili koliko postoji komisija za dunav i njihove razlike...
tako su meni rekli, pa ako mene lažu i ja lažem tebe 8-[
mislim da je prije svega potrebno znati općenito neke stvari, a onda pikanterije i "nepotrebno"

jasamlane

19-09-2007, 16:03

kod asistenta sve te gluposti treba znati. :D

2hunterz

21-09-2007, 10:39

sad sam možda već ishlapio ali radificirani ugovori su ti oni koji ostaju vrijediti i nakon sukcesije, rata i sl. (tipa granični režimi, služnosti i sl.) znači baš postoje radificirani ugovori pogledaj tamo kod sukcesije

he he ipak nisam ishlapio :-D

Sukcesija

Međunarodni ugovori - u načelu međ. ugovori vežu samo ugovorne stranke, ali to načelo o neprenosivosti međ. ugovora bez pristanka sljednice je suženo, s jedne strane zbog pravne sigurnosti traži se barem djelomični kontinuitet, a s druge strane praksa država sljednica pokazuje da one ne žele ugovornopravni vakuum. Tzv. radicirani ugovori (međ. ugovori koji su najuže povezani samim područjem, tj. oni koji se odnose na ugovorom ustanovljenu granicu i njezin režim , te prava i obveze koje su vezane uz to područje) automatski vežu državu sljednicu ako nije drugaĂ¨ije ugovoreno, iznimka se odnosi na one obveze kojima se predviđa uspostava vojnih baza na stečenom području. Što se tiče dana od kojega se država sljednica smatra strankom ugovora, to je dan sukcesije država ili datum stupanja ugovora na snagu, neovisno o datumu notifikacije (ona ima retroaktivan učinak s obzirom na stranke).

Barilla

21-09-2007, 13:42

radicirani - koji automatski vežu državu sljednicu, ako nije drugačije ugovoreno - prema riječima bečke konvencije odnose se na ugovorom ustanovljenu granicu i režim granice... Knjiga 1, str. 267.-268.

ratificirani - vidi Knjiga 2, str. 329.-330.

radificirani - wtf? jel takvi uopće postoje? say no..

spy

03-10-2007, 13:24

mozda je to samo iskusavanje krhkosti dusa da bi se dobio presjek karakternih profila, pa ce nas drzat u neisvjesnosti do pon navecer a onda obavjest da je ispit u utorak u 8 ujutro, a kad kliknes na stranicu upali se i jedan youtube ekran a ono zena iz referade za stolom onako baca prijavnice u zrak, trga ceduljice s molbama iz indeksa i pali ih, a sve to prati gromoglasan smijeh BUAHAHAHA-HAA

hm...a sad ucenje :-D

spy

09-10-2007, 16:48

E može mi netko molim vas reći za pojedinca kao subjekta međ.prava što treba reći?? Jeli na kraju on subjekt ili nije? Više me ova knjiga totalno zbujuje... I koja je uloga pravne znanosti? :?

Ako si kod Sersic onda pojedinac nije subjekt jer nije IZRAVNO podvrgnut prema definiciji subjekta mp...inace Lapas i Vukas kazu da pojedinac je subjekt...uglavnom nece ti uzet za zlo ako obrazlozis ono sto tvrdis sto god da to bilo s obzirom da se ni oni sami ne slazu oko toga, trebas znat obrazlozit i jedno i drugo, a ti izaberi sto ti se svidja za vlastito misljenje ;)

fleetwood mac

09-10-2007, 17:53

jedini slučaj u međunarodnom pravu gdje pojedinac JE subjekt međunarodnog prava ti je kažnjavanje pojedinca u međ.pravu. Kažeš,da sve u svemu postoji tendencija priznavanja subjektiviteta pojedincu u međunarodnom pravu (onda nabrojiš one dokumente....),a po meni najbitnije tu za reć je ono što je Ibler rekao : U mećunarodnom pravu pojedinac-fizčka osoba nije redovan niti osobito važan subjekt međunarodnog prava.

ajviem

15-10-2007, 10:51

Kolege, molim pomoć!

Može li mi tko reći što je to "novostvorena nezavisna država" (u okviru sukcesije), po Lapašu? Napominjem, on traži konkretan pojam, definiciju! :?

Odgovor:
Bivša kolonijalna zemlja.

Just a little bit

08-11-2007, 01:58

1. kolonije su bile odjeljeni dio neke drzave, dakle nisu spadale u matično područje države
2. vanjski pojas se proteze na morsko dno jedino u slucaju suzbijanja nelegalne trgovine i vadjenja arheoloških ostataka s dna mora (tzv arheoloske zone) , dok u sam vanjski pojas ne spada mora niti povrsina (to spada ili u IGP ili u otvoreno more) odosno dno spada u epikon. pojas
vanjski pojas drzava proglasava radi zastite nekih svojih propisa, znaci zona izvan nacionalne jurisdikcije gdje drzava moze vrsiti neki oblik vlasti
sad konkretno odgovor dal spada povrsina mora i stup vode u vanjski pojas - konkretno nebih znao. ja bih ovo gore reko.

jasamlane

08-11-2007, 19:56

VANJSKI POJAS= samo površina + morsko dno -> arheološki i povijesni predmeti (K o PM č82). Tako pise u skripti medjunarodnog prava mora.

e, upravo tako. to pise u skripti, a u knjizi ne. a knjiga bi trebala biti relevantna.

Issa

08-11-2007, 20:25

Vanjski pojas obuhvaca morsko dno (glede nadzora nad prometom arheoloskim i pov. predmetima nadjenima u moru) i povrsinu mora koja se preklapa iliti nalazi na otvorenom moru ili gospodarskom pojasu. Znaci preklapaju se. Koliko sam ja skuzila...

fat drummer

11-03-2008, 23:41

sve, sve što sam ikada napisao je krivo! dobro ne baš sve, ali skoro sve

objektivan i subektivan kriterij su pitanja izvučena iz konteksta. naime to je kao da lapaš postavi pitanje formalne i materijalne pretpostavke... čega?

ako je lapaš i postavio pitanje o objektivnom i subjektivnom kriteriju mislio je na objektivni i subjektivni kriterij kod subjektiviteta međunarodnih organizacija gdje je usvojen objektivni kriterij (one su subjekt mp-a, ma što god netko o tome mislio)

ovaj odgovor koji sam citira se odnosio na objektivni i subjektivni kriterij kod sporova što je, uvjeravaju me ful lejm pitanje koje nikada nitko ne pita

tmš ftw!

Tal

21-03-2008, 12:39

razlika između tjesnaca i prokopa je i u režimu regulacije - tjesnace regulira Konvencija o pravu mora, a prokopi imaju svaki svoju konvenciju. onda tjesnaci su prirodni, a prokopi umjetni...

ovo gore kaj sam napisala - o granici - odgovor je znači funkcionalni pristup - ne možeš npr. Lapašu reći da nema granice...

georgia

21-03-2008, 19:08

Samo bi dodala da ne regulira sve tjesnace Konvencija o pravu mora, za Bospor i Dardaneli je režim uređen ugovorom u Lausanni i konferencijom u Montreuxu, pa se na njega ne primjenjuje gore navedena Konvencija. I za neke druge se može urediti ugovorom između država bez da se primjenjuje K. samo režim ne smije biti nepovoljniji od onog što bi se primjenjivalo po K., npr. ugovor između Izraela i Egipta o Tiranskom tjesnacu.

Hell's Angel

21-03-2008, 19:34

čitam sve ovo i divim se.
nekidan se vukas na seminaru iščuđava što u SAD-u na pravu ne uče međunarodno pravo, t j uče ga jedino kao izborni predmet.
ali kad vidim ove gluposti, pitam se stvarno šta će svima nama to cjepidlačenje!
naši profesori žele da s faksa izađemo kao stručnjaci za sve, a zapravo smo na kraju kao prvo poluludi a kao drugo nismo stručnjaci ni za napraviti jednu najjednostavniju praktičnu stvar.

fat drummer

22-03-2008, 13:56

apropos svemira, primjenjuje se funkcionalan kriterij pa si ti misli što je to točno (100 km)... nije ni bitno glavno da kažeš da se primjenuje f. kriterij i to je to
a tjesnaci i prokopi se razlikuju ako u ničem drugom onda u nastanku, režimu, a i prokopi su detaljno objašnjeni tako da se i iz tih lekcija može shvatiti razlika

engel

31-03-2008, 02:36

često se sporovi luče na pravne i nepravne (političke, interesne) - ne radi se o nekom strogom razgraničenju već o dva tipa koji rijetko postoje u svojoj krajnjoj čistoći a to ovisi i o tome žele li stranke da se spor riješi primjenom prava ili nekom drugom metodom. To razlikovanje nalazi se i u znanosti i u ugovorima. Uvedeno je na samom početku rada Instituta za međunarodno pravo s namjerom da se svi pravni sporovi podvrgnu obvezatnoj arbitraži, ali se uvidjelo da razlikovanje nije jasno i lako provedivo

- pod izrazom pravni sporovi može se podrazumjevati više toga;
1. prema objektivnim značajkama to mogu biti takvi sporovi koji se mogu rješavati primjenom pravila međunarodnog prava (objektivni kriterij)
2. mogu se kao pravni označiti takvi sporovi za koje stranke žele da budu riješeni primjenom pravnih pravila (subjektivni kriterij)

- ako se prihvati objektivni kriterij valja reći da pravo daje odgovor na svako pitanje, tako sudac mora odbiti zahtjev tužitelja kad se on ne može u svoj prilog pozvati ni na kakvo pravno pravilo. Sa tog gledišta svaki spor među državama sadržava neko pravno pitanje i to se pitanje može rješiti arbitražom.

- u raspravama odbora pravilnika za izradu Statuta Stalnog suda međunarodne pravde konstatirano je da nema pitanja koje se ne bi dalo riješiti na temelju prava, a opet da svaki spor među državama ima i neku političku notu

- pri tom razlikovanju riječ je o tome žele li stranke da spor bude riješen primjenom prava ili traže drugo rješenje. Često će se stranke u tome složiti ali isto tako često pravno rješenje predlaže stranka čiji se zahtjev temelji na nekom pravnom propisu ili ugovoru, a spor se sastoji u tome da druga stranka želi izmjenu tog pravnog stanja. (stajalište VB prema Guatemali)

larna

04-06-2008, 10:57

Evo da potvrdim neka mišljenja. Jučer je cijela moja grupa pala kod asistenta. Neki s razlogom a neki ne. Da li je detaljan? Jako! Koliko se sjećam pitao je i kako je po povelji uređeno stanje vojske u UN-u a kako je to stvarno, pa onda ugovore o Antarktiku i tako....

Nemoj me krivo shvatiti al ovo kaj si napisala nisu detalji kaj on pita...tipa ovo sa vojskom UN-a pa kaj nije glupo da ti pričaš o sustavu kolektivne sigurnosti kak je napisano u knjizi a ne znaš istodobno da se to nikada nije provelo u stvarnost i da to zapravo ne postoji....da UN nema vojske...pretjerujete za njega, ovo je ispit ko i svaki drugi i zahtjeva da naučiš...ljudi idu linijom manjeg otpora i pokušavaju učiti po skriptama i ko zna čemu...a u skriptama fale najbitnije stvari...ja sam prošla kod njega i pala jednom kod lapaša, a oni ispituju jako slično, i ispituju sasvim normalno samo moraš znati i to je sve...

georgia

05-06-2008, 10:44

Kužim one koji kažu da treba naučiti a ne kriviti profesora, ali ipak mislim da su kod ovog ispita kriteriji preveliki.
Ne razumijem zašto rušiti nekoga tko je odgovarao recimo preko 15 minuta i onda zapne na nekom pitanju ili ne dati šansu ako netko ne zna prvo pitanje koje izvuče, možda je čovjek naučio preko 85 posto ali nije baš to pitanje. Zar ne postoji raspon ocjena od dvojke do petice... kao da toga nema na ovom ispitu. Ok, uvijek će biti onih koji se ne spreme jako dobro za ispit, ali nauče za prolaz. Pa zato i postoje dvojke, a za one koji nauče gotovo sve, više ocjene. Plus kaj me jako smeta što su i profesori jako različiti, pa kod nekog(npr.Vukas) možeš proći sa puno manje znanja nego što ti treba kod asistenata. Znam ja da je ovo pravo i da smo se na trećoj godini već naviknuli na sve, ali da nije baš u redu...

sijft

14-06-2008, 23:48

da li mi netko može objasniti do koje se granice proteže zabrana postavljanja nuklearnog oružja i oružja za masovno uništenje na morsko dno i podzemlje?
3. knjiga, str 96
znam naći ali ne kužim :smt009 zabranjuju se nuklearne eksplozije u zraku i preko granice zračnog prostora, uključujući svemirski prostor, pod vodom, uključivši teritorijalno more i otvoreno more, kao i u svakoj drugoj sredini ako se radioaktivne čestice mogu proširiti izvan područja odnosne države
:?

Hell's Angel

15-06-2008, 12:18

mislila sam na ono dalje, sitnim slovima, gdje se spominje nekih 12 morskih milja.
koliko sam skužila, čini se da bi obalna država smjela unutar tih 12 mm od polaznih crta ali tako je komplicirana rečenica da nikako ne mogu biti sigurna.

Murphy

16-06-2008, 16:32

Da li netko može objasniti kakav je točno bio položaj Indije kao nesamoupravnog područja, zašto Indija nije mogla postati protektorat ili potpasti pod starateljski sustav? To je bilo pitanje kad sam slušala, sutra imam ispit i ne bi bilo zgodno da se ponovi a ja to ne kužim.

To je bar jednostavno... spominje se da je Indija bila clanica i Lige naroda i Ujedinjenih naroda iako nije bila neovisna drzava, a clanice UN se medjusobno odnose prema nacelu suverene jednakosti... Ukratko, to znaci da bi bilo protivno Povelji Indiji nadrediti neku drzavu kao upraviteljicu.

sifilis

27-06-2008, 15:19

jedino su drzave aktivni sub. medunarodnog prava jer ga one jedino stvaraju a svi ostali su pasivni. i ima ona druga podjela: drzave su redoviti subjekti a ostali nesuvereni/sekundarni/izvedeni/fiktivni (kak vec oces)

moje skromno misljenje

Alanie

30-06-2008, 23:04

Da li mi netko može odgovoriti na pitanjce što je novostvorena nezavisna država?To je Lapaš pitao na prošlom roku pa me zanima da li je tu odgovor priča o načinu stjecanja,efektivnoj vlasti itd ili nešto sasvim drugo :?:
novonastala nezavisna država obrađuje ti se u sklopu sukcesije; to je jedna od onih pet situacija u kojima dolazi do sukcesije, a tim pojmom nisu obuhvaćene sve nove države, nego samo one čije je područje neposredno prije dana sukcesije bilo zavisno područje za čije je međunarodne odnose bila odgovorna država prednica. (pogledaj si str. 268 kod sukcesije glede međunarodnih ugovora, 271. kod sukcesije glede državne imovine, arhiva i dugova, 272. kod sukcesije glede članstva u međunarodnim organizacijama.)

Dopuna:
Ukratko, to je bivša kolonija.

juredujmovic

02-08-2008, 14:21

Ok - naslov je šrot :) al ukratko - po ovome sam kod lapaša položio sa 4vorkom. Nemaju sva pitanja i predlažem da se ostatak koji nije pokriven ponovi iz knjiga - ostavite se skripti, nema smisla. :smt002

Što zapravo postam? Pa oko 900 pitanja iz ispita. Opet upozoravam - ovo nije skripta. Ovo su doslovno od riječi do riječi prepisani odgovori iz knjige, s time da su pitanja sastavljana proizvoljno. Mislio sam se da li će biti teško sve to na kraju povezati, al moja četvorka govori da neće. U ovo je uloženo više mjeseci truda i sati i sati tipkanja i iskreno se nadam da će vam pomoći. :)

Princip rada je učenje po karticama - program u linku će vam organizirati učenje po tome kako ocjenjujete svaki odgovor na pitanje koje vas pita - ne mislim ići u detalje, nego si lijepo pročitajte help. Sve se svodi da svaki dan odradite sva pitanja koja vam program odredi, jer će vas svaki dan "drilati" po onima koja ste najmanje znali. Zbilja želim pomoći kolegama s ovim ni malo laganim ispitom, pa prilažem ovaj materijal. Po mom mišljenju program je zakon i po njemu sad spremam materijal iz GPP-a, kojeg ću rado u odgovarajućem topicu podjelit s vama kad položim. :o

Flash card manager - program u koji učitavate donja pitanja.
http://www.download.com/Flash-Card-Mana ... 45739.html (http://www.download.com/Flash-Card-Manager/3000-2056_4-10445739.html)

Pitanja koja morate učitat u program (opcija IMPORT)
http://rapidshare.com/files/134284837/p ... t.txt.html (http://rapidshare.com/files/134284837/pitanja_za_ispit.txt.html)

Za sva druga pitanja koja imate, proučite help, eventualne torrente, a ako vas i dalje što muči,
mailajte me na juredujmovic@gmail.com

Puno sreće s međunarodnim!

sijft

12-08-2008, 12:02

Tek pocela ucit ovih dana i ne znam da li se trebaju znati svi oni zastarjeli primjeri raznoraznih drzava, granica...iz 1972., nadalje.. Hvala :smt006 ljudi moji tu treba sve naučiti, nema tu izbacivanja dijelova gradiva. ovo je bolestan predmet gdje te pitaju što se sjete.

Cherry Darling

27-08-2008, 12:28

Don`t worry, i Šošić se popravio, pa se može dogodit da nekima bude bolji od Vukasa. Na zadnja 2 roka bolonjce je gotovo sve pustio. Najmanje rušio od svih!

Da, popravio se - na svaku grupu koja uđe prođe oko 1 osoba, a jedan je cak dobio 4...tako je bilo na zadnjem roku...
Svashta je moguce, ali ne ida Šošić bude bolji od Vukasa :smt005

engel

01-09-2008, 22:08

kak je uspio od opće skupštine doći na svemir???
a jesi sve ostalo znala osim toga?

pomocni organ OS je odbor za svemir. :-D i eto ti cjelog novog pitanja...
tak je i sa pojedinca u mp doso na genocid i agresiju,icty i sud u nurnbergu....

gia24

15-09-2008, 01:26

agresija je prema rezoluciji Opce skupstine definirana kao " upotreba oruzane sile neke drzave protiv suverenosti, teritorijalne cjelovitosti ili politicke nezavisnosti neke druge drzave ili upotreba oruzane sile koja je na bilo koji nacin nespojiva s Poveljom Ujedinjenih naroda."

BaF

15-09-2008, 01:36

^to ti je u trecoj knjizi na 102. strani, ujedno i jedno od zabrana kod načela osiguranja mira kojeg se drže članice UNa. ;)

sijft

28-09-2008, 22:46

lav

29-09-2008, 14:21

Danas sam baš pričala s jednim kolegom koji je odavno završio. Ima 35 godina. Veli kako je međunarodno kad je on polagao imalo 300 stranica i kako su ispitivali Vukas, neki lik i Seršićka. On je kao položio kod Vukasa, a Seršić je bila strah i trepet, kao svi se nje bojali, kao najgore... e rekoh mu.. Seršić je sad teško dobit na usmenom ko na lutriji :lol:

Istina, i ja sam cuo tu pricu.
Taj lik je bio Bakotic i bio je najbolji. Valjda se moglo cak i u dijelovima kod njega. Vukas je bio izbor tako-tako. A Sersicka ono totalno bed lack.
Sta se moze vremena se mijenjaju. Mi smo naucili da je uvijek bez iznimke na gore, losije, teze...

lav

03-11-2008, 17:03

Joj moze li netko meni objasnit koja je razlika izmedu vazaliteta i protektorata?
Osim da je jedan stariji pojam srednjovjekovnog prava a koristio se i u 19.stoljecu za one balkanske drzave u procesu prema samostalnosti... Nisam zamijetila ikakve razlike sto se tice pravnih odlika.

Ne moj se previse zamarat detaljima. Kazes ono sto pise u knjizi i to ti je to. Spojis 5 recenice i oni presretni.
Pitanja ti koncipiraju tako da su i protektorat i vazalitet kao jedno (kronoloski jedno iza drugog). To je zapravo slijed. Protektorat je moderniji oblik vazaliteta. Mozda cak i nesto siri. Ali ako te pitaju onda reci:
za vazalitet
1. prijelazni oblik odnosa u kojem su se nalazile (samo) balkanske drzave
2. na svom putu razvoja do stjecanja samostalnosti
3. posljednja je bila Bugarska do 1908.
4. te drzave su bile ograniceno pravno i djelatno sposobne
5. nisu mogle ni primati ni slati poslanike
6. ako su i sudjelovale na nekoj konferenciji dolazile su na posljednje mjesto
7. zbog svega toga nazivale su se i polusuverene

za protektorat
1. cesci oblik zavisnosti (javlja se bilo gdje od Egipta do Novog Zelanda, razmisljalo se i o BiH 1993., Kosovo...)
2. nema jedinstveni tip, vec svaki pojedini odnos proizlazi iz ugovora i primjene u praksi
3. duznost zastite i pravo utjecanja na vanjske poslove zasticene drzave

Dopuna by Malecka:
Info sa konzultacija:
U pogledu vazaliteta i protektorata nema razlike s obzirom na pravnu i djelatnu sposobnost - u oba slučaja radi se o ograničenoj pravnoj i djelatnoj sposobnosti.
Razlika je naravno u tome što se javljaju u različitim razdobljima; te u tome što je vazalitet jednosmjeran proces u smislu osamostaljivanja (dakle, cilj je da se vazalna država osamostali) dok do protektorata dolazi ugovorom, pa sama država koja je pod protektoratom raspolaže svojom suverenošću, te stoga sama i odlučuje kada će prestati protektorat.

No, na usmenom je čisto dovoljno reći ono što piše u knjizi.

lav

03-11-2008, 17:28

odnos Svete Stolice i Drzave Vatikanskog grada?
Da li ispada onda da je Sluzba Svete Stolice nekakav fiktivni subjekt medjunarodnog prava (doduse tako pise), a Drzava Vatikanskog grada nije jer za nju medjunarodne ugovore sklapa ova Sluzba Svete Stolice?

Tu ti je bitna godina 1870. Do tada je papa imao svoju drzavu i bio vladar kao i svi drugi vladari.
1870. kad je Italija zuzela Rim, njegova drzava postala dijelom ppodrucja Kraljevine Italije. Vise nije bio i teritorijalni suveren. Ali su se pitanja katolicke crkve i dalje uredjivale konkordatima u obliku medjunarodnih ugovora i razmjenjivao diplomatske zastupnike s katolickim i mnogim drugim zemljama.
Kako papa nije pristao na ponudjeno uredjenje talijanska vlada uredila je jednostrano taj polozaj tzv. Garancijskim zakonom 1871.
Po tom zakonu papa je svet i nepovrediv, napad se kaznjava kao i napad na talijanskog kralja...
Posebno drzavno podrucje dobiva tek 1929. Iako vrlo malo podrucje, vlast u njemu vrse organi koje papa odredi.
Jos je vazno razlikovati pravni poolozaj (osobe) pape i pravni polozaj podrucja pod njegovom svjetovnom valsti (teritorij).
Danas papa i njegovi poslanici autoritet crpe ne iz velicine teritorija (kao npr. USA ili Rusija), nego iz pravnog polozaja (osobe) pape.

Insecure

05-01-2009, 00:41

Ja ti nemam nazalost skripte, ali ne znam zasto vjerujes da ovo neces stici ako jedino na to ides u 2.mjesecu.
Naime, ja sam prosla samo 2.knjigu, i imam jos preostale 3, i nisam ih citala dvaput i vjerujem da to stignem spremit do 2.2.
Stvarno mislim da stignes bez skripti ako ides samo na taj ispit. Ako ne, onda se ispricavam, samo htjedoh malo dat ohrabrenja :smt001

Cherry Darling

16-01-2009, 14:57

pozdrav!

citam mp vec drugi put, no cini mi se da vremenski necu stici te sve knjige proci dovoljno puta da naucim do rokova u drugom mjesecu. mozete li mi preporuciti cjelovitu skriptu iz mp-a koja sadrzi sve 4 knjige ili pojedinacne skripte u kojima se obradene sve 4 knjige? da li itko zna koje su od skripti najbolje sastavljene, te imam najvece sanse za proc ispit po njima?ili mi posaljete na mail?

hvala

ako si do 3.1. procitao dva puta stignesh naucit za rok u 2. i to po knjigama...
skripte nebi preporucala jer mislim da nisu dovoljne za lapasa i sosica...to koliko znam iz moje generacije koji su spremali po skripti vecinom nisu prosli...
ima jedna skripta tu na pkt koja ti je ok za prvu i drugu knjigu...ali treca je po staroj literaturi skriptana, a cetvrte nema...tako da se nebi oslanjala na to...
i dobra su ona pitanja koja isto imas tu i dolaze na karticama...iako kod Lapasa i Sosica mp ne poznaje granice :-D pa se ne drze samo tih pitanja

Insecure

21-01-2009, 18:30

Moze jedno pitanjce, da mi to objasni netko ko sprema/je spremao medjunarodno...

Anyway, kod ujedinjenih naroda (str. 384 str., Medjunarodno pravo 2) se spominje da, citiram: "postoje neka prava koja se ne bi mogla suspendirati; tako pravo sudjelovanja u Vijecu sigurnosti ili u Opcoj skupstini u slucajima kad bi se zvao i neclan."

A onda odmah ispod kaze kako postoji "mala suspenzija" po kojoj takva drzava gubi pravo glasa u Opcoj skupstini, ali ne i drugim organima.

Koja je sad tu kvaka? Jel stvar u tom da uvijek moze sudjelovati u Opcoj skupsini, ali ako je pod malom suspenzijom - gubi pravo glasa, no i dalje sudjeluje???

Thanks

Dopuna by Malecka:
Kod male suspenzije radi se o gubitku samo jednoga prava - prava glasa u općoj skupštini. Ona i dalje može sudjelovati u općoj skupštini što je vidljivo iz postupka kako joj se uskraćuje glas (četvrta knjiga): ona sudjeluje ali ju predsjednik OS ne poziva na glasovanje, npr. nedostavljanjem glasačkih listića.

Autumn Harmony

21-01-2009, 21:16

Homer

22-01-2009, 14:26

kako se tocno ispituje cetvrta knjiga?

mm...opali ti pitanja u sklopu onih koja te i tako ispita neovisno o karticama koja si izvukao :smt005 zaista me uvijek čudilo čemu kartice...bilo bi svrsishodnije da jednostavno, ukoliko ih već mora biti, na svaku karticu napišu redni broj knjige pa redoslijed kojim će te na istoj kartici ispitati ostale 3 knjige :idea:

potvrđujem.. na posljednjem roku Lapaš je prvu karticu sa pitanjem kodifikacija mp vrlo jednostavno povezao s četvrtom knjigom koju je potom stao secirat u detalje na oduševljenje prisutnih studenata :evil:
Ne treba ni spominjat da je malo tko dosao do druge kartice.
Uglavom nema pravila kod Lapaša, a kod Seršićke sam osvjedočio da ispituje samo karticu koju ste izvukli ali zato vrlo, vrlo detaljno.

piolina

31-01-2009, 20:48

:smt006 da li netko zna današnji naziv za represalije? -ovo pitanje sam zapisala na prošlom roku,ali ne i odgovor :) , jer ni drugi kolege nisu znali...

Insecure

31-01-2009, 21:52

Pardon, lapsus napravih, mislim da se represalije jos zovu protumjere. I jedno su od sredstava samopomoci drzave, pored retorzije.

LooDa_Cha

06-02-2009, 21:55

megi

13-02-2009, 10:34

koji shit!!
i samo malo..mi moramo znat sva ona sra**a o poljoprivrednim, atomskim, intelektualnim vlasnistvima i sl glupostima iz 4. knjige?!?..AGENCIJA ZA JAMSTVO MNOGOSTRANIH ULAGANJA....mislim...wtf...koga briga koji su organi...izgleda da su mislili da premalo konvencija trebamo popamtiti u ove 3 knjige, pa su nam dodali jos i ovo na kraju..onako, cisto malo da nas je**u u zdrav mozak i da od drveca ne vidimo sumu..od tolkih sitnica zaboravimo sta je ustvari ono osnovno sta moramo znati..super..
zivjeli!!

Ja sam nedavno bila na konzultacijama kod prof. Lapaša i pitala ga baš u vezi te 4. knjige. Rekao mi je da se baziramo više na one opće podatke o organizacijama, da nas sigurno neće ispitivati detalje o svakoj pojedinoj Organizaciji. Eto, nadam se da je nekima laknulo :smt006

Insecure

16-02-2009, 15:49

da li mi može netko objasniti razliku između spora i situacije? onako kako bi to trebalo zvučati na ispitu ;)
i da li postoji još koji značajan akt u kojem je definirana agresija, osim Povelje UN-a? ako sam dobro shvatila, kolektivne mjere su u principu isto što i prinudne mjere :?: unaprijed hvala na odgovorima :smt006

Jedina razlika kako sam ja shvatila izmedju spora i situacije je ta sto kod situacije pravo glasa imaju i stranke te situacije, dok kod spora nemaju pravo glasa same strane tog spora. I kod spora postoji iznimka pa se za donosenje odluke ne trazi jednoglasnost, dok se to trazi kod situacija.
I to je bitno kad se radi o velikim silama, jer ce se sve one truditi da se neki "problem" koji se izravno tice njihovih interesa oznaci kao situacija jer ce tada one kao stranke imati pravo glasa, pa ce moci i sprijeciti svojim glasom donosenje nekog rjesenja koje njima ne pase.
Konkretno receno - naravno da ce velike sile trazit da se neki predmet odredi kao situacija, onda ce moci dati protivan glas ako im rjesenje ne pase i to nikad nece stupit na snagu jer nema jednoglasnosti.

Sto se tice ovih kolektivnih mjera, one jesu prinudne mjere, ali kolektivne mjere kao prinudne su odredene clankom VII Povelje. Ali kao takve nikada nisu dosljedno primijenjene u praksi, vec su se dosad provodile u obliku "mirovnih operacija".

Sto se tice definicije agresije, to ne znam, ali moguce da je nesto odredeno kod Haskih ili Zenevskih konvencija, pogledaj tamo.

Dopuna i ispravak by Malecka:
Razlika spora i situacije bitna je s obzirom na način donošenja odluka u VS; odnosno radi se o izuzetku od pravila da je za meritorno pitanje potrebna jednoglasnost stalnih članica.
Povelja određuje da se stranke u sporu uzdrže od prava glasa kada se donosi odluka prema glavi VI (mirno rješavanje sporova).
Praksa je tu uvela razlikovanje između sporova i situacija.
U sporovima stranke spora nemaju pravo glasa. U situaciji one imaju pravo glasa.

Dakle, kada se radi o sporu, stalna članica će se morati uzdržati od glasa, a kada se radi o situaciji ona će moći glasovati. Kao što gore piše, državama će odgovarati da se njihovo pitanje označi kao situacija jer će onda svojim glasom moći spriječiti stvaranje zaključka koji bi za njih bio nepovoljan.

Kod glave VII (kolektivne mjere), zainteresirane stranke nisu isključene od prava glasa, te je stoga za odluku potreban potvrdan glas svih stalnih članica.

Pitanje br.2
Agresija je definirana Rezolucijom Opće skupštine iz 1974.

seljanka

18-02-2009, 00:17

meni nije jasno zašto je ovaj ispit postao ovakav kakav je? pretjerivanje, pretjerivanje do krajnosti... danas sam slušala ispit i stvarno sam bez teksta, lakoća kojom se ljudi šalju van je zapanjujuća!!!! kad student odgovara da se tipka po računalu, da se rade pauze zbog "nečega"... studenti se lako daju zbog takvih stvari zbuniti, jednostavno mislim da se na ovom predmetu pretjeruje isto kao što Slovenija pretjeruje trenutno u nekim postupcima!!!!

sijft

18-02-2009, 12:26

Tal

11-03-2009, 14:57

Molio bih ako netko zna kod utvrdjivanja vanjskih granica unutrasnjih morskih voda postojke dvije metode:
1. metoda ravnih crta (koja je donekle objasnjena) i
2. metoda normalnih crta (kojoj nigdje ni traga) - kako se ona odredjuje u nekoliko recenica ako netko zna jer ja trazim i ne mogu naci....

normalna crta - to ti je crta niske vode uz obalu...kak izgleda obala, tak izgleda i ta crta...ustvari razlika između plime i oseke su ti tu UMV

vuffek

10-04-2009, 04:33

Može li mi netko napisati kakvo je to formalno,a kavo materijalno ultra vires djelovanje? Nisam sigurna da li sam ja to dobro skuzila!!!! :D

istina da su tri u noći, ali evo, skužajte na potencijalnim greškama, al vidim da ti nitko danima ne odgovara, pa probam. da vidim i koliko sama kužim

što se tiče djelovanja ultra vires na formalnoj razini, riječ je dakle o proceduralnim pogreškama prilikom donošenja akata (riječ je o djelovanju "unutra").npr. nepoštovanje potrebne većine pri glasovanju. tu nije neki problem, jer i u slučaju da je neki akt na toj razini zadovoljio kriterije, u slučaju da je neustavan na matreijalnoj razini. sve pada u vodu.

kod materijalne razine, problem je malo kompleksniji. jer ovdje je riječ o samom djelokrugu određene međunarodne zajednice, i njenog djelovanja prema "van". budući da je poznato da u organizaciji, ne postoji mogućnost ustavnog sudovanja od strane nekog "trećeg" organa, sve je u rukama onog organa koji donosi akt, i on sam procijenjuje. postavlja se pitanje, gdje je granica? prema teorijama uključenih ovlasti i funkcionalne nužnosti (koje sad očito nije potrebno objašnjavati), to se može protumačiti poprilično široko, i praktički dovesti do toga da ne postoji djelovanje ultra vires na toj razini. ali, opet, nužno je to učiniti, što su države, prema pravilima međunarodnog prava i učinile, gjde se to očituje u pravu na domaine reserve-onaj dio koji ne spada u djelokrug međunarodne organizacije, nego se odnosi na isključive ovlasti države-članice. i tu je ta granica koja se ne bi smjela preći. ja sam sad to zdravo seljački.

laku noć

vuffek

13-04-2009, 10:06

lapaševa knjiga, pravo međunarodnih organizacija-tako gdje nabraja obvezujuće akte, na kraju, kada se spominje ustavno sudovanje i lamentacije na temu.

vrišti mi se. još 3 dne. mama. pomagaj.

Frenki

12-06-2009, 11:05

Bok ljudi, imam 3 pitanja, pa ako netko moze pojasniti, bio bi jako zahvalan!

1) međunarodni običaji - što je to točno; mislim da u knjizi piše samo da nije isto što i običajno pravo...
2) obvezatno stavljanje pitanja o reviziji Povelje UN-a na dnevni red?
3) kod svemira - odgovornost za štetu kod lansiranja, na zemlji ili zrakoplovima u letu i drugdje u svemiru - kada je po objektivnoj odgovornosti, a kada po načelu krivnje?

TILA

12-06-2009, 12:25

1)Običajno pravo je ponavljano vršenje koje prati pravna svijest.To ti je odmah prva rečenica kod izvora međ. prava gdje kreče o običajnom pravu.na strani 16. onda kreće malim slovima objašnjavati da je relika između običaja i običajnog prava što nema pravne svijesti tj. subjektivnog elementa kod običaja.pogledaj si taj dio malim slovima

2)strana 373. druge knjige.to je jedan od načina revizije Povelje

3)str. 244. prva kniga,drugi paragraf,da sad ne tipkam sve to pa tamo točno piše

Jagodda

12-06-2009, 13:31

ti vjerovatno misliš na razliku običajnog prava i pukog običaja....običajno pravo ti je to-ponavljano vršenje koje prati svijest, a puki običaj i kurtoazija-običaji ophođenja, koji su nastali u želji za prijateljskim susretanjem i međusobnim poštivanjem,nisu obvezatni, ne može se na njih odgovorit represalijama bla bla ( to piše odmah u prvoj lekciji u mp1)

Frenki

12-06-2009, 13:34

1) Da, to je razlika između običajnog prava i običaja, tj. pravila učtivosti. A za međunarodni običaj (kao izvor prava po Statutu) kaže da je to "dokaz opće prakse, prihvaćene kao pravo", pa mi nije baš jasno što to znači i da li je to isto što i običaj, tj. pravila učtivosti ili je to običajno pravo, al nekako sumnjam da je to ista stvar... Dakle imamo: običajno pravo, običaje (kurtoazija) i međunarodni običaj, a mene dakle zanima, normalnim riječima, što je međunarodni običaj.

2) Znam kaj tamo piše, ali je dosta nejasno, kaže: ako se reviziona konferencija ne održi do desetog zasjedanja OS, Povelja određuje da se prijedlog o sazivanju stavi na dnevni red 10tog zasjedanja i dovoljna je obična većina.
Da li to onda znači da je taj 3. način povezan s prvim, tj. ako se stavi na dnevni red OS-a, a ni nakon 10 zasjedanja se ne riješi u OS-u (glasanje o formiranju revizione komisije), onda se mora o toj točki odlučivati, iako postoje neke točke prije nje?
Valjda je jasno kaj sam napisao :)

3) Hvala :)

Jagodda

12-06-2009, 13:52

1)pa ovako, običaj nema veze sa pukim običajem- jer je običaj obvezatan, a kuroazija nije! no,običaj je dokaz pravne svijest- time oće reć da se države ponašaju u skladu s nekim pravilom duže vrijeme, nema suprotnog ponašanja, razvila se pravna svijest da je takvo ponašanje u redu, znači i kuroazija može postat običajno pravo, ako se ispune ta dva elementa- pravna svijest i ponavljano vršenje.
i još međunarodni običaj- je izvor prava u mp-u, a puki običaj nije.
na kršenje međun.prava se može odgovorit represalijama, a na puki običaj ne.
države moraju postupat u skadu s običajnim pravom, kod pukog običaja ne. (to su neke razlike)

2)to misli na ovo ako se do 10.zasjedanja opće skupština ne održi reviziona konferencija na kojem će doć do revizije (a, zaista se to nije desilo), da ce onda opća skupština stavit prijedlog za sazivanje na svoj dnevni red (na tom 10.zasjedanju) i da će onda za njeno sazivanje bit potrebna obična većina, a ne kao inače 2/3 većina svih glasova, a bilo je potrebno da dođe do revizije jer su se u to doba primile nove članice, a sam UN je predviđen kao organizacija koja ce dugo trajat, znači da nije došlo do revizije možda bi se UN raspao jer bi došlo do sukoba između đržava članica.

Frenki

12-06-2009, 14:15

1)pa ovako, običaj nema veze sa pukim običajem- jer je običaj obvezatan, a kuroazija nije! no,običaj je dokaz pravne svijest- time oće reć da se države ponašaju u skladu s nekim pravilom duže vrijeme, nema suprotnog ponašanja, razvila se pravna svijest da je takvo ponašanje u redu, znači i kuroazija može postat običajno pravo, ako se ispune ta dva elementa- pravna svijest i ponavljano vršenje.
i još međunarodni običaj- je izvor prava u mp-u, a puki običaj nije.

Dakle, ti tvrdiš da su pojmovi "međunarodni običaj" i "običajno pravo" jedno te ista stvar?

2)to misli na ovo ako se do 10.zasjedanja opće skupština ne održi reviziona konferencija na kojem će doć do revizije (a, zaista se to nije desilo), da ce onda opća skupština stavit prijedlog za sazivanje na svoj dnevni red (na tom 10.zasjedanju) i da će onda za njeno sazivanje bit potrebna obična većina, a ne kao inače 2/3 većina svih glasova, a bilo je potrebno da dođe do revizije jer su se u to doba primile nove članice, a sam UN je predviđen kao organizacija koja ce dugo trajat, znači da nije došlo do revizije možda bi se UN raspao jer bi došlo do sukoba između đržava članica.

Još uvijek mi nije jasno.... :(
Po tome, kao jedan od načina, ispada da se praktički svakih 10 zasjedanja OS-a to pitanje stavlja na dnevni red i odlučuje običnom većinom. Jer, ako je to bilo samo 1 puta, onda to nije jedan od načina izmjene Povelje. A ne spominje se da je to bila iznimka zbog naglog porasta članstva.

Ma jebiga, nije bitno, naucit cu to napamet bas kao i sve one deklaracije, konvencije itd.

Jagodda

12-06-2009, 14:19

da..nema razlike između medunarodnog običaja i običajnog prava. to je naziv za jednu te istu stvar. tako da sve to skupa možeš zvat i- međunarodno običajno pravo.

i ovo drugo- je krivo tila rekla- to nije jedan od načina revizije, jer se to desilo samo jedanput.

ali, zapravo nije došlo do sazivanja revizione konferencije nakon tog 10.zasjedanja opće skupštine jer se pitanje revizije odgađalo iz godine u godinu, pa su tako na reviziju utjecale rezolucije koje je donijela sama opća skupština,a i sama povelja je doživjela brojne izmjene u praksi pa se zato kaže da je ona živa povelja (prouči str.374, u drugoj knjizi).
ma joj, i meni samoj je trebalo dugo da to pokopčam, skroz je zbunjujuće napisano.

Frenki

12-06-2009, 14:28

E pa problem i je u tome što u knjizi piše da Povelja propisuje taj način izmjene kao 3. način!
(pogledaj II. knjiga, str. 373. drugi paragraf - odmah iznad tablice)

TILA

14-06-2009, 21:42

Evo nakon pomnog proučavanja međunarodnog prava i pošto se bliži rok ja sam sakupila pitanja s kojima bih trebala vašu pomoć pa ako netko zna nešto od ovoga,neka odgovori molim vas.:smile:Za početak jedno tehničko pitanje,jer tajnica kojoj moramo odnjeti index ona tamo kod Čepula?

PITANJA OD KOJIH BOLI GLAVA:unsure:

1.odnos međ prava i unutrašnjeg-di to točno je u knjizi

POJAM MEĐ PRAVA
2.zašto je međ pravo sustav
3.kakav je kriterij prihvatilo međ pravo?znam da je subjektivno no di je to u knjizi
PRIZNANJE VLADE
4.što je betancourtova doktrina pogledati lekciju priznanje vlada
5. koja je doktrina suprotna wilsonovoj
USTANICI
6.koja 2 instituta povlače ustanici priznati kao zaračene stranke
MANDATI I STARATELJSTVO
7.Koja su područja nakon prvog svjetskog rata ušla u sustav mandata
8.koje su zamlje nakon drugog svjetskog rata postale starateljsko područje
9.što su strategijske zone
MEĐ PROKOPI
10.osnovna razlika između prokopa i tjesnaca?
STJECANJE PODRUČJA
11.dali se ničija zamlja isto shvačala u prošlosti kao i danas
12.Što u slučaju da se hoće okupirati arhipelag
DIPLOMATSKI ZASTUPNICI
13.što je uveo bečki kongres vezano za njih?
14.što je agreman
NEDOPUŠTENI ČINI (MEĐ DELIKTI)
15.Što je naknadaex gracia i može li o tome suditi međunarodni sud
ČLANOVI UNa
16.koji je jedini slučaj 2/3 večine svih glasova
MEĐUNARODNI SUD
17.što može sudac dati uz presudu
MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA U SKLOPU UNa
18.koji je prvi ugovor koji zabranjuje rat

evo ima podosta pitanja i svaki odgovor je dobro došao a ujedno možemo i ponovit naše znanje

Jagodda

14-06-2009, 22:44

ok to su ona pitanja kao od lapaša, prošla sam ih uzduž i poprijeko toliko da mi je već zlo od njih

1.piše u prvoj knjizi, odmah prva lekcija- monisti, dualisti, str.4
2..sustav jer su sva pravna pravila međusobno povezana, nema praznina, ako se neki slučaj ne može podvest pod neko unaprijed predviđeno pravilo primjenjuje se viša, općenitija norma, prva kniga- prva lekcija- piše u onoj karakteristici mp-a kao sustava pravnih pravila,str.2
3. mene isto to zanima
5. estrada- rekao da nepriznanje vlade znači miješanje u njene unutrašnje prilike
6. priznanje države ili priznanje vlade
7.bivše zemlje otomanskog carstva i neke njemačke kolonijalne zemlje
8. usli su bivsi mandati b i c- osim jugozapadne afrike, koja je postala samostalna država namibija, zatim države osvojene u 2.svj.ratu i one kojih se vlada dobrovoljno odlučila na ulazak (al, to se nije desilo ni za jednu državu)
9.za njih samo piše da je starateljsku ulogu kod njih preuzelo vijeće sigurnosti, to je bio jedino pacifički otoci pod upravom SAD Dopuna: strategijska područja su područja koja su važna u vojnom smislu.
10. tjesnaci su prirodni, ako nije uređen međun.ugovorom za njih vrijedi običajno uređenje, a prokopi su umjetno sagrađeni, ako za njih nije uređeno međun.značenje onda su uređeni unutrašnjim zakonima svake od država kroz čije područje su sagrađeni
11.nisu se isto shvaćali jer se prije moglo zaposjest i područje gdje je bila organizirana domorodačka vlast i čak područje neke države koja nije bila član međun.zajednice
12. dovoljna je okupacija samo jednog otoka
13. 3 razreda-poklisari,poslanici,otpravnici
14. mala slova-kod vrsta dvostranih ugovora ti je to- sporazum između bilo kojih organa držav.predstavništva koji nije pravno obvezatan (soft law je, npr. rezolucije koje donosi opća skupština), ali stranke ih izvršavaju, temelji se na konvencionalnom osjećaju pripadništva u međun.zajednici
15. to ti je u malim slovima, str.115, kod rata
16.nejasno postavljeno pitanje, vjerovatno se misli na reviziju i općenito sva važna pitanja koje donosi opće skupština jer kad odlučuje o vaznim pitanjima potrebna je 2/3većina svih, to piše u malim slovima str.406/407 u knjizi koja se bavi diplomatima
17. mala slova- mišljennja- odvojena, posebna, str.61, kod međun.suda u 4.knjizi-koja se bavi ratom
18.briand-kellegow 1928.g str.67,knjiga koja se bavi ratom

TILA

28-06-2009, 12:03

Pa samo nadležnost jer je postupak zasebno pitanje.Imaš 3 pitanja koja se tiču međunarodnog suda-sastav(druga knjiga),nadležnost(treća knjiga) i postupa(treća knjiga).Jedino više nisam sigurna koje je pitanje na kojoj grupi kartica.

Tony Montana

04-07-2009, 23:02

jel mi može netko reći koje su to preporuke iz nove knjige? pročitala sam negdje da to pitaju, a nemrem sad to nigdje nać.... molim vas!

Obične preporuke, preporuke s obvezom izvještavanja, tehničke preporuke i prividne preporuke.
Akti medunarodne organizacije-lekcija-

morgi

06-07-2009, 21:01

Moze li mi netko reci koliko detaljno treba znati specijalizirane ustanove na kraju 4.knjige?

Jer vidim da neki pisu da na ispitu to pitaju, neki da ne pitaju, da ih treba znati samo nabrojat pa ono, sto je istina od toga?

Thanks

Postavila sam prof. Lapašu to pitanje na konzultacijama, rekao je da moramo znati osnovno o njima. Tako da ti savjetujem da ih naučiš nabrojati, reći koja je svrha svakoj od njih i glavne organe.

Maat

10-08-2009, 13:42

izvori su nabrojani u čl.38 statuta MS, st.1.a,b,c,d i jos imas st 2.-ex aequo et bono na zahtjev stranaka
rangiranja nema između a,b,c - ugovori, običaji i opća načela priznata od civiliziranih naroda su jednakovažni, nema stupnjevanja među njima, to je supervažno!!! svi su glavni. a pod d) sudske rješidbe i mišljenja publicista je samo pomoćni izvor (ne supsidijarni) a pravičnost (st.2) nije izvor nego samo dopuna, kad stranke zahtijevaju, u svrhu pravednijeg rješenja

28-08-2009, 18:57

šta najčešće pitaju iz međunarodnih organizacija?

Kod lapaša, šošića i mrljića stvarno nema pravila, oni te mogu svašta pitati, dok seršić gotovo da i ne pita 4. knjigu, a najzastupljenije joj je pitanje da joj kažeš nešto o teorijama nastanka m.o.+ da joj znaš nabrojat i reći 1-2 rečenice o specijaliziranim, regionalnim i europskim organizacijama.

Insecure

05-09-2009, 00:25

insecure, hvala ti puuuuno!!
pomogla si :**

..jos pitanje..da li je Becka konvencija o specijalnim misijama(1969.) stupila na snagu
?!

Yap, usvojena je 8.prosinca 1969.god, a stupila je na snagu 21.lipnja 1985.god. Provjereno u samoj Konvenciji.

Special Missions
In 1968 and 1969, the General Assembly considered the question of a draft convention on special missions on the basis of draft articles prepared by the commission. On 8 December 1969, the General Assembly adopted the Convention on Special Missions and an optional protocol concerning the compulsory settlement of disputes. The convention, which came into force on 21 June 1985, provides rules applying to forms of ad hoc diplomacy—itinerant envoys, diplomatic conferences, and special missions sent to a state for limited purposes—that are not covered by the Vienna conventions of 1961 and 1963 relating to diplomatic and consular relations among states.
Preuzeto sa stranice: http://www.nationsencyclopedia.com/United-Nations/International-Law-INTERNATIONAL-LAW-COMMISSION.html

Evo i teksta konvencije, u slucaju da zatreba (ili u slucaju debele perverzije hehehe :))
http://untreaty.un.org/ilc/texts/instruments/english/conventions/9_3_1969.pdf

beba

06-09-2009, 20:55

hey=) jel mi može netko reći koliko u detalje treba znat 4. knjigu, tj. jasno mi je da je bitno znat neke osnove uz MMF, Vijeće Europe..al dal treba znat tipa koji je sastav i kako se bira Poštanska unija?? i kao bitni su prvih 90tak str-ono što se ne tiče konkretnih organizacija'

piše na net da treba znat samo krupni slog a skužila sam da pitaju i sitni ( lapaš) tipa šta je indult i odvojena mišljenja sudaca...ajoj.:cold:

jel zna tko :

1.Alvarezova deklaracija Odgovor: pogledati lekciju Temeljna prava država
2.definiciju internacije- i jeli ona najteža dopuštena mjera okupatora na civilno stan. na okup. području
3.def.genocida Pogledati lekciju Kaznena odgovornost pojedinca
4.postoji li dokument koji regulira "sukob"
5. koji brodovi su izuzet od zapljene (bolesnički, kulturni, znanstveni? i neutralni osim u iznimnim situacijama?) str. 183 treće knjige za neprijateljske brodove; za neutralnu imovinu str. 193-196.
6.Koje konvencije reguliraju to pitanje?-jesu to 5. i 13. haaška i Pariška pomorska i Londonska ? Ženevske, 11. haaška. Londonska deklaracija, Pariška pomorska deklaracija.
7. Prava angarije? Treća knjiga, str. 164, sitni slog
9.koji su čini agresije' Tkđ. lekcija Kaznena odg. pojedinca

tko može neg što prije odgovori..puno hvala:kiss::stretcher:

Tony Montana

06-09-2009, 21:38

Beba, pogledaj malo gore, sve ti je lijepo napisano što treba znati za 4. knjigu.
A što se tiče famoznog sitnog sloga, ako te to pitaju, jednostavno reci, profesore/ice to je sitni slog!! Tako je i meni bilo pa su išla telefonska provjeravanja i na kraju sam bio u pravu. Stvar je u tome da profesori nemaju pojma kaj je sitni slog, jer njima je svo gradivo jednako bitno, al zato vi tu stupate na scenu i trebate jasno reci da je to sitni. To naravno pod uvjetom da znate da se nalazi u sitnom slogu. Meni je prva reakcija bila: ''ma kolega, vi ste to iz skripte učili, jel tak''..ja onak..pa ne..ne ucim bas iz skripta...''ok..aj dobro..sad cemo provjerit''..i na kraju sve ok, nije bilo kontraefekta.

A od ovih tvojih pitanja su 3., 5. i 9 iz krupnog sloga, a ostalo stvarno nemam pojma otkud si izvukla. Vjerojanto su sitni slog. Trece pitanje ti je iz prve knjige, lekcija kaznena odgovornost pojedinca. Peto pitanje ti je iz trece knjige, lekcija neprijateljska imovina na moru, a 9. pitanje isto treca knjiga, lekcija 'druge mjere za osiguranje mira'. Internacija se spominje kroz knjigu, ali nigdje bas definicija, ali koliko sam ja shvatio to je prisilno stavljanje ljudi na određeno mjesto s namjerom da ih se tamo zadrži i ograniči kretanje samo na to mjesto, poput neke izolacije.
Ostala pitanja nisam nigdje vidio ni cuo za njih, ali neka me neko slobodno dopuni.

Tony Montana

13-09-2009, 15:55

hmh...ajde, nek mi neka dobra dusa onak zdravoseljacki kaze u cem je razlika izmedju suverenosti i suverenih prava. Suverenost - ukupnost vlasti - naglasak je na cjelovitosti svih prava koje jedna država može uživati.
Suverena prava - to je najviša vlast nad određenim djelatnostima, ergo, ono je ograničeno što kod suverenosti ne postoji, ona je apsolutna.

..tako npr., obalna država u svojim unutarnjim vodama ima suverenost, dakle može radit što ju je volja (branit prelet drugih aviona, branit polovidbu), dok recimo u gospodarskom pojasu ima samo neka određena suverena prava, kao npr..ulov ribe, a nema pravo braniti prelet drugih aviona i plovidbu drugih brodova koji direktno ne vrijeđaju ta suverena prava obalne države.

i,da..jel neko (moooozda) u bespucima sitnog sloga ili fusnota nasao nekakvu Konferenciju u Quebecu? shoshic pitao, ja jos uvek nemam blage o cem je rijec..
Prvi put čujem, vjerorojatno sitni slog. Često se pojavljuje Ottawska, Montrealska od tih kanadskiih..ali nemam pojma otkud je Quebec izvadio. Možda negdje kod ratnog prava u sitnom slogu.

Scarlet Legata

13-09-2009, 16:32

tnx anyway. ja na rubu zivaca. ovo je fkt tip ispita kojeg mozes ucit i ucit i ucit i..ucit..i..ugl mjesecima se igrat s tim faking shitom koji postaje smislen ko ucenje telefonskog imenika (a i tu su negdje po opsegu) na pamet. i svejedno na kraju balade NE-IMAT osjecaj da znas i da ces proc! buuuuu :(

Tony Montana

14-09-2009, 00:16

Ljudi iam pitanje. Može li mi netko malo objasniti ratnu okupaciju? Ratnom okupacijom se državi koja ju je poduzela nemože priznat suverenost nad tim teritorijem, zato kaj je poveljom UN-a zabranjena upotreba sile. Jel tak???
Ne, to nema veze s upotrebom sile i agresije. Stvar je u tome što je pojam ratne okupacije kontradiktoran pojmu suverenost, odnosno, da bi neka država uspostavila suverenost nad određenim područjem to može biti ili okupacijom s ona tri uvjeta ili cesijom ili podjarmljenjem - potpunim pokoravanjem neprijatelja ili dosjelošću. Ratnom okupacijom se samo zaposjeda područje koje je još uvijek pod suverenošću neprijatelja, jer neprijatelj još uvijek provodi svoju vlast pa makar on djelovao iz inozemstva. Tek kad okupator uništi svaki otpor svoga neprijatelja, onda može uspostaviti suverenost.

Zašto onda u 3. knjizi u lekciji ratna okupacija se priča o tome kako onaj koji okupira teritorij mora uspostaviti javni red i život na području gdje je vlast uvedena i gdje se može provoditi ako mu tak i tak nebu bila priznata nezavisnost nad tim područjem???
Zato jer on upravlja tim područjem, provodi pravo ratnog plijena, ubire plodove tog područja, koristi zemlju, može mijenjati zakonodavstvo pod određenim uvjetima pa je stoga i odgovoran za događanja na tome području. U svakome trenutku to može prestati ako ga neprijatelj počne vojno istiskivati. Ratna okupacija moze brzo nastajati i prestajati. Uspostava suverenosti je ipak jedan veliki pojam i za to je potrebno potpuno pokoravanje neprijatelja. Naravno, tu može doci i do mirovnih ugovora, odnosno cesije kojima se prepušta područje kao sto sam vec gore naveo.

Scarlet Legata

14-09-2009, 13:46

vuffek

15-09-2009, 00:27

usmeni u sri i cetvrtak 9h nadalje.

e pazzz ovo (brojim do deset da ne gurnem glavu u pecnicu)..pitao Shoshic jednu kolegicu 'da li ste mozda primijetili definiciju zivih organizama?'

koji krz? ja tu definiciju N.IS.A.M. primijetila a iscitavam sve lekcije o moru vec treci put samo u potrazi za tom divotom. anybody?

dajte pozdravite seksi ludog profesora u moj nick!

ako misliš na živa prirodna bogatstva, kod epikontinentalnog pojasa: čl 77 KOPM
one koje su u stadiju kojem se mogu loviti ili se nalaze na morskom dnu ili su u stalnom kontaktu sa morskim dnom (rakovi, jastozi, spužve u 90 posto slučajeva)
ili, one, koje su u stadiju kada se mogu razmnožavati se nalaze na morskom dnu.

(točno iz KOPM: živa bića koja pripadaju vrstama od dna, tj. bića koja su u stadiju u kojem se mogu loviti bilo nepomična na morskom dnu ili ispod njega ili su nesposobna pomicati se ako nisu u stalnom fizičkom dodiru s morskim dnom ili podzemljem.)

a ak misliš na slobodu ribolovu u IGP ili OM iznad EP, ovisno kaj je, onda su to živi organizmi svi osim živih prirodnih organizama, gore definiranih.

e ljudi jel mi se neko moze smilovat i napisat ukratko kaj je ultra vires...citam ...citam i nis ne kuzim...

-djelovanje van danih ovlasti
-problem je u tome šta nema nekog tijela koje bi nadziralo ustavnost djelovanja (sad opet razglabanja da bi MS mogao tu ulogu preuzeti)
-na materijalnoj razini: tiče se samog djelokruga, pita se u tom teksu, postoji li uopće takva mogućnost, kad doktirna o funkcionalnoj nužnosti kaže da se mogu služiti svim sredtvima koja su nužna da bi se otsvarivale same funkcije organizacije, na kraju se daje odgovor da postoji mogućnost takvog djelovanja, i to je domaine reserve kao ograničenje djelovanja organizacije.
-na formalnoj razini, ne tako važno ako je došlo i do povrede na matrijalnoj razini, riječ je o proceduralnim pogreškama u donošenju odluka. (npr. da se donese meritorna odluka usprkos protivljenju stalne članice VS, ili da ih se uopće ne pozove na glasovanje)

ovo je na brzinu, ima već negdje na stranicama prije objašnjeno

Scarlet Legata

15-09-2009, 09:33

ne mogu da poverujem!! tog ZBILJA ima!! ajme koji bolesnici! bolesnici!!! pssycho killer!! AAAAAhahhahahahHAHAHHAHHAHAHAHAHahahahahha!!!
sad cemo znat da su to spuzhve u 90% slucajeva a kad mi postavi neko 'lagano' (bitno. ali kako moze biti ista bitnije od ovog?) pitanje garant cu se blokirat uslijed predoziranja konvencijama :D

vuffek

15-09-2009, 12:40

Ma kada smo već kod glupih informacija,muči me ona konferencija u Quebecu...nisam ju nigdje pronašla..na internetu sam nešto iskopala,ali ne znam da li je to točno.Kaže slijedeće:Churchill i Roosevelt su tajno potpisali Sporazum Quebec za dijeljenje nuklearne tehnologije.

Ma netko je pomiješao kanadske gradove :D
Šošić pita jedino Konvenciju potpisanu u Ottawi i to puni njen naziv (ako se dobro sjećam to je ona o protupješačkim minama).
Ovo iz Quebeca, fakat zam prožvakala te knjige, toga nigdje nema. (kad smo već kod kanadskih gradova, spominju se jedino Montrealske konvencije i protokoli kod zraka, ali to nije toliko važno, zasada)
Ovo kaj ti spominješ, možda je to neki od sporazuma, koji je prethodio Dumbarton Oaksu i San Franciscu.
Nemojte se zamarati time, učite lijepo sve po redu, velika slova, i ajd bok. Koga više zanima, nek na petoj odabere ljubljeni nam međunarodnopravni modul.

Tony Montana

16-09-2009, 15:00

koja je specifičnost međunarodne organizacije rada?

Trodjelna ili tripartitna struktura. Svaka država na općoj konferenciji ima po 4 delegata - dva predstavnika vlade , jedan predstavnik radnika, jedan predstavnik poslodavaca.

Scarlet Legata

16-09-2009, 21:25

Da li su europske regionalne organizacije:Zapadnoeuropska unija,Vijeće Europe,Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj,srednjeuropska inicijativa,Centralnoeuropska zona slubodne trgovine i Europsko udruženje za slobodu trgovine?
Ja ih znam samo nabrojati,da li ima nešto važno reći o njima?

mislim da trebas spomenuti i kess odnosno oess, to je jako vazno zbog onih faking ljudskih prava koja bi ja sve ukinula. vjerojatno te jos moze pitati koji ja najvazniji dokument donesen u sklopu vijeca europe i slc. (ekljp)
opcenito mislim da je korisno znat za regionalne (a i specijalizirane ustanove!)org nazive na engleskom i kratice, godinu osnivanja i ciljeve i funkcije i eventualno koje drzave obuhvacaju.

Scarlet Legata

21-09-2009, 22:09

mda....vidim da ljudi pitaju dal se moze polozit po skriptama.....sad provjereno mogu rec DA, al pazite,

treca knjiga je najslabije obradjena i neka poglavlja fale: (ostale tri su ok, vise-manje)
-delikti (nemojte to slucajno ucit po 2.skripti-protupravni cini- to je zastarilo)
-protuneutralnost, neutralna imovina na moru..
-neki detalji: ugovor iz Manille, blokada na daljinu, prava angarija, kosarstvo, navicert, indult

u drugoj si malo ispravite one odbore UN kod opce skupstine (glavni, ad hoc, postupovni). inace su mala slova pa nije neizostavno al vidim da ih se pita dosta cesto...i uvjeti VS za pristupanje medjunarodnom sudu..

i ubacite komisiju za granice epikontinentskog pojasa u prvu skr.
i sustav paralelnog iskoristavanja kod Zone.

regionalne i specijalne organizacije su samo nabrojane u drugoj skr, treba to malo upotpunit sa godinom nastanka, drzavama clanicama, kraticom..pogotovo sastavnice svjetske banke..

sigurno ima jos toga al ovo mi se ucinio bas ultimate, to uvijek pitaju.

Tony Montana

22-09-2009, 19:23

da li je 11. protokol (ukidanju europske komisije za prava covjeka i prebacivanje svega na eurpski sud za prava covjeka) uz europsku konvenciju o zastiti prava covjeka i temeljnih sloboda stupio na snagu? (stavljen na potpisivanje 1994).

:mhm:
1.11.1998.

Lucija

24-09-2009, 15:17

ako upišem parcijalu, iz treće mogu upisati samo upravnu znanost i međunarodno.. koliko je teško međunarodno, i koliko ga se cca treba učiti? :wink:
Međunarodno je jako težak ispit,pritom ne mislim na sam sadržaj gradiva nego na količinu,a Lapaš i ekipa su više nego detaljni ispitivači.Po meni,ako učiš manje od 3-4mjeseca,nemaš šta tražiti na roku.

Lucija

24-09-2009, 15:24

kolegice...niste malo pretjerali? 3-4 mjeseca?možda ipak tjedana?

Probaj pa ćeš vidjeti! U svakom slučaju sretno!

Tony Montana

24-09-2009, 18:26

Luce moja draga...MP je hladnokrvni ubojica, slazem se, ali sad bas 3-4 mjeseca..pa toliko spremas pravosudni bem ti miša maloga.
Kod MP-a veliku ulogu igra profesor kod kojeg dođeš. Kod određenih mozes proci učeći po skripti da knjigu ne pogledaš, a kod određenih padaš ako ne znaš razliku između operacionalnih akata i zaključaka. Onaj tko uči po knjigama ispod mjesec i pol nema kaj tražit. I na to mislim sve 4 knjige, a ne samo tri ili pola skripta, pola knjiga. Za kvalitetno i suvereno vladanje cijelokupnim gradivom..ono..da te Trpko probudi u 3 ujutro i pita zanimljivosti trećeg protokola ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata i ti mu izrokaš ko švabo na mitraljezu, treba po mom mišljenju bliže dva mjeseca lijepog učenja..ne po cijele dane..vec ugodno i komotno ucenje s razumijevanjem. Samo tjedan dana ti treba da ponovis gradivo kad si ga vec naucio.
Uglavnom..ne radi se o 4 mjeseca, a bogme ni o jednom mjesecu. Logično i lako vjerojatno da se može to razvući, ali onda ste si sami krivi, jer ne učite kontinuirano, već imate tendenciju ka diferencijaciji rada i gradiva. :mrgreen:
Isto tako, postoje ljudi koji i rade 8 sati dnevno pa onda uče kad dođu s posla...e tu vec moze brojka od 4 mjeseca i takvim ljudima skidam kapu, ali studentima koji imaju obavezu samo da sjede doma i uče..2 mjeseca ugodnog učenja max.
Al zato kad položite MP, onda ste carevi i možete komotno u Haag.:smartass:

Tony Montana

24-09-2009, 19:20

1. knjiga - MP1 - ima 350 stranica - pocinje s pojmom i definicijom MP-a
2. knjiga - MP2- ima sveukupno nekih 160 stranica- od 260-434 s tim da ne treba nekih 10 stranica- pise ti na stranici katedre tocno- knjiga pocinje s organima međ. odnosa pa konzuli, diplomati
3.knjiga MP3 - ima 210 stranica, od 1-210,- pocinje s pregledom sredstava za mirno rjesavanje sporova- tu se uglavnom obrađuje ratno pravo
4. knjiga - relevantne literature ima nekih cca 140 stranica i zove se 'Pravo Međ. organizacija'

Noola

24-09-2009, 20:04

Međunarodno je jako težak ispit,pritom ne mislim na sam sadržaj gradiva nego na količinu,a Lapaš i ekipa su više nego detaljni ispitivači.Po meni,ako učiš manje od 3-4mjeseca,nemaš šta tražiti na roku.

:worship: neprocjenjivo....pa nemoj plasiti ljude, mislim opcenito ovakvi komentari da se nema sta raditi na roku ako ne ucis bar 3-4mj su mi glupi...to je tako individualna stvar...dajte savjet ili pomozite na neki drugi nacin ali nemojte plasiti
Evo npr. meni je trebalo mjesec dana da spremim ispit i bude mi ponudjena dvojka (ali sam glupa odbila jer sam bila seminarist kod Lapasa pa sam htjela vecu ocjenu i sad cekam dekanski :mrgreen:)

Born_to_be_wild

28-09-2009, 14:09

Međunarodno je jako težak ispit,pritom ne mislim na sam sadržaj gradiva nego na količinu,a Lapaš i ekipa su više nego detaljni ispitivači.Po meni,ako učiš manje od 3-4mjeseca,nemaš šta tražiti na roku.

:rotfl: A stvarno što sve čovjek može pročitat na ovom pravokutniku... ccc

Koliko kome treba za položit ispit je uvijek individualno, ali ne treba pretjerivat ni plašit ljude!
Ja sam se s ovim ispitom bavila mjesec dana i to laganini i dobila 4, mislim da se za 20 dana ovaj ispit može spremit (bez ubijanja) i uz malo sreće položit, jer mi se čini da često faktor sreće igra veću ulogu nego znanje, a skripta je sasvim dovoljna (pročitala sam dvaput knjige i skripta je super), tako da, ljudi, no fear! Ispit nije ni upola toliko strašan koliko se priča! ;)

cheshire

28-09-2009, 14:29

Daj mi reci po kojoj skripti da ucim!? Imaju one 3 na pravokutniku i jos jedna od 160 stranica,koja je najbolja?

Browneyes

28-09-2009, 15:13

Imaš jednu kompletnu, i jednu u 4 dijela (za svaku knjigu). Ali caka je da su obje zastarjele, odnosno po staroj literaturi pa neke dijelove treba po knjizi. Imaš ranije napisano koji dijelovi su strari.

Btw obavijest moderatora- Ova rasprava koliko treba učiti vodi nikuda, jer kao što ste sami rekli, to je jako subjektivno, zato molim da se obustavi prije nego pretjerate.

the fish

28-09-2009, 17:21

ej ..ti.. ja osobno učim po knjigama,ali sam si skinula one skripte koje su po brojevima 1,2,3,4,čisto da se znam orijentirat šta se traži i šta je najvažnije.moram priznat da su skripte super napisane,nema šta nema,ima čak i previše(neki dijelovi iz sitnog sloga što ne trebamo učit)pa po njima možeš krenut učit

Browneyes

28-09-2009, 17:28

Te skripte su po staroj literaturi, ako se ne varam Scarlet Legata je napisala što treba ispraviti.

mda....vidim da ljudi pitaju dal se moze polozit po skriptama.....sad provjereno mogu rec DA, al pazite,

treca knjiga je najslabije obradjena i neka poglavlja fale: (ostale tri su ok, vise-manje)
-delikti (nemojte to slucajno ucit po 2.skripti-protupravni cini- to je zastarilo)
-protuneutralnost, neutralna imovina na moru..
-neki detalji: ugovor iz Manille, blokada na daljinu, prava angarija, kosarstvo, navicert, indult

u drugoj si malo ispravite one odbore UN kod opce skupstine (glavni, ad hoc, postupovni). inace su mala slova pa nije neizostavno al vidim da ih se pita dosta cesto...i uvjeti VS za pristupanje medjunarodnom sudu..

i ubacite komisiju za granice epikontinentskog pojasa u prvu skr.
i sustav paralelnog iskoristavanja kod Zone.

regionalne i specijalne organizacije su samo nabrojane u drugoj skr, treba to malo upotpunit sa godinom nastanka, drzavama clanicama, kraticom..pogotovo sastavnice svjetske banke..

sigurno ima jos toga al ovo mi se ucinio bas ultimate, to uvijek pitaju.

eddiev

30-09-2009, 21:42

što najviše pitaju od specijaliziranih ustanova? osim međunarodne org. rada?

Browneyes

30-09-2009, 22:11

Mene je pitao samo da nabrojim neke, nije išao u nikakve detalje o njima posebno.

Browneyes

06-10-2009, 00:18

3. i 4. knjigu ti je možda pametnije učiti baš po knjigama. Ima izmjena koje u skripti nema. A pikaju baš te izmjene da vide jesi li učio po skripti ili ne.
Uči po redu kako su poslagane. Ono što se nalazi u skriptama moraš znati, jer je to skraćeno koliko se može. A i vidjet ćeš, nakon što prođeš prvu, ostale će ići lakše i brže. Osim UN-a, on je jednostavno pain in the ass.

pupa

13-10-2009, 12:56

Tony Montana

13-10-2009, 13:40

Sve se može kad se hoće, jel. :)
Ti kreni učit ozbiljno pa ćeš vidjet kako stojiš nakon dva tjedna, kako ti ide. Ako ti je prvi izlazak, nemas kaj izgubiti i slobodno probaj. S obzirom da vučeš kartice, nikad ne znaš što te može zadesiti, možda nešto što baš znaš, a možda ne. Samo ti slobodno uči, ne može ti škodit. :thumbup:

Pas

19-10-2009, 01:36

Znam da vec ima ovakvih i slicnih pitanja, ali molim vas, ako me netko moze savjetovati, moze li se ovaj ispit spremiti za 11.mj. uz ozbiljno ucenje? Cini mi se to malo vremena s obzirom na obim literature, ali ako nije komplicirano, mozda je i moguce :)

NE

ne poznam te, ne znam tko si ni šta si, ali imaš od mene objektivnih 10% posto šanse za prolaz za učenje kraće od mjesec dana. ni ja nisam vjerovao drugima da ovaj ispit može biti nešto puno više detaljniji od bilo kojeg do sad, pa sam triput roknuo ispit, po prvi put na faksu. u svakom slučaju - sretno, trebat će ti ;)

more1

19-10-2009, 21:04

A čuj meni je smiješno kad ljudi daje 20 dana za takav predmet.Za tolko vremena nebi spremila ni lakši ispit od toga.Neko brzo pamti i manje mu treba.Meni je to bio seminar pa je bilo negdje 3 mjeseca rada i još mi neki djelovi nisu baš sjeli

Slažem se sa ovim komentarom, ovaj ispit je jako težak, i treba fakat 3 mj da naučiš sve one detalje, položila sam ga u 2 mj, i bila seminaristica iz tog predmeta, ali sam sto puta ponavljala dok mi nije sve ušlo u glavu. onaj tko taj predmet spremi DETALJNO u 20 dana ja mu skidam sve kape ovoga svijeta.Evo čisto za usporedbu GP1 sam učila 1 i po mj, a kpp malo manje od 2mj i položila iz prve, a mp iz drugog puta.

pineapple_freak

20-10-2009, 02:17

Znam da vec ima ovakvih i slicnih pitanja, ali molim vas, ako me netko moze savjetovati, moze li se ovaj ispit spremiti za 11.mj. uz ozbiljno ucenje? Cini mi se to malo vremena s obzirom na obim literature, ali ako nije komplicirano, mozda je i moguce :)

bez problema ! ali ako dobro zagrijes stolicu .
prvi puta ce ti se ciniti strasno ali sto vise ponavljas to ce ti biti sve jasnije i CAK ces na kraju uspjeti i povezivati gradivo :D ;)
nakon par puta ni konvencije ti nece biti tako strasne .

i ne zaboravi:puno ponavljanja!!

ne daj se obeshrabriti;) stvarno se moze

pineapple_freak

20-10-2009, 02:44

Međunarodno je jako težak ispit,pritom ne mislim na sam sadržaj gradiva nego na količinu,a Lapaš i ekipa su više nego detaljni ispitivači.Po meni,ako učiš manje od 3-4mjeseca,nemaš šta tražiti na roku.

cekaj , cekaj ...znam da je bilo davno ali ovo je za sve buduce narastaje...

po nekoj tamo matematici
4mjeseca = (u prosjeku) 120 dana
nemam knjige pri ruci ali otprilike 800 stranica

800/(120dana -10dana za ponavljanje otprilike sto je stvarno puno u ovom slucaju)=7.2 stranica PO DANU!!!!
mislim da bi nakon ovakvog ucenja mogao ti ispitivati kolektivno lapasa i ekipu;)

po nekoj mojoj procjeni (i iskustvu) moguce je proci 70ak stranica dnevno (i vise ako se uci cijeli dan) stoga kako slijedi :

800str/70str=11ak dana+7dana ponavljanja=18dana=2.5tjedna konstantnog ucenja

a sad koliko je tko voljan odvojiti to vrijeme za nista drugo osim knjige , u to necu ulaziti..

sretno svima

Insecure

20-10-2009, 15:56

Evo ne bih se htjela sad upustati u diskusiju ko koliko uci i moze uciti, niti bih htjela raditi bauka od ovog ispita, ali 70 stranica dnevno je nemoguce.
Ili je moguce - ali neces nauciti sve kako treba vec ces se manje (puno manje) zabijat u detalje koji se traze ili ti dan traje 64 sata ili nesto takvo, ali 70 str. je nemoguce da sve naucis kako treba. Ponajvise kad se uzme u obzir 1.knjiga!

Ja sam pred dekanski pokusavala furat 50 str. dnevno i cijeli dan ucila i ubijala se s tim i desavalo se to da mi mozak nije mogao primati tolike kolicine detalja i konvencija i naziva i zaboravljala sam brze nego sto sam okretala stranice. A ja nisam neki wunderkind ali fakat nisam ni glupa ni senilna.

Ovo je ispit kod kojeg se ne moze bas previse racunati na kratkorocno pamcenje. Okej, konvencije i godine naravno da trpas 2-3 dana prije ispita (i to da ih ponavljas tad, ne da ih 1.put ucis), ali detalji, uredenja nekih rezima, ostale pizdarije - 70 str. - no way taman da se rasturis.
70 stranica bi islo da recimo polazes Financijsko pravo, ali za medjunarodno, narocito sa onakvim nacinom ispitivanja - ne bi islo.
Uzmite si mjesec dana za ovo, puno ponavljajte, ne pokusavajte rusiti rekorde svog kapaciteta ucenja vec je bolje prelazit manje ali detaljnije i racunajte na malo srece i to bi bilo to.

Browneyes

20-10-2009, 18:54

Meni je mjesec i pol recimo bilo dovoljno, uz puno sreće, smatram da bi dva bila optimalno. I naravno od tih mjesec i pol tri tjedna sam svaki dan ridala doma na večer da više ne mogu jer niš ne pamtim.
Svako, naravno ima svoje vrijeme koliko mu treba da probavi neko gradivo, ali nećemo pretjerivati s 2 tjedna ili 4 mjeseca u komadu.

pineapple_freak

21-10-2009, 02:14

2.5 tj nije nikakvo pretjerivanje.osobno smatram da puno ljudi niti ne zna uciti kvalitetno.
ja bih ti mogao navesti nekoliko predmeta s ocjenama i koliko sam vremena ucio da bi me proglasila vjestcem ili lazovom i stavila na lomacu , ali necu jer mi cilj nije hvaliti se vec ohrabriti druge i pokazati da se moze i da nije toliko strasno koliko se eventualno prica.

evo nekoliko savjeta kako je MENI OSOBNO najlakse uciti i kako mi najlakse sve ulazi u glavu i tamo ostaje.dakla sljede moja zlatna pravila :

1. nikad ne uciti preko mjesec dana jer na taj nacin razvlacis i ne uci se i ne pamti toliko intenzvno koliko ako si pod pritiskom ( ovdje postoji jedna caka a to je da sam ja 2tj prije zaista pod stresom a kad dode dan ispita imam osjecaj da ne znam nista dok ne pocnem odgovarati)
2.uciti na glas - to sam naucio od skolske psihologinje u osnovnoj skoli, rekla je ako ucis na glas to ima dvostuki ucinak jer uz to sto citas jos se i cujes
3.zadnja dva tjedna uciti doslovno od kad se probudis (pauza za rucak , veceru, toalet + potrebno je svaka 2 sata stati s ucenjem i 15min odmoriti, po mogucnosti zatvoriti oci i pustiti mozak da luta)-na taj nacin vjerujte mi moze se preci i preko 100 str medunarodnog dnevno(ucenje naravno nije bljanje u zid ili saranje po knjizi vec citanje)
4.ne zadrzavati se previse na jednoj str, uglavnom brzo citati S RAZUMJEVANJEM da se sto vise puta knjiga moze proci - ne kazu uzalud da je ponavljanje majka znanja.
sad vecina vjerovatno misli-ajoooj sto se.. , tko bi popamtio sve one cinjenice.ja ne znam kako drugima ali meni ostanu u glavi tako sto prodem knjigu vise puta , nekako mi se memorira sve to.
5.listati knjigu sto vise puta pa cak niti ne citati , da vam sve to nekako sjedne u glavu u nekom redu i tako jos mozete i uociti ako nesto ne znate i to samostalno ponoviti

rezultat : polozen ispit na svakom roku i niti jedan pad u ove 3 god.- sve polozeno u roku

ja ne mogu garantirati da ce vrijediti za svakoga ali eto ja cu biti najsretniji ako sam barem 1 osobi uspio pomoci.
i nikad ne zaboravite: iako mislite da ne znate , varate se !!! ja sam prije svakog ispita toliko nesiguran i stvarno mislim da ja ne znam nista , pogotovo kad cujem ljude kako ponavljaju ali kad jednom krocite u tu dvoranu ili taj kabinet ... iznenadite sami sebe:D

evo toliko od mene sto se ovih vremenskih rokova i priprema za ispit tice. ja sam svjestan da ce biti oni koji ce se pobuniti na ovo sto sam ja upravo sada napisao ali nije vrijedno svade.ja sam cinjenice iznio pa tko hoce prihvatiti hoce tko ne vjeruje nek tupi po svome.
svakako cu proci bolje od galilea! ;)

sretno!!

titan224

21-10-2009, 17:11

Za međunarodno pravo je optimalno 2 mjeseca učenja. Ja sam nakon mjesec i pol izašao na ispit i roknuo, jer mi nije ostalo vremena, za još jednom proći knjigu. Tak da sam za idući rok pročitao te knjige još jednom i prošao. Moja preporuka je da si prolazite 50 stranica na dan. U roku 2 mjeseca pročitat ćete 4 puta. Tad ne bi trebalo bit problema za prolazak

Crystal_coke

27-10-2009, 16:20

Ono što bih ja htjela ljudima savjetovat za ovaj ispit, a odnosi se na sve ispitivače jer vidim po prijasnjim postovima da ljudi to stavljaju pod kategoriju ''nisam znao sitnicu''. Dok se uči treba se vodit time da SVAKA KONVENCIJA IMA (kako oni kazu) IME PREZIME I DATUM, TJ. GODINU RODENJA i stvarno je to važno znati jer se ljudi čude kad na tome padnu, a mnogi na tome padnu.

Drugo što me zanima jest, zna li netko ko je mozda slusao ili odgovarao, jel istina da prof. Sersic u c grupi pitanja nema bas ovaj dio Mirno rjesavanje sporova vec vise Pravo oruzanih sukoba?

Unaprijed zahvalna

Crystal_coke

27-10-2009, 21:03

Ok, dobro. Mogu se složiti da nekim najvažnijim konvencijama tipa Ženevskih o zaštiti žrtava rata ili Konvencije o pravu mora treba znati puno "ime prezime i godinu rođenja", ali da ću to učiti na pamet za svaki fucking dokument u literaturi, e pa NEĆU! Makar pala i 100 puta, NEĆU! :tomato: :angry: :prrr:

ahahahahahha, ma znam, sta je najbolje mislim da nacelno oni ni ne traze od tebe da znas kako se zove konvencija o pravu zastite tuljana, al ovdje je bilo komentara da ljudi ne znaju koje konvencije reguliraju sukcesiju država. Odnosno, nisu tocno ime znali dviju konvencija koje mislim da jesu važne, a ona misli da ih za to treba srusit. Nisam te htjela uzrujat, jer mislim da je dovoljno zivciranja ovako. Takodjer je danas na konzultacijama rekla da opcenito gledano, neoprostivo je ako ljudi ne znaju izvore mp-a, a oko specijaliziranih ustanova je rekla da treba osnovne stvari znat o nekim najpoznatijim, tj. o onima o kojima ti nalaze osnova kulture da znas tipa o radu, unesco itd.

OPTP

29-10-2009, 00:45

Jel zna netko sto je najvaznije iz 4 knjige????
Zahvaljujem!!!

*nita*

01-11-2009, 15:24

akti, vrste akata i razlike među njima. organi općenito.

malimrav85

03-11-2009, 15:22

Knjiga broj 2 je jednostavno tužna. Da nitko nije mogao napraviti neki update, ne razumijem.
Uzeo sam knjigu od cura sa Hrv stud i moram reć da je desetljećima ispred nas, a tematika je ista samo malo općenitija.
Šmrc.

malina

03-11-2009, 17:33

Ovo je još dobro. Čekaj da vidiš stanje s literaturom na trgovačkom. Njima ne da treba update, već se mumificirala od starosti. Jedva čekam :jumpy:

Tony Montana

04-11-2009, 14:54

Bolonjci uvijek odgovaraju od utorka pa do četvrtka s tim da usmeni počinju svakog dana od 9 sati ujutro pa nadalje. Svi profesori pocinju u isto vrijeme, osim eventualno Seršićke koja počinje malo kasnije. Lijepo dođete tamo u hodnik u 9 sati i pričekate kad profesori počnu prozivati te ih zamolite da poslušate ispit. Kad završite s jednim, odete kod drugoga i to je to. Obično budu dvije runde ispitivanja, jedna u 9 i jedna oko 12h. Ako bude velika navala na roku, ispitivanje može biti i petkom, ali to je rijetkost.

Pas

05-11-2009, 21:23

ovaj ispit je u ku.rcu

angelina

07-11-2009, 20:53

jel mi moze netko reci sto sve treba znati kod rijeka u mp. znam da treba znati dunav i rajnu ali da li treba uciti one rezulucije od instituta za međ.pravo i international law association,ona okvirna konvencija i to????ajmeeee koliko toga ima za potrpat u glavu, i sto se tice pitanja C kartice iz trece knjige da li je dovoljno znati samo najosnovnije ili se i to detaljno ispituje? hvala

Browneyes

07-11-2009, 21:35

Treću i četvrtu knjigu koje su u C karticama te ionako detaljno ispitaju kroz prva dva pitanja (jer ne do bog da se drže samo kartice; mene uspio pitati blokadu na prvom pitanju koje je bilo definicija i pojam međunarodnog prava), tako da da, treba to znati kao i prve dvije knjige.
Ono kaj je u skripti za prvu knjigu od sijft ti je najbitnije kaj trebaš o rijekama znati.

Tony Montana

07-11-2009, 23:03

Kod rijeka naucite definiciju rijeka i da one čine državno područje. Spomenite da se dijele na nacionalne i internacionalne i objasnite to. Zatim, važno je reci da se u pocetku status rijeka uredivao radi plovidbe, ali da se kasnije pocelo razmišljati o upotrebi rijeka u neke druge svrhe osim za plovidbu, a tu je relevantna ona okvirna konvencija. Okvirna je zato jer sadrzi opcu regulaciju, a na drzavama je onda da uz pomoc te opce regulacije same sklope medusobno relevantne ugovore. Onda, treba spomenuti da je danas tendencija na tome da se upostavi sloboda plovidbe rijekama za sve brodove, ali to bas i ne ide kako je i planirano. Ne znam..jos evenutalno spomenut praksu u smislu Instituta za medunarodno pravo i cini mi se da spominju neka helsinska pravila. Na kraju vam ostaje dunav i rajna, gdje naucite samo relevante stvari.

eddiev

18-11-2009, 19:40

mislim da nema pravila, ja znam najviše ljudi koji su prvi put dobili lapaša.. a opet neznam tko je najbolji. meni osobno šošić, odmah iza njega mrljić, onda lapaš, a za seršić neznam iako većina ljudi želi njoj. mislim da nije potrebno time razbijati glavu, ako solidno naučiš svi su više manje ok, govorim iz iskustva, iako su mene plašili sa svakakvim pričama. a to da 1. i 2. put ne možeš proći nema veze s vezom!!

malina

13-12-2009, 11:43

Slažem se za slova, dobro da nisam dobila dioptriju od njih. Prva knjiga mi je išla duplo sporije samo zbog toga. Imaju samo 2 veličine. Što se tiče profesora, čini mi se ovako, Lapaš i Mrljić su po meni najbolji (kada se ide 1. put na ispit gotovo je pravilo da se ide kod Lapaša), Šošić mi se baš i ne sviđa, a kod Seršić svi žele ići jer se drži pitanja koje izvučeš (iako sam ja čula jako loše dojmove o njoj) dok ostali prečešljaju cijelu literaturu. To je neka slika koju sam si složila u glavi s obzirom na dosadašnje komentare. Što se tiče toga da se 1. ili 2. redovno pada, to su čiste gluposti. Znam ljude koji su položili od prve i to s visokim ocjenama. Dakle, zagrijati stolicu, proći cijelu literaturu i sve bi trebalo biti OK :thumbup:

Browneyes

13-12-2009, 11:55

Ne mora ti biti pravilo da Lapaš i Mrljića dobiješ pri put. Ja sam npr. oba puta bila kod Šošića. Sad se više Šošić i Mrljić dijele kad prvi put ideš. Relativnom deprivacijom, sada je Lapaš poželjan jer "više nije toliko lud". Ali ja tvrdim da je tako jer su Lapaš i Mrljić toliki fanatici, da se Lapaša više i ne kuži. Istina da te sva trojica prorešetaju sve, mada Mrljić najviše inzistira na svakoj ukletoj konvenciji. Nije da će te rušiti na pizdariji baš, ali će iscijediti iz tebe 10 godina života dok ju ne dobije. Šošić će zato skakati po gradivu kako mu puhne. Seršić je istina da se drži kartica, ali kod nje prolaz ovisi koji je dan ciklusa, kako su poredani planeti, dal joj je remen usklađen sa cipelama i naravno koliko je kolega (suprotnog spola po mogućnosti) simpatičan. Jednostavno previše varijabli aaaaaaaaaaaaaaaaa!
Ali slažem se s onim, ako znaš (a barem mjesec dana učenja ne gine ljudima) imaš prolaz.

Insecure

20-12-2009, 14:11

Pozdrav, učim ovaj zadnji dio prava međunarodnih organizacija, dakle pojedine organizacije. Zanima me koliko detaljno to treba znati? Jer meni se čini besmisleno štrebati 3 organa svake organizacije, a svi imaju slične nazive i funkcije, ionak ću to sve pomiješat. A da ne pričam o Svjetskoj meteorološkoj organizaciji i sl. Dobro da još nema poglavlja o onom Međunarodnom udruženju za suzbijanje letećih skakavaca... :headwall:

Frendica mi je rekla da taj dio mogu i preskočit, samo da treba znati otprilike svrhu svake organizacije, jel to stvarno tak? Hvala unaprijed. :smile:

Ja sam kod asist. Mrljica odgovarala nekakvu organizaciju koja ima tripartitnu strukturu, pitao me kakvu strukturu ima pa sam morala reci da ima tu i morala sam pojasniti sto to znaci i koja je svrha te organizacije i eto da, organe. Mislim da je bila Medjunarodna organizacija rada.
A posto fakat ima previse toga i sve je slicno i nemoguce za upamtit, a profesori nisu dosljedni pa neki znaju upitat o tome samo da se nabroji, neki ni to, a evo ja sam morala i pricat o tome, tako da preporucam da naucis prvo nabrojat sve organizacije, a onda nauci koja im je svrha i mozes kod nekih koje ti se cine recimo vaznije - naucit barem nabrojat organe ili ako su bas karakteristicne po necem, to nauci. Tipa ovdje je bas karakteristicna ta tripartitna struktura pa je i meni to bilo zapelo za oko srecom, a nisam ni ja inace ucila sve organe svih organizacija i to sve...

Redhead

20-12-2009, 14:18

Ok, tu tripartitnu strukturu kod Org rada sam zapamtila, jer sam ipak pročitala sve dva, tri puta, znači takve neke specifičnosti ću pokušati zapamtiti. Hvala! :smile:

radzid

08-01-2010, 20:21

Ne razumijem pitanje objašnjavanja suverenosti kod dokazivanja da je međ. pravo pravo. Argument kaže da međ. pravo nije pravo jer bi trebala viša vlast koja donosi pravila,a tome se protivi pojam suverenonosti, pa kaže:

- suverenost je pravni pojam
- pravni pojam je određen pravnim pravilima
- pravna pravila su uvijek neko ograničenje
- suverenost je ograničeno pravnim pravilima
- suverenost je određena pravom...
....prema tome ograničena

WTF? Ako pravna pravila kažu da je suverenost kad svi nose plave košulje, a fasade su žute tu ne utjeće na sam pojam suverenosti. Suverenost je jednostavna najviša vlast i gotovo, šta tu pravna pravila imaju s time.

radzid

12-01-2010, 19:44

Što je ovo s Vatikanom?

Jel ono država ili nije? Jasno je da je Sveta stolica poseban međ. sub., ali piše na jednom djelu da nije bila država nešto, nešto 1871.,a nije joj se promjenio puno ni status nakon 1929... Zar nije ona postala tada država kao i svaka druga? Kad bi bar bili jasni...

malina

12-01-2010, 22:15

Za Svetu Stolicu se može reći da je međunarodni subjekt sui generis, a Država Vatikanskog Grada JE država, koja je zbog svojih specifičnosti (npr. vrlo mali teritorij i broj stanovnika) i vrlo uske povezanosti sa Svetom stolicom, ograničena u međunarodnim odnosima (1. knjiga, str. 147.). Dakle, Vatikan je država, ali ne u klasičnom smislu riječi.

bob rock

14-01-2010, 16:03

Ne razumijem pitanje objašnjavanja suverenosti

valjda je to najbolje što su mogli smisliti
na stranu što je pola argumenata debilno, kao i dobar dio materije

npr. međunarodni sud kojem je pravni lijek (to jest nije) tumačenje presude, i to, pazi, na dispozitiv i obrazloženje. koliko se sjećam, pored dispozitiva i obrazloženja preostao je samo uvod (što će reći da ne možete tražiti da vam se rastumači jedino tko su uopće stranke i tko je sud). ako se prisjetimo gppa i činjenice da jedino dispozitiv može postati pravomoćnim, a ne i obrazloženje, postavlja se pitanje jesu li pravila za međunarodni sud postavljali ujedinjeni hipijevski brucoši s pravnih fakulteta...

također, koja budala je pisala poglavlje o pojedincu kao subjektu? rečeno je:
- postoji dvojba može li se pojedinac smatrati subjektom, mada na nju ne odgovara nitko konkretno (a u ostalim dijelovima knjige stalno se navodi kao bitna odrednica subjektiviteta međunarodnih organizacija a)sposobnost sklapanja međunarodnih ugovora b)pasivno i aktivno pravo izaslanstva te c)djelatna sposobnost... jel pojedinac ima išta od toga? ne)
- kao argument se navodi pravo svake države da kažnjava pirate (koji nema veze s vezom)
- kao drugi argument se navodi posljedica koja stiže pojedinca zbog kršenja blokade (koji također nema veze s vezom)

isto tako, djeluje li nekome mutavo oslanjanje na slučaj bernadotte kao relevantno za pitanje subjektiviteta međunarodnih organizacija?
u konkretnom slučaju radilo se o savjetodavnom mišljenju
savjetodavno mišljenje mogu tražiti jedino međunarodne organizacije
savjetodavno mišljenje nije obvezujuće ni za šta
savjetodavno mišljenje je tražio subjekt (un) kako bi mu se rastumačilo je li on uopće subjekt

bludnja može biti nekome delikt ili čak kazneno djelo, ali nikako mana volje
zastara nije prirodna činjenica
zastara nije način stjecanja prava

itd...
itd...

Stig

18-01-2010, 18:03

Evo par pitanja!
Vidim da na ispitu pitaju Haske konvencije.Trebamo li znati sve nabrojat(inace napisane su malim slovima pa mislim da je nepotrebno). Osim kad su donesene 1899 i 1907,te Haskog pravilnika o zakonima i obicajima rata na kopnu,Martinsove klauzule,jel treba jos sta reci???
Citao sam po forumu i sad za Medj. or. treba znati naziv,kraticu i svrhu, i neke specifičnosti ja osim u ILO i tripartitne strukture nisam vidio nigdje bas nesto previse vazno,ako i ima moze li netko u kratkim crtama napisat. Treba li znati organe?
Da, ponavlja se pitanje pravo angara,nigdje u knjizi nisam nasao odg?
Hvala unaprijed!

malina

20-01-2010, 22:02

A jbt, ne mogu ne podijeliti svoje frustracije ovim predmetom :mad2: teži mi je od građanskog! (katedra je sad sigurno ponosna na sebe) :blink:

radzid

25-01-2010, 20:36

Što je to potpisivanje ad referendum?
Što je to prihvat i odobrenje međ. ugovora za razliku od potpisivanja i ratifikacije?

Browneyes

25-01-2010, 20:48

Potpisivanje ad referendum znači da je država potpisala ugovor, ali da bi važio za nju mora ga još ratificirati njeno predstavničko tijelo (ili tko god to po njenom unutarnjem pravu kod nje čini).
Pri prihvatu i odobrenju ugovora znači da je ugovor već na snazi i da se neka nova država pridružuje ugovoru. A pri potpisivanju i ratifikaciji je ugovor tek nastao i još nije na snazi.
Ali sve to imaš i u knjizi i to detaljnije. :unsure:

abby n.

26-01-2010, 15:47

kolege imam jedno mozda malo glupo pitanje.... jel europska komisija za ljudska prava i europska komisija za prava čovjeka isto? možda se kasnije to negdje odgovori al posto sam na pocetku nemam pojma... i...
što kaze objektivni a što subjektivni kriterij ak uzmemo u obzir da je međunarodno pravo prihvatilo subjektivni kriterij? to je tam na samom pocetku... jel to ono sa opinio juris

NICKY

26-01-2010, 16:02

Pošto mi je 3 put da izlazim na ispit,
može neki savjet kojeg profesora da izaberem???? hvala

da, mislim da je isto. Europska komisija za prava čovjeka je jedan od organa za nadzor izvršenja Europske Konvencije o zaštiti prava čovjeka i temeljnih sloboda.
O tome imaš na 315. str prve knige.

kil

30-01-2010, 20:47

što je to ponderirano glasovanje?

bunny rabbit

31-01-2010, 01:57

Kad ne vrijedi načelo jedna osoba / članica / država - jedan glas, nego se po već određenim omjerima svakome tko glasa daje određena vrijednost.

Tipa, države imaju toliku težinu pri glasanju koliko im je udio stanovnika u organizaciji, ili godišnje davanje, ili teritorij, ili tako nešto.

Ne mogu bit jasnija, popilo mi mozak međunarodno.

kil

31-01-2010, 18:23

što je to alterniranje?
što je to pripisivost?

bunny rabbit

31-01-2010, 18:30

Izraz načela jednakosti: kad države potpisuju svaka svoj primjerak ugovora, onda je ona čiji je to primjerak navedena kao prva i prva potpisuje. (što je urnebesno bitno i velika čast, s obzirom na recimo izraz načela nejednakosti da 5 zemalja može staviti veto na što god žele, a ti si vezan tom odlukom iako uopće nisu u tom tijelu)

Nego, otkud ti sve to izvlačiš?

kil

31-01-2010, 20:54

ma to su neka potpitanja sa prošlog roka, ova konkretno od prof. Seršić...
i imam još jedno pitanje, znam da je naprijed spomenuto, ali nije mi još uvijek to jasno, pa ako se nekom da- problem ultra vires?

bunny rabbit

31-01-2010, 21:43

To je ono iz četvrte knjige, jel?

Dakle, pitanje da li organi UNa (ili generalno neke MO) mogu djelovati izvan svojih ovlasti danih u Povelji, i tko bi im za to mogao "suditi".
Pa se zaključuje da mogu postojati 2vrste djelovanja ultra vires: formalno koje je to da organ koji nije ovlašten za to upadne u nadležnost nekog drugog čija je to ovlast, i to se kao može sređivati unutar MO, i materijalno koje znači da napravi nešto izvan ovlasti same organizacije.
E, sad je tu kod materijalne sporno 1) da li MO uopće može ići izvan svojih ovlasti i 2)koji instituti bi to smjeli nadgledati.

Odgovor je da naravno da mogu, jer ako postoji Povelja, iako je opširna, bilo bi nesvrhovito da kaže da mogu "sve", tako da su neke stvari sigurno zabranjene. To su kogentne norme i ono što je u isključivoj nadležnosti država.

Za formalnu je ok da ju nadzire recimo Međunarodni sud svojim savjetodavnim mišljenjima, ali za materijalnu nije, pa za nju nitko ne zna točan odgovor :D
Neki sudovi / odbori u nekim organizacijama su nadležni i za to, tipa ona Međunarodna vlast za morsko dno.

Pošalješ mi ta podpitanja ak ih imaš negdje?

Stig

31-01-2010, 21:53

Evo par pitanja:
1. Tko sve zastupa drzavu prema vani?znam da je sef drzave,premijer,min. vanjs. poslova i u vrijeme rata vojni zapovjednik. A sto je s dipl. agentima?Koja je razlika izmedju akreditiranog pred. držav(dipl. agenta)?
2. Kod pitanja postupka moze li stalna clanica vijeca sigurnosti staviti veto?
3. Spor ili situacija?Pise tamo vazno ih je razlikovati zbog stalnih clanica? Znaci li to kad se stalna clanica nadje u sporu i iznese ga pred Vijece sigurnosti da nema prava glasa?
4. Jesu li ustanici nemeđ oruž. sukob?
5. Međunardni kaz. sud,da li je on zamijenio ICTY/ICTYR?Koje djelo ne postoji u ICTYR nasprama ICTY?
Hvala!

bunny rabbit

31-01-2010, 22:05

1) zastupaju ju i diplomatski zastupnici kad su akreditirani, ali samo za one svoje ovlasti za koje su akreditirani, aka oni mogu pregovarati o ugovorima ali im za tipa obvezivanje države treba posebna punomoć, dok recimo i ministar vanjskih poslova može usmeno stvoriti obvezu za državu.
A uz sve što si nabrojao onda spadaju i "specijalne misije", aka oni koji su opunomoćeni za jednu konkretnu stvar, tipa zastupajne i potpisivanje ugovora na nekoj konferenciji.

2) kod pitanja postupka ne može, ali je odluka da li je nešto meritorno ili proceduralno pitanje meritorna, aka može staviti veto da to nije proceduralno, pa onda može staviti veto jer se odlučuje kao da je meritorno. To je tzv dvostruki veto.

3)Kad bilokoja država sudjeluje kao stranka spora pred Vijećem nema pravo glasa u tom pitanju, pa čak i ako je stalna članica. Zato je bitno razlikovati spor i situaciju, ali ja nigdje nisam našla po čemu se actually razlikuju :/

4) jesu, jer se odvijaju između trenutne vlasti / odmetničke skupine ustanika. Pa se primjenjuje Martensova klauzula (jer se ona primjenjuje uvijek), odredbe o nemeđunarodnim, a dobivaju pravnu spospbnost + još neke zaštite relativno i konstitutivno prema onome koji ih prizna i kad ih prizna.

5) Nije zamijenio, a koja su djela bome nemam pojma :/

kil

31-01-2010, 22:07

evo nekih potpitanja s prošlog roka

- da li je sudac ad hoc izjednačen s ostalim, drugim sucima u pravima
- u kojem momentu je priznat subjetivitet UN-u
- podjela međ. organizacija
- međunarodna pomorska organizacija
- kojim trenutkom nastaje, a kojim prestaje međunarodna organizacija
- razlika između otpravnika poslova i otpravnika poslova ad interim
- vrste specijalnih misija
- što su promatrači (definicija iz 4 knjige)
- što je doktrina funkcionalne dužnosti???
- obveze država članica u pogledu preporuka
- obvezujući akti međ. organizacija
- pondenirano glasovanje i kod kojih je organizacija najčešće (MMF)

bunny rabbit

31-01-2010, 22:16

Dobro, jel mi može neko reć kaj oni točno očekuju od mene da im kažem na "međunarodnu pomorsku organizaciju"?

Mislim, ono kaj znam je da ima ona dva special odbora, Odbor za sigurnost plovidbe i Odbor za očuvanje morskog okoliša or smtng, a sad, kak im se zove koji drugi organ ili kolko članova koje ko bira ne mogu zapamtit pa da se postavim na trepavice. Svi imaju sličan sastav i slične nazive i mogu reći koje su specifičnosti, ali ništa više od toga :/

Koji je ovo predmet :/

kil

31-01-2010, 22:55

što je naknada ex gracia?

bunny rabbit

31-01-2010, 23:09

Kad za neku povredu ne priznaš da si kriv i nećeš ići na sud ili nešto, ali kao eto simbolično isplatiš neku naknadu (koja nije baš simbolična po svoti).

Skoro pa kao nagodba.

USA to ful često radi, kao.

EDIT:
Ovo bi bio pravi trenutak da mi kažeš da si (Ste!) ustvari incognito ispitivač s katedre i da sutra mogu samo donijeti index po ocjenu *puppyface*

Stig

01-02-2010, 15:09

Vrte specijalnih misija:
putujuci,osobni,za svecane prilike,delgegacije za kongrese,sudjelovanje u radu organa M. oragnizacija,promatraci koji sudjeluju na medj. sastancima ali ne mogi obvezivati svoju drzavu,zastupnici drzave (agenti) u kad sudjeluju u postupcima za mirno rjesavanje sporova i obvezuju vladu u okviru punomoci

Imam ja pitanje:pravo angara ili angarija?

art vandalay

01-02-2010, 17:07

pravo angarije- u starije doba zaraćene države uzimale su strane brodove u svojim lukama i slile posadu tih brodova da obavljaju prijevoze po njihovim nalozima i u njihovu korist. danas se to ne provodi pa nije angarije rekvizicija stranih brodova od zaraćenih strana koja se obavlja za džavne potrebe uz naknadu. (ograničenja s obzirom na način vođenja borbe ili određene uporabe oružja)

e da, u kojoj knjizi je ovo za specijalne misije?

bunny rabbit

01-02-2010, 17:27

Druga knjiga, kraj (as in završetak, ne pored) lekcije o diplomatima.

Bila danas kod Seršić, super ispit na kraju. Bila je generalno vedro raspoložena, i nismo imali prilike vidjeti ponašanja o kojima se najčešće piše po forumu, stvarno ok ispituje. Dođem kasnije napisati potpitanja.

veseli

02-02-2010, 20:16

pozdrav svima.
Evo, kao student koji ima dosta iskustva s ispitima iz m.p.-a ću dat par savjeta (general poslije bitke i to). Danas sam položio (iz 5. puta s tim da je ovo drugi ispit koji nisam dao iz prve) kod profesora Šošića. Moram priznat da san i danas jedva položio.

Pitao me sve moguće: A kartica je bila "izvori m.p.-a". Tu smo pričali i o Međunarodnom sudu, vrstama arbitraže, vrstama subjekata m.p.-a, vrstama preporuka, načinima prestanka člansta u M.O., Ženevske konvencije,... ne mogu se sad svega sjetit. Pitanja nakon izvlačenja B i C kartica su bila manje-više vezana uz kartice. Znači, ako dođete do B kartice ste na konju. Sličan princip imaju i Lapaš i Mrljić, dok je Seršićka ipak drugačija (drži se kartica).

Uglavnom, moj bi savjet bio da se ovog ispita od početka uhvatite ozbiljno. Sa skriptom se prolazi samo ako imate sreće i ako je znate napamet. Doslovno. Lakše je učit po knjigama. Ja sam počeo sa skriptom i pao par puta. Tu se onda stvori i neka averzija što dodatno komplicira stvari. Ako se uhvati baš ozbiljno ispit se može dati u mjesec dana (naravno, uz dobru dozu sreće), a realnije je oko 40 dana učenja. Sad, problem je što ima previše detalja pa se može pasti i s dva mjeseca učenja. Uglavnom, ko skoro svaki ispit na faksu :D
Nadam se samo da će neki mlađi izvuć pouku iz mojih grešaka i da će m.p. učito zbiljno od prve. sritno svima

Đ!

05-02-2010, 22:28

Vjerujem da je netko ovo pitao ali ja ću ponovit jer znam da profesori čitaju pa za slučaj da su zaboravili:

Koji je smisao izvlačenja kartica ako ćete nas "ispitati sve 4 knjige da utvrdite jesmo li dobro svladali svaki dio"(by T.M.Š.)? Koncept kartica ima svoj ratio, a taj nije da se ispita sve.:roll:

Browneyes

05-02-2010, 22:56

Ne razumiješ, on samo želi vidjeti koliko dobro možeš povezati Konvenciju o svemiru s konvencijom koja zabranjuje kemijsko oružje. Obje su konvencije za početak. ::E:

Stormrage

07-02-2010, 16:17

Neka meni netko objasni zašto na ovom faksu samo najgore knjige vječno opstaju (tipa andrassy i pusić) ??

Mislim, vrhovni glavar je predsednik predsjedništva SFRJ, konvencija koja je nedavno stupila na snagu 1950., Sovjetski Savez u VS, tablica sa zemljama u VS bez zadnjih 30 god. itd.

I to sve u 4 knjige u koje se moraš snalazit prvo što uopće imaš učit a onda od toga izlistavat 10 str da prođeš jednu podjelu jer ima hrpa malih slova. I to ako imaš sreću da je podjela i naglašena, jer su većinom pisane u složenim rečenicama pa se onda ti snalazi i podcrtavaj i izvlači podjele iz njegova toka svijesti. I onda sve to nauči kao pjesmicu jer se naravno za svaki organ mora cijeli njegov djelokrug navest pa tako i prava i dužnosti članica UN-a, prava i dužnosti VS, Ekonom.-soc.vijeća, Starateljskog vijeća i Tajništva. Konvencije neću ni spominjati.
Ovaj faks je čisto učenje napamet raznoraznih propisa i onda njihovih podjela tih propisa. Napamet napamet napamet napamet a zašto smo učili čitat u 1.osnovne ako sad sve ono što se da u svako doba da pročitat moraš znat napamet!!

Popiz*** ću :headwall:

brođanka

14-02-2010, 16:36

ako netko možda zna odgovore na ova pitanja s foruma,bila bi zahvalna da odgovori :)
1.alvarezova deklaracija
2.postoji li dokument koji regulira sukob
3.blokada na daljinu
4.kosarstvo
5.instant common
6.definicija napada
7.koji dokumet uređuje pitanje pretvaranja trgovačkog broda u ratni
8.dva uvjeta protumjera
9.nadleznost Haaškog i Ninberškog suda?
10.primjer obećanja

ova pitanja skupila sam na forumu,ako netko zna svima ce nam pomoci.
sretno na ispitu!

denny_crane

14-02-2010, 16:58

7. 7. haaska konvencija o pretvaranju trgovackih brodova u ratne :mrgreen:
8. protumjera koja ne ukljucuje silu i proporcionalnost izmedju povrede na koju se odgovara i povrede koja se cini protumjerom
10. egipat obecaje da ce upravljati sueskim kanalom u duhu carigradske konvencije iz 1888.

Tony Montana

20-03-2010, 17:24

Kak znam koje konvencije/deklaracije/pravila/zakone moram znat a koje ne? Koje od tih moram znat kad su donesene?
Gledam sad rijeke i more, tolko toga, pa nema mi smisla sve učit...

Welcome to the jungle MM. ::E:

Nažalost, trudi se memoirati što više konvencija i inih dokumenata..a godine za one glavne iako nije na odmet i za ostale. Baš to što si spomenuo kod mora i rijeka moraš baš sve znati, jer to uredno ispituju. Onda kad dodes do izvora ratnog prava, sve moras znati nabrojati..od pašteta koje su zabranjene pa nadalje. Ljudska prava sve znati plus žene, stranci, izbjeglice i njihove komisije i potkomisije. Mislim da se moze nabrojat na prste jedne ruke koje se konvencije ne trebaju znati.

Tony Montana

20-03-2010, 19:37

Ma imas jos dosta do roka u 4., ne gubi nadu. Konvencije se moraju znati, al sve ti ovisi što ćeš izvući i koji ce te profesor zadesiti. MP je enigma i jako je tanka linija između pada i prolaza tak da, go for it:thumbup:

Browneyes

21-03-2010, 01:10

Gle mrav, mene Šošić nije pitao ni jednu konvenciju. Štoviše kad sam pitala jel treba, samo je odmahnuo rukom.

Tony Montana

21-03-2010, 11:09

Kak je divan Trpko, ja sam mu ih minimalno nabrojio 5 i kad sam pitao jel treba i godina, samo je lagano potvrdno kimnuo glavom:mrgreen:

Browneyes

21-03-2010, 14:38

Kad je mene ispitivao bio je dobre volje, naime, prije toga je rušio grupu od 4 u deset minuta.

Runing away

23-03-2010, 18:27

koje su to dobre skripte,one u skriptarnici ili neke druge?
i da vas pitam jeste učili sve one međ. organizacije s kraja 4. knjige i vidla sam da se preklapaju s onima kje su u 2. pa po čemu učiti?

Dobre su skripte sa pravokutnika ali ako znaš nekoga tko isto ima kakvu skriptu raspitaj se malo. Uvijek su najbolje skripte one koje nisu u javnom opticaju. Osobito se iz međunarodnog spominjala skripta kad sam ja to spremala ali koju je trebalo platiti iz čistog razloga da se ne širi uokolo. Navodno je bila jako dobra ali eto rijetko tko je imao priliku vidjeti je uživo. Neki se pitaju da li uopće postoji.

U svakom slučaju probaj raditi po skriptama i usput malo čitaj knjigu čisto radi nekih detalja koje treba dodati. Organizacije treba znati ali najvažnije najbolje a ostale barem da znaš što su i smisao itd. Ipak pitaj nekog drugog od mog polaganja izašla je vidim još jedna knjiga, da te ne savjetujem krivo. ::E:

lucy8

24-03-2010, 19:06

uci ih iz 4 knige,da ih znas nabrojati sve.Iz med.org rada onu tripartitnu strukturu jer to cesto znaju pitat,i obavezno one 4 il 5 neznam vise iz grupe svjetske banke ali isto samo nabrojati. Regionalne isto da znas nabrojati,i eventualno od svih kratice,mene mrljic pitao onu kraticu ASEAN-Organizacija jugoistočnih azijskih država.Ja nisam ucila organe i detalje,al uvijek mozes naletit da te to pita za neku,al kolko sam ja shvatila rijetko.

lily

28-03-2010, 16:48

pitanje - izvori prava oružanih sukoba su ovi:
Četvrta haaška konvencija iz 1907. o zakonima i običajima rata na kopnu + Haaški pravilnik o zak. i običajima rata na kopnu (prilog)
4 Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata iz 1949. + 3 Dopunska protokola
Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, 1954.
Konv. o zabrani usavršavanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog i toksičnog oružja te o njihovu uništavanju 1972.
Konven. o zabrani ili ograničenju upotrebe određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980.
Konvenciju o zabrani razvijanja, proizvodnje, svaranja zaliha i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju 1993.
Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju 1997.
Je li to sve ili treba i neke (sve) iz malih slova?? Svi stalno pričaju kako izvora ima preko 20, a ovih je svega 14?? Hvala

Cheeky_Lying_Git

05-04-2010, 21:46

Iskreno, meni su ova predavanja izuzetno korisna, jer sam pohvatao sve konce iz tog područja nakon predavanja. Predavanja su jako zanimljiva, no pred kraj meni postaju zamorna. :mhm:

Marko SB

12-04-2010, 15:26

Ajde ljudi pa to je samo mp, ima i gorih ispita, istina puno je toga, podataka, konvencija, ali pokušajte povezivati i prebacivati na druge dijelove da se vidi da imate širinu. Ionako će vas vjerojatno i sami provesti kroz većinu gradiva pa možete i sami to pokušati usmjeriti. ;)

....pa onda nakon sto godina odgovaranja na pod pod pod pitanju padnes jer neznas sve pretpostavke nabrojat za neznam ti ni ja sta. najtezi i najzahtjevniji ispit dosad sigurno, ucit ucit ucit, sve znat i rec i povezat i objesnit i nacrtat... i prolaz zagarantiran :-)

Runing away

12-04-2010, 20:01

....pa onda nakon sto godina odgovaranja na pod pod pod pitanju padnes jer neznas sve pretpostavke nabrojat za neznam ti ni ja sta. najtezi i najzahtjevniji ispit dosad sigurno, ucit ucit ucit, sve znat i rec i povezat i objesnit i nacrtat... i prolaz zagarantiran :-)

da znam, ali vjeruj mi kad pomisliš da ne može gore i teže nešto se pojavi iza ugla :mhm: da je ispit pun detalja, više nego što treba prosječnom čovjeku, studentu, osobi bez imalo motivacije da uči sve te konvencije, je, ali barem je zanimljiv. samo kažem ako ne znate neko pod pod pod pitanje, pokušaj kompenzirati, ne predaj se. :wink:

Đ!

21-04-2010, 23:29

a čujem da jako puno ljudi ide na komisiju.Why???

Zato što ispitivači na katedri za MP nisu čuli da postoje ocjene od 2 do 5.

S.e.v.v.

23-04-2010, 14:01

Zato što ispitivači na katedri za MP nisu čuli da postoje ocjene od 2 do 5.

Zar su na ijednoj katedri s našeg faksa čuli za to?
Iako da, ova katedra je najbrutalniji primjer toga.
Nema lepšeg nego kad odgovaraš 1357 pitanja iz svih knjiga mp-a 40 minuta, sve znaš i onda te ruši jer neznaš potpotpotpotpitanje potpitanja.
I još ti vrati indeks sa nevjericom jer ne znaš da su privremene mjere MSuda postale obvezatne od slučaja La Grand.
Sreća da u finišu, drito pred komisiju, uletava prof.Seršić i spašava stvar.

Browneyes

28-04-2010, 22:57

Ja sam tako spremala. Po onoj od 4 dijela (zapravo su tri, a 4. je posebno iznad na popisu), od sijft ako se ne varam, ima sve najbitnije, čak i fusnote koje pitaju. Jedino kaj trebaš jest pogledat kaj se mijenjalo po trećoj knjizi i to ispravit (imaš to u jednom kvotu u prvom postu).
Što se tiče prve knjige, smatram ju vrhuncem pisanja u hrvata, ali ona je osnova i kad nju uspiješ prežvakati sve ostalo će biti lako.

mightyprincesss

29-04-2010, 16:17

E da, za one koji uce po skriptama, evo jedne korisne info sa seminara:

Asist. Mrljic je rekao da ni u kojem slucaju ne govorimo "medunarodni delikt" nego "medunarodni protupravni cin". To je novi izraz koji je nastao jer su se drzave protivile nazivu "delikta". Mislim da je to naglasio jer se delikt spominje u skriptama.

Isto tako, nepotrebno je reci "medunarodni/europski sud pravde" - relevantan izraz je "medunarodni sud".

Eto to je malo upozorenje glede zastarjele terminologije, nesto sto mozda onaj tko uci po skripti ne bi registrirao kao bitno, pa si pripazite

malaiva

16-05-2010, 23:01

malimrav85

17-05-2010, 20:57

3.vrhovi planina i razvode rijeka,pogledaj granice 4.imas pobrojano u lekciji o moru

Malecka

17-05-2010, 21:06

1. Brijem da se ovo prvo odnosi na potpisivanje, ratifikaciju, prihvat i odobrenje te pristupanje.
2. Rezerva je očitovanje kojim država izjavljuje da od svojega pristanka izuzima neke odredbe ugovora ili daje nekoj odredbi ugovora svoje posebno tumačenje. MP2 str. 331

Malena

17-05-2010, 21:56

može mi netko odgovoriti na ovo:
1.navedite načine konačnog obvezivanja međunarodnim ugovorom?
2.što je rezerva uz međunarodni ugovor?
3.Kako se povlači granica u planinama?
4.u kojim slučajevima obalna država može vršiti jurisdikciju(uhicenja i istrage)zbog kaz.djela počinjenih na stranom brodu koji se nalazi u njezinom teritorijalnom moru?

ako netko zna pleaseee!!!!

3. Kao granica se određuje ili crta koja spaja najviše vrhove planine ili vodomeđa-crta koja razdvaja 2 slivna područja nekih rijeka

4. Tu imaš 4 slučaja:

-ako se posljedice kd protežu na obalnu državu
-ako djelo remeti mir ili red u teritorijalnim moru
-ako zapovjednik broda,diplomatski agent ili konzul zatraži pomoc organa obalne države
-ako postoji opravdana sumnja da se brod bavi nedopuštenom trgovinom opojnim drogama ili psihotropnim tvarima

tajči

21-05-2010, 13:59

jel moze netko objasniti razliku izmedu vazaliteta i protektorata? ne vidim tu razliku osim sto je u razlicitim razdobljima..

isto tako..starateljska podrucja i nesamoupravna podrucja, kolonije? jel tu ima nekih bitnih razlika ili? ugl se sve svodi na to da se upravlja drzavama koje nemaju punu mjeru samuprave i ne mogu upravljati same sobom..

jel ima nekih bitnih razlika izmedu svega toga..ili se samo razlicito nazivaju u razlicitim razdobljima i deklaracijama?

hvala

ja sam skužila da vazalitet podrazumijeva osvajanje nekog područja i njegovo pripajanje matičnom području, a kod protektorata jača država, tj zaštitnica dozvoljava štićenici da postoji ali uz određene podređenosti itd.
to je valjda jedina razlika.
a nesamoupravna područja i starateljska-hmm valjda su starateljska ujedno i nesamoupravna, samo uz određene specifičnosti koje se spominju pod tim poglavljem- glavni zadaci starateljstva itd.
i piše da su starateljska imala bolji položaj od nesamoupravnih, na samo zbog jakog nadzora un, već i zbog obveza država upraviteljica.....

tajči

23-05-2010, 21:49

Jel zna netko što su to jednostrani akti država, tj. kakav imaju učinak kao izvor međunarodnog prava? jer piše u mp1 vidi više paragraf 42 koji je u mp2, a kad tamo o diplomatskim zastupnicima???

možda se misli da jednostrane međunarodne pravne poslove, jedino to.... ?? (notifikacija, priznanje, prosvjed, okupacija,....)
imaju učinak ako očitovanje dođe do drugog subjekta, s obzirom na koji trebaju djelovati... ?!?!?!??!?!!!

Malecka

24-05-2010, 23:21

Ajmo da malo razbijemo ovu monotoniju pitanja di si potpisi, kad su potpisi itd. sa necime zanimljivijim. A to je sitni slog. :mrgreen:
Kolko sam skuzila pregledavajuci skoro cijeli topik ima negdje 10-ak stvari koje pitaju iz sitnog sloga/fusnota. Npr. naknada ex gracia, pravo angarije itd.
Moze netko odokativno napisat jos par takvih stvari i u kojoj je knjizi koja jer ja prvi put cujem za njih. :cold:

malimrav85

25-05-2010, 02:17

U pravilu, ako pitaju nešto iz sitnog sloga možeš reć da je sitni slog pa se ide dalje bez problema.
Problem je jedino znat kaj je sitni slog a kaj ne.

Browneyes

25-05-2010, 20:33

Nalazi se u onom dijelu o pravu mora, zapravo je zona, krivo sam se izrazila

- Konvencija UN o pravu mora 1982. protegla je vanjski pojas i na morsko dno i dodala odredbu prema kojoj obalna država može radi suzbijanja prometa predmetima arheološke i povijesne prirode, pretpostaviti da bi njihovo vađenje sa morskog dna uzrokovalo kršenje zakona unutar njenog kopnenog područja ili teritorijalnog mora. - time je uspostavljena arheološka zona - time je uspostavljen novi međunarodnopravni režim na moru
Ovo je dio iz skripte.

Browneyes

28-05-2010, 12:33

Četvrta knjiga ti je u C katricama zajedno s trećom. Mada ima je nešto i u B karticama (pošto su se organizacije prije nalazile u drugoj knjizi). Bez brige, ne bi oni tako nešto bitno izostavili iz kartica.

Browneyes

28-05-2010, 19:56

Nadležnost MS-a...u parnicama (među državama) i savjetodavnim mišljenjima (ukoliko se radi o međunarodnim organizacijama), sud opće nadležnosti, i onda još uvjeti kada države mogu biti stranke pred sudom.

pravičnost...

Þ mnogi pisci navode pravičnost kao poseban izvor međunarodnog prava, odnosno kao nužnu dopunu njegovih praznina. No, međunarodno pravo nema takvih praznina jer se inače neki slučaj nikada ne bi mogao riješiti, te stoga ona ne postoji kao pravni izvor.
Þ mnogi ugovori o mirnom rješavanju sporova upućuju arbitražnog suca da pri suđenju primjeni pravila pravičnosti ali tu valja imati na umu da se pod pravičnošću ne misli uvijek na isto, pa tako razlikujemo:
tzv. akcesornu pravičnost – u jednom određenom značenju PRAVIČNOST je uključena u ispravnu primjenu prava, pa arbitražni sudac i sudac unutar države moraju primjeniti pravila pravičnosti kao ispravnu primjenu i poštivanje prava a na to suca ne treba posebno podsjećati;
posebnu vrstu akcesorne pravičnosti – kod razgraničenja gospodarskog i epikontinentalnog pojasa države se upućuju da međunarodno pravo primjene tako da se postigne pravično rješenje, - isto tako kod plaćanja doprinosa za iskorištavanje epikontinentskog pojasa izvan 200 milja, - kod izrađivanja pravila postupka o podjeli plaćanja upozorava se Međunarodnu vlast za morsko dno da mora omogućiti pravičnu raspodjelu.

Þ dakle jedno je pravičnost uključena u pravo a drugo je pravičnost kao nešto što stoj izvan prava, dopunjuje pravo. Takva pravičnost nije pozitivno pravo.
primjena takvih pravila pravičnosti dopuštena je isključivo ako je to naročito predviđeno (po Statutu Međunarodnog suda ukoliko o tome postoji sporazum stranaka). Ovo je diktirano željom da se postigne rješenje prikladnije slučaju i povoljnije za stranke. Dakle pravičnost sama po sebi nije izvor prava, ona je tek zamjena ili dopuna za pravo kada to stranke žele, kada žele da se postigne rješenje prikladnije slučaju, a koje je ujedno i prihvatljivije za njih

kinder_jaje

29-05-2010, 01:23

kad smo već kod nekih dilema....čujem da pitaju razliku između piratstva i gusarstva?
toga nema u knjizi,pa nekim slobodnim razmišljanjem...piratstvo s emože počiniti i na brodu i u zrakoplovu, dok gusarstvo je rezirvirano samo za brodove?!
molim neka mišljenja :-)

Browneyes

29-05-2010, 01:25

Piratstvo je svako ponašanje koje je opisano konvencijom. Dok je gusarstvo piratstvo koje podupire država.
(fakat mi se ne da tražiti sad točnu definiciju...sorry)

Spikyca

29-05-2010, 15:00

Na cijelom forumu pronalazim pitanje, no nigdje i odgovor.. molim vas da netko odgovori ako zna:

1.) što je indult
2.) prava angarija

hvala :smartass:

lucy8

29-05-2010, 15:35

malimrav85

30-05-2010, 04:38

kod 3 mušketira
sve isto
nemaš kaj
kartica A
4. knjiga
ostatak gradiva random
B kartica
random gradivo
C kartica

Ako padneš, ne dođeš do B karitce, tak je barem bilo kad sam ja bio.

Malecka

30-05-2010, 21:04

Sto se tice ustanova prvih nekoliko vaznijih treba znati, ostale znati svrhu i organe i ako su po necemu posebne, npr. kod MOR-a tripartitna struktura, ili kod ne sjecam se koje ponderirano glasovanje.

malimrav85

30-05-2010, 22:54

Zar nije redoslijed kartica po onim grupama pitanja sa stranice katedre?
Čini mi se da tamo pod grupom "A" je prva knjiga i prvi dio druge, a ti ovdje kažeš da je četvrta..:unsure:
to se odnosilo na redosljed pitanja na usmenom
sporije ću pa da pratiš
Prvo vučeš karticu A. Onda odgovaraš pitanje koje je na njoj. Onda te ispitivač pita neka pitanja iz 4. knjige, nakon što si odgovorio na pitanja sa kartice A. Znači pita te pitanja koja nisu vezana za karticu A nego su iz 4. knjige ili iz 3. knjige ili 2. knjige ili 1. knjige ili iz sve 4 navedene knjige. Ako odgovoriš na tih 10-ak pitanja
izvlačiš karticu B i onda odgovaraš pitanje koje se na njoj nalazilo. Zatim te ispitivač pita razno razna pitanja iz sve 4 knjige, kako je navedeno i za slučaj nakon kartice A. Ako i tu zadovoljiš, izvlačiš karticu C. Ako odgovoriš na pitanje koje se na njoj nalazi prošao si.
To nije uvijek i kod svih tako ali u velikom broju slučajeva je.

:smartass:

8. Specijalizirane ustanove Ujedinjenih naroda
9. Regionalne organizacije
10. Europske regionalne organizacije
koja je ovo knjiga?
:unsure:

lucy8

31-05-2010, 00:40

to ti je 4.knjiga.

Tony Montana

31-05-2010, 17:06

Ne brinite, kad profesori odrade jednu grupu, onda uzmu pauzu od min 30 minuta tako da se stignu razbistriti.

Ako vas netko pita sitni slog, samo mu recite slobodno da je to sitni slog i da na stranici katedre sasvim jasno piše da se to ne uči.

Ja sam osobno bio pitan po sitnom slogu pa sam to rekao i onda je bilo traženja po knjizi i uvjeranja u kabinetu jel je ili nije. Na kraju sam dobio ispriku i krenulo se sasvim normalno dalje. Naravno, recite to samo ako ste uvjereni da je sitni slog. :thumbup:

ert

01-06-2010, 15:54

može mi netko razbistrit sljedeće ( nejasno mi je to u knjizi malo ):

1. da li poslanici ( u širem smislu ) daju vjerodajnice drž.glavaru/min. vanj poslova države šiljateljice ( dakle svojima ) ili države primateljice ( tuđima ) ??

2. kod konzula...ako šef konzula dobiva patento pismo od države primateljice ne kužim zašto se to isto pismo onda šalje još i vladi države primateljice ( MP 2; 298str.) moguće da sam ja neš krivo pohvato al fakat mi nije jasno

Malecka

01-06-2010, 16:15

1. Drzavi primateljici (tuđima).
2. To mislim da je krivo napisano, odnosno treba pisati dobiva od države šiljateljice patentno pismo.

Ja_sam

02-06-2010, 01:13

kartica teritorijalno more- 5 razloga kad drzava moze zaustavit brod, kad moze za djela koja nisu u ter. moru, kad zaljev spada u unutrasnje more,koji ugovori ureduju sukcesiju drzava,prestanak ugovora, clausula rebus sic stantibus,specijalizirane ustanove UN,koja nije povezana preko Gosp.i soc vijeca nego preko vijeca sigurnosti, donosenje odluka u vijecu sigurnosti

kartica sluznosti- ,sto je francuskoj ostalo kad je saar pripojen njemackoj(to je reko da pita tak bzvz, da ne moram znat),radicirani ugovori

regionalne organizacije u europi,koje u aziji, africi , americi(samo nabrojat) koje su obrambeni savez(ili tako nes u vezi s vojskom),koje su da ne obuhvacaju drzave samo jednog kontinenta, jel regionalne organizacije u med.pravu znaci da su podjeljene po geografskom kriteriju ili moze i nes drugo.

to je to sta se sjecam

yugo45

02-06-2010, 20:44

evo jedan post čisto da ohrabri ljude koji izlaze na sljedeće rokove, pogotovo što se tiče Šošića... jutros san bija na ispitu, 3. put. budući da su mi bili već lapaš i mrljić, pretpostavlja san da mi danas bit ili Seršić (koju san priželjkiva) ili šošić. njega nikako nisan želija, jer san čuja dosta negativnih priča..ali eto, sad mogu reć da je lik bija stvarno korektan..i više od toga. osim što je smiren i ljubazan, stvarno je strpljiv i daje ljudima šansu.bilo nas je 4, ja san bija zadnji. prva cura je pala na prvom, drugi lik je dobija 2 (čak mu je oprostija neke dosta velike greške na 3. pitanju), treći je pa isto na 1. kartici, i ja dobija 3. možda san zna za veću ocjenu, ali ovo je predobro.na kraju me je čak i pohvalija..hehe
a ja prije ovoga roka bija uvjeren ( po pričama) da je šošić najopasniji ispitivač.. na kraju je ispa puno bolji od ove dvojice ( ne zato što san proša, nego kad realno pogledan moja odgovoranja sva tri puta )..ali ni to ne mora ništa značit. uglavnom, nemojte se bojat nikoga, ne slušajte glupe priče, spremite se što bolje možete i bit će sve ok..
eto,nadan se da će nekome ovo pomoć..u smislu psihe, koja je dosta važna za ovaj ispit xd

michael clayton

02-06-2010, 21:31

Potpisujem, yugo45.

Šošić stvarno nije babaroga. Pita detaljno, ali ipak ne toliko detaljno.
Pomaže, trudi se objasniti, strpljiv je, dok god ima smisla.
Ne znam otkud silne priče o nervozi, ovo je ispitivanje bilo smireno i ugodno.

Problem je širina, ispita golem broj lekcija i pojmova pa je teško prešaltati se s jedne na drugu knjigu.

U prethodnom postu gdje sam napisao pitanja od kolegice koja je prošla, ono su sva potpitanja, s tim da je ocjena bila dva (zadnja potpitanja su bila za višu ocjenu), i na barem 4-5 njih odgovor nije bio potpun ili je bio netočan.
Čini se kao jako puno pitanja, no gotovo na svako odgovor je nekoliko riječi, maksimalno jedna ili dvije rečenice. Dosta tih pitanja postavljao je, tj. išao u dubinu, kad se ne bi znao odgovor na osnovno pitanje.

Sve u svemu, ako se dobro nauči, Šošić sigurno neće biti presudan faktor za pad.

Cheeky_Lying_Git

08-06-2010, 19:03

razlika starateljska područja i nesamoupravna ???? znam da su oni manadati b i c pretvoreni u starateljska područja i te sve gluposti al koja je razlika u odnosu na nesamoupravna područaj ??

hvala

Mislim da je najjednostavniji odgovor da se pod starateljskim područjima misli na one kolonije zemalja koje su spušile u II. svj. ratu (izuzev Njemačku, radi I. svj. rata), a nesamoupravna područja su samo eufemizam za naziv kolonije od onih koji su ''dobili'' II. s. rat.

Edit: naravno i razlikuju se po tijelima koja su zadužena za nadgledanje itd.

joecole

09-06-2010, 14:12

Dao sam si malo truda pa sam pročitao cca. 60% onoga što je ovdje napisano, ali neke stvari ipak nisam uspio pronaći ili su možda bile u onom dijelu koji nisam pročitao, pa ako su neki od kolega dobre volje usrdno bih molio malu pomoć u vidu odgovora na pitanja koja me zanimaju..

uglavnom stižem s gp2, položenog prije dva dana, sad sam uzeo odmor i od petka krećem na međunarodno...spremam ga za rok 05.07....knjige još nemam, radujem se izdanjima pisanim u SFRJ-otu itd..., čudi me da ne psotoji nikakav zakon za literaturu itd...
ne zanimaju me priče može li se ili ne može spremiti u cca. 25 dana ispit, to je sve subjektivna stvar i stvar mogućnosti koncentriranog i efektivnog učenja po danu...ali me ipak neke stvari zanimaju:

1. jesu li profesori objektivni? - dakle ne znaš pad, znaš ocjena, koja od 2 do 5 je nebitno
2. imaš li šansu pokazati svoje (ne)znanje ili letiš dosta brzo?
3. isplati li se poslušati ispite na drugom roku u lipnju - pomaže li to, ispituju li svi profesori otprilike jednako?
4. koliko detaljno znanje mora biti? (dakle, primjera radi organizacija A osnovana je 1945., osnovalo ih je 13 država, danas broji 131 državu - članicu, donijela je 7 uredbi/konvencija/akata i to redom Z.Z. iz 47, b.b. iz 52, C.C. iz 55 - kojima su uredili to, to i to, a u svom djelokrugu poslova obavlja to, to i to, a ponekad i ovo - e sad je li ja moram znati iz toga samo osnove, znati 60% od svega ovoga - o svakom dijelu bar po 1 suvislu rečenicu ili moram reproducirati poput blu ray disca na kojem je snimljena knjiga ugodnim glasom Duška Čurlića
5. je li istina da profesor Sošić ima rogove? (mislim kako ga neki prikazuju, čovjek se zapita...)

suni

09-06-2010, 14:22

problem je s gradivom što ga ima brdo i što pokriva brdo tema i područja a moraš sve popamtit.

što se tiče objektivnosti kao i na svim katedrama-nikad nije 100% ali da ruše-ruše. nekad ne rade razliku izmedu tezih i laksih pitanja.
svakako preporučujem da odeš slušat tri muškarca na katedri jer oni šaraju po cijelom gradivu dok seršićka isključivo pita kartice, a šanse da dodes kod nje su minimalne.

što se tiče detaljnosti pa da trebas znat recimo ak te pita kodifikacija prava svemira glavni ugovor i 5 drugih ugovora nabrojat. tu ni makac...zato je predmet tezak po meni. nemreš sad sve štrebat al je princip da trebaš sve iščitat da dobiujes sliku lekcije u glavi i onda štrebat bitno iz lekcije...meni sličan princio ko na naciji

malimrav85

09-06-2010, 15:56

ja sam dobio odogvor da ti možeš znat 50 podpitanja i onda past na 51 ako ne znaš
po meni, kod ovog prdmeta je došlo do toga da ne prolaziš kad znaš 80% gradiva recimo nego onda kad te ne pitaju ono što ne znaš

mightyprincesss

10-06-2010, 08:31

Al po meni je najveci problem sto si ne mozes to bas logicki objasnit ko npr. gp; cak i gp 1 ima neku svoju pricu, sve je nekako poznato i razumljivo pa onda nije neki problem nabubat i pretpostavke za koji institut kad imas u glavi generalnu sliku o njemu.
Nije sad mp nesto skroz apstraktno al oni pitaju ono sto ti dok citas gledas samo ko kontekst, a kad ono, eto ti pitanja o tome (moj primjer - znanstvenici glede dualizma i monizma kod odnosa mp i unutarnjeg i sto koji tvrde o tome - po meni to nemre bit vazno da se na glavu postavis, a kad ono...:mrgreen:).
Osim toga, ovo je ipak gradivo s kojim se nismo toliko susretali, ni kroz druge predmete, a dosta zahtjevno, tak da...
Ako ides ucit, ozbiljno se tog primi i nemoj preskakat stvari, obrati paznju i na razloge donosenja nekih dokumenata (npr. Protokol o izbjeglicama je donesen jer se Konvencija odnosila samo na izbjeglice do odr. datuma - 1951. if I recall correctly), i u okviru koje ustanove, pogledaj ako ne one specijalizirane ustanove na kraju IV. knjige onda bar regionalne organizacije - nije tesko ali ljudi to uglavnom preskacu.

Ja sam polozila mp, ali me iznenadilo kak je tezak. S tim da je ovo samo moj dozivljaj tog predmeta, ali svatko ima svoje. :thumbup:

ilona_00

10-06-2010, 10:06

evo da se javim i ja koja nisam položila.učim to od 2 mjeseca i najveći je problem taj što ima toliko detalja koji oni zatijevaju da stvarno treba vremena da se to nauči,da sjedne a onda da se i posloži i u glavi jer se toliko informacija u glavi izmješa. gradiva ima puno, prva knjiga je katastrofalno pisana pa se nekad ne može ustanovit što je pjesnik želio reći pa uči napamet ko npr. jednu upravnu znanost. ja shvaćam da će oni pitat zašto je neka konvencija stupila nakon 10. god na snagu-ali za više ocjene a za prolaz bi po meni trebalo reć njen naziv i osnove o njoj, a to nije tako. ali sve je to nebitno jer je to jednostavno tako i jedino šta nam preostaje je primit se knjige u nadi da ćemo to jednog dana položit.

Servant

11-06-2010, 01:27

4. koliko detaljno znanje mora biti?

Najcesce jako, jako detaljno. U tom je i problem sa ovim ispitom. Ima dosta "pitkih dijelova" koje procitas i mislis da znas. A onda na ispitu cujes takva podpitanja da imas dojam kako nista ne znas. Svaki pojam te mogu pitati, svaku definiciju, svaku konvenciju, svaki razlog donosenja konvencija i zasto neka nije na snazi ili zasto se ne provodi. Svako zivo i nezivo nabrajanje bilo cega. Mozes podvuci hrpu toga u knjigi, doci na ispit i skuziti da nesto sto se smatra bitnim uopce nisi podvukao jer ti se nije ucinilo mogucim da bi bilo i podpitanje.

Mozes nauciti za ovaj rok prije ljeta. To je tocno, i tocno je da je napredak u ucenju subjektivan. Ali nema sanse da ces sve znati, i lako, vjeruj mi, lako ti se moze dogoditi da izvuces pitanje koje neces dobro znaci i na kojem ces pasti. Ovo je jedan od onih ispita gdje sreca ima veliku ulogu.

Sa ovolikim odlazenjem u detalje, i 4 knjige, ovo su lagano mogla biti i dva ispita. Meni je ovo najtezi ispit do sada, i to samo zato jer se toliko znacenje daje detaljima. I drugi ispiti su bili opsirni, ali tamo izvuces karticu i ispricas sto znas o temi, i to je to, a pitaju te detaljnije jedino ako nisi bas puno pricao i tome slicno. Ovdje izvuces karticu, i ne mozes sad pricati sve sto znas o tome, nego ce te odmah pitati detalje i detalje pa opet detalje, pa onda jos malo detalja iz drugih dijelova knjige mada ih nisi izvukao. Mozes ti deset minuta non stop pricati o tome sto si izvukao, ali ako ne znas 2 detalja koja te pita, lose ti se pise. Mozda nije tako kod svih profesora ali uglavnom je to to.

ilona_00

11-06-2010, 20:11

Ali nema sanse da ces sve znati, i lako, vjeruj mi, lako ti se moze dogoditi da izvuces pitanje koje neces dobro znaci i na kojem ces pasti. Ovo je jedan od onih ispita gdje sreca ima veliku ulogu.

Može se i dogodit da izvučeš pitanje koje znaš a onda kad krenu sa potpitanjima i povlačenja paralela sa ostalim knjigama ispadne da nemaš pojma:(
nego jel netko zna tko sve ispituje na ovom roku? po kojem se sistemu raspoređuju studenti po profesorima,ima abeceda kakvu ulogu u tome ili kak im puhne?

tajči

11-06-2010, 23:23

potpuno se slažem sa zadnjim komentarima... i bilo bi dobro da ispitivači malo prolistaju ovaj pravokutnik i pročitaju sve ove naše frustracije...
jedna od najbitnijih stvari kod učenja, za nas pravnike, je razlikovati BITNO od NEBITNOG, pa prema tome- jel def. živih organizama bitna, ili def. zrakoplova i aviona, ili možda ono pitanje s protokolom kod zona????
pa nek nas ne prekidaju na prvoj rečenici, nek čuju kolko smo toga naučili od tog pitanja, nek prekinu ako nešto kažemo krivo ili ako ne kažemo nešto bitno- pa onda nek ruše, a ne na 20. potpitanju...
dobit ću tri živčana od ovih detalja, godina, nabrajanja, ufffff

ert

17-06-2010, 17:41

par pitanja :

1. granica u zraku je 100km? ono orbitalna putanja sateliti jel ?

2. granica na moru je vanjska granica teritorijalnog mora?

3. ne kužim, od kud se proteže epik. pojas jer piše da se od 1958. računa od vanjske granice ter.mora, a onda je promjenjeno 1982. od granice od koje se računa ter.more ( dakle od vanjske granice unutrašnjeg mora)...jasno mi je da 1982. nadjačava 1958 ( lex posteriror derogat.. bla bla bla...) al na početku teksta piše da se epik.pojas "spušta" na granicu ter.mora?

4. do kuda maksimalno seže teritorijalno more? 12milja?

ispričavam se ako je već negdje bilo govora o ovome ali nisam uspio nigdje nać...hvala

Malecka

17-06-2010, 17:53

1. 100 km je samo prijedlog, a u praksi se koristi funkcionalni pristup.
2. Da.
3. Rekla bih da se racuna se od vanjske granice teritorijalnog mora, ali neka jos netko dodatno razjasni.
4. Da, max 12 milja.

malimrav85

17-06-2010, 19:06

daj meni 120 kad ti kažem da moraš sve

samo da se osvrnem malo na ispit. nemojte se zajebavat s ovim, pogotovo ako niste seminarist.
ja sam dao i gp2 i gpp i ovo mi je bilo daleko daleko teže s tim da sam mp polagao nakon tog dvoje.
zašto?
pa zamislite da vam neko da večernji i kaže: naučite ga.
onda vi naučite, dođete na usmeni i izvučete karticu.
pitanje je što je pisalo u sportskoj rubrici. vi presretni, sve znate, ko iz rukava bacate informacije gdje je samaras započeo krarijeru, nema vam kraja.
onda vam ispitivač kaže, dobro, idemo dalje. u gradskoj rubrici, koliko je pisalo da je kilogram šljiva? to bi bilo bitno, morali bi to znat. dobro, probajmo nešto drugo. koje su osmrtnice bile? vi sretni, znate ih sve. onda vas pita a tko su bili od babe mare ožalošćeni. vi znate i to, skoro pa sve ali se baš ne znate tko su nećaci bili.
a nećaci su bili važni i vi padate ispit.
malo radim igrokaz ali shvatit ćete sličnost kad poslušate koji ispit...

joecole

17-06-2010, 19:33

Naravno da se na ovom fakultetu svašta može dogoditi i to je jedan od razlog zašto nisam gledao Burtonovu ekranizaciju Alise u zelji čudesa, pa makar i bila u 3D tehnici napravljena, jer mi je zemlje čudesa i više nego dovoljno na ovom fakultetu. Mnogo toga ovisi o vajskim faktorima i to je jedan od velikih problema ovog fakulteta. Zato sam i naučio da je prva svar koju trebam pitati druge kolege prije nego se počnem spremati za ispit, iz bilo kojeg predmeta, - jesu li ispitivači objektivni...po meni (da, znam nije ispravna konstrukcija, jer ne nalazi se ništa na ili po meni, nego trebam reći moje je mišljenje, ali je ovako kraće i lakše; ovim putem izražavam zahvalnost prof. Miličiću koje me ovo naučio::E: ) to je ključno pitanje...dakle ne koliko traži, treba li se nasaditi na trepavice prije nego li uspiješ naučiti teorijsku konstrukciju određenog akademika o pretpostavkama ispunjenosti subjektiviteta u pravnom poslu između afričikih plemena, nego je li o prolazu na ispitu odlučuje znanje i poznavanje materije i literature ili pak odlučuje stilska usklađenost košulje s cipelama i fino podrezana kozja bradica koja lijepo naglašava crte lice i ističe boju očiju.
Svatko od nas se susreo sa težim i lakšim ispitima, neki su imali sreće pa nisu osjetili sve proleme koje jedan predmet može donijeti, netko je spremao predmet deset dana i dobio vrlo dobar, netko ga uči već godinu dana i nakon 5. pokušaja i dalje ne može proći niti pismeni dio ispita, netko je prvu godinu dao u roku, pa pao drugu dva puta, netko je pak rješio obje u roku, a treći je pak već na prvom ispitu došao do 8. pokušaja, pa je nakon položenog ispita ipak sve sredio i dalje daje ispite iz prvog pokušaja...
Da dalje ne dužim i ne zagađujem temu svojim tokom svijesti i lamentiranjem o nebitnom - predmet je zanimljiv, slušao sam kratko neke od profesora na ispitu, objektivni su, ali traže puno, a statistike kažu da su rijetkti oni koji polažu ovaj ispit tek iz 4. ili višeg pokušaja, a najveći broj je onih koji ovo prolaze iz prvog pokušaja (ne, nije veći od 50% - nemojte se zavaravati, to je moguće samo na engleskom ili izbornom predmetu)

malimrav85

17-06-2010, 19:55

Da dalje ne dužim i ne zagađujem temu svojim tokom svijesti i lamentiranjem o nebitnom - predmet je zanimljiv, slušao sam kratko neke od profesora na ispitu, objektivni su, ali traže puno, a statistike kažu da su rijetkti oni koji polažu ovaj ispit tek iz 4. ili višeg pokušaja, a najveći broj je onih koji ovo prolaze iz prvog pokušaja (ne, nije veći od 50% - nemojte se zavaravati, to je moguće samo na engleskom ili izbornom predmetu)
Znači veći je broj onih koji polože iz prve od onih koji ne polože iz prve ili kaj? Aha, sad vidim da nije 50%. Ja, ovako bez statistika, nakon 20-25 poslušanih ispita kod Tres deliquentesa nagađam da je prolaznost 10-20%. Kod nekoga, neću ga imenovati :) je jednom bila 1 od 15.
Ja bi tu tvoju statistiku volio pogledati ako je imaš pri ruci.
I da se iz te iste maknu oni koji 1.put idu kod prof.Seršić.
Đuka, kaj ti misliš?

Đ!

17-06-2010, 20:00

predmet je zanimljiv, slušao sam kratko neke od profesora na ispitu, objektivni su, ali traže puno, a statistike kažu da su rijetkti oni koji polažu ovaj ispit tek iz 4. ili višeg pokušaja, a najveći broj je onih koji ovo prolaze iz prvog pokušaja (ne, nije veći od 50% - nemojte se zavaravati, to je moguće samo na engleskom ili izbornom predmetu)

Predmet jest zanimljiv, profesori NISU objektivni i NE ZNAJU za koncept raspona ocjena od 2 do 5, ne traže puno već SVE i ispitaju puno više od onoga što je na kartici(osim prof. Seršić koja se drži kartice), većina NE POLOŽI iz prve već druge ili treće. Prošao sam ih sve(osim Mrljića) pa mislim da sam kompetentan.:mrgreen:

3. Rekla bih da se racuna se od vanjske granice teritorijalnog mora, ali neka jos netko dodatno razjasni.

Mjeri se od polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora. Tu je ključno da kažete "polazne crte", a ne "od obale, granice niskih voda" jer se teritorijalno more može mjerit od unutrašnjih morskih voda ili arhipelaških voda ili onih ravnih polaznih crta između otočja i kopna(koncept koji je meni sasvim neshvativ) ako su proglašeni. Širina svakog pojasa se mjeri od polaznih crta za mjerenje širine teritorijalnog mora osim, jel, otvorenog mora koje se nastavlja na teritorijalno more ili isključivi gospodarski pojas ako je proglašen. U knjizi se ne spominje vanjski pojas kao moguća polazna crta za otvoreno more iako mi je to malo nelogično pa to netko može meni objasnit.:mrgreen:

malimrav85

17-06-2010, 20:02

da, to je i mene kopkalo
kak se otvoreno more nastavlja na teritrijalno a vanjski pojas je kaj, imaginaran?

lily

18-06-2010, 00:15

A zato šta vanjski pojas zapravo nije nikakav pojas u smislu ovih ostalih, nego samo funkcionalan pojas u kojem imamo pravo zaštite određenih propisa i to je sve... Takvo sam ja objašnjenje nekada davno na izbornom dobila pa sad...

Personal Guru

18-06-2010, 14:45

evo vam sliku gdje je koji pojas. lakše je kad se predoči. poklapaju se.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/23/Zonmar-hr.png

ert

22-06-2010, 18:01

par pitanja ( samo par, od onih pitanja kaj je mm85 stavio dalo bi ih se izvuć :) )

1.Stvarna nadležnost MS
2. 4 vrste sporova za koje je nadležan MS
3.Što je potrebno za zamjenu stalne članice VS-a?
4.djelovanje ugovora prije nego što stupi na snagu

Malecka

22-06-2010, 18:14

1. Savjetodavna djelatnost i rjesavanje sporova u parnicama medu drzavama.
2. To su ona 4 slucaja navedena kod fakultativne klauzule (tumacenje med.ugovora, svako pitanje med.prava, postojanje cinjenice koja bi mogla ciniti povredu med.prava, priroda i opseg zadovoljenja koje treba dati za povredu med. obveze).
3. Izmjena Povelje.
4. Str. 339, MP2 (odredbe o stupanju na snagu i ne ciniti nista sto bi sprijecilo ispunjenje ugovora).

malimrav85

22-06-2010, 23:46

našao sam neku sličicu pa možda pomogne nekome

malimrav85

23-06-2010, 20:47

preskakanje lekcija ti je ko seks sa kurvom u JAR bez kondoma
ne znači da ćeš se zarazit ali šanse su velike

ben2007

25-06-2010, 15:39

šta se tiče mp-a ukratko-najnajnajgori ispit ikad. ja položio na komisiji gdje su donekle normalniji ali su ipak porušili još 5oricu. što se tiče "biranja" 3 put možete zaboravit jer 1.nadrkana zena iz ref.vam nece udovoljit, a 2. i kad izaberete ( npr.seršićku) ona jednostavno...ODE i ostavi nas na milost i nemilost 3 mušketira. što treba učit-to je bar lako - SVE. SVE!!!!!!!!!!!!! mene je npr.lapaš na komisiji pito i sitna slova i sastav Oess-a/kess-a, mrljić me pito "bretton woods" institucije, šošić 6 vrsta glavnih i pom. odbora u un-u (sitna slova)... dakle sve nažalost. kogod misli neću zadnju knjigu bzvz. može se pozdravit. odvratan ispit i svima sretno!!:mad2:

buster

25-06-2010, 15:39

do sad su sva trojica mušketira pitala to pitanje za epikontinentski pojas! vezano uz to i onu Komisiju za granice epikontinentskog pojasa...
koliko se sjećam u knjizi piše da se zove Memorandum o suglasnosti (London) iz 1954.

vzapadne

25-06-2010, 19:03

Ja cu vam reci. Ova je katedra bipolarna.

joecole

25-06-2010, 20:07

ja idem prvi put na ispit i zanima me da li su mi jednake sanse da me rasporede kod bilo koja od ovih 4 profesora,ili da na sersicku ne racunam ? tako sam negdje procitala,al mi nije jasno,ako se ne moze birati,zasto ne bi mogla bas kod nje biti preodredjena?hvala

ma sve se može, čak ako pitaš možda te baš na ispitu pitaju ona pitanja koja želiš:thumbup:
mislim da ti je netko gore otprilike objasnio, dakle trebala bi imati 25% šansi da je dobiješ, međutim kako ona uzima manje ljudi, a većina koja ima pravo birati bira upravo nju, šanse ti padaju na otprilike 10-15%, ili da bude u skladu sa ovim ispitom na odnos 1:9 koji ti je i ujedno najveći mogući odnos kopna i mora da bi mogla država proglasiti jedan od morskih pojasa:mhm:
a uz sve to treba znati i onu: kruh uvijek pada na namazanu stranu - tako da ako želiš nešto(nekog,neke) izbjeći sigurno se neće dogoditi...
end on d brajt sajd - možda kod nekog od muških profesora s katedre na kraju bude baš lakše i prođeš (hajli unlajkli but)

Đ!

27-06-2010, 01:29

Kod Seršićke uglavnom dolaze oni sa početka abecede jer Vijeće mudraca/Tri mušketira ispituju ekipu na komisiji. To se odvija redovito prvi dan. Čuo sam teoriju da se prvi dan ispituje stari program al ja znam masu bolonjaca koji su prvi dan naletili kod Seršićke. Jasno, to se odnosi na one koji su ujutro pa do negdje 12 na rasporedu jer su tad još komisije. Osim njih su tu seminaristi i oni kojima je treći puta i napisali su na papirić da mole Seršićku i tajnica im je udovoljila. Također sam primjetio pravilnost prolaznosti kod Lapaša koja se razmjerno smanjuje kako rok odmiče prema trećem danu. Al moram primjetit da je to vrlo gej od njega jer se rasporedi sastavljaju po abecedi i onda redovito najebe ekipa treći dan. Rasporedite kvotu ljudi koji smiju proći na sva tri dana pravilno!!!!

joecole

27-06-2010, 12:27

može pomoć oko 4. knjige : jel dovoljna ona skripta od 13. stranica koja se može skinuti s pravokutnika ili se treba još dopuniti/ispraviti ? ako da, u kojim dijelovima ?

skripta se meni čini dosta dobra, čak i objašnjava neke djelove bolje od knjige, gdje je to malo nabacano - ono oko izvora, razlika i ostalog...
ja bi ipak pogledao način donošenja odluka malo više nego što piše u skripti, a može se izbaciti podnaslov -povijesni razvoj (naime to je str. 19-24, koja nije literatura).
Škole preporučam da se pročitaju iz knjige, jednostavnije je i kad budeš sam/a izvlačio/la najitnije ispast će kraće.
Specijalizirane ustanove - ne učiti iz onog...

suni

27-06-2010, 12:30

skripta se meni čini dosta dobra, čak i objašnjava neke djelove bolje od knjige, gdje je to malo nabacano - ono oko izvora, razlika i ostalog...
ja bi ipak pogledao način donošenja odluka malo više nego što piše u skripti, a može se izbaciti podnaslov -povijesni razvoj (naime to je str. 19-24, koja nije literatura).
Škole preporučam da se pročitaju iz knjige, jednostavnije je i kad budeš sam/a izvlačio/la najitnije ispast će kraće.
Specijalizirane ustanove - ne učiti iz onog...

preporučujem učit ustanove iz skripte od 160stranica. samo si nades u njoj par stranica s ustanovama, prekrizis one koje nema u 4., malo nadopunis s nekim novima i to je to.
jedan dan posla, dalekooo najlaksa knjiga

Browneyes

05-07-2010, 17:33

nisam siguran da sersicka ima profil na pravokutniku :)
Ali ja sam sigurna da čita kaj pišemo.... :wink:

Za ljudsku dimenziju...prva knjiga kraj, prava čovjeka, nešto kao

- osim u okviru Vijeća Europe, u međunarodnoj zaštiti čovjeka sudjeluje i Konferencija o sigurnosti i suradnji u Europi koja je od 1994. prerasla u Organizaciju za sigurnost i suradnju u Evropi (OESS).
- ona se ne temelji na ugovornim obvezama država i na sudskoj zaštiti.
- njegova je posebna vrijednost to što obuhvaća sve države.

- već u Završnom aktu Konferencije (Helsinki 1975) države sudionice izrazile su odlučnost da poštuju prva čovjeka i temeljne slobode. Međutim u sljedećim se godinama ponovno razbuktao hladni rat pa ni nastavci Konferencije nisu mogli pridonjeti stvaranju stvarne općeeuropske zaštite prava čovjeka.

- tek pri kraju trećeg sastanka u Beču počela je nestajati blokovska podjela što je na sljedećom sastancima KESS-a omogućilo usvajanje odredaba o sadržaju brojnih prava čovjeka, zabrani diskriminacije, demokratskom i pravnom društvu.
- cijelo to područje suradnje država članica KESS-a nazvano je njegovom ljudskom dimenzijom.

- Konferencija o ljudskoj dimenziji započela je neuspješnim sastankom u Parizu (1989.) ali je nastavljena u Kopenhagenu (1990.) i Moskvi (1991.) na kojima su usvojeni vrlo važni zaključni dokumenti.
- središnje tehničko i stručno tijelo OESS-a za njegovu ljudsku dimenziju tj. za ocjenu provođenja pravila o ljudskoj dimenziji je Ured za demokratske Institucije i prava čovjeka sa središtem u Varšavi.

07-07-2010, 12:48

weeee......!!! simplemind:thumbup::thumbup::thumbup: thanks gumb nije dovoljan za zahvalu:smile:

imama par pitanja:
1.dokumenti koji uređuju pomorsku plovidbu? (ako ništ drugo,samo stranica gdje pišu, ili barem većina njih)

2.dokumenti koji se bavi zaštitom nemaritimnog okoliša ???

3.organizacija zemalja sj.afrike? (je li to spada pod organizaciju afričkog jedinstva,tj. pod afričku uniju? mislim, unija obuhvaća zemlje cijele afrike..., guglam po netu i ne postoji takva organizacija, postoji organizacija zapadnih zemalja afrike)

4.kodeks alimentarius? odnosi li se to na onaj Kodeks zločina protiv mira i čovječnosti?

prof. Mrljić se raspojasao s pitanjima.:baf: moram priznat da je svaki rok sve gore i gore....

simplemind

07-07-2010, 14:42

mmm,ovako...
1. to ti je ona lekcija o pravu mora
2.to ti je mislio na lekciju br.27, odnosno rijeke,to je prva knjiga,tocnije stranica 166... malo je nespretno pitao,mislim da je tocno rekao nesto tipa zastita rijecnog okolisa,pa preformulirao u zastita nemaritimnog okolisa...uglavnom,to su ti one silne rezolucije i kodifikacije...malo mu je to pitanje bilo cudno,al nije puno na tom inzistirao i brzo je presao na drugo pitanje..
3.to je htio da mu cura kaze za org.africkog jedinstva,sorry ja sam u brzini jucer malo krivo napisala-naime prvo je pitao za org koja obuhvaca sve africke drzave, a tek onda je pitao a sto je sa zemljama sj.afrike( tunis,maroko...), buduci da ga je cura zbunjeno gledala,onda je dodao da su u toj org i neke arapske zemlje i tek je onda cura skuzila da misli na arapsku ligu... malo ju je smotao :( al isto je brzo preso preko te teme i nastavio ispitivat dalje,nisam uopce imala dojam da je ista zamjerio sto to ne zna
4. U doslovnom prijevodu sa latinskog to znači „zakon o hrani“. Ovaj kodeks obuhvaća niz normi i standarda koji se odnose na sigurnost hrane. Cilj joj je zaštita zdravlja konzumenata i osiguravanje poštenih postupaka u trgovini sa hranom-to ti je kod org.za prehranu i poljoprivredu- ali radi se o tome da je cura sama imala potrebu to spomenut i tek tad ju je on o tome pitao..al isto nije dugo,ona je objasnila u par rijeci i odmah je on krenuo dalje..

je,on pita jakoooooo puno potpitanja,ali dobro je to sto ocekuje da na svako pitanje znas rec par rijeci ili recenica,ovisno o tome o cemu se radi...evo dat cu dobar primjer za njega ali i za sosica,jer su i jedan i drugi jucer pitali isto pitanje- kad neko podrucje prestaje biti nesamoupravno? e sad,u knjizi navodi da prestaje kad neko podrucje stekne nezavisnost,kad se pridruzi nekom podrucju ili kad se integrira u neku vec postojecu drzavu ali se u knjizi onda jos navodi i koji su tocno uvjeti za pridruzivanje i integraciju...ni sosic ni mrljic nisu ocekivali da se to sve izrecitira,nego su trazili samo da se kaze: nezavisnost,pridruzivanje,integracija... i tak njih dvoje funkcioniraju i za vecinu drugih podrucja,ocekuju da slozis par smislenih recenica i da pokazes da razumijes bit onog o cemu te se pita...sersic se drzi kartica ali ide u dubinu i trazi detalje,njih dvoje se ne drze kartica,ispitaju sve,ali onda za vecinu pitanja ne idu u nikakve dubine nego deru po povrsini tek toliko da vide da li si sve dijelove gradiva dobro prosao...

suni

07-07-2010, 19:10

Evo da se "pohvalim" da sam pala kod asistenta Šošića,ali u potpunosti zasluzeno.moj savjet je da ne vjerujete svemu sto tu procitate jer sam se ja osobno zbog ovih prica tipa Sosic jede malu djecu toliko uplasila,a bas naprotiv tip je jako drag i ljubazan,s tog aspekta mozda i najbolji profesor na faksu s kojim sam se dosad susrela.Istina,trazi puno,ali nikoga nece srusiti bez dobrog razloga ni bez da ti da sansu da se iscupas.
Ovo mi je "najugodniji i najljepsi" pad do sada

eto to je pravi vuk!
popapa te i jos mu zahvaljujes :D

coolerica

07-07-2010, 19:41

eto to je pravi vuk!
popapa te i jos mu zahvaljujes :D
Ma tko bi se mogao naljutiti na njega?Kad je sav bas onako micek mali slatki:soppy:

08-07-2010, 18:29

može pomoć oko 4. knjige : jel dovoljna ona skripta od 13. stranica koja se može skinuti s pravokutnika ili se treba još dopuniti/ispraviti ? ako da, u kojim dijelovima ?

Malo razmatranja o vječnim pitanjima , dal učiti iz skripti ? Jel moguće proći po njima ?

Nakon položenog ispita mogu reći : ništa ne bi trebalo učiti iz skripti , osim možda 1. knjige do KODIFIKAIJE PRAVA MORA , ali nadopiniti s knjigom i IZVORE MP-A , naravno iz knjige !
I to zato što je to općeniti dio gradiva, razvučem i nepregledan , razbacan u gustom slogu 1. knjige.

Jednostavno previše toga fali, pogrešno, krive brojke , nedostaje kontekst cijele priče,..
nikako , nikako. Počela sam opisivati sve greške ( no post se zbrisao , pa mi se ne da pisat ponovno , ali jednom riječju tako nema prolaska , možda nakon mučenje i padova iz 5,6, puta , ono iz samilsoti , iako sumnjam i tad !). Npr: Svi odbori Opće skupštine , ( glavni , postupovni, stali i ad hoc su redovna pitanja , a sitni su slog , toga u skripti nema ni u tragovima ).

Dobila sam jednu listu pitanja ( 1700 pitanja , da toliko ih ima ) , a skupljana je po rokovima unazd 2-3, godine gdje se po svakoj lekciji vidi kako se postavljaju pitanja
, tj. da svaki odlomak može biti pitanje : tipa , svrha , zašto se nije donijela konvencija ranije, objasnite problem.., tako da tu nema pomoći od skripte. Da ne spominjem
pogrešne godine Konvecija, imena i nedostatak činjenica . MP3 i ne pokušavat iz skripte,
jer najslabije pokriva gradivo !
Sjećam se da je netko rekao da je pao jer nije znao npr: da Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa - nije na snazi i ( i uopće se ne zna kad će stupiti , jer nema ratifiakcije njavažnijih zemalja , i to se u knjizi cijelo vrijeme spominje i) i to je naravno bio pad !
Proslijedit ću tu listu pitanju moderatoru ili u skriptarnicu ( vidim da je tamo nema ) , pa će mnoge stvari biti jasnije !