II. Ustavno Pravo

[Breeder]

sta nije nas ustav onako, kopija francuskog, napravljen skoro pa u jednoj noci ili tako nesto?


mislim na prvu verziju, iz 1990

[Grizzly]

Da, ja sam isto čuo da je ustav napisan po uzoru na francuski ustav. Uveli smo polupredsjednički sustav kao što je u Francuskoj.

[Browneyes]

malo citam ovaj topic i vdim da su dozivljaji prilicno kontradiktorni,jednima je predmet jako lagan,nauci se za 10 dana,a neki prognoziraju 5 tjedana?? i koji je profesor na kraju najbolji? i ima li pravilo kojeg ces profesora dobiti na usmenom ili peru nasumice? i zadnje pitanje stignem li pristojno(za neku cetvrkicu,peticu) nauciti ovaj predmet od danas pa do 17?

Koliko se uči za taj ispit je subjektivno, isto kao i za svaki drugi, nešto ispod mjesec dana je i više nego dovoljno. Ako možeš učiti po skripti i uz malo sreće, stići ćeš do 17.
Profesori...isto jako subjektivno, plus kaj svakome leži drugačiji način ispitivanja. Ali svi su načelno ok, tako da se ne moraš brinuti.
Nema pravila što se tiče rasporeda profesora, svatko si uzme jedan dio abecede za usmeni.

[suzyf]

e moze mali help...
jel mi moze netko rec u slucaju da se na ispitu pojavi pitanje- sustav kocnica i ravnoteža... što tocno tu trebam pisat.. mislim, jel dovoljna jedna recenica tipa - "odijeljene ovlasti uz sudjelovanje u obavljanju djelokruga"... il moram pisat o cjelom ustrojstvu vlasti u SAD-u.. mislim, tog ima poprilicno dosta...
tnx unaprijed

[Don Juan]

jel mi netko moze rec sta se treba znat o onome na 392-393 str.!!
i jel trebamo znat kod zakonodavnog postupka sva ona citanja 1.,2.3. ???

[Browneyes]

@suzyf- Trebat će ti malo više od toga. Dodaj da se primjenjuje u SAD, tropodjela vlasti, svaka vlast kao kočnica i nadzor nad drugom...bla bla. Uglavnom neka bude tri, četiri rečenice o tome.
@Don Juan- Ja to nisam ni taknula za svoj ispit. Bitniji je onaj dio koji slijedi, o EU, to je redovito pitanje na pismenom. I da, treba znati sva ona čitanja.

[iPravo.hr]

kada ucimo treba li znati sve one teoreticare? npr. kod ustavnog izbora,kod americkog ustava,sto koji smatra o demokraticnosti itd?

pa sad, to nisam vidio na primjerima za ispit niti kolokvije, niti su to imale 4 grupe kad sam pisao kolokvije, pa predpostavljam da se to ne treba znati.. sad ako je neko imao to pitanje neka kaze i ispravi me..

[winnie]

jel bi mi neko mogo pojasnit princip ove katedre...
na stranici piše- RASPORED STUDENATA PO PROFESORIMA I TERMIN USMENOG DIJELA ISPITA ZA ONE KOJI ĆE PROĆI PISMENI DIO
a kad i kako cemo znat ko je prošo?? oce to na stranici objavit il moramo ic sutra tamo i vidjet ko je prošo...
tnx

to je tako sa ustavom. oni objave raspored usmenih prije. a razultate pismenog objavljuju pojedini profesori , recimo podolnjak uvijek objavi. a gardašević npr ne objavi nego moraš ko tutlek ići na usmeni da bi saznao dal si uopće prošao pismeni. znači- ovisi kod kojeg si profesora.

[martix]

imam jedno pitanje u vezi gradiva, jednu nejasnoću, malo poveću

ZAKON O IZBORIMA ZASTUPNIKA
U HRVATSKI SABOR

Članak 9.

"Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, državni odvjetnik itd... itd..."

u knjizi piše da osobe koje obavljaju neku od navedenih dužnosti koje su nespojive sa zastupničkom dužnosti, ako bude izabrane na izborima mogu svoj zastupnički mandat staviti u mirovanje...

koja je svrha onda uopće kandidature na izborima za sabor kad će oni i dalje raditi svoju prethodnu dužnost a zakon o izborima zastupnika u hrvatski sabor ne govori o gornjoj granici ograničenja tog mirovanja... samo kaže u članku 14. da:
"Mirovanje zastupničkog mandata ne može trajati MANJE od šest mjeseci, a za vrijeme trajanja mirovanja zastupnika će zamjenjivati zamjenik."

to znači da netko može ući u sabor, odmah na početku staviti mandat u mirovanje i nakon 3 godine i 11 mjeseci ga ponovno aktivirati, a za cijelo vrijeme mirovanja mu teče staž pa ima i zastupničku mirovinu!!!!!! a zapravo je za cijelo to vrijeme gradonačelnik tipa gospića...

[Browneyes]

Da, zapravo to to znači. Samo kaj ne može imati zastupničku mirovinu, za to je potrebno da je bio aktivno na mandatu 2 godine i 1 dan (mirovanje se ne računa u to).
Gle, da nije tako, onda ne bi mogli imati premjera koji je zapravo zastupnik u Saboru, odnosno izabran je za zastupnika u Saboru, i dobio je mandat da sastavi Vladu...itd. Oni koji se kandidiraju, a da imaju poziciju koja nespojiva sa zastupništvom (tipa sudac), naravno da će dati ostavku na tu poziciju da bi bili zastupnici (i to nekad traje...pa i zato taj rok, odnosno nepostojanje istoga). A još jedan razlog zašto se uvelo to mirovanje jest što su prije ministri, a i premjer bili i zastupnici i članovi izvršen vlasti pa bi predložili neki zakon i onda za njega i glasali, pa onda ona sveta tropodijela vlasti nije baš funkcionirala kako treba. Zato je nekad dobro imati seminar iz tog predmeta, vidiš kako nešto funkcionira i zašto. Nadam se da je jasnije.

[martix]

što se tiče državnog iznornog povjerenstva...

kaj da ja naučim o njegovom sastavu? u knjizi piše jedno, u Zakonu o DIP-u 2006. s izmjenama i dopunama 2007. piše drugo, a na stranici DIP-a piše nešto skroz treće...

kolko sam skužio knjiga je u nekim dijelovima zastarjela, pa mi je glupo učit stvari koje se danas više ne primijenjuju... :S

[emperor]

Ja učim po knjizi jer tak su i rekli da trebamo znati, al ono nije loše ako znaš kako je izmijenjeno. No bolje ostavi taj Zakon o DIPu i uči samo po knjizi, osim ako ciljaš na 5 pa želiš ostaviti dobar dojam.

[ana laura]

jel zna netko da li prof na ovoj katedri cuvaju ocjene? imam jos 2 predmeta sa prve godine,znaci ne mogu prijaviti ispit,zanima me ako odem na konzultacije i pitam da me puste izac na ispit u 4 mj bi li upalilo? jel ima netko iskustva? DD

[cathy the great]

nema nikakve šanse zbog odredbe da nema polaganja ispita s više ako nemaš uvjet s niže godine. kao što si i sama rekla, čak ni na studomatu ga ne možeš prijaviti... a i profesorima brane čuvanje ocjena, pogotovo sada kada je snižen kriterij pa je potrebno dati uvjet, a ne očistiti godinu.

[emperor]

profesori te ne mogu pustit na ispit jer oni nemaju veze sa studomatom preko kojeg se prijavljuješ. moraš prvo položiti jedan od ta dva ispita u 4. mjesecu da bi mogla na idućem roku (1.6.) izaći na ustavno.

[georgee]

ukratko? ufff
a zahtjev za ocjenom može dati svatko, to može i ust sud ex officio, a i povodom zahtjeva nadležnih tijela (npr. sud)
ustavna tužba je krajnje sredstvo, nakon što je iscrpljen čitav pravni put (sve žalbe, eventualni izvanredni pravni lijekovi..) osoba čije ljudsko pravo il pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu je povrijeđeno ima pravo podnijeti ustavnu tužbu.
zahtjev možeš podnijet uvijek, al tužbu tek uz gore navedene uvjete (kojih ima još, npr. da se povreda dogodila pojedinačnim pravni aktom).

konkretno, ti smatraš da je zakon o izvanrednom porezu (il kak se već zove taj popularno zvani harač) i podnijet ćeš zahtjev za ocjenu ustavnosti. ako ust sud proglasi taj zakon neustavnim, ti možeš zahtjevat naknadu štete.
no, ti smatraš da ti je npr. presudom prekršeno ljudsko pravo (recimo, pravo na prosvjed) i nakon žalbi i revizije, više instance to potvrde. ti nakon toga imaš pravo podnijeti ustavnu tužbu i ako dobiješ, taj akt će se ukinut i stavit ponovo u postupak i morat će se donijet pravilna presuda (jer u prijašnjoj, neustavnoj, nije prosuđeno u skladu s ustavom i/ili zakonom te je tako povrijeđeno tvoje pravo na prosvjed)

[ljupka]

mene zanima koliko su vazni ovi rokovi i nadleznosti ustavnih sudova koje se taksativno nabrajaju? članke ne trebamo znati?

Sto se rokova tice, treba ih znati ( mi seminaristi kod Smerdela smo trebali znat). Znaci moras znati da je rok za podnosenju ustavne tuzbe 30 dana, medutim postoje i iznimke gdje se osobi iz opravdanih razloga koja je propustila rok moze dopustiti povrat u prijasnje stanje ako u roku od 15 dana nakon prestanka opravdanog razloga podnese prijedlog za povrat u prijasnje stanje, ali s tim prijedlogom takoder mora podnijeti istodobno i ustavnu tuzbu. Nakon proteka 3 mjeseca od dana propustanja ne moze se traziti povrat u prijasnje stanje.
Zatim u kojem roku se moze ostvariti zastita birackog prava: moze se podnesti prigovor DIP-u u roku od 48 sati, zatim DIP je duzan donijeti rjesenje o prigovoru takoder u roku od 48 sati od dana kad mu je dostavljen te da protiv rješenja DIP-a se moze podnijeti zalba Ustavnom sudu u roku od 48 sati i Sud je duzan donesti odluku o zalbi u roku od 48 sati.
Uglavnom, to nije sve,to su samo neki primjeri. Moj savjet je da probas zapamtiti sto vise mozes

[punkufer]

Tijela za nadzor izbora

1.dip
2.biracki odbori
3.izborna povjerenstva izbornih jedinica
4.opcinska i gradska izborna povjerenstva
5.etičko povjerenstvo
6.promatraci nevladinih udruga i pol.stranaka
konacni-ustavni sud

jel su to svi i dali oni vrijede i za pred. i za zast. izbore???? plizzz odg, za 2 dana mi je pismeni!

[mobica]

Bila sam danas na konz kod kostadinov, pitala sam profesoricu sta i kako posto je doslo do promjena ustava-dal da ucim po starom pa kad naiđem na promjenu nekog članka da ucim o novm jer su se neki članci skroz promijenili-npr.čl 7,pučki pravobranitelj i sve... Ona je meni rekla da kao neće to bit,i pitala me kad je rok i onako rekla ma daa,jos 2tjedna kao... Rekla je da ne ulim nikako napamet ustav tj.te promjene već da ih mogu procitat uz kavicu cisto da sam u toku.I sad ne znam vise sta ucit-ja mislim da cu po starom,a ove bitne promjene tj.promjena cijelih clanaka da cu naucit i po novome i starome al def.pogledat nove promjene u slucaju da postave pitanje na usmenom ili pismenom!!

[petrugnella]

izborni količnik-ukupni broj svih glasova u izbornoj jedinici dijeli se sa brojem zastupnika koliko ih se bira u toj izbornoj jedinici.broj koji se dobije je izborni količnik.sada gledaš broj glasova za svaku listu posebno i podijeliš s količnikom.koliko se puta taj izborni količnik nalazi unutar tih glasova toliko ta lista dobije predstavničkih mjesta.npr.amo reć da je ukupnih glasova 1000 i da se traži 10 zastupnika.kada to podijeliš izborni količnik iznosi 100.
stranka A je dobila 400 glasova-znači broj 100 se unutar tih glasova nalazi 4 puta stoga će ona dobit 4 zastupnička mjesta,stranka B 300-ona će 3 itd..

d'hondtov-gleda se biračka masa pojedine liste i sad se broj tih glasova dijeli sa 1,2,3,4,5,...(ovisi koliko se zastupnika bira za tu jedinicu-do tog broja se dijeli)
i onda uspoređuješ dobivene rezultate svake kandidirane liste.i ako se traži npr.10 zastupnika (ovo gore dijeliš do 10) i poredaš prvih 10 najvećih rezultata.dogodit će se da su zastupljene one liste koje su dobile najviše glasova.ne znan mogu li to jednstavnije.al ne bi ti bilo loše da pogledaš u knjigu 251.str-imaš taj primjer i tablicu kako se radi bit će ti puno jasnije

[lege romana]

da li netko moze odgovoriti na pitanje predsjednik kao nacionalni arbitar?

[georgee]

vjerojatno se cilja na činjenicu da je on jedan od mehanizama u sistemu kočnica i ravnoteža na način da supotpisuje akte zakonodavnog tijela, dijeli nadležnost s vladom kao izvršnim tijelom te čak u toj grani ima i svoje vlastite ovlasti, ima mogućnost pomilovanja (dakle, utjecaj i na sudsku vlast). on je tu da čuva i osigurava ispunjenje jamstava iz ustava. ugl, cilja ti se na ovlasti predsjednika.

[imported_fishbone]

Iz čl. 93. st.2 Ustava ''Predsjednik Republike brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.'' - ta ovlast mu daje široka prava, mogućnosti da djeluje kao arbitar u odnosu na druga tijela državne vlasti... Više o tome str.381 knjige

[georgee]

tema je očišćena, privitci ažurirani.
LJUDI, MOLIM VAS, PIŠITE VIŠE DOJMOVA I PITAJA KOD ANE HORVAT! siguran sam da možete reći više od "ona je super". ako netko ima da je bio kod nje, neg napiše jer smo uspjeli kroz čitav semestar skupiti samo dva dojma!






georgee

---očišćena tema---

[gianni nichhi]

pozdrav..nije mi jasno par stvari..na str.165 piše kako pravo predlagati zakone u rh imaju:svaki zastupnik,klubovi zastupnika,saborska radna tijela i vlada rh..a na str,203 piše kako to može i pučki pravobranitelj..i drugo zašto ustavni sud može samo ukinuti zakon a ne ga i poništiti,kao ostale podzakonske akte..

[georgee]

pozdrav..nije mi jasno par stvari..na str.165 piše kako pravo predlagati zakone u rh imaju:svaki zastupnik,klubovi zastupnika,saborska radna tijela i vlada rh..a na str,203 piše kako to može i pučki pravobranitelj..

on ne može predložiti zakon, već može predložiti kad daje izvješće da se zakoni donesu ili promijene. to nije zakonodavna inicijativa, to je običan prijedlog. kao da ti dođeš u sabor i to kažeš, al neće se pokrenut zakonodavni postupak zbog toga

i drugo zašto ustavni sud može samo ukinuti zakon a ne ga i poništiti,kao ostale podzakonske akte..

zato što tako ustav propisuje?
pa zamisli jbt da se zakonom propiše neka novčana obveza ili davanje. poništavanje tog zakona značilo bi povrat u prijašnje stanje pa bi svi koji su dali novce, morali te iste novce vratit. što bi na razini države (a zakoni su najčešće opći) bilo jako teško za izvest. pravilnici i ostali podzakonski akti samo nadopunjuju zakone i najčešće se radi samo o provedbenim propisima. nisu neophodni, ti možeš supsidijarno primijenit neki drugi propis bez da nekome oduzmeš/ograničiš pravo koje mu daje zakon.

[axl]

dal netko zna koliko je dovoljno pismenog riješiti za prolaz,50 %?

Pismeni se ocjenjuje prema subjektivnom dojmu profesora koji ti ispravlja (a time i kod kojeg ćeš odgovarat ako prođeš). Kod nekih nema uopće bodova nego ti samo na temelju ukupnog dojma daje ocjenu, neki navodno imaju nekakve bodove, al ne zna se po kojem to principu ide. Tako da je nezahvalno pričat koliko je potrebno za prolaz. Moj savjet: piši sve živo i neživo kaj znaš o tome kaj te se pita. Pitanja su poprilično opširna tako da od viška glava ne boli. Naravno, to ne znači da možeš srat o nečem kaj nema veze ni sa čim, nego nije zgorega spomenut sve kaj ti padne na pamet u vezi određenog pitanja, al pritom pazeći da se ne zaneseš i potrošiš više od pola predviđenog vremena na dva-tri pitanja.

[jadzija]

može li mi netko objasnit tj.usporedit polupredsjednički sustav u rh za vrijeme tuđmana sa polupredsjedničkim sustavom u francuskoj v. republici?

U Francuskoj 5. republici polupredsjednički sustav pokazao se kao razdoblje stabilnosti. nije mu potreban supotpis predsjenika vlade, on raspolaže pravom raspuštanja nacionalne skupšine, iznošenja na referendum prprijedloga zakona koji se odnosi na ustrojstvo javnih vlasti, imenuje predsjednika vlade i razrješava ga dužnosti. Tri puta u Franc. povijesti došlo je do kohabitacije(predsjednik jedna stranka, vlada druga). On je najznačajniji organ državne vlasti, ključna ličnost političkog sistema i kamen temeljac institucija fran 5. republike
U Hrvatskoj su se isprva odlučili za taj sustav pošto pomiruje visok stupanj polit. demokracije i osiguranje djelotvornosti i stabilnosti polit. sustava u cijelosti, no u praksi sustav nije funkcionirao jer je ista osoba obnašala dužnosti predsednika repubilke i vođa političke stranke koja je imala večinu u saboru, politička moć je bila isuviše koncentrirana i stoga je polupredsjednički sustav promjenjen u parlamentarni.
Ako te bude zanimalo više, pitaj me na private, da ne zamaramo ljude koji spremaju ovaj ispit s više detalja nego je potrebno

[zgmetropola]

Jel netko ima ovu novu knjigu iz ustavnog prava-Temeljne značajke ustavnog poretka rh na 20.obljetnicu božićnog ustava, gdje kupiti i koliko košta? hvala unaprijed

To je knjižica sa pročišćenim Ustavom + taj rad prof. Smerdela
Imaš u Knjižari Fakulteta, izdavač je Novi Informator, košta 72 kune uz iksicu/index (inače 90)

http://www.novi-informator.net/?p=izdanja/izdanje&c=189

[aleksandar]

da li mi netko može objasnit što točno znači to da pripadnici nacionalnih manjina koji u republici hrvatskoj nemaju 1,5 posto zajamčeno im je dodatno pravo glasa, odn. zajamčeno je tri zastupnička mjesta onim manjinama koje imaju 1,5 posto??? stranica 92, plave knjižice...