II. Ustavno Pravo

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE:
http://www.pravo.hr/ustp


ISPITIVAČI:
Prof. dr. sc. Branko Smerdel – srijedom u 10 sati (TMT 3, soba 15/I.)
Prof. dr. sc. Smiljko Sokol – četvrtkom u 11,00 sati (TMT 3, soba 13/I.)
Prof. dr. sc. Biljana Kostadinov – četvrtkom u 11 sati (TMT 3, soba 14/I.)
Doc. dr. sc. Mario Jelušić – četvrtkom u 8,00 sati (TMT 3, soba 11/I.)
Doc. dr. sc. Robert Podolnjak - srijedom 11,30 sati (TMT 3, soba 10/I)
Mr. sc. Đorđe Gardašević – srijedom od 12,30 do 14 sati (Gundulićeva 10, soba 20/I.)
Asist. Ana Horvat-Vuković - utorkom od 12,00 sati (TMT 3, soba 11/I)

ROKOVI 2010./11.
10.11.2010.
02.02.2011.
16.02.2011.
13.04.2011.
01.06.2011.
15.06.2011.
06.07.2011.
07.09.2011.
21.09.2011.

PRIJAVA ISPITA:
Ispit se prijavljuje preko opcije na studomatu.

LITERATURA:

B. Smerdel, S. Sokol: Ustavno pravo, PFZ, Zagreb, 2006., 2007., 2008.; 4. neizmijenjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2009. osim teksta Ustava iz 2001. koji zamjenjuje Pročišćeni tekst iz 2010.

B. Smerdel: TEMELJNE ZNAČAJKE USTAVNOG PORETKA REPUBLIKE HRVATSKE NA 20. OBLJETNICU 'BOŽIĆNOG USTAVA', u Ustav RH, 16. izdanje, Informator, Zagreb 2010., STR. 84 - 155.

Ustav Republike Hrvatske, NN 85/2010 (pročišćeni tekst) u: Ustav RH 16. izdanje, Informator, Zagreb 2010.

Ustavni zakon o Ustavnom sudu, NN 49/2002 – pročišćeni tekst (u udžbeniku)

Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske, NN 22/1992, 42/1992 i 71/1997.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, NN 69/2003 - pročišćeni tekst
Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, NN 105/2000
Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, NN 109/07 i 125/08
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 33/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09

SKRIPTE:
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/ustavno

ZAKONI:
Ustav NN 41/01, ispravak od 13.06.2001.
Ustavni zakon o ustavnom sudu Republike Hrvatske NN 99/1999, 29/2002, 49/2002
Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske, NN 22/1992, 42/1992 i 71/1997
Zakon o izboru zastupnika u hrvatski Sabor NN116/99, 109/00, 53/03, 69/03
Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj NN 105/2000

PITANJA:
U privitcima se nalaze pitanja u .doc formatu koja ovdje možete preuzeti.

[Pravokutnići]

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

1. Koliko mi treba za ovaj predmet?
Ustavno se uči od dva tjedna do mjesec dana. Gradivo načelno nije teško i već je ranije viđeno, što u srednjoj školi, što u predmetima s prve godine.
2. Iz čega učiti?
Skripta (georgee) je najnovija i dosta je opširna. Obuhvaća 99% gradiva. Za višu ocjenu možda je preporučljivo pročitati iz knjige, ali za solidnu ocjenu dovoljna je i ta skripta od 170 stranica.
3. Koga izabrati za usmeni?
Svi su ispitivači dobri, makar bi možda bilo dobro izbjegavati Smerdela. Iako ima mnogo ljudi koji su zadovoljni s njim, od njega se nikad ne zna što očekivati. Ako i nemate prosjek za biranje profesora, ne očajavajte. Svi su podjednako dobri kad se uzme prosjek i kod svakog treba znati za prolaz.
4. Kako izgleda ispit?
Pismeni ispit sastoji se od 10 pitanja esejskog tipa. Obično se radi o naslovima i podnaslovima pa morate napisati sve što o tome znate. Uputno je pogledati pitanja u privitku jer se ponavljaju. Nakon pismenog ispita, objavljuje se raspored usmenih ispita za one koji će proći ispit. Zatim čekate rezultate - uglavnom se objavljuju na webu, no ponekad ćete tek u vrijeme usmenih saznati jeste li prošli ili ne.
5. Imam dva tjedna - da učim pravnu informatiku ili ustavno?
Ovo je pitanje za podforum Papirologiju pa ga izbjegavajte jer će, u najmanju ruku, rezultirati kaznenim bodovima.

[Mystigue]

Punalua djevojka
...pravna priroda EU....pa to ima valjda 6 rečenica u knjizi! Kaj samo to treba pisati za pravnu prirodu?

ja mislim da samo treba napisat tih "6" rečenica...sjeti se samo onih ustavnih promjena kad se ono važno moglo napisat u 2 rečenice i bilo je dovoljno... uostalom, mislim da neko pitanje i treba bit kraće budući da su neka preopširna pa se jedva stigne sve napisat (u slučaju da znaš sve odgovore :lol: ) ...

da li ste se puno koncenrirali na ovaj zadnji dio knjige tipa federalistička teorija, ustavni izbor u procesu europske integracije i te gluposti ( naravno osim ovih par pitanja koja su bila u kolokviju)? Meni je to sve tak dosadno i tak nemam živaca to čitati

kaj se tiče tih federalističkih teorija i ovo o europskoj integraciji, mislim da treba znat samo ono najosnovnije - tipa što je federacija, a o EU - ovo kaj je već napisano (pravna priroda, organi...)..

ha ha kad se sve skupa zbroji, mislim da nisam ništa pametno rekla :oops:

[lorna]

a jesi gledala čl 7 i 8?
jer meni se čini da se baš u Ustavu navodi da je potrebna ta većina.

cl. 7.
"Oruzane snage RH mogu prijeci njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskog sabora."

cl. 8.
"Granice se RH mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora"

ne vidim da tu spominje 2/3 vecinu.. a gdje si ti pronasla da spominje vecinu? jel pise u knjizi? jer ju nisam bas nesto previse listala, pa je moguce da sam propustila tu informaciju

[bestijica]

Gdje se nalazi institucija supotpisa u RH i zakonodavna delegacija?

institucija supotpisa je kod uredaba a Zakonodavna delegacija je kod poremećaja nadležnosti, to je koliko se sjećam oko 350 stranice. Imaš objašnjeno što je zakonodavna delegacija i onda u RH.Tu moraš napisat kada se ne može prenositi ovlast i napišeš još onaj rok od godinu dana,

A za pismeni bolje pisat samo najbitnije od svega jer ne stigneš, a čini se da profesori dosta cijene kvalitetu odgovora, osim doc. Jelušića. Njemu nikada nije dosta, tako vele kolege

[nobody0770]

Jel vi učite napamet npr.Odluka sabora 8.listopada 1991. ili Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH? :?

[Maat]

pokušavam zapamtiti, ali ne forsiram... obično ako se nešto više puta spominje i obavezno zapamtim npr. koji je to tip dokumenta, tj. koje ga je tijelo donijelo/u kojem postupku na mjestima gdje je to važno.

koliko sam vidjela po pitanjima, tražit će se npr. izborni zakon od 15. veljače 1990., pa napisati nešto o tome. ali mislim da se neće tražiti od nas da iznosimo takve podatke pa se baziram samo na prepoznavanje...

[salty]

jel može neko reći ukratko šta se trebalo napisati kod onog procesa ustavnog izbora,franc.deklaracije(jel to možda o klasičnim pravima trbalo pisat),institucije za nadzor ustavnosti??

franc. deklaracija, neam pojma ja sam to tak li-la napisao...
ali sve kaj je trebalo napisati je na str. 103/104 pa si ti sad misli, mislim da je prava trebalo bar nabrojat većinu

ustavni izbor (str. 60,61) mislim da je trebalo napisati prvi odlomak pa možda malo od ovoga Vincenta, i onda ovo o slučajnosti, nasilju i nuždi ...

institucije str. 168/169
reći primjer Vrhovnog suda, judicial review, onda ovo sa socijalističkim načinom tj. političkim tijelima, te ovo sui generis tj. ustavnom sudu...

ma bzvze

[leona]

pitanje : koje zakone donosi sabor 2/3 vecinom u RH?
to su organski zakoni kojima se uredjuju nacionalna prava.
sad nasla sam da se 2/3 vecinom donose ogranicenja i slobode zajamcene ustavom, odluka o promjenu ustava...
mene zanima sta bi vi napisali za ovo pitanje?!

donosi i mjenja ustav
donosi organske zakone koji se odnose na nacionalna prava
donosi odluke o slanju vojske preko granice
donosi odluku o udruživanju u saveze s drugim državama
donosi odluke o mjenjanju granica
o pokretanju postupka o odgovornosti Predsjednika Republike pred Ustavnim sudom
ograničavanje sloboda i prava (čl. 17)

[Face The Jury]

Ljudi moji ja nemogu virovat... Prijatelj sa seminara mi je poslao mail koji su on i ekipa sa seminara sinoć poslali gardaševiću dok su čekali rezultate u ViPu i on im je odgovorio, stvarno se sada grizem što sam se onako naljutila na njegova pitanja i što nije stavia rezultate , želim se ovdje njemu javno ISPRIČATI i poželjeti mu u ime svih nas brzi oporavak jer je legenda nad legendama.... a evo vam i uvid u mail :

Postovani kolega, kolegice, ili vise vas,
u nacelu ne odgovaram na nepotpisane mailove, ali
obzirom na situaciju i obzirom da ste potpuno u pravu,
saljem vam moje isprike
naime, zbog zdravstvenog stanja nisam bio u mogucnosti
jucer staviti rezultate na web, ali cu to uciniti
danas popodne. Pored toga, ogroman broj ispita i
cinjenica da sam ispravljam, otezava mi posao
nadam se da uvazavate ispriku
takodjer, u Ustavu postoji i odredba o "razumnmom
roku"

lijepi pozdrav

Dj.G.


--- seminaristi wrote:

Dragi naš voditelju seminara.... rekli ste nam da
rezultate ne očekujemo prije
petka popodne, e pa sada je već 20h, hoćemo li
dobiti uopće rezultate ili mi
koji sjedimo po internet kafićima možemo ostat i
ovdje prespavat i utapat tugu u
alkoholu, koji je btw. poprilično skup na ovakvim
mjestima, a da ne govorimo
koliko naplaćuju 10min na internetu !! Pljačka !
P.S. trebalo bi napravit reviziju ustava i staviti
ustavnu odredbu prava
> korištenja besplatnog interneta na javnim mjestima.
See you later alligator !

[Maat]

--- seminaristi wrote:

> See you later alligator !

:lol: :lol: :lol:
koja komunikacija s profesorom! :lol: :lol:
a ja dok sam pisala jedan jedini mail, asistentici kresic, sam birala svaku rijec.. :oops: haha ludi ste. izgleda mi mail kao da ga je netko pijan pisao, buduci da se i spominje pice... lol :lol:
svaka cast prof. gardasevicu sto je odgovorio na takav mail.

3. razlike izmedju krutog i mekog ustava i primjeri kroz povijest

što je tu trebalo reći? - primjer mekog ustava - VB, Ustav Sardinije i Pijemonta iz 1848., Ustav RSFSR iz 1918., a krutog - npr. prvi ustavi SAD-a i Francuske...?

ja ne obraćam puno pažnje tim primjerima, tipa gdje je bio propisan apsolutno obvezni referendum, i slični primjeri, nisam primijetila potrebu da to pamtim... a treba?
što se tiče drugih država učim samo one koje su u podnaslovu... :?

[SlatkiĹĄ]

imam nekoliko nejasnoca, pa mozda tu netko zna:
1. dio o osebujnom razmjernom sustavu u njemackoj.
cini mi se kao da taj dio nije ni predvidjen za skuzit (prema zadnjem odlomku), pa me zanima treba li se uopce znati. :-D

2. inkompatibilnost neke javne ili profesionalne duznosti sa ulogom zastupnika - ne kuzim kako je to u RH, kad prakticki svaki od nabrojenih zanimanja MOZE biti izabran za zastupnika, samo ako hoce moze staviti mandat u mirovanje. kakva je to inkompatibilnost onda? moze i biti izabran, i obavljati zastupnicku ulogu i istovremeno bit npr. sudac ustavnog suda, a ako hoce moze zamrznut zastupnicki mandat. okej, ali to onda nije inkompatibilnost. :?
:?: :?:

1. Pazi ovo, meni su taj dio o osebujnom razmjernom sustavu u njemackoj tete u fotokopiraoni zaboravile fotokopirati, fali mi ta 252. stranica. Mora da je sudbina :lol: A koliko sam vidio iz skripte..nothing special..tu je prije toga D'Hont vazan i amen.

2. Što se tiče inkompatibilnosti, Hrvatska primjenjuje onu najblažu verziju parlamentarne nepodudarnosti (postoje ih 3) koja ti daje mogućnost da zadržiš svoju prijašnju dužnost jedino pod uvjetom da pisanim zahtjevom predsjedniku sabora jednokratno tražiš da ti se mandat stavi u mirovanje. To mirovanje ne smije biti manje od 6 mjeseci, a traje onoliko koliko ti traje novoizabrani mandat. Mirovanje ti prestaje osmim danom od onog dana kada si trazio da ti se status mirovanja makne.

[Face The Jury]

sta napisat kao odgovor na pitanje 'sustav checks&balances' malo mi je nejasno to u knjizi...

pišeš gluposti kako su ga predlagali američki ustavotvorci pri izradi ustava kako nije smisao diobe vlasti stroga dioba nego već taj sstav provjera i ravnoteža među državnim funkcijama izvršne zakonodavne i sudbene, kako unutar tog sustava oni međudjeluju i ograničavaju se pa je tako nastao i supotpis ili prijedlog drugog tijela za neku funkciju koja nije u njegovoj nadležnosti, pa spomeneš malo što su madison i i hamilton govorili u "Federalistu" i to ti je to.

[Maat]

ma nije bih tak težak,a i ne pojavljuje se baš na rokovima u posljednje vrijeme kolko sam gledo,
nešto o ustrojstvu i uređenju državne vlasti i pravnoj prirodi trebalo bi sklepat

okej, nije tako tesko. *phew*
prosla sam ju ujutro kad sam imala vise zivaca.
hvala bogu da me i europska unija docekala odmornu, to mi je definitivno najdosadniji dio u knjizi odmah poslije onih citanja u proceduri donosenja zakona. :x
sve se moze sumirat izjavom: "građani se osjecaju otudjeno od institucija i politickog odlucivanja u tijelima unije." jedva cekam EJP, juuuu! :lol:

ajd bar sam procitala ustavno do kraja... prvo i drugo citanje ustavnog su, bas komentiram s frendicom, porodjajne muke. :smt044 :smt044

[Coco]

slazem se
a kaj je najgore katedra uopce nije "unificirana" tj. profesori/asistenti čuvaju ocijene i duže od 4mj
jedino Gardy ne!

Nije bila unificirana do prije tjedan dana prije kolokvija kada je rečeno da je odluka o čuvanju ocjena do 4.mj. odluka cijele katedre tak da su nas i po tom pitanju ušutkali da se ne bismo bunili o nejednakosti i neravnopravnosti (valjda nisi u toku, ali tko bi bio u ovom metežu) tako da smo svi nadrapali koji imamo bar jedan ispit iz prve godine...koja šteta, tako mi je žao svega i po prvi puta mi je žao što sam UČILA, žalosno! Jer da sam znala od početka, pustila bi ustav i očistila godinu, a ovak ću sve spušit. Znam da sam si sama kriva i sve to...al koji je problem bio na početku semestra donijeti odluku o tome i nas obavijestiti, a ne da se takve stvari događaju na ovakav nečuven način.

[Personal Guru]

Ovako, u vezi peticije...
navodno je neko jako pametan poslao i više nego 'neumjesan' mejl smerdelu koji je nakon toga poludio i očito zaključio kako nema mijenjanja odluke, već se čuva do 4.mjeseca. Već su bili s peticijom kod prodekana koji je(navodno) blago otpilio ikakvu inicijativu s obrazloženjem 'ne sviđa mu se ni bologna...ovo ono' uglavnom, ništa pozitivno. Tako da još ništa nije sigurno, ali i ovo objašnjenje da je jedna osoba s mejlom jača od stotine ljudi koji su potpisali peticiju...baš i nema smisla. Očito na pravu vrijedi hijerarhija, onako kako su 'oni' odlučili tako će i bit. mi ne utječemo ništa.

[Coco]

Pa da, ma joj pa nitko nije došo i reko da se to uistinu dogodilo, svi onak pišu priča se, čuli smo itd. a ništa zicer. Sve je to sumljivo, jadno i neosnovano i NEPRAVEDNO, al ko te kaj pita na ovom faksu, šuti i trpi, a kad dođeš na svoje teroriziraj i iživljavaj se na drugima. No dobro, malo skrenuh s teme, al kaj ću kad me ovakve stvari izluđuju. Pa ko da nikad nisam ni bila na ustavu, ni takla ga, a provedoh tamo cijeli prvi semestar, i još sam seminarist. Ma promašaj godine i sve zbog odluke u zadnji čas, please! Ali opet naglašavam da je na katedri isključivo odluka o našim sudbinama i stvarno bi bila šteta da se na ovakav način to završi, a i teško mi je povjerovati u to da se neke tako važne stvari i odluke uređuju u zadnji čas, da se ne zna tko pije tko plaća, kao da nismo na pravnom f. Meni je jasno da smo dužni očistiti godinu i bla bla bla, ali u čemu je problem na početku reći to i to su vaša prava i dužnosti te privilegije (ha ha ziher) ili pogledajte si pravilnik i sami zaključite, ma bilo šta, a ne čuvamo do 9.mj. ili ne znam još. Dok tu traju rasprave nikome na korist, moglo je već sve biti rješeno.

[Face The Jury]

OVAKO LJUDI, profesor Smerdel nema šta reći hoće li ili neće prihvatiti peticiju jer to nije u njegovoj nadležnosti ! Znači ako je peticija sastavljena i ako je skupljen dovoljan broj potpisa, peticija se izravno podnosi DEKANU Pravnog fakulteta (znači NE prodekanu ako je dekan u zgradi PFZ) i on ima obvezu razmotrit peticiju i on sa Fakultetskim vijećom odlučuje o njoj, na isti način kao što je i odlučivano za dekanski rok (jer u čl.58 Statuta našeg faksa stoji da studenti podnoste pritužbe čelniku fakulteta), a ne profesor katedre (naravno dekan može uvažit mišljenje profesora Smerdela budući da je on bio prije prof Kregara dekan Pravnog fakulteta). U vodiču bi trebalo pisati kada dekan prima studente, kojim danima, ako ne, onda savjetujem osobama koje su pokrenile ovu peticiju da odu za vrijeme konzultacija kod prof Kregara prvo mu se ispričaju što mu upadaju u vrijeme konzultacija iz tog i tog razloga i zamole ga tada da razmotri peticiju.

[djevojcica sa sibicama]

tri naraštaja ljudskih prava, najvažnije međunarodne dokumente znati nabrojat s naglaskom na europsku konvenciju i europski sud za ljudska prava koji preporučam dobro naučit (nema puno, lako se pamti), znat nabrojat najviše vrednote ustavnog poretka, o nacionalnim manjinama nabrojat što im se jamči i znat objasnit ukratko (i ne bi bilo loše spomenut kad je donesen ustavni zakon o njima), ravnopravnost spolova-znat definiciju ravnopravnosti i izravne i neizravne diskriminacije, ČLANAK 17. USTAVA OBAVEZNO plus uredbe iz nužde (bitno!!!), prava okrivljenika, sloboda mišljenja i izražavanja (što obuhvaća plus ograničenja), pravo na okupljanje i mirni posjed, pravo vlasništva

ovo bi rekla da su najbitnije stavke koje se najčešće pitaju, ali definitivno pročitaj sve jer lako je skužit bit i dosta toga se ponavlja i može se zdravorazumski zaključit

[Tony Montana]

evo mene muci jedno pitanje... rijec je o predsjedniku RH. naime, on bi trebao biti dio izvrsne vlasti, a mene muci sto to njemu daje izvrsnu vlast. naime, u ustavu je samo vlada navedena kao obnasatelj izvrsne vlasti, a predsjednik kao poglavar drzave. svi ce me popljuvati, ali meni to ne drzi vodu...

Da, ali postoje slučajevi gdje predsjednik RH surađuje s vladom, odnosno slucajevi u kojima ne mogu jedan bez drugoga. Tako recimo u provođenju i oblikovanju vanjske politike, osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda u inozemstvu te ujedno postavljanju i opozivanju njiovih šefova. Isto tako imaš članak 100. Ustava koji kaže da predsjednik može donositi uredbe sa zakonskom snagom pod određenim uvjetima utvrđenim u tome članku. To su sve slučajevi njegovog sudjelovanja u izvrsnoj vlasti.

Da, ali postoje slučajevi gdje predsjednik RH surađuje s vladom, odnosno slucajevi u kojima ne mogu jedan bez drugoga. Tako recimo u provođenju i oblikovanju vanjske politike, osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda u inozemstvu te ujedno postavljanju i opozivanju njiovih šefova. Isto tako imaš članak 100. Ustava koji kaže da predsjednik može donositi uredbe sa zakonskom snagom pod određenim uvjetima utvrđenim u tome članku. To su sve slučajevi njegovog sudjelovanja u izvrsnoj vlasti.

sto je ustavotvorca sprijecavalo da ga navede kao obnašatelja izvršne vlasti? neke puno nebitnije stvari razradjuje u detalje, a ovo visi... :?

Zato jer je kod nas sustav parlamentarne vlade gdje su izvrsne funckije predsjednika svedene na minimum i postoji institucija supotpisa, a ne polupredsjednicki sustav koji je postojao prije gdje je predsjednik imao suverenost u izvrsnim ovlastima.

U biti..kak je pitanje tocno islo..ne kuzim sto te buni :?:

[furia]

Zato jer je kod nas sustav parlamentarne vlade gdje su izvrsne funckije predsjednika svedene na minimum i postoji institucija supotpisa, a ne polupredsjednicki sustav koji je postojao prije gdje je predsjednik imao suverenost u izvrsnim ovlastima.

U biti..kak je pitanje tocno islo..ne kuzim sto te buni :?:

ma nije bilo nikakvo pitanje, nisam još izašla na ovo... zapravo kolege mi rade prezentaciju za vjezbenike iz ustavnog ustrojstva... eh sad, prezentacija mora pratiti ustav, jedan slajd je "zakonodavna vlast" i tu se govori o saboru, drugi bi trebao biti "izvrsna vlast" pa se postavilo pitanje treba li tu navesti vladu i predsjednika, ili dati predsjednika posebno bez naznake "izvrsna vlast" na vrhu slajda, ali onda to ne bi analogijski pratilo prezentaciju... kao sto vidis, stvar je prakticne prirode - il ce pratiti ustav ili fakte...

[Tony Montana]

Kuzim. Ja bi ovako napisao. U Hrvatskoj je trodioba vlasti. Zakonodavna pripada parlamentu, sudbena sudovima, a izvršnu vlast obavlja vlada RH. To bi posebno napravio svaki slide i onda neposredno nakon slide-a o vladi, napravio o predsjedniku i napomenuo članak 100. Ustava koji mu dozvoljava da donosi uredbe za zakonskom snagom i time ujedno u tome slucaju predstavlja izvrsnu vlast. Takoder bi još napomenuo u tom posebnom slideu situacije u kojem on surađuje s vladom(98. i 102.čl. URH) , gdje ne mogu jedan bez drugoga. Na kraju bi spomenuo da je kod nas od 2000. godine sustav parlamentarne vlade, a ne više poplupredsjednički sustav koji je tada davao znatnije izvršne ovlasti predsjedniku HR. Tada je Tuđman bio i predsjednik drzave i predsjednik vlade ujedno. Danas je predsjednik bitno ograničen u svojim ovlastima i to institutom supotpisa što je karakteristika parlamentarne vlade. :smt006

[nistaposebno]

zapravo:... Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predveliki kuracsjednik.....
znači jednaka je procedura kad glasovanje o povjerenju traži 1/5 sab. zastupnika i sam premijer,jer ....Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru....

Onda ne razumijem cemu clanak 103. Ustava koji kaze da predsjednik RH, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, MOZE raspustiti Sabor, ako na zahtjev Vlade (misli se valjda na zahtjev predsjednika Vlade, prema cl. 115. st. 2.) da se izglasa povjerenje, Sabor Vladi izglasa nepovjerenje.

To znaci da u slucaju kada premijer zatrazi izglasavanje povjerenja Vladi, a ono ne bude izglasano, na njegov prijedlog predsjednik RH moze, ali i ne mora, raspustiti Sabor.
Prema cl. 115. ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Tek nakon proteka roka od 30 dana ako Sabor ne izglasa povjerenje novom mandataru i clanovima koje predlaze za sastav Vlade, predsjednik RH mora raspustiti Sabor.
Dakle, u prvom slucaju (cl. 103.) Vlada moze zatraziti od predsjednika RH da raspusti Sabor, sto on, naravno ne mora prihvatiti, dok u drugom slucaju (cl. 115.) to ne moze zatraziti jer mora podnijeti ostavku.


Zato sam pitala odnosi li se odredba cl. 115. samo na situaciju kada izglasavanje nepovjerenja zatrazi 1/5 zastupnika u Saboru.

[Consigliere]

Formalni- to ti je ustav kao što ima RH, znači on postoji kao pisani ustav pod nazivom Ustav,
Materijalni- to ti je zapravo naziv za sve pravne izvore ustavnog prava u jednoj državi. Znači obuhvaća Ustav (kao formalni), zakone, organske zakone...koji sadrže norme ustavnog prava. Npr. UK ima ustav samo u materijalnom obliku jer nema pisani opći pravni kat pod nazivom Ustav (znači u formalnom obliku) kao Hrvatska, ali oni svoje ustavne norme izvode iz zakona parlamenta, jurisprudencije sudova,običaja parlamentarnih i pravila i ustavnih običaja..

Svaka država ima ustav u materijalnom obliku, ali nema svaka u formalnom kao npr. UK

Neka me netko ispravi ako sam što krivo napisao.

[tyrandas]

i da.. u ružnom sjećanju će mi ostati jedna od demosica. ona koja je izbacila dvojicu kolega. komentar samoj sebi u bradu je bio "idiote" :roll:
nadam se da ju nisu i drugi čuli... nije baš lijepo od nje

to toliko.. nadam se da će rezultati biti okej.. :smt009

[krigla]

Ma daj ona crna demosica je koma. Koma je!
A ono uletava ekipi sa: "Kolege, imate problema?"
Mislim Hallllooooo....
Imam dojam da se ponasa ko da je doktorirala a ne da je starija od nas godinu/dvije, ako i toliko.


A plava demosica JE ZAKON !!!!!!

[malimrav85]

Ma nije ok da ti demonstrator pomaže ali najmanja uloga bi mu trebala biti da ti ne odmaže.
Koma.
:smt011

Jako je lijep bio spontani pljesak profesoru! Sigurno mu je bilo drago. :p

ajd, ova je grupa, bar meni, bila teža malčicu... :smt010

Slažem se. A grupa je bila puno teža. Ne znam zašto uvijek jedna grupa mora biti teža od druge.

[dorro]

i da.. u ružnom sjećanju će mi ostati jedna od demosica. ona koja je izbacila dvojicu kolega. komentar samoj sebi u bradu je bio "idiote" :roll:
nadam se da ju nisu i drugi čuli... nije baš lijepo od nje

mooooolim...????
mda, to spada u nešto što se zove nekolegijalnost - ono, student si, zaboga :roll:
'bemti, ta bolonjska mladež se razbahatila. što, cura ima prosjek pa spada u ubermenschen? :evil:

obožavam takve napuhanoviće. kako izgleda? kako se zove? amo podatke da je razapnemo :-D

[malimrav85]

Ja ja ja, mogu ja?
Bila je u krem šosu nekom ,crnoj majci i imala je neke plave naušnice. Također, nosi naočale. To je sve što znam. Ajmo još, još!!!
Nego, jel ima negdje popis demosa? :-D

mda, to spada u nešto što se zove nekolegijalnost - ono, student si, zaboga :roll:

Nekolegijalnost je kad neko nekog pita za skriptu pa mu ovaj ne da. Ok, nije ti dao ali nije ti ništa ni uzeo.
Ovo je nova kategorija! Ne znam koja samo. Zlo? Nespretnost? Preozbiljno shvaćanje demonstrature? Manjak seksa? :?

[dorro]

a ono, zavezati je za drvo ispred faksa, šamarati i nakon svakog šamara pitati "koji ti je quratz, hebote"???

ajd nek netko proba saznati kako se cura zove... imama neki magloviti osjećaj da znam o kome se radi.

ako su mi pretpostavke točne, uopće se ne čudim takvom ponašanju.
nakon nekog vremena razviješ radar pa forserskog kretena koji je ostvario životni cilj postavši The Demos namirišeš na kilometar... đizus, koja ekipa je na tim pozicijama :roll:
uvest psihotestove, definitivno