II. Kazneno Pravo

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/kp

ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Leo Cvitanović – srijedom u 13 sati (G 10, soba 16/I.)
Prof. dr. sc. Davor Derenčinović – srijedom u 17 sati (TMT 14, soba 36/II.)
Prof. dr. sc. Ksenija Turković – srijedom u 11 sati, (TMT 14, soba 37/II)

ASISTENTI
As. mr. sc. Anna Maria Getoš – srijedom u 18 sati (G10, soba 12/I.)
As. mr. sc. Maja Munivrana Vajda - srijedom od 15 sati, (G10, soba 12/I)
As. Marta Dragičević Prtenjača, dipl. iur. - srijedom u 16 sati (TMT 14, soba 36/II)
As. Sunčana Roksandić Vidlička, dipl. iur. - utorkom u 15 sati (Ćirilometodska 4, II/52)

ROKOVI 2011./2012.
08.11.2011.
31.01.2012.
14.02.2012.
17.04.2012.
05.06.2012.
19.06.2012.
03.07.2012.
04.09.2012.
18.09.2012.

PRIJAVA ISPITA
Studenti koji studiraju po programu usklađenom s bolonjskim procesom ispite prijavljuju putem studomata.
Ispiti se odjavljuju najkasnije do termina utvrđenog u studomatu.

Studenti koji polažu ispite po starom programu prijavljuju ispite prijavnicama.

SLUŽBENA LITERATURA

Obvezna literatura:

P. Novoselec, Opći dio kaznenog prava, Zagreb, 2007.
P. Novoselec (ur) i dr., Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007.
Kazneni zakon, NN 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07 i 152/08
Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, NN 151/03.

Dopunska literatura:
F. Bačić, Kazneno pravo, opći dio, Zagreb, 1998.
F. Bačić, Š. Pavlović, Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2004.
I. Bojanić, Počiniteljstvo kao vlast nad djelom, Zagreb, 2003.
L. Cvitanović, Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Zagreb 1999.
D. Derenčinović, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zagreb, 2003.
Ž. Horvatić, Kazneno pravo – opći dio, Zagreb, 2003.
Ž. Horvatić (gl. urednik), Rječnik kaznenog prava, Zagreb, 2002.
K. Turković i dr., Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Komentar s prilozima, Zagreb, 2001-
B. Zlatarić, Krivični zakonik u praktičnoj primjeni, I. sv. Zagreb 1956, II. sv. Zagreb, 1958.

LINKOVI ZAKONA
Kazneni zakon - NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05 i 71/06
Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela - NN 151/03

PITANJA
U privitcima se nalaze pitanja u .doc formatu koja ovdje možete preuzeti.

[dorro]

KAKO UCITI KP by dio
KP je najzanimljiviji ali i vjerojatno najtezi ispit koji ste imali do sada.
nema nekih univerzalnih pravila, niti ilegalnog natankavanja svega u um po skracenom postupku, i da, trebat ce se pomuciti vise nego za ostale predmete, ali, garantiram da je stvarnoo zanimljivo.
sto se tice toga kojim redom uciti, (ovo ide prvenstveno one koji idu na ispit, vi kolokvijasi cete ionako dobivat zadano gradivo koje treba znat za kolokvije po broju stranica)
prvo pravilo je da morate svladati opci dio prije nego prelazite na posebni.
nitko ne rjesava algoritme prije nego zna tablicu mnozenja.
no, posebni dio je ful (bar meni) laksi nego opci, pa zato ako vas nekad "ubije" opci, slobodno malo skicnite u posebni, i to naravno ona socna kaznena djela tipa silovanje i ubojstvo, pa da si zacinite dosadni studentski zivot
u opcem djelu kad pocinjete posebnu pozornost dajte dogmatici (dakle, sto je i koji su elementi kaznenog djela), a nakon toga i sankcijama.
stvari poput povijesnog djela, medjunarodnih aspekata i ostalog, komotno mozete svrstati u drugi kofer, jer shvacanje jednog ne ovisi o drugom.
jedino bih preporucila da u prvom susu pogledate i skole, cist da shvatite svrhu kaznjavanja.
...dakako, nacelo zakonitosti, a moj boze
ekstra savjet, nemojte da vas povuce "cituckajuci" stil ucenja, sto se zna dogoditi ejr je gradivo takvo.. zanimljivo i nije nesto sto zelis pricati naglas, ali, morate pricati, ili barem prepricavati!! jer inace ishlapi...
neizbjezno je da ce vam se inace dogoditi da u jednom trenutku pomislite da apsolutno nista ne znate, da ni nema neke razlike u neizravnoj namjeri i svjesnom nehaju, i da je Beccaria bio Aristotelov tata.
dakle, SISTEMATIZIRATIIIIIIIIIIIIIIIIIIII.
sistematizirati do besvjesti.
opet ponavljam, ovo je takav predmet, i sigurno je da ce vam se dogoditi da pomislite barem 5 puta da ste idiot, i barem 2 puta da nanesete tesku tjelesnu ozljedu bilo kome tko se nadje u blizini.
ali u redu je, MORA SJESTI i ne ide na silu.
znaci, samo polako, kad dodju takvi dani, odite van na cugicu, ozivite malo seksualni zivot (dakako, bez primjene izravne i ozbiljne prijetnje ili prisile), i sve 5.
kad ste uspjesno ulozili opci dio u svoj mali prst, vrijeme je za posebni,
naravno da ne morate uciti cijeli.
svaki profesor ce am reci koji su njemu dijelovi najvazniji, toga se drzite.
dok citate posebni, ipak scako malo ponovite opci, i to iz nekih skracenih slikica, crteza i sl.
prof.DD ima sjajne mentalne mape na sluzebnoj stranici, skinite to i pogledajte... (lijevo dole, u repozitoriju, kod predavanja DD)
par dana prije ispita sveee ponavljati, sveeeeee. pricati svima o kaznenom pravu. vikati pred HNK-om da je novela 2003. bila zakon i da ces si prerezat zile ako je ne razmotre opet, kak god, I., za kraj,....
NE SE BOJATI OVOG ISPITA.
jednostavno nemojte.
sve se moze, trud se nagradjuje.
ako cete uciti za kolokvije, biti ce isto super.
Ne treba znati broj clanka! Nikako.
No naravno da to ne znaci da ne treba znati sadrzaj clanka (ne mislim napamet, vec mislim opcenito bi bilo dobro da procitate kazneni zakon! )
Kad profesor spomene clanak na predavanju to je u krajnjoj mjeri zato jer vam je rekao da nosite KZ pa na taj nacin odmah provjeri slusate li ga i nosite li zakon, a i vas se tako ukljuci u ono o cemu prica
Iskreno, ja sam znala samo jedan broj clanka, a to je cl.28. ... beznacajno djelo i to zato jer sam ga slucajno zapamtila a ne zato jer sam se trudila nabubati pod kojim je brojem sta u KZ-u.
No, ako ste procitali KZ vjerojatno ce vam barem otprilike ostati u glavi gdje je sta... normalna stvar je da necete traziti pokusaj ili zastaru pod clankom 188., posebnim dijelom jel...
sto se teorija uzrocnosti tice... ne mogu striktno odgovoriti.
naime, za neke su stvari stvarno vazne, kao bas kod uzrocnosti koju si spomenuo. no, ne ocekuje se da bacas iz rukava sve o tome, vazno je uhvatiti ideju i razlikovanje pojedinih, sto nije jako komplicirano


KAKO PISATI PISMENI by DIO
ako mislis na onu famu koja kruzi okolo da profesori ne vole preopsirne odgovore, odgovram ti da TO NIJE ISTINA, slobodno opsiro odgovori ALI ono sto se pita.
dakle, ako te pita apsolutne teorije kazne, naravno da nije dovoljno napiosati samo OSVETA NOSENA MRZNJOM nije sto i RETRIBUCIJA. treba objasniti i pojam razmjernosti odnosno pravednosti kazne, ako znas naravno da ces napisati i Kanta i fiat iustitia, pereat mundus i sve ostalo!
ALI to n znaci da ces pocet pisati o tome sto je kazna.
nadam se da kuzis
dakle, PISI SLOBODNO PUNO, AKO PUNO ZNAS I STIGNES, ALI NE IZVAN TEME!
opcenito, stvar koja je pomalo tricky za shvatiti na nasem faksu je granica sto je dovoljno a sto nije previse... no, uvijek imaj na umu da je vazan i opci dojam koji tvoj pismeni ostavlja. pa ako se i zeznes na gluposti, a profesor po tvojim ostalim odgvorima vidi da si rasturila to gradivo, naravno da ce progledati kroz prste


KAKO UCITI KP by mm85
To ti je kazneno, to nekak ne zaboraviš. Znam da glupo zvuči ali sve ja jako povezano i zapravo čini cjelinu pa kad jednom sve prođeš shavit ćeš kompletnu sliku.
67-367 opći dio je osnova osnova, kad to znaš odlično ostatak je samo nadogradnja.
Ja sam učio samo po literaturi s time da sam si pomagao power point prezentacijama by prof.Derenčinović da mi bude lakše predočiti si gradivo vizualno.
Druga važna napomena je redovito učenje. Ja sam počeo učit sredinom 10.mjeseca usporedno sa kolokvijima. Položio oba kolokvija i dobio doduše 2 na ispitu ali mi je KP bio lakši od recimo rima,nacije i sociologije.
Eto, toliko.
Sretno!

[dorro]

----------------------------

Dorro, ides kod Cvitanovica na rok?

A, čuj, na predrok sam išla jer sam pala na njegov šarm, a s obzirom da ga više nema na predavanjima (a bogme ni konzultacijama), i da više ne slušam izjave tipa "ovo je težak ispit, a ja sam zajeban profesor",
fali mi motivacija za biflati napamet protuzakoniti lov ili ribolov.


Inače, ja sam prekjučer pod utjecajem punog mjeseca (dobro, i još kojekakvih tvari i pripravaka)
došla do nekih zaključaka vezano uz literaturu.
Naime, knjigu kao izvor informacija treba promatrati ne samo u jednodimenzionalnom obliku (crno na bijelo), ni dvodimenzionalnom (čitaj između redaka), nego u multidimenzionalnom obliku. :oops: :oops: :oops:

Svatko tko je isčitao knjigu par puta vjerojatno je skužio uporabu nekih cool riječi, čuveno, iznjedriti, odvajka, aktuelni itd. ali kladim se da vam je promakao haiku o obliku objektivnih teorija, gdje..
zakon nakon donošenja započinje vlastiti život, poput broda kad isplovi i započne plovidbu na kojoj brodograditelj nema utjecaja....

Zatim, tu su još i otoci zen-budizma (u nedostatku terminologije), - što je dopušteno u jednoj grani prava dopušteno je i u kaznenom pravu, no što je zabranjeno u jednoj grani prava, ne mora biti zabranjeno i u kaznenom -
radi se o jedinstvu pravnog poretka... - skoro sam se rasplakala kad sam ovo pročitala. Predivno...


No one najljepše rečenice su razoružavajuće očite: Tvrdimo li da je nešto protupravno, moramo ukazati na neko drugo ponašanje kao ispravno

Nisam li patnik ja barem sam pjesnik... :smt005

[engel]

__________________________________________________ _____________________________

Kad su sigurnosne mjere uvedene? Jel se tu misli na onog švicarskog pravnika i dualistički sustav?

da.godina je 1893.
Koje su iznimke od tih pravila!
brijem da je to na str 405,tocka 5. zabrana dvostrukog....
Uz koju kaznenopravnu sankciju ne može biti primijenjena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja?
neznam ni ja,al mogle bi bit odgojne mjere...
i zakaj mi se svaki put kad postam otvara ona jebena spelling cow daj moderatori micite to smece...

[Jimmy]

__________________________________________________ _____________________
27. Prema kojim pravilima sud postupa pri odmjeravanju kazne osuđenoj osobi? Koje su iznimke od tih pravila!
Kaj se to ne odnosi na 9. odmjeravanje kazne osuđenoj osobi, str. 416. i 417.?
11. Zbog utvrđenih osobito olakotnih okolnosti sud je optuženika oslobodio od kazne premda zakonom nije bila propisana takva mogućnost. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
Je li točan odgovor : Sud nije postupio u skladu s zakonom. Sud može počinitelja osloboditi kazne kad zakon propisuje takvu mogućnost.

[hrvatska1hr]

Komisija
DIO; pet svi 30, 2008
ne znam, nikad nisam bila,
no,
opcenito ti mogu reci da komisije nisu bauk, i nemoj se bojati
normalna su pitanja,
dobro nauci i to je to, samo bez straha, osim toga, to sto ih je troje ipak jamci i neku objaktivnost
p.s. za slucaj da nedajbze padnes pismeni, znaj da je
tvoje pravo izaci na usmeni ispit i ako ne prodjes pismeni, ako se radi o komisiji, samo da znas... (po Pravilniku o dodiplomskom studiju, cl. 28 mislim)

Noola; sri srp 09, 2008
Evo,nadam se da cu i ja nekako pomoci. Bila sam ja na komisiji u 6.mj, uspjesno sam prosla iako se nisam proslavila i jos uvijek nakon mjesec dana ima situacija kad se ulovim da analiziram neki slucaj ili da se pokusavam sjetiti neke definicije ili zakonskog opisa
Uglavnom, situacija- oko 3 sata nakon pismenog treba doci pred kabinet od Novoselca, prozivaju po uspjehu na pismenom, prvo idu oni koji su najlosije napisali- unutra prof. Novoselac koji ispituje, 2 demosice i Derencinovic i Cvitanovic (bar je tako bilo kad sam ja bila). Ti solo ulazis, on ti pogleda ispit i pita te sto nisi znao u ispitu, ali ne davi oko toga, cisto da prodje, a onda nekih 5-6 pitanja koja mu padnu na pamet- mene je uglavnom odmjeravanje kazne i pokušaj pitao (skoro sve) i pitao me jedno k.d. (spolni odnosaj sa nemocnom osobom- on voli te seksualne delikte ). Nesto sam se bila zbunila oko odmjeravanja kazne (metoda asperacije) pa me onda nesto Cvitanovic priupitao, dok je Derencinovic marljivo ocjenjivao testove Uglavnom, korektni su i ako znas osnovn stvari nece te rusiti..jedna cura prije mene je cak 4 dobila, tako da nisu skrti ni na ocjenam. Zelim svima srecu i vjerujte mi nije tako strasno.


__________________________________________________ _____________________

manuela, lis 26, 2006
PITANJA ZA PRVI KOLOKVIJ IZ SEMINARA KAZNENO PRAVO
(18.01.2006. godine)
1. Kako će sud postupiti prema osuđeniku koji u ostavljenom roku ne plati novčanu kaznu ili je plati samo djelomično? Može li se takvom osuđeniku i pod kojim uvjetima primijeniti rad za opće dobro na slobodi?
2. Kako će sud postupiti prema osuđeniku koji istekom određenog roka u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro na slobodi ?
3. Sud je optuženiku za kazneno djelo teškog ubojstva iz koristoljublja uz kaznu zatvora u trajanju od 15 godina izrekao i novčanu kaznu u visini od 300 dnevnih dohodaka premda ona nije propisana u KZ. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
4. Objasnite sustav dnevnih dohodaka kod propisivanja i izricanja novčane kazne!
5. Sud je optuženiku za kazneno djelo teškog ubojstva koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio star 19 godina izrekao kaznu dugotrajnog zatvora. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
6. U kojim slučajevima će sud pri odmjeravanju novčane kazne dnevnim dohotkom počinitelja smatrati prosječni dnevni dohodak u Republici Hrvatskoj? Tko je ovlašten utvrđivati visinu prosječnog dnevnog dohotka u Republici Hrvatskoj?
7. Kako će sud postupiti kad pri odmjeravanju novčane kazne utvrdi da počinitelj kaznenog djela ne ostvaruje nikakav dohodak, ali je vlasnik imovine ili imovinskih prava?
8. Koje je maksimalno trajanje kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora prema odredbama hrvatskog KZ. Koji se prigovori mogu uputiti dugotrajnim kaznama oduzimanja slobode?
9. Navedite i ukratko objasnite osobne okolnosti (okolnosti koje se tiču počinitelja) o kojima sud mora voditi računa pri odmjeravanju kazne!
10. Objasnite razliku između zakonskog i sudskog ublažavanja kazne i navedite nekoliko primjera iz općeg djela KZ u kojima je predviđena mogućnost ublažavanja kazne!
11. Zbog utvrđenih osobito olakotnih okolnosti sud je optuženika oslobodio od kazne premda zakonom nije bila propisana takva mogućnost. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
12. O kojim okolnostima sud mora voditi računa kod ocjenjivanja stupnja krivnje počinitelja kaznenog djela? Što je to prednamjera (predumišljaj) i da li se ona može smatrati posebnom otegotnom okolnošću?
13. Koju od sigurnosnih mjera sud može primijeniti trajno (zauvijek) i pod kojim uvjetima?
14. Uz koju kaznenopravnu sankciju ne može biti primijenjena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja? Koja su osnovna obilježja te sigurnosne mjere?
15. Objasnite svrhu sigurnosnih mjera i kada su one uvedene u kazneno pravo!16. Za primjenu koje sigurnosne mjere je pretpostavka smanjena ubrojivost počinitelja? Koliko ta mjera može najdulje trajati?
17. Je li uvjetna osuda sigurnosna mjera ili se radi o drugoj vrsti kaznenopravne sankcije? Objasnite!
18. Objasnite u čemu se sastoji svrha uvjetne osude!
19. Objasnite razliku između anglosaksonskog i francusko-belgijskog tipa (kontinentalnog) uvjetne osude!
20. Sud je optuženiku kojem je izrekao uvjetnu opomenu odredio vrijeme provjeravanja od 3 godine i 6 mjeseci. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
21. Koja su osnovna obilježja uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu?
22. Što je to sudska opomena? Može li sudska opomena biti primijenjena i za kaznena djela počinjena u stjecaju?
23. Pod kojim uvjetima sud donosi odluku o opozivu uvjetne osude? U čemu je razlika između obligatornog i fakultativnog opoziva uvjetne osude?
24. Sud je primjenom odredaba o ublažavanju kazne ublažio kaznu optuženiku za silovanje (propisana kazna zatvora od jedne do deset godina) i izrekao mu uvjetnu osudu. Je li sud postupio u skladu sa zakonom? Objasnite!
25. Koje zakonske mogućnosti sud ima na raspolaganju sukladno čl. 59. KZ kad posljedice počinjenog kaznenog djela iz nehaja tako teško pogađaju počinitelja da je kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja ? Koju vrstu presude sud u takvom slučaju donosi?
26. Što je to uvjetni otpust? Koje su posljedice zakonom predviđene za osuđenika koji na uvjetnom otpustu počini jedno ili više kaznenih djela?
27. Prema kojim pravilima sud postupa pri odmjeravanju kazne osuđenoj osobi? Koje su iznimke od tih pravila!
28. Na čemu sud mora temeljiti odluku o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi ?
29. Objasnite u čemu se sastoji metoda asperacije kod odmjeravanja jedinstvene kazne za stjecaj kaznenih djela!
30. Objasnite u čemu se sastoji metoda apsorpcije kod odmjeravanja jedinstvene kazne za stjecaj kaznenih djela!
31. Objasnite u čemu se sastoji metoda kumulacije kod odmjeravanja jedinstvene kazne za stjecaj kaznenih djela!
32. Što je to produljeno kazneno djelo? Objasnite kako sud odmjerava kaznu za produljeno kazneno djelo!
33. Navedite sve oblike teškog ubojstva prema članku 91. KZ!
34. Objasnite osnovna obilježja kaznenog djela čedomorstva! Koja kaznena djela osim čedomorstva spadaju u tzv. privilegirana usmrćenja?
35. Objasnite osnovna obilježja kaznenog djela ubojstva na mah! Koja kaznena djela osim ubojstva na mah spadaju u tzv. privilegirana usmrćenja?
36. Objasnite osnovna obilježja kaznenog djela sudjelovanja u tučnjavi! U čemu se sastoji tzv. konstruktivno sudjelovanje u tučnjavi i koje su pravne posljedice takvog sudjelovanja?
37. Objasnite osnovna obilježja kaznenog djela silovanja! Što znači da hrvatski KZ usvaja tzv. koncepciju spolne neutralnosti?
38. Navedite kaznena djela spolne zlouporabe djece i mladeži! Koja su osnovna obilježja kaznenog djela iskorištavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju?
39. U čemu je razlika između kaznenih djela uvrede (čl. 199. KZ) i klevete (čl. 200. KZ)?
40. Objasnite u čemu se sastoji tzv. dokaz istinitosti kod kaznenog djela klevete !

DRUGI KOLOKVIJ NA SEMINARU IZ KAZNENOG PRAVA
Drugi kolokvij na seminaru iz kaznenog prava bit će održan 29. ožujka 2006. godine u formi pismene provjere znanja.
U svakoj od šest (6) grupa testova (od a-f) bit će po sedam pitanja iz Općeg dijela kaznenog prava (str. 113.-270.) i odgovarajućih članaka KZ uz te sadržaje, te po jedno pitanje iz knjige Mit(o) korupciji (str. 7.-42., 87.-107., 225.-270.) odnosno Kaznenog zakona (čl. 294a, 294b, 337., 338., 343., 345., 347. i 348.).
Odgovori na pitanja iz Općeg dijela kaznenog zakona s odgovarajućim člancima KZ pišu se po načelu zatvorene knjige. Odgovor na pitanje iz knjige Mit(o) korupciji i Kaznenog zakona je esejističkog tipa i piše se po načelu otvorene knjige. Svi polaznici dužni su na kolokvij ponijeti knjigu Mit(o) korupciji i odnosne članke Kaznenog zakona (v. Materijali za pripremu seminara iz kaznenog prava).
Pitanja za pripremu drugog kolokvija (Opći dio kaznenog prava):
1. Objasnite u čemu se sastoji fragmentarnost, a u čemu supsidijarnost kaznenopravne zaštite?
2. Materijalni pojam kaznenog djela
3. Formalni pojam kaznenog djela
4. Što se ne smatra radnjom u kaznenopravnom smislu (negativna funkcija radnje)?
5. Što je to biće kaznenog djela i kakav je odnos bića kaznenog djela i zakonskog opisa?
6. Razlika između materijalnih i formalnih kaznenih djela. Navedite primjere!
7. Razlika između trajnih kaznenih djela i kaznenih djela stanja. Navedite primjere!
8. Razlika između jednostavnih i složenih kaznenih djela. Navedite primjere!
9. Prava kaznena djela nečinjenjem. Navedite primjer takvog kaznenog djela!
10. Neprava kaznena djela nečinjenjem. U čemu je razlika između zakonski reguliranih i zakonski nereguliranih nepravnih kaznenih djela nečinjenjem?
11. Garantna kaznena djela nečinjenjem. Navedite i ukratko objasnite svaku od tzv. garantnih pozicija!
12. Objasnite sadržaj klauzule jednake vrijednosti kod kaznenih djela nečinjenjem!
13. Kakav je odnos bića kaznenog djela i protupravnosti? Što znači da biće kaznenog djela indicira protupravnost?
14. Navedite razloge isključenja protupravnosti predviđene u općem dijelu kaznenog zakonodavstva!
15. Navedite razloge isključenja protupravnosti predviđene u posebnom dijelu kaznenog zakonodavstva!
16. Navedite razloge isključenja protupravnosti nastale izvan materijalnog kaznenog zakonodavstva!
17. Nužna obrana kao razlog isključenja protupravnosti. Koji su pravni učinci nužne obrane?
18. Načelo razmjernosti kod nužne obrane
19. Objasnite pojam obrambene volje kod nužne obrane!
20. Navedite i ukratko objasnite ograničenja prava na nužnu obranu!
21. U čemu je razlika između tzv. intenzivnog i ekstenzivnog ekscesa?
22. Koji su pravni učinci prekoračenja granica nužne obrane?
23. Što je to putativna nužna obrana? Navedite primjer!
24. Krajnja nužda kao razlog isključenja protupravnosti
25. Krajnja nužda kao razlog za oslobođenje od kazne
26. Pod kojim uvjetima pristanak oštećenika predstavlja razlog isključenja protupravnosti?
27. Objasnite pojam neubrojivosti? Koji su pravni učinci neubrojivosti u hrvatskom pravu?
28. Navedite metode utvrđivanja neubrojivosti!
29. Objasnite u čemu se sastoji biološka metoda utvrđivanja neubrojivosti!
30. Objasnite u čemu se sastoji psihološka metoda utvrđivanja neubrojivosti!
31. Objasnite u čemu se sastoji biološko-psihološka (mješovita) metoda utvrđivanja neubrojivosti!
32. Pojam i pravni učinci samokrivljene neubrojivosti. Navedite primjer za nehajnu samoskrivljenu neubrojivost!
33. Smatra li se smanjeno ubrojivi počinitelj kaznenog djela krivim ili ne? Koji su pravni učinci smanjene ubrojivosti?
34. U čemu je razlika između izravne namjere prvog i drugog stupnja?
35. Navedite posebne vrste namjere (dolusa)!
36. Objasnite razliku između svjesnog i nesvjesnog nehaja! Nehaj kao povreda subjektivne dužne pažnje.
37. Preterintencionalitet kod kaznenih djela kvalificiranih težom posljedicom
38. Svijest o protupravnosti. Da li hrvatski KZ prihvaća maksimu error iuris nocet?
39. Pojam i pravni učinci zablude o biću kaznenog djela. Što znači da je zabluda o biću djela obrnuta strana namjere?
40. Zabluda o objektu radnje (error in objecto). Navedite primjer!
41. O kojoj vrsti zablude o biću djela se radi u primjeru tzv. skretanja udarca (aberratio ictus)? Navedite primjer za takvu vrstu zablude!
42. Razlika između otklonjive i neotklonjive zablude o protupravnosti djela. Koji su pravni učinci svake od tih zabluda?

Ovo je za Derenčinovićeve seminariste, čini se da će biti dosta te
vrsti zablude o biću djela se radi u primjeru tzv. skretanja udarca (aberratio ictus)? Navedite primjer za takvu vrstu zablude!


Objavljena su pitanja za treci kolokvij za seminariste prof Derenčinovića !
...
83. Objasnite pojam blanketnog kaznenog djela i navedite primjer za takvo kazneno djelo
84. U čemu se sastoji garantivna funkcija kaznenog zakona?
85. Navedite četiri zahtjeva (načela) koji predstavljaju konkretizaciju načela zakonitosti!
86. Objasnite načelo da kazneni zakon mora biti pisan! Smiju li se kaznena djela i sankcije temeljiti na običajnom pravo? Objasnite!
87. Objasnite razliku između pravne i zakonske analogije!
88. Pod kojim je uvjetima dopuštena analogija u korist počinitelja (analogia in bonam partem)?
89. Objasnite u čemu se sastoji zabrana povratnog (retroaktivnog) djelovanja zakona? Da li je ta zabrana u hrvatskom kaznenom pravu apsolutna? Objasnite!
90. Što su to međuzakoni ili interimni zakoni? Da li i te zakone sud uzima u obzir kod razmatranja koji je zakon blaži?
91. Objasnite načelo alternativiteta zakona kod utvrđivanja blažeg zakona i navedite iznimku od toga načela!
92. Primjena blažeg zakona u postupku o pravnim lijekovima
93. Na koji način sud provodi razgraničenje zabranjene analogije i ekstenzivnog tumačenja kaznenog zakona?
94. Što je to argumentum a fortiori kod logičke metode tumačenja kaznenog zakona?
95. Teleološka metoda tumačenja kaznenog zakona. Što je to ratio legis?
96. Koji su pravni učinci teritorijalnog načela primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru?
97. Na koja se kaznena djela odnosi zaštitno ili realno načelo primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru? Zbog čega je to načelo obligatorno primarno?
98. Koje se načelo primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru primjenjuje na hrvatskog državljanina koji je kazneno djelo počinio u inozemstvu, a ne radi se o djelu na koje se primjenjuje zaštitno načelo? Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za primjenu toga načela?
99. Koje se načelo primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru primjenjuje na stranog državljanina koji u inozemstvu počiniti kaznenog djelo na štetu državljanina
Republike Hrvatske, a ne radi se o djelu na koje se primjenjuje zaštitno načelo? Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za primjenu toga načela?
100. Objasnite univerzalno načelo ili načelo svjetskog prava? Što znači da je ovo načelo supsidijarne naravi?
101. Objasnite razliku između prekida zastare i mirovanja zastare?
102. U čemu je razlika između relativne i apsolutne zastare kaznenog progona? Kada nastupa relativna, a kada apsolutna zastara kaznenog progona za kazneno djelo ubojstva iz čl. 90. Kaznenog zakona (propisana kazna od najmanje pet godina), te kada za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog pučanstva iz čl. 158. st. 1. Kaznenog zakona (propisana kazna zatvora od najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora)?
103. Da li se za pripremne radnje načelno kažnjava u hrvatskom kaznenom pravu? Objasnite razliku između delicta preparata i delicta sui generis!
104. Pod kojim je uvjetima u hrvatskom kaznenom pravu kažnjiv pokušaj kaznenog djela? Kako se kažnjava za pokušaj kaznenog djela?
105. Pojam i kažnjivost neprikladnog pokušaja. Da li naš kazneni zakoni radi razliku između apsolutno i relativno neprikladnog pokušaja? Objasnite!
106. Pojam i pravni učinci dragovoljnog odustanka
107. Objasnite razliku između dragovoljnog odustanka od nedovršenog pokušaja i dragovoljnog odustanka o dovršenog pokušaja!
108. Što je to djelotvorno kajanje? Navedite primjer za tu pravnu figuru!
109. Objasnite koncept limitirane akcesornosti sudioništva? U čemu je razlika između limitirane i stroge akcesornosti sudioništva?
110. Objasnite ukratko pravnu figuru posrednog počiniteljstva i navedite barem četiri situacije u kojima, prema hrvatskom kaznenom pravu, dolazi u obzir primjena ovog instituta!
111. Što je to paralelno počiniteljstvo i kako se ono kažnjava? Da li je moguće supočiniteljstvo iz nehaja? Objasnite!
112. U čemu je razlika između poticanja i psihičkog pomaganja? Kako je naš zakonodavac propisao kažnjavanje za pomaganje, a kako za poticanje?
113. Objasnite pravnu figuru neprikladnog pokušaja poticanja?
114. Da li se pomaganjem u smislu čl. 38. KZ smatra i pomaganje nakon počinjenog kaznenog djela (auxilium post delictum)? Objasnite!
115. Što su to konvergentni delikti, a što delikti susretanja? Navedite primjer za svaku od tih skupina delikata!
116. Što je to jedinstvo radnje u prirodnom, a što u pravnom smislu?
117. Što je to idealni, a što realni stjecaj? Navedite primjere za idealni i realni stjecaj!
118. Objasnite prividni stjecaj po načelu specijalnosti (lex specialis derogat legi generali) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
119. Objasnite prividni stjecaj po načelu supsidijarnosti (lex primaria derogat legi subsidiariae) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
120. Objasnite nekažnjivo prethodno djelo kao oblik konsumpcije (prividni stjecaj) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
121. Objasnite nekažnjivo prateće djelo kao oblik konsumpcije (prividni stjecaj) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
122. Objasnite nekažnjivo naknadno djelo kao oblik konsumpcije (prividni stjecaj) i navedite primjer za takav oblik prividnog stjecaja!
123. Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi konstrukcija produljenog kaznenog djela bila moguća i da li ta konstrukcija dolazi u obzir kod kaznenih djela kojima se štite najviša pravna dobra (npr. život i tijelo)? Objasnite!

__________________________________________________ ________________________________________
Da, sud je duzan pocinitelja osloboditi kazne za pocinjeno kazneno djelo kad zakon to izricito propisuje, a moze ga osloboditi kad zakon propisuje takvu mogucnost! A ublazavanje je moguce zbog osobito izrazenih olakotnih okolnosti!!

[maus]

Neki općeniti savjeti
!!! Jimmy !!!, ožu 26, 2007
kod kd protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom najbitniji su:
- genocid
- agresivni rat
- ratni zločini protiv - civilnog pučanstva
- ranjenika i bolesnika
- ratnih zarobljenika
- zapovjedna odgovornost
- međunarodni terorizam
- zlouporaba opojnih droga
pa eto ostalo što ti izgleda bitno naučiš ako stigneš (barem sam ja tako)
ova kd protiv RH nisu tako strašna (a mislim ni toliko bitna) a ni nema ih nešto previše
eto nadam se da sam barem malkice pomogao

Lorena, tra 06, 2007

Jel mi može netko malo pojasnit objektivne uvjete kažnjivosti? i zabluda
o protupravnosti kao razlog za oslobođenje od kazne?? Unaprijed zahvaljujem...

Evo ovo je prof. Novoselec rekao na predavanju, nadam se da će vam pomoći:
Objektivni uvjeti
-su dijelovi zakonskog opisa koji su jedna od pretpostavki kažnjivosti, ali ne ulaze u biće kaznenog djela
-je li u tom slučaju namjera i nehaj-odnosno krivnja se mora odnositi na biće, ali ne i na objektivne uvjete
-sporno; nije li na taj način izigrano načelo krivnje
vršiti razlikovanje:
1.pravi uvjeti kažnjivosti
2.Neporavi uvjeti kažnjivosti

Pravi uvjeti kažnjivosti- jesu sadržani u opisu kaznenog djela, ali ne dodaju nikakav novi kriminalni sadržaj kaznenom djelu, nego samo sužavaju kažnjivost
-nisu u sukobu s načelom krivnje
2003-Kazneno djelo prouzročenja stečaja, bankrota- onaj tko rasipa imovinu koja mu je dana na upravljanje
naš KZ- nigdje ne spominje stečaja , znači da možeš odgovarati i ako nije došlo do stečaja
Novela 2003 htjela suziti to samo na stečaj pa bi u tom slučaju ono bilo postavljeno kao pravi objektivni uvjet

Nepravi objektivni uvjet
-oni ipak na neki način konstituiraju kriminalni sadržaj jer kada oni ne bi postojali onda onaj inkriminirani sadržaj ne bi ni postojao
kazneno djelo sudjelovanja u tuči- ali da je u toj tučnjavi netko izgubio život, teško tjelesno ozlijeđen to nije element bića to je uvjet
delikt se ograničava na sudjelovanje u tuči, ali ako bi se to proširilo počinitelj bi odgovarao za smrt
-njemu funkcija nije sužavanje kažnjivosti, nego on na neki način konstituira
-posljedica utjecala na težinu toga kaznenog djela
-ako bi smo tražili krivnju u odnosu na smrt onda bi to bilo teško dokazivati iz kriminalno političkih razloga pribjegavamo tome
primjer: kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu kojim se inkriminiranje poticanje, pomaganje drugome u samoubojstvu- to kažnjivo ako se to zaista dogodi
kazneno djelo izazivanja prometne nesreće-kršenje propisa prometa; da bi to postojalo mora biti teška tjelesna ozljeda i šteta velikih razmjera ( objektivni uvjet)-profesor to stajalište kritizira jer bi to onda značilo potpuno negiranje načela krivnje, ali s druge strane u kvalificiranom obliku to jest element kaznenog djela
očita proturječnost

Zabluda o protupravnosti
-situacija počinitelj nema svijest o protupravnosti
-nije ništa drugo nego naličje svijesti o protupravnosti
učinci: ako je zabluda neotklonjiva- potpuno isključenje krivnje; ako je otklonjiva krivnja ostaje, ali se kazna može ublažiti
-čak i za namjeru
primjer. Počinitelj je u otklonjivoj zabludi- mogao, bio dužan imati svijest-kriv i za namjerno kazneno djelo, ali mu se kazna može ublažiti
-to je novost u HKZ-u jer u bivšem Jugoslavenskom pravu "pravna zabluda" -nikad ne isključuje krivnju , samo je bila fakultativni osnova za oslobođenje od krivnje- mogao, ali nije morao
oslobođenje: počinio si, kriv ,ali te se oslobađa; jedan kompromis
moderno pravo-nastupilo je drugo mišljenje :
"neotklonjiv"-isključuje krivnju
-to ne vrijedi u anglosaksonskom pravu
zabluda o protupravnosti ima 2 temeljna oblika:
1.izravna
2.neizravna

Izravna-tko nije svjestan da postoji norma koja zabranjuje njegovo ponašanje
Primjer: Rom koji je oženio djevojčicu od 12 godina i rodila mu je dijete, nije znao da je to zabranjeno jer po njegovim romskim zakonima to je normalno i dopušteno;
Počinio kazneno djelo spolnog odnošaja s djetetom
-on nije bio u zabludi o biću kaznenog djela jer je znao koliko je ona imala, ali nije znao da je to kažnjivo
oslobođen, presuda izazvala velike kontroverze; pogrešna odluka, viši sud ju je ukinuo
primjer: slučaj s Nijemcem , Istra, davanje kredita strane valute; on se je izgovarao da nije znao da je to zabranjeno; bio je u izravnoj zabludi o protupravnosti
sud : je li otklonjivo? Nema dvojbe da je otklonjivo jer kada ulaziš u neku djelatnost moraš ispitati
to je namjerno kazneno djelo, ali mu se kazna može ublažiti

Neizravna- počinitelj zna da je neko ponašanje načelno protupravno, ali misli da postoji neki razlog isključenja protupravnosti
-izmišlja razlog isključenja protupravnosti koji objektivno ne postoji ili proširuje neki postojeći razlog isključenja protupravnosti
pristanak žrtve može u nekim situacijama isključivati protupravnost, ali ne i pristanak žrtve na ubojstvo
-sudska praksa je još uvijek pod utjecajem rimskog prava
-Zakon o prekršajima preuzeo sve ovo; ali se to tu češće pojavljuje




evelina, tra 25, 2007

Jel se mora cijeli posebni dio znati za redoviti rok u 6.mj???

ako sam dobro shvatila, ne mora. danas je novoselec rekao koja poglavlja se moraju znati: - djela protiv: zivota i tijela, spolne slobode, casti i ugleda, imovine, opce sigurnosti ljudi, vjerodostojnosti isprava, narusavanje nepovredivosti doma, zlouporaba opojnih droga, prijevara u gosp.pol.,zlouporaba polozaja i ovlasti.
tako su mi bar rekli...


Barilla, lis 24, 2006 usmeni su obično dan ili više dana nakon pismenog, a moje iskustvo govori i da usmeni zna biti i 7 dana nakon pismenog....
inače na pismenom ljubazne demostratorice ili tko već bile napišu kada su usmeni ispiti kod pojedinih profesora...

Lorena,uto sij 23, 2007

vau, stvarno utjesno, cak su nam srezali mocne 2 strane... a jel treba one odnose kaznenog s drugim pravnim granama, ono skroz na pocetku knjige?

ovo je sa predavanja o tome dijelu pa ako će ti pomoći...
1.Ustavno pravo
-veza uska i tijesna
-opća načela koja vrijede za kazneno pravo i ostale odredbe čisto kazneno pravne namjere imaju viši rang od odredbi kaznenog prava npr. ukinuta kazna smrti
-načelo zakonitosti ustavnog ranga obvezuje zakonodavca
-o pravnim posljedicama osude
-o odgovornosti sudaca uređeno ustavom :suci su neovisni
-npr slučaj sudske prakse : ostavinski postupak nasljednik nećak pored živog sina za kojega je sudac znao
-o odgovornosti novinara- za iznošenje neistine za koju zna da je neistina tj za klevetu i povredu dostojanstva i ugleda koje brani ustav
-novinari se brane pravom slobodom tiska
-prema ustavu ne može se svjesno klevetati
-važne su odluke ustavnog suda o pritvorima donesene ustavne tužbe koje nisu obvezene za sve sudove već samo za pojedinačne slučajeve

2.Građansko pravo
-pobornici akcesornosti govore o povezanosti kaznenog prava s njime
-npr kazna krađe, uništenje tuđe stvari
-kazneno pravo pojačana zaštita građanskom
-veza je šira od toga postoje srodnosti, paralelnosti
-kaznena odgovornost za štetu-sankcije su drukčije kazne i druge sankcije javnopravnog karaktera čak je i novčana kazna javnopravnog karaktera tj prihod je državnog proračuna i oštećenik se njome ne namiruje
-moguće je da sud u isto vrijeme odlučuje zahtjev žrtve za naknadom štete u okviru kaznenog prava tzv. Athezioni postupak; sud odlučuje samo u slučaju da time ne odugovlači bitno postupak
-npr pronovjera novca gdje se zna točan iznos, javni tužitelj diže tužbu i postavlja imovinsko pravni zahtjev, tuženi se osuđuje na 8 mj pritvora i mora platiti odštetu društvu sa kamatama i tu je upravo vidljiv uski dodir kaznenog i građanskog prava
-problem uzročnosti-sličan u oba
-veza povijesno naglašena sankcija Kompozicija otkupnina u svrhu suzbijanja privatne osvete na način da se počinitelj oslobodi daljnje odgovornosti ako plati štetu i tu završava odgovornost odnosno naknada
-imala je tada javnopravni karakter , kasnije s razvitkom kaznenog prava npr Vinodolski zakonik naknada djelomično žrtvi, a ostatak knezu i vidi se kako poprima javnopravni karakter
-naknada štete ( privatno pravo) tendencija javnopravnosti popravljanje štete ponovno činjenje dobra tj počinitelj se ne bi kažnjavao ako popravi štetu

3.Trgovačko pravo i pravo društava
Gospodarsko kazneno pravo Njemačka
Poslovno kazneno pravo- Francuska
Privredno pravo Republika Hrvatska
-veza osobito jaka
-trend u Europi
-2oo3 RH donijela zakon o odgovornosti pravnih osoba misli se na trgovačka društva prvenstveno

4.Upravno pravo
kazneno pravo štiti upravu, funkcioniranje uprave kažnjava napade na upravu iznutra ( njenih službenika)
-mito, zloupotreba službenog položaja, zlostavljanje, ali i obrnuto i kroz djela protiv napada izvana ( napad na službenu osobu)
posebna veza o prekršajima poseban tip kažnjivih radnji ne djela RADNJI
novčane kazne ( pritvor iznimno 30-60 dana) uređene posebnim zakonima o kaznenim pravima
-razlika prekršaja i kaznenih djela ( kvalitativna, kvantitativna)
prekršaji-negdje spadaju u jednu među-disciplinu ( kazneno upravno pravo, administrativno pravo)
-postoji tendencija bliženja kaznenom pravu
-po prevladavajućem mišljenju spada u kazneno pravo
-odnos je također važan kod ekološkog prava ( nova grana prava vrlo aktualna)
-odluka suda da je počinitelj kršio pravilo upravno pravna akcesornost

5. Međunarodno pravo
-veza je toliko jaka da nastaje nova disciplina međunarodno kazneno pravo
-Haag stalni sud, rimski statut
posebni pravni sustav neovisan o nacionalnim sustavima
-došlo je do spora kamo spada u kazneno pravo ili međunarodno kazneno pravo, tko će imati glavnu riječ : stručnjaci za kazneno pravo ili međunarodno kazneno pravo

6.Europsko kazneno pravo
-odnos nacionalnog i europskog prava nikad se ne primjenjuje izravno
-postoji tendencija harmonizaciji
-2 razlike :
-u okviru Vijeća Europe
- u okviru Europske Unije
-Vijeće Europe donosi konvencije : o zaštiti ljudskih prava i sve države članice su dužne izjednačiti se
-EU-važna gospodarska suradnja-ona donosi propise koji se

__________________________________________________ ________________

dakle
14.easy one-uz mjeru prisilnog smjestaja u psihijatrijsku ustanovu(nije sig. mjera) i izrice se potpuno neubrojivoj osobi

jesi ti ziher ? odkuda ti to ?
kaj je s izricanjem samo novčane kazne ?


produljeno KD je počinjeno kad je počinitelj s namjerom počinio više istih ili istovrsnih kaznenih djela koje s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i dr. okolnosti čine jedinstvenu cjelinu

to piše u zakonu.

iz knjige str 422. to je to, procitaj.. i hvala na odgovoru, to sam trazio u knjizi pa nikako naci nesto slicno

Izrazi nezadovoljstva
jura ist krieg, svi 04, 2007
ovaj fax mi ponekad tolko zna ic nakurac da je to strasno. sam zato kaj ti prezime ne pocinje s odredenim slovom nemas pravo izlazit na kolokvije i tak rijesit ispit mislim ono :clap clap i naklon do poda:
nemojte me krivo shvatit, neam ja nis protiv nikog ko je kod turkovicke, samo sam malo ogorcen jer svi smo na istom faxu (neki ga k tome masno i placaju) a nismo u istom polozaju

nestorov, svi 04, 2007
malo mi čudna ta katedra.svako vozi svoje.kolokvije,bodovi,predrok,ispitna materija.trebao je novoselec ko predstojnik odredit jedan princip svim profesorima i mirna bosna...

Hell's Angel
nikako da shvatim....
zašto baš ova katedra najmanje vremena posvećuje studentima?
dva aspekta: trebamo imati 6 h predavanja tjedno, a imamo čak 3. (ok, u ovom semestru i europsko javno je u praksi skresano sa 6 na 4, pa jedino ekonomska politika ima 6 h kako bi i trebala)
imaju po jednu seminarsku grupu u kojoj je 70 ljudi (npr prošli semestar obiteljsko je imalo po dvije grupe sa po 40 (+/- 5) ljudi)
zašto katedra za kazneno pravo tako štedi na vremenu????

Achilles
Mene to isto zanima. Prema nastavnom planu katedra je dužna pružiti 6 sati tjedno predavanja i 2 sata seminara, a oni su predavanja prepolovili na 3 sata, premda se radi o predmetu koji je jedan od težih i opsežnijih. Mislim da se time sigurno krši neki pravilnik, ali ne znam koji...

Insecure
I nije mi jasno, kakva je to nesloga na katedri, kod Turkovicke se priznaju kolokviji u tolikoj mjeri da ni na usmeni ne moras ako prihvatis ocjenu iz kolokvija, a kod ovih drugih kolokvija uopce i nema.
A ista katedra. Ista knjiga. Isto gradivo.
To samo na nasem fakultetu moze.

Picok
Ja sam ove noći sanjal da sam prošel ispit kod Cvitanovića... Koje razočaranje kad sam se probudil ujutro :? šteta, bilo je lijepo... al ispit me tek čeka...

Maxxx
Ovo već postaje strašno! Nikakve informacije o testovima kod prof. Turković. Koji je to užas, ono učiš kakti za usmeni, a nisi siguran jesi li prošao pisani dio. Iako misliš da si dobro napisao, katedra kaznenog prava se služi restriktivnom metodom ocjenjivanja za razliku od mnogo popularnije ekstenzivne metode, tako da je neizvjesnost velika.
Stoga lijepo molim, ako itko ima bilo kakve informacije o tome kad bi se mogli naći dostupnima rezultati kod prof. Turković , neka napiše. Jer nekak sve vuče da ćemo tek u ponedjelajk saznati (gorku) istinu!

__________________________________________________ _________________________
14.easy one-uz mjeru prisilnog smjestaja u psihijatrijsku ustanovu(nije sig. mjera) i izrice se potpuno neubrojivoj osobi

to ti nije tocno!!!!

JER....prisilni smjestaj u psy ustanovu neubrojive osobe u smislu kak ti to vidis NE SPADA U KAZNENO PRAVO VEC U ZZODS, TE SAMIM TIME NIJE KAZNENOPRAVNA SANKCIJA, a izmedu ostaloga vrijedi za osobe koje nisu osudene i kojima nije izrecena sigurnosna mjera....

...kp sankcije su kazna zatvora,mjere upozorenja,sigurnosne mjere i odgojne mjere

kuzis?

[Just a little bit]

14. nemoze ici ici uz novcanu kaznu i opomenu. (tak misli Tina)

u knjizi stoji da moze ici uz kaznu zatvora, zamjena za kaznu zatvora, uz uvjetnu osudu , a ove dvije su jedine kaj ostaju pa s njima valjda nemre ici.ovo dole je moja opservacija :smt003

[Just a little bit]

15 pitanje.
prvi put u NORVEŠKOM KZ 1905 god - reko je Derenčinović prosli put na seminaru.

27 pitanje.
radi se o osobi koja je već osuđena, a sudi joj se za
a)k.d. što je počinjeno prije nego što je počelo izdrzavanje kazne po prijašnjoj presudi
b)k.d. što je počinjeno za vrijeme izdržavanja kazne dugotrajnog zatvora, zatvora ili
maloljetničkog zatvora.
u oba slučaja sud će postupati kao da se radi o kažnjavanj za stjecaj.
2 iznimke:
a)slučaj kada se osuđeniku sudi za k.d. što je počinjeno tijekom izdržavanja kazne
zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetničkog zatvora ako se s obzirom na još preostali dio
ranije izrečene kazne primjenom odredbi o stjecaju ne bi mogla postići svrha kažnjavanja. u
tom slučaju se izbor kazne za novo k.d. ima obaviti nezavisno od izrečene kazne
b)osuđenik za vrijeme izdržavanja kazne oduzimanja slobode počini k.d. za koje je zakonom
propisana kazna od 1 god. ili lakša. budući da se radi o očito lakom k.d. ne bi bilo
svrsishodno ni ekonomično provoditi postupak.zbog toga se primjenjuje samo stegovna mjera koja se
izriče po zakonu o izvršenju kazne.

to je poslala tina na mail.

[Just a little bit]

a jer znas objasniti zakaj je postupio u skladu s zakonom ?

evo pomoci :

u knjizi nam piše :
Ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora u trajanju od jedne godine ili manje, a kao posebna najveća mjera više od tri godine , kazna se može ublažiti do najmanje zakonske mjere kazne zatvora.
primjer Za temeljni oblik
silovanja propisana je kazna zatvora u trajanju od jedne do 10 godina ; najmanja mjera kazne je jedna godina, a najveća mjera je veća od tri godine zatvora.


a dragi nam kazneni zakon kaže ovako
Uvjetna osuda, čl 67, st. 3
Uvjetna osuda može se primjeniti prema počinitelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do 5 godina, a za kaznena djela za koja je propisana kazna do 10 godina ako su primjenjene odredbe o ublažavanju kazne.

(ovo podebljano: da li to znači da postoje određena kaznena djela do 10 god za koja je moguce ublažiti kaznu te kaznena djela do 10 godina za koja nije moguce ublaziti kaznu) ? ???

Ublažavanje kazne čl 57
1) Zakonom propisana kazna za određeno kazneno djelo može se ublažiti kad to zakon izričito propisuje ili kad sud smatra da se s obzirom na postojanje posebno izrazenih olakotnim okolnosti svrha kaznjavanja moze postici i blazom kaznom od propisane.
2)granice ublažavanja su :
a)ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od tri godine ili manje, bez obzira na posebno najmanju mjeru, umjesto kazne zatvora moze se izreci novcana kazna

b)ako je za kaz. djelo kao najmanja kazna propisana kazna zatvora u trajanju od jedne god ili manje, a kao posebna najveća mjera više od tri godine, kazna se moze ublažiti do najmanje zakonske mjere kazne zatvora.

c) ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora od najmanje 2 godine, kazna se moze ublaziti do najmanje 6 mjeseci

d)ako je za kaz djelo propisana kazna od najmanje 3 god ili vise, kazna se moze ublaziti do jedne godine zatvora.

[maus]

ode mi samopouzdanje
24.. pa valjda moze, dao si vec odgovor ....ako se za djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 g. ...., ja sam u ogovoru jos dodao i .. te ako mu je izrecena kazna do 2g zatvora ili niza...obavezni uvjet uz gornje a ovo se ne navodi navodi u pitanju, a pitanje bi bilo prelako da je jos i to tu.
mislim da je odgovor u dijelu sa uvjetnom kaznom gdje je primjer sa kd razbojnistva cini mi se.

,,(ovo podebljano: da li to znači da postoje određena kaznena djela do 10 god za koja je moguce ublažiti kaznu te kaznena djela do 10 godina za koja nije moguce ublaziti kaznu) ? ???,,

pa zar nije moguce ublaziti kaznu za sva kd sa kaznom zatvora do 10 g. i to ako je propisano zakonom (zak. ubl. kazne ), a ako nije u slucajevima kad postoje ooo u djelima kad to nije predvidjeno ( sudsko ubl kazne) ???
:smt005

[Mrs.Smith]

Mislim da je na 11. odgovor: Ako zakonom nije bila propisana mogucnost oslobodjenja od kazne, sud nije postupio u skladu sa zakonom. U slucaju postojanja posebno olakotnih okolnosti sud ima na raspolaganju druge mogucnosti blazeg tretiranja pocinitelja, kao sto su ublazavanje kazne, uvjetna osuda itd.

[Mrs.Smith]

Pitanje 20.; Ako se radi o uvjetnoj osudi, nije jer se ona odmjerava samo na pune godine.
Pojam "uvjetna opomena" nisam nigdje nasla pa ...

24. Sud je postupio u skladu sa zakonom prema clanku 67. stavak 3., Uvjetna osuda moze se primijeniti prema pocinitelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do 5 godina, a za kaznena djela za koja je propisana kazna do 10 godina ako su primijenjene odredbe o ublazavanju kazne. (to znaci da je izrecena kazna manja od 1 godine zatvora jer je sud primijenio odredbe o ublazavanju, ali i mene muci da li za silovanje moze toliko ublaziti kaznu?! valjda moze.

A mene malo muci 38. Navedite kaznena djela spolne zlouporabe djece i mladezi! ?
Je li to zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnom osobom, iskoristavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju, upoznavanje djece s pornografijom, djecja pornografija na racunalnom sustavu ili mrezi (cl.197.a)?
Ili tu jos spada i spolni odnosaj s djetetom? A onda moze biti i spolni odnosaj zloupotrebom polozaja (cl.191.st.2.) ... ?!

[maus]

valjda moze.



A mene malo muci 38. Navedite kaznena djela spolne zlouporabe djece i mladezi! ?
Je li to zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnom osobom, iskoristavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju, upoznavanje djece s pornografijom, djecja pornografija na racunalnom sustavu ili mrezi (cl.197.a)?
Ili tu jos spada i spolni odnosaj s djetetom? A onda moze biti i spolni odnosaj zloupotrebom polozaja (cl.191.st.2.) ... ?!

da pokusam uzvratit--- sve gdje se spominje djeca/maloljetno a vjerujem i spolni odnos zlouporabom polozaja + rodoskrvnuce+bludne radnje+podvodjenje jer i oni ako pogledas clanke u stavcima 2-3 normiraju ta k.d. ako su u pitanju djeca maloljetnici.tako da po mom misljenju b bilo fino spomenut prvu skupinu i cisto rekreativo i drugu.....doduse mozda i nisam u pravu, desavalo se to vec na ovom forumu :smt075

[spy]

kako Cvita ocjenjuje pismeni? ako nije bas sve potpuno napisano ima li sanse da previdi izostanak djelica odgovora hm? :smt003
jesu jos uvijek u djiru okolis, krivolov, podvodni kablovi ili nesto normalnije tipa kd protiv zivota i tijela?
ima li kakvih novih zez pitanja?

iako ne ocekujem da cu proci pismeni idem posjetit famoznog striceka da vidim sta je novo na usmenim suceljavanjima kandidata...mozda je uveo bubnjeve prilikom preuzimanja indeksa radi dramaticnosti situacije ..ouje..

aj pliz ljudi javite sta je novo vi koji ste nedavno bili u raljama gore navedenog gospodina?!?!

[Jimmy]

Jel mi može netko od seminarista prof. Derencinovica rec koji je oblik korupcije trgovina vijecnickim mandatima?

Natjecateljska

A zašto? Kao mora se pobijediti na izborima po svaku cijenu, makar i kupovinom vijećnika? A što ako bi primjer bio da je vijećnik HČSP-a pridobiven da podrži predstavnika HNS-a npr. mjestom predsjednika skupštine ili dogradonačelnika? Jer on i je u politici da bi obnašao neke dužnosti? Jel to korupcija? Ili mu mora bit ponuđen novac? Moram malo bolje one primjere opet proučit.

[Mrs.Smith]

Može odgovor na pitanje 39? Što znači da je zabluda o biću djela obrnuta strana namjere?

Da li je odgovor : Počinitelju koji je u zabludi o biću djela uvijek nedostaje intelektualna sastavnica namjere.

Ja isto mislim da je to odgovor.
A kod putativne nuzne obrane - primjer, jel to onaj sa str. 255.? (ono sa susjedom i drskom metle i ono kad je zabunom ubio najboljeg prijatelja) Ili smo trebali nesto "izmisliti"?
I, da li je odgovor na 26. zadnji odlomak na str. 201. (ono da se mora odnositit na buduce cinjenje, ocitovati prema van ...) ili je odgovor nesto drugo?

putativna nuzna obrana je ono kaj je i on rekao...netko ide prema tebi i stavlja ruku u dzep...ti mislis da vadi pistolj, a on vadi ne znam.. olovku...znaci mislis da postoji napad , a nema ga, fiktivan je

[kuxan]

danas sam dobila ovih par pitanja koja ce se valjda odnosit na primjer:
vrsta korupcije?
etiologija k.
za koje kd odgovara
može li se oprostiti, tj. da li je to beznacajno kd
teorija k.
uzroci k.

to je kao netko nasao negdje na netu da je on to stavio, ako je to istina nece bit lako.nebi znala nista od toga kaj da se napise

[manuela]

kod kd čedomorstva,
presumira se postojanje postnatalne depresije kao privilegirajuće okolnosti kod ovog kd.
i to je zakonodavac imao u vidu pri oblikovanju ove inkriminacije.
ali, u praksi,tj. u svakom konkretnom slučaju počinjenja ovog kd nužno je u kaznenom postupku utvrditi da je kod konkretne počiniteljice postojao takav psihički poremećaj te on utječe na stupanj ubrojivosti počiniteljice.

mene zanima budući da prema zakonskom opisu za to kd ogovara majka koja za vrijeme ili izravno nakon poroda usmrti dijete:
-ako se u postupku utvrdi da je počiniteljica bila u potpunosti ubrojiva ili je npr. za vrijeme trudnoce planirala usmrtiti dijete po porodu i sl. hoce li se djelo kvalificirati kao tesko ubojstvo(buduci da nije utvrđeno postojanje postnatalne depresije kao okolnosti koja utjece na smanjenu ubrojivost) ili ipak kao cedomorstvo(buduci da je ostvarila sva zakonska obilježja tog kd navedena u zakonskom opisu)

[fat drummer]

postnatalna depresija nije naknadna olakotna okolnost, tj. već se uzela u obzir prilikom privilegiranja djela iz ubojstva u čedomorstvo. da je majka planirala čedomorstvo onda bi to bilo teško ubojstvo. ako je majka patila od npr shizofrenije onda bi se to moglo uzeti kao olakotna okolnost prilikom odmjeravanja kazne

[spy]

oblik krivnje kod kd cedomorstva je namjera (izravna namjera: u vrijeme pocinjenja postoji svijest o djelu, tempore criminis, pocinitelj hoce posljedicu i ide za tim), a psihijatrijski vjestak utvrdjuje da li je ili nije u vrijeme pocinjenja majka bila u potpunosti sposobna shvatiti znacenje svog postupanja ili vladati svojom voljom, utvrdjuje da li postoji obiljezje kd cedomorstva

[spy]

Može li mi netko molim vas odgovoriti sažeto na 9. pitanje, tj. za što su pravne osobe odgovarale prije, a za što poslije donošnja ZOPOKD-A. Bio bih jako zahvalan.


Pozdrav

Da probam odgovorit

Prije donosenja ZOPOKD postojala je odgovornost pravnih osoba za privredne prijestupe i za prekrsaje, no ukidanjem privrednih prijestupa (uvedeni 1954. a ukinuti 2002.) ukinuta je kaznena odgovornost pravnih osoba za ta kaznjiva djela, ali je zadrzana u prekrsajnom pravu (Zakon o prekrsajima).

ZOPOKD ne sadrzi katalog kd, nego je uvjet odgovornosti pravne osobe da je odgovorna osoba povrijedila neku duznost pravne osobe ili da je kd odgovorne osobe pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga (čl. 3. st.1. ZOPOKD).

[manuela]

Može li mi netko molim vas odgovoriti sažeto na 9. pitanje, tj. za što su pravne osobe odgovarale prije, a za što poslije donošenja ZOPOKD-A. Bio bih jako zahvalan.

pa prije su odgovarale samo za privredne prijestupe i prekršaje jer nije ni jednim zakonom bila propisana kaznenopravna odgovornost pravnih osoba.stupanjem na snagu ZOPOKD-a pravne osobe postaju subjekti kaznenog prava u užem smislu i prema tome odgovaraju za kd.kako spomenuti zakon sadrzi minimalne odredbe o pretpostavkama kažnjivosti i kaznenopravnim sankcijama koje se mogu izreći p.osobama,a ne sadrži katalog kd supsidijarno se primjenjuju KZ,ZKP I ZUSKOK.

[spy]

Mjere pomoci koje nisu ni kazne ni mjere upozorenja, svrha je pomoc pocinitelju, otklanjanje uvjeta koji mogu poticajno djelovati na pocinitelja, prvi se puta javljaju u talijanskom nacrtu KZ iz 1880. pa 1902. u Norveskom KZ. Inace spominju se prvo u pozitivistickoj skoli, ima toga u knjizi.

Neoklasicno pravo (20.st.) usvojilo je dualisticki sustav sankcija, kazne u sirem smislu (temelje se na krivnji pocinitelja u vrijeme pocinjenja kd, obuhvacaju i kazne u uzem smislu i mjere upozorenja) i pored toga sigurnosne mjere (temelje se opasnosti pocinitelja u vrijeme donosenja presude tj. temelj je opasno stanje).

[manuela]

Nego, buduci da idem prvi puta na pismeni, zanima me da li postoji neka sablona po kojoj se postavljaju pitanja u ispit (iz svakog dijela po jedno nor.) ili to ovisi o inspiraciji sastavljaca. Naime, preskocio bi neke dijelove opceg dijela ali to nema smisla ako moras iz svakog dijela znat sve.

Takodjer, sto se tice posebnog dijela jel pitanja mogu biti iz bilo koje glave ili ih postavlja iz onih vaznijih (protiv zivota i tijela, medj. prava...)?

moj savjet:ako mislis sto preskakati iz opceg dijela,preskoci i ispitni rok.bez opceg i to citavog ne nadaj se prolazu,osim ako imas lude srece.to ti vrijedi i za pismeni,a i za usmeni.za usmeni pogotovo kod novoselca-jer je njemu teziste na opcem dijelu.a i kad se radi o posebnom dijelu kad ti na usmenom bude pitanje neko kd,neces se izvuci samo sa zakonskim opisom,malo ces i objasnjavati jel to kd cinjenjem ili necinjenjem,koja se vrsta krivje trazi,dat primjer i sl.dakle,povezati nauceno.
a sto se tice posebnog dijela na pismenom tip pitanja ovisi o tome tko sastavlja pitanja.mogu bit skroz jednostavna-tipa kd silovanja i njegovi kvalificirani oblici il nesto slozenija-da ti primjer iz prakse i trazi da kvalificiras djelo,il odredis s kojim je stupnjem krivnje postupao pocinitelj.a na usmenom-turkovic i novoselec pitaju osnove iz posebnog,derencinovic podjednako opci i posebni,dok cvitanovic ubaci pokoje egzoticno vezano za zastitu okolisa i podvodne kablove.

[mrzim]

ne mogu se pohvaliti dojavama prikrivenih istrazitelja unutar velike obitelji katedre kaznenog prava ni nadnaravnim sposobnostima pa budite svjesni da dolje izneseno pati od svih ogranicenja spekulativne metode razmisljanja.

kod Novoselca na usmenom nebi trebalo biti nista osim:

KD protiv zivota i tijela
KD protiv spolne slobode i sp. cudoredja
KD protiv imovine
KD protiv casti i ugleda
KD protiv vjerodostojnosti isprava
+ opceopasna radnja, izazivanje prometne nesrece
+ genocid, agresivni rat, ratni zlocin

e sad, posto to manje vise je najbitnije iz posebnog postoje razmjerno male sanse da Turkovicka ili Derencinovic pitaju nesto izvan toga. (kolko sam cuo od ljudi kaj su bili kod njih sada na predroku, tu se sve vrti, prvenstveno zivot i tijelo i sp. sl i sp. cudoreda i imovine)

iznimka je Cvitanovic koji navodno voli pitati manje popularna kd tipa podvodne kablove i slicne da ne kazem sta jer nije pristojno

sto se pismenog tice, meni se cini da je isto velika sansa da bude iz ovog nesto ali nema garancija

u svakom slucaju, ako ce vam vrijeme biti ograniceno NIKAKO nemojte preskakati ove stvari...

sto se opceg tice, mislim da je neko prije zgodno napisao da bez toga nece ici. sudeci po predroku i pitanjima sa zadnjih rokova (imate ovdje napisana ranije, nebud ljen pa izvuci ak te zanima) iz knjige idu pitanje iz bas svih djelova... od pocetka (povijesni, skole) preko zakona (nacela ona, zakonitost, zakon...) naravno glavnog dijela i kazni a i kraja koji izgleda kao da ga vole ljudi preskociti.

sto se tog kraja tice (odgovornost pravnih osoba i medj. k. p. - V. i VI. dio) cini mi se da uvijek bude jedno pitanje iz ova dva. racunajte sami kolko vam se isplati - 50% sanse da se izgubi bod + naravno nije 100% sigurno da ces znati ak dodje ova koju kao jesi naucio. meni se ne cini kao pametan rizik s obzirom da je kriterij 7 od 10 za prolaz pismenog

eto tak, pa sretno s ovim ispitom

[Insecure]

E ovako, prosvrljah po temi od pocetka, ali malo vas spominje taj Posebni dio kaznenog prava.

Pa ono, znam da treba i to ali sve ili ...? (procitah negdje da imaju samo odredena poglavlja koja svi pitaju)?

I da, koliko je kazneni zakon bitan u tom svemu? (narocito sad kad je jos i izmijenjen)
Da ne bude kao sa KPP-om gdje ti je knjiga prakticki nista naspram ZKP-a :smt009

[Slavonka]

GLAVE: X, XIV, XV, XVII - sve.

GLAVE: XIII - skoro sve (genocid, ratni zločin ...)
XVI - str. 251-255 i članak 215a koji je u zakonu
XX - str. 341-350; 355-363
XXIV - str. 436-438
XXV - str. 468-477

Mislim da je to to. Ako sam nešto pogriješila ili krivo napisala, ispravci dobrodošli.

PS: Pogledati u zakonu koji su članci recimo u imovini novi pa nisu obrađeni u posebnom dijelu.

sve navedeno plus cl. 213 i 215. a) o zapostavljanju i zlostavljanju djeteta i maloljetne osobe i o nasilju u obitelji, zatim davanje i primanje mita, ne sjecamn se vise koji clanci, i bilo je jos dovodjenje u opasnost zivota i tijela opceopasnom radnjom, cl 272. izazivanje prometne nesrece i nepruzanje pomoci -sljedeci clanak i mislim da smo mi jos imali udruzivanje za pocinjenje kd-a, dva clanka su tu bila ja bih rekla 332 i 333, ali nisam sto posto sigurna. Nadam se da sam barem malo bnila od pomoci