II./IV. Europsko Javno Pravo

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/ejp

ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Siniša Rodin - predstojnik, tel. (01) 4895-753 Ćirilometodska 4 53/II
Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta, tel. (01) 4895-750 Ćirilometodska 4 50/II
Doc. dr. sc. Iris Goldner Lang, tel. (01) 4895-752 Ćirilometodska 4 52/II
Doc dr. sc. Tamara Perišin, tel. (01) 4895-751
Mr. sc. Goran Selanec (znanstveni novak), tel. (01) 4895-751
Dr. sc. Snježana Vasiljević (znanstvena novakinja), tel. (01) 4895-752
Mislav Mataija (asistent),
Melita Carević(znanstvena novakinja)

O PREDMETU
Kolokvij se obično sastoji od 17-20 pitanja od čega je dio na zaokruživanje a dio na dopisivanje. Tipa umetni riječ u rečenicu itd.
Zaokruživanje ima samo jedan točan odgovor osim ako nije drugačije navedeno.

Što se tiče materijala za predavanja, imate dvije opcije.
Prva je da sami printate lekciju po lekciju.
Druga je da odete u fotokopiraonu ZOMA koja se nalazi zapadno od našeg faksa, kod kanadske ambasade. Kad izađete iz dvorišta faksa idete desno, pređete cestu i samo dalje ravno. Nakon nekih 200 metara u dvorištu desno.

ROKOVI 2010./11..
12.11.2010.
04.02.2011.
18.02.2011.
15.04.2011.
03.06.2011.
17.06.2011.
01.07.2011.
02.09.2011.
16.09.2011.


PRIJAVA ISPITA
Studenti koji studiraju po programu usklađenom s bolonjskim procesom ispite prijavljuju putem studomata.
Ispiti se odjavljuju najkasnije do termina utvrđenog u studomatu.


LITERATURA

Osnivački ugovori
Svi Osnivački ugovori i ugovori o pristupanju na engleskom jeziku.

Obavezna literatura
Gradivo i scripta za nastavu distribuirani putem web stranice i na nastavi
Ugovor o Europskoj zajednici; Ugovor o Europskoj uniji, Sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju (odredbe koje su obrađene na nastavi)
Ćapeta, T. i Rodin, S., Osnove prava EU - gradivo za cjeloživotno obrazovanje pravnika, Zagreb 2009. (PDF izdanje)
Rodin, S., Ćapeta T., i Goldner Lang I. (ur.) Izbor presuda Europskog suda, Novi Informator, Zagreb 2009.
Rodin, S., Ćapeta T., i Goldner Lang I. (ur.) Reforma Europske unije - Lisabonski ugovor, Narodne novine, Zagreb 2009. (Glave I., III., IV., V., VI., VII., VIII. i IX.)

Preporučena literatura
Hartley, T. C., Temelji prava Europske zajednice, Pravni fakultet Rijeka, 2004.
Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002.
Rodin, S. i Ćapeta, T., Učinci direktiva EU u nacionalnom pravu, Pravosudna akademija, Zagreb 2008.

Rodin, S., Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb 1997.
Craig, P. and De Burca, G., EU LAW, Text, Cases and Materials 4th ed., Oxford UP 2007.
Jo Shaw, Law of the European Union, Palgrave 2000

John Fairhurst, Law of the European Union, Longman 2006

Josephine Steiner, Lorna Woods and Christian Twigg-Flesner, EU Law, Oxford UP, 2006

Stephen Weatherill, Cases and Materials on EU Law, 8th edition Oxford UP 2007.

Rudden and Wyatt's EU Treaties and Legislation, Ninth edition, Oxford UP 2004.

Ostala literatura
Matthias Herdegen, Europsko pravo, Pravni fakultet Rijeka, 2002.
Priručnik o EU za državne službenike
Jasna Omejec, Vijeće Europe i Europska unija - institucionalni i pravni okvir, Novi informator, Zagreb 2008.
Ljerka Mintas Hodak (ur.) Uvod u Europsku uniju, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb 2004.

- Internet izvori
www.entereurope.hr [HRV]
www.euractiv.com [EN]
EUR-LEX [svi jezici država članica]

SKRIPTE
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/ejp

[me]

bila sam ja na seminaru i polagala ispit. sve najbolje. profesori super, ekipa bila odlicna. malo je naporno,treba ucit stalno,citat presude na engleskom,al je i to korisno u svakom slucaju. predmet i nacin predavanja je nesto novo,nema strebanja,nema knjiga koje moras naucit nego puno papira :smt001 . al sam ispit na kraju nije problem jer ti je samo normalan slijed dogadjaja. al naravno,tako je bilo dosad kad je bio izborni,a kako ce biti dalje to stvarno ne mogu reci.. pozdrav i sretno :smt006


Kolokvij se obično sastoji od 17-20 pitanja od čega je dio na zaokruživanje a dio na dopisivanje. Tipa umetni riječ u rečenicu itd.
Zaokruživanje ima samo jedan točan odgovor osim ako nije drugačije navedeno.

Što se tiče materijala za predavanja, imate dvije opcije.
Prva je da sami printate lekciju po lekciju.
Druga je da odete u fotokopiraonu ZOMA koja se nalazi zapadno od našeg faksa, kod kanadske ambasade. Kad izađete iz dvorišta faksa idete desno, pređete cestu i samo dalje ravno. Nakon nekih 200 metara u dvorištu desno

Edit by pravokutnik

Bijela knjiga/zelena knjiga
(White Paper/Green Paper - Livre blanc/Livre vert).

Bijela je knjiga vrsta dokumenta Europske komisije, koji sadrzi prijedloge buducih aktivnosti Zajednice u pojedinom podrucju. Ponekad bijela knjiga slijedi zelenu knjigu, koju Komisija izdaje kako bi pocela proces konzultacije o nekom pitanju na europskoj razini. U kontekstu priblizavanja zemalja srednje i istocne Europe europskim integracijama, Komisija je izdala "Bijelu knjigu o pripremi zemalja srednje i istocne Europe za integraciju na unutarnje trziste", kao vodic pridruzenim zemljama srednje i istocne Europe u procesu uskladjivanja zakonodavstva u podrucju uredjenja unutarnjeg trzista. Taj dokument obradjuje 22 od ukupno 31 poglavlja propisa sadrzanih u sklopu pravne stecevine Zajednice.

VAN GEND en LOOS

ČINJENICE:
Poduzeće Van Gend en Loos uvezlo je određenu količinu urea formaldehida (UFD) iz Njemačke u Nizozemsku. Pri uvozu je naplaćena carina u iznosu od 8% vrijednosti robe. Odluka se temeljila na nizozemskoj carinskoj tarifi koja je stupila na snagu 1960. (nakon stupanja na snagu Ugovora o EEZ). Kao posljedica primjene nove carinske tarife, carina je povećana s 3% na 8%. Do povećanja je došlo, ne zbog povećanja carinskih stopa, već zbog prebacivanja UFD iz jednog carinskog razreda u drugi. Na taj način nije povećana carinska stopa na uvoz UFD, već je UFD prebačen u drugi carinski razred u kojemu se primjenjuje viša carinska stopa. Van Gend en Loos pokrenuo postupak pred nizozemskim carinskim sudom. Carinski sud je pokrenuo prethodni postupak pred Europskim sudom temeljem članka 177 Ugovora o EEZ (danas je to čl.234.).

- ES ovom presudom definirao pravni poredak EZ kao novi pravni poredak koji je različit od MP, ali i od prava država članica
- ES je odredio kriterije za izravni učinak prava EZ u nacionalnom pravnom poretku
- Izravan učinak – pravna norma ima učinke kad može stvoriti, prmijeniti i prekinuti neki pravni odnos
- - odluka predstavlja dobar primjer teleološke interpretacije prava EZ te kao primjer supstancijalne pravne analize, za razliku od formalne
- moguće je razabrati shvaćanje ES o ulozi različitih grana nadležnosti, posebice nadležnosti za odlučivanje o povredi prava
- čl. 12 zabranjuje uvođenje novih i povećanje starih carina (stand still carine)
- klauzula mirovanja
- jurisdikcijsko pitanje:
• pravni predmet spora →primjena MP
• pitanje interpretacije čl. 12

RELEVANTNOST SLUČAJA:
Države članice su prihvatile da pravo Zajednice ima autoritet na koji se njihovi građani mogu pozvati, u p.I sud izjavljuje da Zajednica predstavlja novi pravni poredak međunarodnog prava u čiju su korist države ograničile svoja suverena prava, i koji stvara subjektivna prava ne samo državama već i građanima.
U p.Q kaže da članak 15 UEZ ima izravan učinak (IZRAVAN UČINAK UGOVORNOG ČLANKA) i stvara subjektivna prava koja ncionalni sudovi moraju štititi.
-države su na EU prenjele puno više ovlasti no što je to uobičajeno u međunarodnom pravu; postoji viša razina koja kontrolira i propisuje (*izravan učinak!!!)
-faktička promjena Ugovora bez stvarne izmjene = Van Gend en Loos – uvodi se načelo izravnog učinka = sud je zapravo proširio normu interpretacijom !


COSTA v. ENEL

ČINJENICE:
Mirovni sudac iz Milana (Giudice Conciliatore) zastao je s postupkom i uputio Europskom sudu temeljem članka 234 UEZ pitanja vezana uz interpretaciju odredaba UEZ o državnim monopolima komercijalne naravi. Spor je nastao kada je Flaminio Costa odbio platiti jedan bagatelni račun za potrošnju električne energije obrazlažući to tvrdnjom da je nacionalizacija talijanskih poduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije bila suprotna odredbama Ugovora o EEZ kojima se zabranjuju državni monopoli komercijalnog karaktera

- uvođenje načela nadređenosti prava EZ u odnosu na nacionalno pravo
- pitanje: talijanski zakon nije u skladu sa članicima ugovora, koja pravna norma ima pravo prednosti? → ugovor ima prednost pred bilo čim u nacionalnom pravu
- uveden koncept nadređenosti europskog prava nacionalnom pravu
- pravni poredak zajednice razvio se u samostalni pravni poredak – odlučujuće je da su države članice prenijele suverena prava na tijela zajednice
- države članice su ograničile svoja suverena prava i stvorile pravnu osobu koja obvezuje njih i njihove pripadnike
- pravo koje izvire iz Ugovora ne može biti nadvladano odredbama domaćeg prava jer bi se tako doveo u pitanje pravni temelj same Zajednice
- izravan učinak, nadređenost
- ugovor o EZZ je stvorio vlastiti pravni sustav koji, stupanjem Ugovora na snagu, postao sastavni dio pravnih sustava država članica te koji su njihovi sudovi obvezni primjenjivati
- teleološka interpretacija – integracija odredbi koje proizlaze iz Zajednice u zakone država članica te, općenitije, odredbe i duh Ugovora, logično skraćuju državama članicama mogućnost da daju prednost jednostranoj i naknadnoj mjeri pred pravnim sustavom koji su prihvatile na temelju reciprociteta. Takva mjera stoga ne može biti tu protuslovna tom pravnom sustavu
- važni članci: 102., 93., 53. i 37. Ugovora o EZZ

SIMMENTHAL

ČINJENICE:
Pretore iz mjesta Susa zatražio je od ES da interpretira odredbe Uredbe 805/68 o Zajedničkom tržištu govedinom i teletinom. Nakon što je dobio odgovor ES, Pretore je odlučio da su takse propisane talijanskim zakonom suprotne pravu Zajednice i naredio Ministarstvu financija povrat uplaćenih taksi s kamatom. Ministarstvo financija uložilo je žalbu. Pretore je zaključio da pravni problem koji rješava uključuje sukob prava Zajednice i nacionalnog prava koje je doneseno kasnije od normi Europskog prava. O tom je pitanju već bio odlučivao talijanski Ustavni sud koji smatra da o pitanju ustavnosti talijanskog prava s obzirom na međunarodno pravo odlučuje Ustavni sud. Drugim riječima, talijanski ustavni sud smatra da je obaveza redovnih sudova postaviti pitanje ocjene ustavnosti pred ustavnim sudom, a ne izuzeti iz primjene nacionalno pravo i umjesto njega primijeniti pravo Zajednice kao što to proizlazi iz predmeta Costa v. ENEL. Nesiguran u ispravnost odluke Ustavnoga suda, Pretore upućuje ES pitanje interpretacije Ugovora o EZ.

- nacionalni sudac ne zna ako je talijanski zakon suprotan EP, hoće li odmah odlučivati o sukobu ili pitati Ustavni sud → odlučit će ES
- situacija kad je nacionalni propis suprotan EP ne razlikuje se od situacije kao da je suprotan ustavu. Kad je protivan EP, nacionalni sudac ga mora upotrijebiti
- one norme koje nisu potpune, jer zahtijevaju dopunjavanje od strane (europskog ili nacionalnog) zakonodavca, nisu podobne za sudsku primjenu
- izravna primjena obvezuje nacionalni sud koji mora zaštititi subjektivna prava
- norme suprotne europskom pravu su automatski neprimjenjive – nacionalni sudac ocjenjuje je li nacionalna norma suprotna europskom pravu
- izuzeće nezakonitosti – obveza nacionalnog suca da ne primjenjuje normu koja je suprotna pravu Zajednice (p.17.)
- nove norme suprotne pravu Zajednice se ne primjenjuju
- ES želi odlučivati o normama koje se tiču europskog prava (o primjenjivanju i neprimjenjivanju)
- mjere i odredbe samim stupanjem na snagu stavljaju izvan snage bilo koju odredbu nacionalnog prava koja je suprotnog sadržaja
- mjere i odredbe postaju sastavnim dijelom poretka država članica i primjenjuju se prije drugih propisa
- svaki nacionalni sudac mora primjenjivati pravo Zajednice u cjelosti,
- treba zaštititi prava koje pravo Zajednice daje pojedincima, što znači
o staviti izvan snage svaku odredbu nacionalnog prava koja nije u sukladnosti s pravom Zajednice, bez obzira dal' je donesena prije ili poslije prava Zajednice
- Sudovi mogu primjenjivati samo one pravne norme koje su potpune, tj. uređuju pravne odnose u svim detaljima. Za takve se pravne norme u pravu Zajednice kaže da imaju izravan učinak. Nacionalni sud, suočen s nacionalnom normom suprotnom normi prava EZ koja ima izravni učinak, dužan je primjeniti normu EZ.
- važni članci Ugovora o EZ: 234. (bivši 177.), 249. (bivsi 189.)


WALRAVE AND KOCH

ČINJENICE:
Dva „pacemakera“ (Walrave i Koch) tuže Međunarodnu uniju biciklista i nizozemsku i španjolsku biciklističku federaciju smatrajući da su odredbe njihova pravilnika diskriminatorne, i time suprotne odredbama Ugovora o EZ (čl. 59 ima za cilj zabranu svake diskriminacije utemeljene na državljanstvu).

- pitanje: mogu li odredbe Osnivačkih ugovora imati horizontalne učinke, odnosno, mogu li se fizičke i pravne osobe pred nacionalnim sudovima pozivati na subjektivna prava koja proizlaze izravno iz Osnivačkih ugovora ne samo u odnosu na državu, već i u odnosu na druge pravne subjekte
- bavljenje sportom je predmetom prava Zajednice samo u mjeri u kojoj predstavlja ekonomsku aktivnost u smislu čl. 2 Ugovora, a kad takva aktivnost ima narav zaposlenja uz naknadu ili naplatne usluge, tada ona spada u doseg članaka 48.-51. ili 59.-66. Ugovora, ovisno o situaciji
- točna narav pravnog odnosa temeljem kojeg se pružaju usluge nije bitna, s obzirom da se pravilo o zabrani diskriminacije u jednakoj mjeri odnosi na svaku vrstu rada ili usluga – to se ne odnosi na sastavljanje sportskih timova čije je sastavljanje pitanje isključivo sportskog interesa, te kao takvo nema ništa zajedničkog s ekonomskom aktivnošću → nacionalne reprezentacije
- članci vezani uz slučaj: čl. 14 (bivši čl. 7a), 39 (48), 49 (59), 2, 234 (177), za interpretaciju čl. 14(7), čl. 39(48.) i čl. 49 (59) ugovora o EEZ

DEFRENNE II.

ČINJENICE:
Stjuardesa koja je bila plaćena manje od stjuarta u istom periodu radnog odnosa (veljača 1963. do veljače 1966.), tuži poslodavca po osnovi da je u tom periodu trpila diskriminaciju u plaći zbog spola.
Belgija se poziva na to da država još uvijek nije „uspjela osigurati“.

- horizontalni učinak
- predmet je značajan i zbog konkretizacije načela jednaka plaća za jednaki rad muškaraca i žena
- ovim predmetom je ES ograničio retroaktivne učinke svoje odluke
- prvo je pitanje uvodi li čl. 119 Ugovora izravno u nacionalno pravo načelo da muškarci i žene moraju primati jednaku plaću za jednak rad i da li, stoga, neovisno od ikakve nacionalne norme ovlašćuje radnike da pokrenu postupak pred nacionalnim sudom kako bi osigurali poštivanje tog načela
- ako je odgovor na to pitanje pozitivan, postavlja se pitanje od kojeg se datuma mora priznati takav učinak
- na izravni učinak čl. 119 se ne može pozivati kako bi se isticali zahtjevi o razdobljima plaće koji prethode donošenju presude, osim u pogledu onih radnika koji su već pokrenuli sudski postupak ili postavili sličan zahtjev → sud gleda na pravne i ekonomske faktore (društvene faktore)
-

- UREDBE – akti opće primjene izravno primjenjive u svim državama članovima, obvezujuće u cijelosti
- imaju opću i izravnu primjenu
- u pogledu izravnog učinka osnivačkih ugovora= jasan, precizan, bezuvjetan
- njima se postiže potpuna unifikacija nacionalnog prava




VARIOLA

ČINJENICE:
Komisija tuži Italiju jer ne ispunjava obveze, ovo je zapravo nastavak na Leonesio - Italija ne želi platiti subvencije a pozivanje na unutarnje poteškoće ih ne opravdava!
-Izravan učinak ne umanjuje dužnost države da se trudi provesti uredbu

- u ovom predmetu ES je objasnio kakav je status Uredbi (Regulations) u nacionalnim pravnim poretcima država članica i kakve obaveze proizlaze za države u primjeni uredbe
- ES se u ovom predmetu pozvao na načelo jedinstvene primjene prava Zajednice
- zabrana svih carinskih pristojbi i pristojbi s istovrsnim učinkom odnosi se na sve pristojbe koje se naplaćuju u vrijeme uvoza, odnosno zbog uvoza, koje specifično utječu na uvozne proizvode a ne i proizvode proizvedene u vlastitoj državi i koje imaju isti restriktivni učinak na slobodno kretanje dobara kao i carinske pristojbe. Sukladno tome, pristojba koja se naplaćuje isključivo na uvozna dobra zbog razloga što su ona istovarena u domaćim lukama predstavlja "pristojbu s istovrsnim učinkom" te je zabranjena.
- Uredbe imaju neposredni učinak te, sukladno tome, dodjeljuju prava privatnim strankama, te su ta prava nacionalni sudovi obavezni štititi. Izravna primjena Uredbi znači da su njihovo stupanje na snagu i njihova primjena, u korist ili protiv onih na koje se one odnose, nezavisni od bilo kakvih mjera prihvaćanja u nacionalni pravni poredak. Zakonska odredba nacionalnog prava koja ponavlja sadržaj izravno primjenjivog pravila prava Zajednice ne može ni na koji način utjecati na izravni učinak, niti nadležnost Europskog suda propisanu Ugovorom (o EZ).
- U odsustvu valjanih odredaba koje bi propisivale drugačije, stavljanje Uredbe izvan snage ne znači ukidanje subjektivnih prava koja su njome stvorena.
- Zakonska odredba nacionalnog prava ne može stajati na putu izravnoj primjeni Uredaba Zajednice i drugim odredbama prava Zajednice u nacionalnim pravnim poretcima država članica.
- Sloboda da države članice, bez izričitog dopuštenja izmjene dan stupanja na snagu pravnog pravila Zajednice, isključena je zbog potrebe da se osigura jedinstvena i istovremena primjena prava Zajednice na čitavom području Zajednice.
- Odredbe Ugovora koje državama članicama u kontekstu trgovine unutar zajednice zabranjuju određivanje pristojbi s istovrsnim učinkom kao carine zamišljene su kako bi se unutar Zajednice osiguralo slobodno kretanje dobara. Te odredbe, u mjeri u kojoj one propisuju sličnu zabranu u odnosu na uvoz iz trećih država, imaju svrhu osigurati jednake uvjete na vanjskim granicama država. (op. SR. na vanjskim granicama Zajednice)
- predstavljaju li pristojbe koje se naplaćuju isključivo na uvozna dobra i to isključivo zbog činjenice što su ta dobra istovarena u nacionalnim lukama (bez obzira na činjenicu dolaze li iz država članica ili trećih država), "pristojbu s istovrsnim učinkom kao i carine", što je zabranjeno gore spomenutim odredbama Uredbi.
- Zabrana svih carina i pristojbi s istovrsnim učinkom odnosi se na sve pristojbe koje se naplaćuju u vrijeme ili zbog razloga uvoza, te koje specifično utječu na uvozni proizvod, a ne utječu na proizvod proizveden u vlastitoj državi, te koje imaju isti restriktivni učinak na slobodu kretanja dobara kao i carinska pristojba. Naplata takve pristojbe, koliko god ona bila mala, zajedno s administrativnim formalnostima koje proizvodi, predtstavlja narušavanje slobodnog kretanja dobara.
- "Uredbe imaju opću primjenu", te su "izravno primjenjive u svim državama članicama." Sukladno tome, zahvaljujući svojoj naravi i mjestu u sustavu izvora prava Zajednice, Uredbe imaju neposredni učinak i dodjeljuju subjektivna prava koja su nacionalni sudovi dužni štititi. Izravna primjena Uredbe znači da su njeno stupanje na snagu i njena primjena u korist ili protiv onih na koje se odnosi neovisni od bilo kakvih mjera prihvaćanja u nacionalnom pravu. Države članice imaju obavezu da ne narušavaju izravnu primjenjivost koja je inherentna Uredbama i drugim pravilima prava Zajednice. Strogo poštivanje ove obaveze je nužni uvjet istovremene i jednake primjene propisa Zajednice na čitavom podrućju Zajednice.
- države članice imaju obavezu da ne uvode bilo kakve mjere koje bi mogle utjecati na nadležnost Suda da odlučuje o bilo kojem pitanju koje se tiče interpretacije prava Zajednice ili o valjanosti nekog akta institucija Zajednice, što znaći, da su nedopušteni svi postupci kojima bi se narav pravnih pravila prava Zajednice, kao takvih, sakrila od onih na koje se ta pravila odnose.
- ostaju li subjektivna prava dodijeljena privatnim osobama???
- U odsustvu valjane odredbe koja bi propisivala drugačije, ukidanje Uredbe ne znači ukidanje subjektivnih prava koja je Uredba stvorila. štoviše, zabrana da države članice propisuju pristojbe s istovrsnim učinkom kao carine→ prava koja nastaju za privatne osobe ostaju na snazi, bez prekida
- može li država članica, prihvaćanjem zakonske odredbe nakon što su sporne Uredbe stupile na snagu, izmjeniti datum početka primjene zabrane naplate pristojbi s istovrsnim učinkom???
- Zakonska odredba nacionalnog prava ne može stajati na putu izravnoj primjeni, u nacionalnim pravnim poretcima država članica, Uredbama Zajednice i drugim odredbama prava Zajednice, uključujući i zabranu naplate mjera s istovrsnim učinkom kao carine propisanu čl. 9 et seq. Ugovora o EEZ. Inače bi bio ugrožen bitni značaj pravnih pravila Zajednice kao i temeljno načelo nadređenosti pravnog sustava Zajednice. To je pogotovo tako u pogledu dana stupanja na snagu pravnih pravila Zajednice i nastanka subjektivnih prava. Sloboda da države članice, bez izričitog dopuštenja izmjene dan stupanja na snagu pravnog pravila Zajednice, isključena je zbog potrebe da se osigura jedinstvena i istovremena primjena prava Zajednice na čitavom području Zajednice.
- Pristojba koja se naplaćuje isključivo na uvezena dobra, samo zbog toga što su utovarena u nacionalnoj luci predstavlja "pristojbu s istovrsnim učinkom kao carina" te je zabranjena u mjeri u kojoj se odnosi na uvoz žitarica, bez obzira dolaze li iz država članica ili iz trećih država.
- Zakonske mjere nacionalnog prava koje ponavljaju tekst izravno primjenjivog pravila prava Zajednice ne mogu ni na koji način utjecati na izravnu primjenu [prava Zajednice], niti na nadležnost [Europskog] Suda propisanu Ugovorom.

RELEVANTNOST SLUČAJA:
Italija je nekako prihvatila izravnu primjenu Ugovora, no propisi? Pokušava nekako razriješiti novonastalu situaciju i traži smije li propise prepisati u nacionalno zakonodavstvo i onda primjenu opravdati pravnim temeljom u nacionalnim zakonodavstvom
p.11 = sud kaže da se uredbe ne smiju predočavati nacionalnim pravom! (radi se o tome da bi se time ukinula nadležnog europskog suda, jer ako je norma u nacionalnom zakonodavstvu, on nije pozvan interpretirati ju! Ako ju ne interpretira samo on za sve države članice, postoji opasnost od nejednake primjene! Također bi se dovelo do zablude je li to onda ili nije europsko pravo...)
-danas je to tako da se uredbe čak ni ne objavljuju u domaćim glasilima već samo u službenom listu EU (na svim jezicima unije)


DIREKTIVE
- danas su najčešći pravni akti jer donekle daju slobodu državama što je u skladu sa federalnim duhom Unije
- EU je usvojila politiku načela supsidijarnosti (odluke se trebaju donositi na najnižoj mogućoj razini, što bliže građanima, dokle god je to u skladu s efikasnošću)
- pravni temelj za donošenje direktiva je u ugovoru
- prema striktnom shvaćanju članka 249. ispada da nije izravno primjenjiva jer mora biti pretočena u nacionalno zakonodavstvo
= postoji uvjet, a to je ROK, nema tuženja dok ne istekne rok
- od stupanja na snagu direktive pa do proteka implementacijskog roka, ti ne možeš tužiti državu!

Primarni akti: država članica
Sekundarni akti: donose institucije

- sekundarni propisi moraju imati pravnu osnovu u Osnivačkim ugovorima
- svi sekundarni izvori nisu obvezujući

Obvezujući: uredba, direktiva, odluka (pojedinačni akt)
Neobvezujući: preporuke i mišljenja
Direktive: obvezujuće u pogledu sadržaja koji se ima ostvariti, nacionalne vlasti biraju forme i metode ostvarivanja

Uredba: provodi, konkretizira norme osnivačkih ugovora, sekundarni izvor prava Zajednica

Izravna primjena Uredbi znači da su njihovo stupanje na snagu i njihova primjena nezavisni od bilo kakvih mjera prihvaćanja u nacionalni pravni poredak. Zakonska odredba nacionalnog prava ne može stajati na putu izravnoj primjeni Uredaba Zajednice.

- pristojba s istovrsnim učinkom (iskrcajna pristojba) zabranjena uredbom (odredbe čl. 18. i 20. Uredbe br. 19/62 i čl.18. i 21. Uredbe br. 120/67 koje državama članicama zabranjuju naplatu svih pristojbi s istovrsnim učinkom kao carine su izravno primjenjive u državama članicama i sukladno tome dodjeljuju subjektivna prava privatnim osobama koja nacionalni sudovi moraju štititi. Izravni učinak doticnih Uredbi ima prednost pred svim nacionalnim mjerama koje idu za time da izmjene dan od kojeg su te odredbe postale primjenjive.)
- ako bi se uredba provela u nacionalno zakonodavstvo, onda ES odlucuje o njenom postivanju i nema jedinstvene primjene prava Zajednice
- ES također želi automatsku provedbu uredbe, ne treba uredbu pretvarati u zakon
- uredbe podsjećaju na zakon


LEONESIO

ČINJENICE:
Uredba (do sad smo govorili o primarnim, sad prelazimo na sekundane izvore prava) predviđa da proizvođaci mlijeka koji zakolju svoje krave muzare imaju pravo na subvenciju koja će biti osigurana iz državnog proračuna - EZ izložena viškovima mlijeka na tržištu, odlučila uvesti mjere da se viškovi smanje.
Gospođa Leonesio postupila je tako no talijansko Ministarstvo joj je odbilo dati novac rekavši da im za to nisu alocirana sredstva iz državnog proračuna, o čemu treba odlučiti tal. parlament.
Pitanje je imaju li uredbe izravan učinak, odnosno, stvaraju li individualna prava koja sudovi moraju štititi (pravo kojem nacionalni sud mora pružiti trenutačnu zaštitu i država ga ne može ograničiti), tj. jesu li učinci uredbi u nacionalnom pravu država članica jednaki učincima Osnivačkih Ugovora?

- uredba ima obvezujuću primjenu i da jest ... izravno primjenjiva u svim državama članicama. Stoga, zbog svoje prirode i svoje svrhe u sustavu izvora prava Zajednice ona ima izravni učinak i jest, kao takva, sposobna kreirati individualna prava koja nacionalni sudovi moraju štititi
- Budući da se radi o novčanim pravima prema državi, ta prava nastaju kada se ispune uvjeti propisani uredbom i nije moguće na nacionalnoj razini podvrgnuti njihovo ispunjenje donošenju provedbenih mjera, osim onih koje zahtjeva sama uredba
- jednom kad su uvjeti predviđeni Uredbama ispunjeni, te uredbe dodijeljuju farmerima pravo, koje nacionalni sudovi moraju štititi, na plaćanje subvencije za klanje od strane države članice kojoj pripadaju
- Da bi se primjenjivale s istom snagom na državljane svih država članica, uredbe Zajednice postaju dio njihova pravnog sustava primjenjive unutar njihovog nacionalnog teritorija, koji mora dozvoliti da izravni učinak predviđen člankom 189 djeluje tako da oslanjanje pojedinaca na njega ne može biti frustrirano domaćim odredbama ili praksom.
- Uredba Zajednice ima izravni učinak i jest, kao takva, sposobna stvarati individualna prava koja nacionalni sudovi moraju štititi. Novčana prava prema državi, dodijeljena takvom uredbom, nastaju kada se ispune uvjeti predviđeni uredbom i njihovo ostvarenje ne može se podvrgnuti na nacionalnoj razini provedbenim odredbama, osim onim koje bi mogla zahtjevati sama uredba.

Zaključak: UREDBA ZAJEDENICE IMA IZRAVNI UČINAK I JEST, KAO TAKVA, SPOSOBNA STVARATI INDIVIDUALNA PRAVA KOJA NAC.SUDOVI MORAJU ŠTITITI! (točka 1. u zaključku presude)


COMMISSION v. ITALY

ČINJENICE:
Nakon što je u predmetu Leonesio Europski sud utvrdio da su uredbe kojima se uspostavlja sustav premija za klanje krava izravno dodijelile farmerima pravo na plaćanje naknade za poklane krave, talijanska priča o provedbi ovih uredbi se nastavila.

1972. Komisija je tužila Italiju Europskom sudu u postupku iz članka 226 (tada 169) EZ, tražeći da Sud donese deklaratornu presudu kojom utvrđuje da je Italija povrijedila svoje obveze utemeljene na uredbama. Italija je 1972. donijela zakonodavstvo nužno za isplatu premija za klanje krava.

Komisija je, međutim, smatrala da je povrijedila svoju obvezu temeljem uredbe s jedne strane zakašnjelim zakonodavstvom, a s druge neprikladnim načinom provedbe.

Osim premije za klanje krava, uredbe u pitanju predviđale su i dodijelu premija za povlačenje mlijeka i mliječnih proizvoda s tržišta. Taj dio uredbi, Italija nije provela uopće, pokušavajući se opravdati nacionalnim interesima

članak 226. (bivši članak 169.)
Ako Komisija smatra da je neka država-članica propustila ispuniti neku obvezu na temelju ovog Ugovora, dužna je sastaviti obrazloženo mišljenje o toj stvari nakon što je omogučila doticnoj državi da podnese svoje očitovanje.
Ako država ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi Komisija, ova potonja može taj predmet uputiti Sudu.

članak 228. (bivši članak 171.)
1. Ako Sud ustanovi da neka država-članica nije ispunila obvezu prema ovom Ugovoru, ta država mora donijeti potrebne mjere pomoću kojih će se poštivati presuda Suda.
2. Ako Komisija smatra da država-članica nije poduzela takve mjere, nakon što omogući toj državi da podnese svoje očitovanje Komisija mora izdati obrazloženo mišljenje u kojem će odrediti točke u pogledu kojih država-članica nije udovoljila presudi Suda.
Ako država-članica ne poduzme potrebne mjere za poštivanje presude Suda u vremenskom roku koji odredi Komisija, Komisija može pokrenuti postupak pred Sudom. Pritom mora odrediti visinu paušalnog iznosa ili novčane kazne koju država-članica mora platiti, a koju Komisija smatra primjerenom s obzirom na okolnosti.
Ako Sud ustanovi da država-članica nije poštivala njegovu presudu, može za to odrediti paušalni iznos ili novčanu kaznu.

by Nivette

[MinesweePer]

O prvom kolokviju:


mm85
36/74
walrave&koch vs. auci
Jasno mi je sve, samo si nikako ne mogu predočiti jedno.
Na kraju, operativni dio,
odluka 2.
što se misli pod "...sastavljanje sportskih timova, posebice nacionalnih timova, čije je formiranje pitanje čistog sportskog interesa i kao takvo nema ništa zajedničkog sa ekonomskom aktivnošću."
što su to, konkretno, sportski timovi, što nacionalni timovi i gdje je to u sportu nešto pitanje čistog sportskog interesa i nema veze sa ekonomijom?
Preapstraktno mi je to.
Može neki stvarni primjer za sportski tim a neki za nacionalni tim?
Nacionalni je valjda repka, to kužim zašto je dozvoljena diskriminacija, zato jer igraju državljani zemlje.
Ali kaj se misli pod sportski tim? Real Madrid, Barcelona, Inter, Bayern? ili tko?

andrea
mislim da se pod tim sportskim timovima bez ekonomskog interesa misli na amatere i sl. koji ne dobivaju nikakve pare jer svi ostali imaju nekakav ekonomski interes...
u vezi nogometnih klubova je poznat slučaj bosman... uglavnom, za one koje zanima, evo nekoliko informacija i o tom slučaju... bosman je igrao za neki klub u belgijskoj ligi i nakon što mu je ugovor istekao, htio je prijeći u u neki klub u Francuskoj, ali taj klub nije dao dovoljno love pa ga ovaj belgijski nije dao... kasnije bosman više nije bio u 1. postavi i dobivao je manje love pa je odlučio (ne saamo zbog toga, valjda) iznijeti predmet pred es... es je odlučio da se tu radi o ograničavanju slobode kretanja radnika pa su bosman i drugi poslije njega dobili pravo na slobodan transfer kad im istekne ugovor... prije toga su klubovi mogli spriječiti igrače da prijeđu u drugi klub iako im je ugovor isteknuo...
također, zabranjeno je nametanje kvota u vezi broja stranih igrača koji mogu igrati u nekom klubu unutar eu...

mm85
da, bosman
Zato me i zanimalo na koje se to klubove odnosi jer u dosta liga postoji broj igrača koji mogu biti izvan eu te također broj igrača koji moraju biti iz samog kluba, tj. home grown players čime se indirektno govori da treba biti određeni broj domaćih igrača jer su ipak većinom domaći od juniora u klubu
iznimka je ne znam,messi možda

Nivette
nacionalni tim je repka i tu je jasno zašto je dozvoljena diskriminacija

ako je prisutna ekonomska aktivnost, možeš dovodit strance i po tome Barca, Inter itd. mogu dovodit strance jer tu postoji ekonomska aktivnost, oni jesu sportski timovi, ali sportski timovi s određenom ekonomskom aktivnošću

no nije ni meni baš posve jasno na koje se onda sportske timove osim repki misli

Andrea
ako gledamo čisto po kriteriju ekonomske aktivnosti, i oko repke se vrti lova...

Nivette
da, definitivno, ali nema konkretne plaće, nema plaćanja odšteta, ne kupuju se igrači

malimrav85
da, ali u repki nema plaće
barem kolko ja znam

a i spada pod nacionalni tim

cho
nema veze ako su amateri i ne dobivaju lovu. ako nose npr sponzorske majice vise ne spada u tim bez sportskog interesa.bitno je da nema nikakve naknade!

tako sam barem cuo od goldner na zadnjem predavanju

malimrav85
navodno je europski sud zauzeo stajalište da su momčadi bez ekonomske dobiti zapravo repke
__________________________________________________ _____


Insecure
Anyway, nadobudna kakva jesam, imam jedno pitanjce...
Naime, u 5 i 6. jedinici se kao cilj ucenja navodi - "steci sposobnost razlikovanja induktivne i deduktivne metode i razumjeti njihovu vaznost u pravosudnom procesu"

To je vezano za slucaj Van Gend en Loos, dakle 1.slucaj koji smo obradili. I ono, kakva je to induktivna a kakva deduktivna metoda? (mislim da su cak govorili o tom na predavanju, ali sam malo odlutala tada bila).

Isto tako, da li je funkcija odluka Europskog suda u pravnom poretku EU-a ono da je ponajvise zahvaljujuci Europskom sudu integracija i dosegla danasnju razinu, takoder da su zahvaljujuci tim odlukama drzave clanice shvatile da je Europsko pravo autoritet njihovom nacionalnom pravu, da su zahvaljujuci odlukama Europskog suda gradani takoder postali nosioci subjektivnih prava (ne samo obveza) koja sad mogu ostvarivati pred nacionalnim sudovima, te da su suci nacionalnih pravnih poredaka sad dobili veca interpretativna ovlatenja? Je li to- to ili toga ima jos?

I da, jos postoji pitanje (onaj odlomak Jamesa I. Dennisa) je li Europski sud primjenjuje common law-metodu ili metodu gradanskog prava?
Meni se cini da ipak primjenjuje metodu gradanskog prava, koja se oslanja na zakon, jer ES ne stvara presedane i ne daje sucima zakonodavnu ulogu, vec samo naglasava njihovu interpretativnu ulogu.
Sto vi mislite? (dodo & co., ajmo sad nabacit diskusije prije kolokvija)

Andrea
koliko se sjećam, es primjenjuje i kontinentalno i anglo-saksonsko pravo...

hm, funkcija odluka es? uopće se ne sjećam da se to negdje konkretno spominje (u smislu nabrajanja), a i sigurno ti neće biti takvo pitanje na kolokviju...
u vezi es su bitne one 3 funkcije suda (ujednačavanje eu prava, sudski nadzor, odlučivanje o odgovornosti država) i možda njegovi ciljevi (integracijski sud -> jačanje svoje uloge, uloge zajednice u odnosu na države, povećava učinkovitost eu prava, povećava vlastite ovlasti i ovlasti zajednice, stvara pravo)
u vez ovog stvaranja prava, dokaz za to je da neke odluke es nemaju uporište u osnivačkim ugovorima, ali je es tumačenjem "došao" do njih...

što se tiče onog zanemarivanja zakona od strane nacionalnog suca i primjene europske norme, taj zakon i dalje postoji i stvar je nacionalnog prava da li će ga ukinuti jer u tom zakonu osim sporne odredbe ima i onih koji bi se mogle primjeniti na neki drugi slučaj


Insecure
Anyway, sto se tice ovog slucaja Simmenthal, meni je stvar zapravo poprilicno jasna, ono - ako pravo Zajednice daje mogucnost drzavi da postupi jednostrano i odstupi od njega, onda je to izricito istaknuto i za to treba poseban postupak.

Kako slucaj Simmenthal ocito nije bio jedan od tih slucajeva gdje se moze odstupati, posto je odredba jasna - pravo Zajednice je nadredeno nacionalnom pravu, to se odnosi i na nadredenost Ustavnom pravu, i jednostavno treba zanemariti Ustav i primijeniti Europsko pravo.

Dodo spominje Ustavni sud kao najvisu instancu. Slozila bih se da jest najvisa, ali kad se radi o nacionalnom pravnom poretku samo. Kad se radi pak o pravu Zajednice, odnosno drzavi koja jest clanica zajednice, kao najvisa instanca se javlja sad Europsko pravo (ok, ne bih je mozda smatrala instancom, ali za potrebe ovog slucaja neka ostane tako).

Zasto? Zato jer su se drzave odrekle dijela svog suvereniteta u korist zajednice, i jer bi svaki suprotan postupak vodio do slabljenja normi prava Europske zajednice, jer bi zakonodavno tijelo svake drzave donosilo neke druge akte koji bi isli u prilog te drzave i ponistavali bi ucinke Europskog prava, i od integracije i zajednice ne bi bilo nista vise od mrtvog slova na papiru.
I jer i sam ES naziva Europsko pravo - nadnacionalnim pravnim poretkom.

Sto se tice Hrvatske, tu ce nastati frka i pometnja i toliko pogresaka i pravnih praznina da to nije normalno. Vec sad bi se kod nas ignorirala odredba Zakona o Ustavnom sudu, o tome da svi zakoni ili propisi koji nisu u skladu sa Ustavom - idu na ocjenu ustavnosti na Ustavni sud, jer ako kod nas Ustav trazi da svaka "vanjska" norma bude prihvacena u saboru prije postane dio internog pravnog poretka, a Europsko pravo se primjenjuje izravno bez toga, to bi automatski bilo protivno Ustavu kod nas Vjerovatno bi se ignorirao zakon i primijenilo pravo Zajednice, da smo u Uniji, ali za opce dobro svih pravnika, mozda i bolje da nismo

tako ja to shvacam i tumacim, moja wannabe pravnicka malenkost
__________________________________________________ ______

ivana_2108
Jel netko phvatao sto je asis.Goldner u srijedu rekla za nezavisne odvjetnike?Molila bih nekoga da mi napise sto je to klauzula mirovanja...hvala

TILA
Ne znam za klauzolu mirovanja,ali nezavisni odvjetnici slušaju slučaj zajedno sa sucima i daju svoja mišljenja sucu koja on može prihvatiti a i ne mora.Ta mišljenja imaju veliki autorite i javna su,za razliku od mišljenja suca koja nisu.

Bip
...ovako iz sjećanja...šta nije klauzula mirovanja o tome da države članice ne smiju uvoditi nove carine ni povećavati postojeće...mislim da se to obrađivalo u slučaju aku v. Gend...no nek me neko ispravi ako griješim

Andrea
Klauzula mirovanja se odnosi na "mirovanje" carina - čl. 12 Ugovora o EEZ prema kojem se smiju zadržati carine koje su postojale do tada, ali ih neće povećavati... taj čl. danas više ne postoji, od Ugovora iz Amsterdama čl. 25. prema kojem su sve carine na uvoz i izvoz i pristojbe sa istovrsnim učinkom zabranjene između država članica...
__________________________________________________ _______


I. stup - EZ
EU nije pravni subjekt
-razvio se nadnacionalni pravni poredak
II. stup - suradnja država u vanjskoj i sigurnosnoj politici
III. stup - suradnja državne policije i pravosudnih organa

Andrea
Evo još o stupovima... 3 stupa su nastala Ugovorom iz Maastrichta, sustav EZ (1. stup) obilježava nadnacionalnost, a pravni sustav druga 2 stupa je sličniji klasičnom međunarodnom pravu jer u njima ključnu ulogu imaju države članice...
U 1. stupu je najčešći postupak suodlučivanje, komisija ima isključivo pravo inicijative, vijeće zakonodavnu ovlast, a parlament zakonodavnu ili savjetodavnu
U 2. i 3. stupu pravo inicijative ima Komisija i države, odluke donosi vijeće i europsko vijeće, a Parlament ne sudjeluje u postupku donošenja odluka

Teorija apsolutne prednosti se odnosi na situaciju kada jedna država radi (proizvodi) nešto bolje od druge. Svaka država proizvodi ono u čemu je bolja i onda trguju.
Teorija komparativne prednosti se odnosi na situaciju kad jedna država ima apsolutnu prednost, a druga nema... npr. u Engleskoj za 4 litre vina dobiješ 4 nečega tkanine, a u nekoj drugoj državi za 3 litre vina 1.5 nečega tkanine - dakle, u toj drugoj državi je vino relativno jeftinije jer je manje tkanine potrebno dati za vino... i u tom slučaju se slobodna trgovina isplati jer poduzetnik iz te druge države može otići u Englesku i umjesto 1.5 jedinica tkanine dobiti 3...

Sachi
Prvi stup je nadnacionalni, obuhvaća EZ i Euroatom, drugi je zajednička vanjska i sigurnosna politika, a treći policijska i pravosudna suradnja. Koliko sam ja shvatila, članice su na EU prenijele određene ovlasti na taj prvi stup, i u njemu EU ima konačnu riječ, tj. zadire u regulatorne ovlasti država članica, a što se tiče ova druga 2, očito ima neke manje ovlasti, samo ne znam točno njihov opseg, a nisam se previše ni bavila time tako da ne znam

djapana
1. stup cine EZ i Euroatom te imaju nadnacionalni karakter u pitanjima o zajednickim politikama i glede odnosa europskog prava sa pravom članica.
Nadnacionalnost znaci da odluka neke drzave moze biti preglasana, ali ako ipak bude donesena (odlukom drugih drzava) obvezuje sve drzave, pa i onu koja se tome protivila. Nadalje, znaci da europske norme postaju sastavni dio internih pravnih poredaka te da u nac.pr.poretku zauzimaju hijerarhijski status visi od nac. prava.

2. stup cini zajednicka vanjska i sigurnosna politika, a 3. podrazumijeva policijsku i pravosudnu suradnju. Ova dva stupa nisu nadnacionalna

ako te zanima detaljnije ->
http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=54
______________________________________________

Insecure
Na cemu ES temelji svoju odluku o horizontalnom izravnom ucinku Ugovora o EZ u slucaju Defrenne II ???

Je li to ona socijalna politika, s obzirom da je spolna diskriminacija bila problem socijalne politike, a ne unutrasnjeg trzista???
Ili ima jos nesto?

malimrav85
Jednaka plaća za jednak rad.

formaggio
Slucaj ima i ekonomske posljedice jer bi tvrtke koje su u drzavi gdje se zene manje placa imale prednost - naime one bi placale manje zenu za njen rad tj.proizvodnju nekog proizvoda. Time bi ta drzava bila u prednosti na trzistu, njeni bi proizvodi proizvedeni jeftinijim zenskim radom bili konkurentniji
__________________________________________________ _____


marguerite

za variolu: radi se o sukobu nac. prava i uredbe
-tim je italija odgodila primjenu carina na žitarice
zatim dolazimo do važnosti uredbe-nema implementaciju,osim ako ju sama ne traži, dakle-kad se donosi prvo se objavi u officialal journalu i tamo piše kad stupa na snagu i država članica ju mora primjeniti odmah,a ako traži implementaciju država članica ne smije odgoditi primjenu,niti mjenjati uredbu.
opasnost kod implementacije-da se građani pozivaju na nju tek kada ju priznaju.time se pokušava osigurati jedinstvena primjena prava za sve države članice

za slučaj leonisio: ovdje imamo uredbu ep i akta parlamenta(koji nije donesen) ta uredba ne zahtjeva provedbenu mjeru,a mjera ne ovisi o aktu parlamenta. odšteta ne smije ovisiti o aktu parlamenta

commission: odgađa provedbenu mjeru uredbe(pokušava se zaboraviti odredba gdje se uredba provodi "u cjelosti
tu se radi o "obvezi solidarnosti"

formaggio
Commision vs. Italy je nastavak na Leonesio.
Komisija je tuzila Italiju jer je ova povrijedila svoju obvezu koju je morala ispuniti temeljem Uredbe: Prvo je prekasno donijela potrebno zakonodavstvo za isplatu premije, a zatim nije u potpunosti provela Uredbu. Naime, osim premije za klanje krava, Uredba je propisivala i premije za uklanjanje mlijecnih proizvoda s trzista, a taj je dio Italija zanemarila. Italija tvrdi da ona nema visak tih proizvoda te im ne treba povlacenje mlijeka. No, zbog obveze solidarnosti prema drugim clanicama morala se pridrzavati Uredbe.

mm85
u italiji nije bilo viškova mlijeka kao u ostaku eu ali je italija također bila dužna na rezanje proizvodnje jer se višak odnosio na cijelu eu a ne na pojedine države
pošto italija ima korist od nekih drugih odredbi mora provoditi i ove koje joj idu na štetu
__________________________________________________ ______

Da li se odredbe osnivačkih ugovora mogu mijenjati i na koji način?

tila
Kolko sam ja shvatila mogu,ali moraju slijediti pravilnu proceduru.A koje ja procedura to nisamo spomenuli,bar ne sad na zadnjem satu.

Jel može neko još malo više napisati nešto o ovom zadnjem slučaju comission vs italy-to smo sam nešto malo rekli,pa sam malo izgubljena.

djapana
mislim da se odredbe osnivackih mijenjaju na meduvladinoj konferenciji (tu se sastaju predsjednici/premijeri drzava) tako da se stavljaju amandmani na tekst ugovora (npr. kao sto je donesen jedinstveni europski akt)

frenki
Ako sam dobro shvatio, odredbe Osnivačkih ugovora se mijenjaju
amandmanima oko kojih se dogovore čelnici na međuvladinim
konferencijama.
__________________________________________________ ______

pitanja i dojmovi sa prvog kolokvija
stranke u van gendu
što je europsko vijeće
na koga se odnosi retroaktivnost odluke es u defrenu
uredba i provedba
europska komisija(ako me sjećanje služi točan je odgovor da ne može raspustiti parlament)
dali je uredba prvog ili drugog stupa
uredbe i horizontalni i vertikalni izravni učinak(to je bilo ono MOGU i MORAJU UVIJEK)
o kojim dvjema stvarima es nije raspravio u van gendu(to je ono pitanje koje nosi 2 boda ako se ne varam)
što je es napravio s nacionalnom normom koja je bila protivna ep(ono da je morao isključiti nac normu iz primjene)


Ma još bolje,maknuli su nateža pitanje A kaj je najbolje na mojem testu ta pitanja nisu bila odgovorena,al nema veze.Nadam se dobrom rezultatu,nije bilo teško.Al hoćete čut moj biser-ja krivo odgvorila na pitanja stranke u Van Gendu mislim najrađe bi se ubila sad
Rekli su da će biti rezultati oko ponoći danas na netu pa živi bili pa vidjeli

Kolokvij nije bio težak al sam se ja skoro za svako pitanje 5 godina dvoumila.Ako padnem znam zasto sam pala a ako prodjem znat cu zasto sam prosla.

Nema šta kolokvij je fakat bio ok...
Dobro i ja sam se zeznula oko jednog pitanja pa sam ga križala valjda jedno xx puta.

Nije bilo tesko kao sto sam mislila, ali svejedno se osjecam kao "coban budala". Zbrljala sam pitanja o Europskom Vijecu i Komisiji...sudbo kleta.

Meni nije bilo baš lagano. Slučajevi jesu ali ono o vijeću,komisiji itd. ma ubijalo.

Neznam za ostale al ljudi u mom redu jesu, pa je to bilo kao kolektivno rješavanje... ali meni je kolokvij bio težak, i da sam ga sam morao rješavati neznam kak bi to izgledalo...

E, pa to. Prosli puta sam na predavanju stekao dojam da ce se kolokvij
temeljiti na slucajevima, a na kraju, Komisija ono, Vijeće ovo itd.
Da pitanja su bila ista i razlicito rasporedjena, ali su isto tako i odgovori
bili pod razlicitim slovima, tako da je bilo potrebno procitati sto je susjedna
osoba zaokruzila, a ne samo zaokruziti isto slovo.
Nadam se da ste pazili na to !

ja sam dva,možda tri pitanja ziher znao i to što mi ostalo u sjećanju s predavanja,drugo pogađao.oni materijali ne znaće nešto puno.jer su pitanja tako postavljena,takvi odgovori da jednostavno,em ne stigneš nać,em je razbacano.ja nisam ništa prepisivao.bilo je malo vremena i nisam htio zezat ljude oko sebe.na kraju saznao da su grupe bile skoro iste,samo drukčiji redoslijed pitanja

pitanja mi nisu bila toliko teska koliko mi je otezavala buka oko mene. koma. ok je pomoci, prepisati, sapnuti.. naravno.. ali kad je to u toj mjeri da se ne mozes skoncentrirati na svoja pitanja... grozno!
imala sam zbilja zanimljive susjede..

I da, meni isto kolokvij uopce nije bio lagan, ne znam, oko svega sam se dvoumila, sve mi je izgledalo tocno, sva su mi pitanja bila kao trik-pitanja i stvarno mogu reci da mi je literatura malo ili nikako koristila.
Ono, cula sam za primarno i sekundarno pravo, onda odjednom pravo prvog i drugog stupa, ono, kakvog sad dovraga drugog stupa
Pa onda neke stvari koje fakat ili ja nisam uspjela pohvatat na predavanju, ili ih nismo uopce spomenuli, ali ja sam dosta toga zapisivala pa sam uvjerena da nismo nigdje spomenuli sto EU Komisija ne moze (raspustiti parlament ili nesto drugo)
I jos kad sam vidjela da su zafrknuli sve divne odgovore koje sam znala, a koji su nosili dosta bodova, htjedoh se propucati.

Ono s Komisijom-što je vjerojatnije-da raspušta Parlament ili da mu podnosi izvještaje.Nije se spominjalo na predavanjima, al nije da je pitanje preteško.

Praise the Lord, prodjoh. 3 pitanja su mi netocna, tocno znam koja - ono s Komisijom, Sudom i Vijecem... Mene je jako zbunilo sto neke od ponudjenih odgovora nismo uopce spominjali...pa onda ti izaberi..

Ja sam imao 10/12 bodova i kažem da smo prvi dio gradiva preletili prebrzo. Uredbe, direktive, vijeće,komisija i taj dio dok smo slučajeve jako dobro napravili. Siguran sam da sam ta dva krivo napisao iz tog gradiva. Kaj se može. Padači, nemojte se bedirat, pisat ćete idući put sve i neće biti problema, samo hrabro!
Moje mišljenje.


Ja sam tu bila stavila da je uljez to da Komisija raspusta Parlament.
Jer sam krenula od toga da Parlament bira clanove komisije, i jedino ako to nije uredeno ko parlamentarni sustav u Velikoj Britaniji, nelogicno mi je da ce onda Parlament birati Komisiju, a onda Komisija raspustiti Parlament.

kolokvij iskreno-i nije baš bio lagan kako sam ja zamišljala i kak su mi ovi od lani rekli da će biti,papiri mogu pomoći ali brijem da napamet moraš znati bar 5 pitanja jer onda ništa ne stigneš...
ona komisija,vijeće,stupovi vezano za uredbe?!wtf?! pa komisiju smo jedva spomenuli,a u skripti koju su oni pripremili nema niki klinac vezano za odgovore koji su bili ponuđeni...
a ono šuškanje i dogovaranje sa strane mi je jednostavno ubilo koncentraciju. jbga

A ono, da je kolokvij bio tezak, i cak ne tezak koliko spetljan i koliko smo mi to slabo obradili, to smo se svi slozili, tako da se nemas bas previse kriviti i gristi oko toga. Imali smo stvarno previse pitanja sa uredbama, a njih smo doslovno preletili, onda smo imali neke ponudene odgovore koje nikad nismo spomenuli, onda jos i uzimanje vremena i onaj kiks sa vec odgovorenim pitanjima, ma uzas.

bas sam se sjetila onog pitanja jel uredbe MOGU ili MORAJU imati horizontalni i vertikalni izravni ucinak. Geeze, pa u onom sto sam ja bila nasla, uvijek je je pisalo samo da IMAJU horizontalni i vertikalni izravni ucinak, bez da se igdje spominju glagoli moci ili morati. Uzas!

te uredbe su bile ubi bože...
4 fakin pitanja
nijedno iz walrave koch (jer su se zaje...) i jedno jedino iz defrenne... drilali po uredbama i van gend en loos

Vidim da se neki bediraju kod uredba pko prvog tj drugog stupa.Pa tu samo treba malo logike.Prvi stup-primarno pravo,drugi stup-sekundarno pravo.A uredbe su sekundarno pravo,prema tome uredbe su drugog stupa.Oni uvijek na testovima malo izmijene neke riječi,nađu im sinonima tako da ipak nebi baš odmah bio očit točan odgovor.
Meni nije bilo tako teško,dosta sam stvari čak znala i bez papira,nekak sam se na kraju ufurala u sve to.A nisam puno ni radila s time.I ja sam sve čitala tri puta da ne bi nešto zeznula.Ono Europsko vijeće me ubilo,na njemu sam najviše dumala što bi moglo biti
Kaj se tiče vertikanog i horiznontalnog učinka,ne znam kak ste vi zapisivali bilješke s predavanja,al su rekli sto puta da MOGU imati izravni učinak(ako norma jasna,bezuvjetna i bez naknadnih radnji)

mislim da je većina ljudi zbunilo to nikad,uvijek,često itd..i nažalost bilo je malo premalo vremena za tražiti nešto u skripti tako da mislim da su bolje prošli oni kaj su učili(a vjerujte mi ima ih)

Ja da nisam dobio tuđe bilješke od prošle godine ne bi nikad prošao jer ne bi pojma imao onaj dio o institucijama. Ja mislim da bijelu i zelenu knjigu nismo ni spomenuli na predavanju. Moguće je da se varam ali ja sam to znao radi ekonomske.

zelena i bijela knjiga sigurno nisu spomenute! sigurno! barem ne na ovom predavanju na koje ja idem.

Imaš u povijesnom pregledu razvoja EZ (u scripti koju su dijelili).1985. Bijela Knjiga Komisije o dovršenju internog tržišta.

Jedno od pitanja su bile nadleznosti E.suda. Medju ponudjenim odgovorima je bilo i da li je sud nadlezan za sporove medju drzavama clanicama, a to nismo nigdje spomenuli. Ok, netko moze logikom zakljuciti da li je nadlezan, ali ja sam taj odgovor nasla u zakonu, na kraju u dijelu o Institucijama...a posto smo dosad radili slucajeve koji se ticu pravnih i fiz.osoba unutar jedne drzave clanice to je ljude lako moglo navesti na drukciji odgovor. Mislim da je najgori dio kolokvija bio upravo taj o nadleznostima institucija (Komisija, Vijece min., ES) jer smo jako malo radili taj dio na predavanju, a i neke od ponudjenih odgovora se nije moglo naci u literaturi. Ok, treba misliti svojom glavom, ali tesko je donositi vlastite zakljucke kad nemas na raspolaganju dovoljno materijala. Tu ja ne krivim katedru, cinjenica je da bas i nema puno literature na hrvatskom koja bi nam bila na raspolaganju, a i treba vremena da se katedra uhoda. Mislim da ce na drugom kolokviju biti puno bolje. Nadam se da ce se bazirati vise na slucajevima, da se moze prikazati primjena naucenog i razumijevanje EJP. Meni je bas taj dio najbolji

Bilo je pitanje da li donosi odluku o tužbi jedne članice protiv druge.
e sad, to nije baš jasno
jer je jedno da li donosi odluku o tužbi (da li se tužba prihvaća ili ne) ili presuđuje u slučaju
jer presudu donosi ali ne odlučuje da li se tužba prihvaća ili ne

Ja pak mislim (tj. ne mislim vec znam, procitala sam to) da sekundarno pravo jest pravo koje donose one institucije EZ-a (Vijece, Komisija), a primarno je ono koje donose izravno drzave clanice.
E sad, posto se u 2. i 3. stupu pravo svodi na suradnju na razini medjunarodnog prava (drzavu se ne moze obvezati bez njene volje), kako bi pravo 2. stupa mogle biti primjerice uredbe!? Cisto iz 2 razloga: drzava se ne moze obvezati protiv njene volje u 2 i 3.stupu, a uredbe su obvezujuce za sve i drzava cak moze biti preglasana.
A drugi razlog bi bio - Komisija, Vijece i sl. su institucije EZ-a i oni donose Uredbe, i kako bi mogle donijet Uredbe u 2.stupu gdje uopce nema zajednice u pravom smislu da bi mogla imat organe, samo postoji zajednicka suradnja. Kako "suradnja" moze imati svoje institucije ili donositi svoje akte?
Tako da mislim da to primarno i sekundarno nemaju previse veze sa 1. i 2.stupom, i samo jer je pravo sekundarno ne znaci da je iz 2.stupa, cak naprotiv, oba su iz 1.stupa, samo jedno stvaraju zemlje clanice izravno (Osnivacki ugovori), a drugo njihove institucije bez neposrednog sudjelovanja drzava (Uredbe, direktive, odluke, preporuke i misljenja).

[MinesweePer]

Rasprava:

Dodo8
Evo ako vas mogu pitati za jedno mišljenje. što vi mislite. Meni je tako bio zapeo za oko onaj slučaj Simmental jako sam dugo razmišljao o njemu , i sad sam ga maloprije čitao.
Ja nikako ne mogu prihvatiti da je Europski sud sebi uzeo za pravo da uputi nacionalni sud prvog stupnja da izravno primijeni europsko pravo bez da prethodno uputi pitanje o ustavnosti Ustavnom sudu. Prije svega meni sam taj spor nije od nekog značaja jer se radi o procesnom pitanju. Ne znam kako vama ali meni se čini jako bahato od Eurospkog suda da traži da nacionalni sud zanemari nacionalni propis te da izravno primijeni europsko pravo. E sad može li on samo tako zanemariti pozitivni propis svoje matične zemlje samo zato što mu to kaže externo tijelo. On se ne može praviti da ga nema, jer on postoji i na snazi je. Da li na taj način Europski sud ulazi izravno u odredbe ustava i malo preširoko tumači svoju ulogu. Po meni je najveći problem zato što Europski sud traži od nacionalnog suca da zanamari ne bilo koju normu - nego ustavnu, najvišu koja uopće u jednoj zemlji može postojati. I mislim da to nije u redu.

Andrea
Taj slučaj se nadovezuje na costa v. enel i da bi shvatio odluku Europskog suda, trebaš ih promatrati zajedno...
Dakle, stvaranjem EU države su ograničile svoja prava i time je stvoren jedan novi pravni sustav koji je iznad njihovog nacionalnog prava pa i njihovog ustavnog prava. Zašto? Zato jer ako bi nacionalno pravo svake od država članica imalo prednost, pravo Zajednice bi se razlikovalo od države do države i to bi dovelo do diskriminacije...
To je bio problem i npr. u slučaju Grogan, a o sukobu Europskog i njemačkog Ustavnog suda se govori i u slučajevima Solange I. i II., to ćete raditi kasnije, ali ako imaš volje, pročitaj pa će ti možda neke stvari biti jasnije...

Dodo8
slažem se s tobom.
ja sam htio samo istaknuti jedno: da je nonsens da sudac na temelju europskog prava zanemaruje ustavnu normu i pravi se da je nema.
meni je to fakat malo freaky.
eto toliko o tome neću vas više tlačiti

Andrea
po meni to nije tolio čudno, budući da je norma ustava protivna eu pravu... koje bi po tebi bilo rješenje?

Dodo8
Pa meni bi se nekako logičnije činilo da u skladu sa ustavnom odredbom sudac zatraži odluku Ustavnog suda o tome da li je nešto protuustavno ili nije. Mislim kako ju može samo tako zanemariti i praviti se da je nema? On u prvom redu odgovara višem sudu i dužan je poštivati Ustav itd a tek se tada baviti europskim pravom. Mislim da je oblik primjene europskog prava u konačnoj instanci najvišihi sudova zemlje a ne suca pojedinca pred kojega se stavlja golem teret odgovornosti da bude u poziciji da mrtvo hladno ignorira svoj Ustav i primijenjuje europsko pravo. Mislim da to trebaju činiti ipak najviši sudovi.
U konačnici, Ustav je temeljni zakon svake države a europsko pravo proizlazi upravo iz međunarodnog ugovora koje su potpisale zemlje članice. Nije nemoguće da su neke odredbe tog ugovora u trenutku potpisivanja bile suprotne sa nacionalnim Ustavom i u slučaju Simmental je upravo stvar u tome da Ustavni sud treba utvrditi da li je to tako ili nije i ako utvrdi da jest da treba primijeniti svoj nacionalnu ustavnu odredbu a zanameriti mišljenje Europskog suda.
Ne znam da li ovo što sam napisao djeluje možda zatucano i neeuropejski ali to je jedino što sam uspio zaključiti čitajući ovo.

Andrea
@ dodo - u van gend en loos je, ako me pamćenje služi, es rekao da je eu pravo nadnacionalno pravo jer su se države članice odrekle dijela svojih ovlasti u korist unije... mislim da se ugovor o sklapanju eu ne može uspoređivati s običnim međunarodnim ugovorima...
mene je to isto pitanje mučilo u početku i razmišljala sam o istom rješenju kao i ti, ali zamisli da sud svaki put kad je neka nacionalna norma (bilo ustavna ili zakonska) suprotna europskoj upućuje pitanje svom ustavnom sudu, koliko bi trajao postupak... ovako jednostavno zanemari tu odredbu i primjeni eu pravo, koje i inače treba primjeniti...
slažem se s tobom da se tako smanjuje uloga ustavnih sudova i stavlja velika odgovornost na suce... stvarno ne znam kako će to funkcionirati kod hrvatskih sudaca koji ne jedva prate izmjene naših zakona, a kamoli eu pravo, ali takva je situacija...


Dodo8
Slažem se. No također europski sud neće moći kazniti nacionalnog suca ako ovaj predmet uputi Ustavnom sudu a ne primijeni izravno europsko pravo. Sve ovisi o dobroj volji. A čisto sumnjam da će bilo koji sudac pojedinac dati primat europskoj normi nad nacionalnom pogotovo o Hrvatskoj već će cijelu stvare prepustiti najvišoj instanci.

Ne znam jel glupo ovo što ću reći no zar ne bi bilo jednostavnije da su u samom osnovačkom ugovoru taksativno naveli koje odredbe imaju izravni učinak a koje ne da ne moraju jadni suci "supstanciološki" ulaziti u bit stvari

Andrea
U tome i je stvar... vjerojatno za neke odredbe pri stvaranju ugovora države članice nisu željele da imaju izravni učinak, a ES uvijek malo pomalo širi ovlasti zajednice...

Dodo8
Ali ako je točno ovo što kažeš onda je to krajnje bahato, nasilno i bezobrezno. Ako zemlje jasno navedu na što pristaju kojim pravom bilo koji sud pa zvao se on i Europski stvara nešto novo što u Ugovoru ne postoji i nameće to kao pravilo

Andrea
nije da to ne postoji nego to ES malo drugačije protumači to je isto kao da kažeš da je od sudova u common law sustavu bezobrazno što stvaraju pravo... to je jednostavno takav sustav, a i države se na kraju pokore ES-u...

Dodo8
Sad mi je sve jasno. Lijepo si mi objasnila.
Ako RH nešto potpiše toga se mora držati. I neki Sud će sad izmisliti "širim tumačenjem" nešto što nije potpisano.
Pa mislim da je to fer, a riječi "supstancialno" i "teleološki" su samo fraze koje opravdaju takvo ponašanje

[Jagodda]

zapravo grozno zvuči i izgleda kad posjetiš njihovu stranicu i vidiš literaturu, ali u biti nije tako loše- cijeli predmet se bazira na tome da shvatimo bit europske unije- tako da se prvo uči o povijesti eu, a onda se rade nekakve sudske presude..meni u biti dosta zanimljivo

__________________________________________________ ____________

O drugom kolokviju

Frenki
Evo da prvi ostavim dojmove. Meni je opet bilo jako tesko, mozda i gore nego prosli puta. Al prosli puta sam isto imao los feeling, pa sam ipak na jedvite jade skupio 15 bodova.

Jesmo mi uopce spominjali da li SSP vrijedi do ulaska u EU ili do zakljucenja pregovora?
Obrnuti horizontalni ucinak? Kaj bi to trebalo biti? Mozda sam sjedio na usima, al nisam pojma imao kaj je to, pa sam u onom slucaju (grupa B) s onim gospodinom X i poslodavcem Y napisao da je u horizontalnom odnosu...

A ona odredba o uvoznicima koji moraju registrirati proizvode? Jel to nejednako ili jednako primjenjiva mjera, ako je jednako dal je jednostruka ili dvostruka itd....

Da li se zrcalne odredbe o kolicinskim ogranicenjima tumace identicno, ekstenzivno ili restriktivno u odnosu na Ugovor?

Ma pola toga mi je bilo dvoumljenje, negdje cak i troumljenje....
Bio sam totalna zbunjola, nadam se da cu izvuc tih 11, 12 koliko nam treba za prolaz.


krigla
moj dojam:

Kada dodjoh kuci roditelji me ne prepozase. Gledaju oni mene, gledam i ja njih. Ko duh sam bila blijeda. Eto mog dojma o ovom kolokviju.

Postaveljni odgovori na postavljena pitanja su bila indeticna, samo uz malu izmjenu I TO 2 SLOVA DODANA.

Gledam u one slucajeve i nije mi jasno.. Za sto sam ja svaki puta sjedila po sat ili sat i po za radnim stolom. Za pad ? a smijeha.

Najbolje mi je bilo vidjeti pri izlazu face ljudi. Svakog koga sam pogledala, ali doslovno svakoga, svi su bili razocarani.

Da se bar katedra dosjeti pa nam da ponavljanje kolokvija naravno s nekim malo ljepse uoblicenim pitanjima i odgovorima

TILA
Da dosta je bilo teško,al opet kad malo razmiliš dođe ti odgovor logički ako razumiješ o čem se govori.Meni je na kraju bilo ok al sam se iscrpila i dovoljno mi je samo onih minimalnih 11 bodića ako može

tyrandas
kolokvij je bio strava..
nekakve bolesnoce..
jogurti
samo da je proci ,i jos s obzirom na to da ih je danas dosta imalo rim i sociologiju
nisam zahtjevna

dzija
koji bog je obrnuto vertikalni/horizontalni ucinak?vjerojatno jesmo radili al ono...ko da sam sjedila na usima
ovaj kolokvij je definitivno bio 3,4,5,6,7,........135746843548646546 puta teži nego prošli


Kesa
Obrnuto vertikalni učinak je kada država tuži pojedinca... logički bi onda i obnuto horizontalan bio neš slično...

Fakat je bilo koma, isčupala sam si pol skalpa... ma neznam, bumo vidli... ja bi rado 13 bodova ali i sa 11 ću se pomiriti...
Ma ne totalna katastrofa, a spremam se za taj kolokvij već skoro dva tjedna... očigledno ne dovoljno..

kobi9
kolokvij je bio prestrašan. puno toga nismo čuli na Rodinovim predavanjima, a šta se pojavilo na kolokviju... čemu ta predavanja onda ?
ZA slučajeve je jasno da
treba logike, ali baš da se veže 5 pitanja na jedan slučaj, je u najmanju ruku, bezobrazno.

nely
ISUSE KRISTE! Kaj je ovo bilo? Samo mi je u glavi odzvanjalo kako goldner govori: Mi NE stavljamo trik pitanja. Ne, oni stavljaju jogurte. To je sudbina laganih predmeta-moraju ih maximalno zakomplicirat. I zašto ja moram imati 11 bodova,ako sam na prvom kolokviju imala 18? damit

Easy
kako su uopće mogli i staviti stvari koje nisu ni ispredavali, a kamoli si dati toliko oduška u pitanjima i nedefinirati ih, već si ti misli što je pisac htio reći... uffffffffffffff....11 bodova je dovoljno...

annie sk
da da.. i ja sam se spremala za svako predavanje, i sad sam se spremala za kolokvij i nemam pojma...
meni je bilo tesko. previse dvoumljenja na skoro sva pitanja. a kad se toliko nas dvoumi onda ocito nije problem u nama.
bilo bi ok da spuste prag malo!
ovo nije bilo lagano!
sad bi mogla isipati tu jos ponesto komentara ali probati cu se suzdrzati...

ryana
kolokvij je bio grozan...koje komplikacije oko svakog pitanja...malo preteško za moj dojam...mislim da će bit masovnih padova-baš lijepa pljuska za praćenje nastave svakog tjedna i konstantno čitanje presuda

annie sk
malo jesu pretjerali! mi se ovime prekratko bavimo da bi polovili sve ono sto su oni imali u pitanjima!

netko je pitao za obrnuto vertikalni i obrnuto horizontalni polozaj. ovaj drugi nismo spominjali

Vule
čovječe.. fakat sam se preznojio oko ovog kolokvija.. mislim ne da sam učio mjesec dana.. nego kad sam vidio kolokvij.. e hvala ti Bože, nadao se samo prolazu.. ajme labud u indexu.. sweet

formaggio
Meni je zao sto sam stalno odgadjala pisanje reakcije pa ju nisam predala jer bih imala 3, no glavno da sam prosla. Kolokvij je bio dosta tezak. Ljudi oko mene su bili u soku kad su vidjeli pitanja, pogotovo one izmisljene slucajeve. Meni se cini da sam zeznula na onim drugim pitanjima, opcenitim. Sve u svemu predmet mi je super i gradivo zanimljivo, ali mislim da je previse toga bilo nagurano u premalo sati. Bilo bi bolje da smo mozda na satu radili na nekom izmisljenom slucaju

ego_trip
meni je ovaj kolokvij bio bar 3 puta lakshi od prvog....ako uzmem u obzir da sam na gradivo potroshila punih sat vremena, i da sam cijeli kolokvij sama rijeshila....16 bodova je usspijeh...kaj bi tek bilo da sam uchila ;D;;D:

Insecure
Ja sam sinoc isto ostavila post, pa vidim sad da ga nema, oh well...
Samo se htjedoh zahvalit vama cyber-kolegama na pomoci, odgovorima na pitanja i doprinosu, i eto, sretna sam da je konacno i to gotovo.

Sto se ispita tice, uopce ne bih rekla da je lagan, niti jednostavan, a sto se kolokvija tice, pa recimo da sam prvih 10 minuta samo gledala u to ne znajuci ni odakle da krenem ni kako da se snadem.
Na kraju sam panicno brojala imam li 11 tocnih odgovora, da bar imam zagarantiran prolaz, a za neke odgovore ni sad ne znam koji je uopce bio tocan odgovor.
Primjeri su bili katastrofa, mislim, dajjj, pa ES nije uvijek dosljedan i siguran u svoje odluke, how the hell should I know that?
I jos onda ono, nedorecenost, ja nisam u slucaju razumjela kako je postavljen, a ne sto trebam odgovoriti, pa ne mogu ja nagadjati jel direktiva bila sprovedena ili nije.

Uglavnom, volim kad se na pravokutniku mogu ovako sretno pozdraviti sa nekim temama nakon sto dam ispite

Roki
Zahvaljujem svima koji su na bilo koji nacin pomogli pri objasnjavanju gradiva na forumu.Imam 18, ali bi jednako sretan bio i s 11. Nije bilo jednostvavno...I mislim da ipak ima trik pitanja,ma koliko sutjeli o tome. Zelim puno uspjeha buducim kolegama koji ce polagati ovaj predmet.Unatoc visokoj prolaznosti,mislim da bi bilo korisno kada bi katedra ubuduce dala par pitanja koja su koncipirana kao na testu da studenti steknu predodzbu kako to izgleda,(slicna pitanja bar)jer ih zbuni kad odjednom moraju razmisljati 15 min sto nije tocno da je tocno u odluci...Treba koristit logiku ali mislim ono...Predavanja su ok, s tim da bi mogli jos naglasiti pojedine stvari!
Pozdrav

netko
Kolokvij je fakat bio za*eban...al sva sreca na kraju je nekim cudom (meni) dobro proso )....
uglavnom imam jedno pitanje za vas: nama su na predavanju rekli (a isto to pise na pocetnoj strani rezultata kolokvija) da je 31 bod za 3, a po rezultatima vidim da je ekipa dobivala duje do 35,5 bodova...ja sam po to zbroju trebo imat 31 bod (zbrojili su mi kao 30,5) pa ono -> da se mozda moze izvuc trojka )
Kaj vi mislite?
Btw. naravno da mi je najvaznije bilo proc, al ovo je "specificna" situacija ))

Frenki
Meni su svi, prije nego sto sam krenuo, rekli, "EJP ti je pljuga" itd.
Ja se bas ne bi slozio s njima, iako je prolaznost stvarno visoka...

Treba pratiti na satu, raditi predmete, ali i to samo po sebi na kraju
nije dovoljno, ja sam se na kolokviju sluzio i logikom, pa cak pomalo
i vudu magijom :-)

Jednostavno mi se cini da se standardi katedre jos nisu do kraja "izgradili". I prosli
puta, a i sada je bilo stvari koje mi nismo radili, tj. koje se nisu spominjale,
a mozda neka druga grupa je, a na kraju je sve to bilo na ispitu.

Al' dobro, predmet je bio interesantan, predavaci simpaticni pa cemo im
oprostiti. :-)

I naravno, zelim srecu buducim generacijama, vas deda Frenki :-)

[MinesweePer]

Drugi dio gradiva

DIREKTIVE
IZVORI PRAVA:
- Ugovor o EU
- Ugovor o EZ

Ugovori su primarno pravo

Sekundrano pravo:
1. uredbe
2. direktive (smjernice)
3. odluke
4. preporuke
5. mišljenja

pravni temelj za donošenje direktiva:
čl. 249:
Radi izvršavanja svojih zadaća, u skladu s odredbama ovog Ugovora, Europski parlament zajedno s Vijećem, Vijeće i Komisija izrađuju propise i izdaju direktive, donose odluke, daju preporuke ili mišljenja.

Svaki propis ima opću primjenu. Obvezujući je u cijelosti i izravno se primjenjuje u svim državama-članicama.

Direktiva je obvezujuća za svaku državu-članicu kojoj je upućena u pogledu rezultata koji se mora postići, ali prepušta državnim vlastima odabir oblika i metoda.

Odluka je u cijelosti obvezujuća za one kojima je namijenjena.
Preporuke i mišljenja nemaju obvezujuću snagu.

dakle,
Direktiva:
1. obvezuje u vezi rezultata
2. obvezuje državu članicu
3. ostavlja nacionalnim vlastima izbor forme ili metode
- danas najčešći pravni akti jer donekle daju slobodu državama
- postoji uvjet, a to je rok, ne može se tužiti dok ne protekne implementacijski rok

Van Duyn
- 4 slobode:
1. sloboda kretanja kapitala
2. sloboda kretanja radnika
3. sloboda kretanja roba
4. sloboda kretanja usluga

- 64/227/EEZ - iznimke od 4 slobode:
1. prijetnja za nacionalni poredak
2. državljanin druge države članice
3. osobno ponašanje
4. članstvo u tijelu koje je nezakonito
- svaka takva zabrana mora se temeljiti na osobnom ponašanju pojedinca
- sud nije izrijekom rekao ni da se mogu ni da se ne mogu direktive pojedinačno primjenjivati pred nacionalnim sudom
- prvi put mogućnost da se direktiva primjeni pred nacionalnim sudom
- u ovom slučaju direktiva ima izravan učinak



slobodno nadopunite :-D


EDITIRANO

Svaka čast na trudu, s time da mi se čini da su ti ove iznimke iz direktive 64/221 malo nejasno napisane.

Koliko sam ja skužio, iznimke su samo zaštita javnog poretka, sigurnosti i zdravlja, dakle te 3, ako se mogu podvesti pod osobno ponašanje i u slučajevima kada je neka aktivnost legalna, ali se smatra društveno štetnom.

P.S. željno očekujemo nastavak !

ispravljeno, nama je bio znanstveni novak Mataija taj dan i rekao nam je 4., samo što sam ja krivo napisala ovdje
i da... nek katedra zna da im je novak super i da je pred katedrom svijetla budućnost, svaka čast, izvrsno je s nama obradio 11. jedinicu

... kada ce kolegica nivette staviti ostatak...?

kad stigne i ako stigne jer i kolegica nivette ima i drugih ispita za rješavat, kao i ostali
pa se slobodno i vi ostali pridružite u pisanju sažetaka

Pa ovo je super,sve pojednostavljeno.Radujem se da vidim sve ostalo.

slobodno i vi pišite i stavljajte ovdje sažetke
tim više što je 12. i dio 14. jedinice s nama radila prof. Ćapeta, a ona malo konfuzno predaje, pa mi nisu sve stvari jasne, a sad nemam vremena za proučavanje toga


editirat ću svaki put ovaj post i nadodavat, pa tu gledajte

evo nastavka:

Izravni učinak
- prvo ga je imalo samo primarno zakonodavstvo uz uvjet:
a) jasno
b) precizno
c) bezuvjetno
- što se tiče sekundarnog zakonodavstva (uredbe), sud ima jasan tekst pred sobom koji kaže da postoji opća primjena tekstualno nema prepreke izravnom učinku


Ratti
- primjer za nadređenost direktiva
- direktive: 73/173 (rok za implementaciju 1974.) i 77/728 (rok za implementaciju 1979.)
- Ratti se poziva na direktive
- Direktiva ima izravni učinak, tj. pojedinci se mogu na nju pozivati jer se država ne može braniti pozivajući se na vlastiti propust estoppel načelo (p.22)
- Esstopel načelo utjeclo na to da se učinak direktiva ograniči na vertikalni izravni učinak
- Budući da rok nije prošao, države još nisu dužne primjenjivati direktive

Država članica koja u propisanim rokovima nije donijela provedbene mjere propisane direktivom ne može se braniti protiv pojedinaca pozivajući se na vlastiti propust da izvrši obveze koje proizlaze iz direktive.
Iz toga slijedi da nacionalni sud, od kojega osoba koja je postupila prema odredbama direktive zatraži da ne primijeni nacionalnu odredbu koja nije u skladu s direktivom, neugrađenom u unutarnji pravni poredak države članice koja nije ispunila svoju obvezu, mora taj zahtjev prihvatiti ako je obveza o kojoj je riječ bezuvjetna i dovoljno određena. Podložno tim rezervama, nakon proteka roka utvrđenog za provedbu te direktive država članica ne može na takvu osobu primijeniti svoje unutarnje pravo koje još nije uskladila s direktivom, čak i ako ono predviđa kaznene sankcije.

S druge strane, sve dok ne protekne rok u kojem su države članice obvezne ugraditi odredbe direktive u svoje unutarnje pravne poretke direktiva ne može imati izravni učinak. Takav učinak nastaje tek po proteku propisanoga roka, i to u slučaju kad dotična država članica ne ispuni svoju obvezu.

p.43. Direktiva će moći proizvoditi učinke tek po proteku propisanoga roka, i to ako država članica ne postupi prema njenim odredbama.
p.44. Dok taj datum ne prođe, države članice ostaju slobodne u tom području.
p.45. Ako je jedna država članica ugradila odredbe direktive u svoj unutarnji pravni poredak prije proteka njome propisanoga roka, ta činjenica ne može proizvesti nikakav učinak u pogledu drugih država članica.
p.46. Zaključno se može reći da budući da direktiva, zbog svoje naravi, nameće obveze samo državama članicama, to znači da se pojedinac ne može pozvati na načelo "legitimnih očekivanja" prije proteka roka propisanog za njenu provedbu.

Relevantni članci UEZ:

čl. 189, st. 3.
Direktiva je obvezujuća za svaku državu-članicu kojoj je upućena u pogledu rezultata koji se mora postići, ali prepušta državnim vlastima odabir oblika i metoda.

čl. 36.
članak 30. (bivši članak 36.)
Odredbe članaka 28. i 29. ne isključuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili roba u tranzitu, a koja su opravdana razlozima javnog morala, javne politike ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka; zaštite nacionalnih blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti; ili zaštite industrijskog i trgovačkog vlasništva. Takve zabrane ili ograničenja, međutim, ne smiju biti sredstvom samovoljnog diskriminiranja ili prikrivenog ograničavanja trgovine između država-članica.

Zabrana količinskih ograničenja između država-članica
članak 28. (bivši članak 30.)
Zabranjena su količinska ograničenja na uvoz i sve mjere s istim učinkom između država-članica.

članak 29. (bivši članak 34.)
Zabranjena su količinska ograničenja na izvoz i sve mjere s istim učinkom između država-članica.

čl. 100.
članak 94. (bivši članak 100.)
Vijeće, jednoglasnom odlukom na prijedlog Komisije i nakon konzultacija s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, izdaje direktive za ujednačavanje onih zakona, propisa i upravnih odredbi država-članica koji izravno utječu na uspostavu i funkcioniranje zajedničkog tržišta.

p.36. Kada, u skladu s člankom 100. Ugovora, direktive Zajednice predviđaju usklađivanje mjera potrebnih kako bi se osigurala zaštita zdravlja ljudi i životinja i utvrdili postupci Zajednice za nadzor nad poštivanjem tih mjera, primjena članka 36. prestaje biti opravdana, pa se od tada moraju obavljati odgovarajuće kontrole i poduzimati zaštitne mjere u skladu s okvirom naznačenim usklađujućom direktivom.

PRESUDA:
1. Nakon proteka roka utvrđenog za provedbu određene direktive država članica ne može na osobu koja je postupila prema zahtjevima iz te direktive primijeniti svoje unutarnje pravo ako ga još nije uskladila s direktivom, čak i ako ono predviđa kaznene sankcije.

2. Iz sustava što ga je uvela Direktiva br. 73/173 tako proizlazi da, kad je riječ o klasifikaciji, pakiranju i označavanju otapala, država članica ne može u svoje nacionalno zakonodavstvo uvesti uvjete koji su restriktivniji od onih utvrđenih direktivom o kojoj je riječ, odnosno koji su čak iscrpniji ili u svakom slučaju drukčiji, te da se ta zabrana nametanja nepropisanih ograničenja primjenjuje kako na izravno stavljanje proizvoda u promet na domaćem tržištu, tako i na uvezene proizvode.

3. Direktiva br. 73/173 mora se interpretirati na način da nacionalne odredbe ne smiju propisivati da se na ambalaži mora nalaziti izjava o prisutnosti sastojaka proizvoda o kojima je riječ izvan okvira onoga što je utvrđeno tom direktivom.

4. Nacionalne odredbe koje izlaze iz okvira onoga što je utvrđeno Direktivom br. 73/173 u skladu su s pravom Zajednice isključivo ako su donesene u skladu s postupkom i formalnostima propisanim člankom 9. te Direktive.

5. Direktiva br. 77/728 Vijeća Europskih zajednica od 7. studenoga 1977., a osobito njen članak 9., ne mogu u odnosu ni na jednog pojedinca koji je postupio u skladu s odredbama te direktive prije proteka roka za prilagodbu propisanog za državu članicu proizvesti nikakav učinak koji bi bio takav da ga nacionalni sudovi mogu uzeti u obzir.






Marshall
- primjer za nadređenost direktiva
- načelo jednakog postupanja
- diskriminacija temeljem spola
- direktiva 76/207 jednako postupanje prema ženama i muškarcima
- horizontalni učinak - smatrano da se direktiva ne smije primijeniti tuženik
- emanacija država - Sud ograničio državu. Trebalo bi češće primjenjivati izravni učinak
- Direktive imaju izravni učinak samo prema državi
- Sud usvojio prvi put široku definiciju države


Žalbeni sud uputio je slijedeća 2 prethodna pitanja Europskom sudu:

1) Je li diskriminacija?
(1) "Je li davanje otkaza tuženika tužiteljici temeljem politike (koju tuženik primjenjuje), nakon što je navršila 60 godina života, te temeljem isključivog razloga što je tužiteljica žena koja je navršila uobičajenu dob za odlazak u mirovinu koja se primjenjuje na žene, akt diskriminacije koji je zabranjen Smjernicom o jednakom postupanju.

- ukidanje diskriminacije je dio općih načela EZ (p. 13 i p.14)
- iznimke se interpretiraju restriktivno
- opća politika otkaza - diskriminacija po spolu: p.38. odgovor na prvo pitanje koje je Sudu uputio žalbeni sud mora biti da se čl. 5(1) Smjernice br. 76/207 mora interpretirati u smislu da opća politika otkaza koja uključuje otkaz ženi isključivo zbog toga što je navršila dob koja je kvalificira za državnu mirovinu, a ta dob je, prema nacionalnom zakonodavstvu različita za muškarce i za žene, predstavlja diskriminaciju utemeljenu na spolu suprotnu toj smjernici.

2) Da li se pojedinci smiju pozvati pred nacionalnim sudom na direktive?
(2) Ukoliko je odgovor na pitanje (1) potvrdan, može li se tužiteljica u okolnostima ovog slučaja pozivati na Smjernicu o jednakom postupanju pred nacionalnim sudovima ili sudištima, bez obzira na nekonzistentnost (ako postoji) između Smjernice i čl. 6(4) Zakona o spolnoj diskriminaciji."

- direktive obvezujuće za državu, ne i za javnu instituciju (=argument tuženika)

Država može djelovati kao:
1) JURE IMPERII = kao državna vlast
2) JURE GENTIONIS = kao bilo koja pravna i fizička osoba

p.43 Tuženik i Ujedinjeno Kraljevstvo, predlažu da se na drugo pitanje odgovori odriječno. Oni priznaju da smjernica može, u određenim posebnim okolnostima, imati izravni učinak protiv države članice u mjeri u kojoj se država ne može oslanjati na svoj vlastiti propust da ispuni obavezu propisanu smjernicom. Međutim, oni smatraju, da smjernica nikada ne može nametati obaveze izravno pojedincima, te da može imati izravni učinak samo u odnosu na državu članicu u svojstvu javne vlasti [iure imperii], a ne na državu kao poslodavca [iure gestionis]. Kao poslodavac država se ne razlikuje od privatnih poslodavaca. Stoga ne bi bilo ispravno stavljati osobe zaposlene kod države u bolji položaj od onih koji su zaposleni kod privatnog poslodavca.

- time bi potencijalna odgovornost države izmakla ESu, odnosno regulaciji EZ

p.56 odgovor na drugo pitanje mora biti da se na čl. 5(1) Smjernice Vijeća br. 76/207 od 9. veljače 1976., koji zabranjuje svaku diskriminaciju utemeljenu na spolu u pogledu uvjeta na radu, uključujući i uvjete koji uređuju otkaz, može pozivati protiv državne vlasti koja nastupa u svojstvu poslodavca, kako bi se izbjegla primjena bilo kakvih nacionalnih mjera koje nisu u skladu s čl. 5(1).

ES je prihvatio britanski argument da se pojedinac na direktivu može pozvati samo protiv države. No, iako se država pojavljuje kao poslodavac, ES smatra da je i država kao poslodavac dio države kojoj se ne smije dozvoliti da ima koristi od vlastitog propusta da ispuni obvezu nametnutu pravom EZ.

- poslodavac gđe Marshall je institucija javnog zakonodavstva
- Marshall ne želi u mirovinu
- ako je poslodavac država, tužitelj bi mogao ostvariti svoja prava
- 60 godina = pravo na starosnu mirovinu - ne proizlazi da je to i zadnji rok za mirovinu, nema pravnog akta koji to dopušta - nepisana politika tvrtke (odbora) - nema akata (p. 26)
- ako praksa pokaže da se ne poštuju smjernice, dolazi do sankcije - suprotno načelu jednakog postupanja
- pravo na mirovinu ne znači i da se mora ići u mirovinu
- čim se ostvari pravo na mirovinu, šalju ih u mirovinu
- diskriminacija u spolu
- Direktive mogu imati vertikalni izravni učinak

- sud želi sankcionirati državu za neprovođenje direktive i kupiti lojalnost građana
- sud je proširio koncept države i na medicinske institucije, nije rekao da direktive imaju horizontalni učinak
- države ne mogu ograničiti načelo jednakog postupanja ako su norme jasne i bezuvjetne
- važno zbog provedbe normi koje zabranjuju diskriminaciju

- sud izričito navodi da direktiva sama po sebi ne može pojedincu nametnuti obveze
- kasnije skupina pravobranitelja pokrenula kampanju da se ta odluka izmjeni, no ES se čvrsto drži stajališta da neposredno djelovanje smjernica treba ostati ograničeno na odnos građanin - država


TUMAČENJE:
Komisija smatra da su odredbe Direktive dovoljno jasne i bezuvjetne te da se na njih može pozvati.
p.43 država kao poslodavac ≠ država kao javna vlast (kaže VB da nebi bilo fer da se državu strože tretira nego pojedince poslodavce)
p.46 uvijek kad su odredbe direktive bezuvjetne i dovoljno precizne, pojedinci se na njih mogu pozvati protiv države. VB ističe da uredbe imaju izravan učinak u vertikali, ali ne i u horizontali (vidi p.48)
p.48 = direktiva sama po sebi ne može nametati obaveza pojedincima, zato je važno ispitati radi li se ovdje o tuženiku u svojstvu pojedinca
p.49 bez obzira na to nastupa li država kao poslodavac ili javna vlast, pojedinac se može pozvati na direktivu protiv nje jer se ne smije okoristiti vlastitim propustom da ispuni obaveze dane od Zajedice
-sud zaključuje da je poslodavac ovdje uistinu bila javna vlast
p.55 sud zaključuje da odredbe smjernice jesu precizne i bezuvjetne


Zaključak: moguće je pozvati se na Direktivu protiv poslodavca kako bi se izbjegla primjena neke od nacionalnih mjera koje nisu u skladu sa pravom EU
-i nakon ove presude sud oklijeva izravno reći da direktive imaju izravan horizontalan učinak; rješenje ovog problema se vidi u tome da vrlo široko tumači pojam država.

Foster
- činjenice slične Marshallu, no u pitanju nije javna vlast već poduzeće koje je monopolist u opskrbi plinom i država ga, kao takvog, kontrolira
- žene umirovljene u drugom poduzeću koje je prvo bilo državno, a poslije privatizirano
- do izražaja dolazi široko shvaćanje pojma država (p.20) - radi se o emanaciji država
- definicija države - tijelo izražava neku javnu uslugu i ima šire ovlasti od nekog privatnog poslodavca

U tom predmetu, koji je proizašao iz sličnih okolnosti i u kojem se radilo o tumačenju iste direktive kao i u predmetu Marshall (152/84), tužena je strana bio British Gas, društvo odgovorno za razvoj i održavanje opskrbe plinom u VB, koje je u vrijeme relevantno za predmet, imalo monopol opskrbe plinom te bilo pod nadzorom i indirektnom upravom države.

House of Lords upućuje E sudu zahtjev za odluku o prethodnom pitanju: je li British Gas bio dio države prije nego je bio privatiziran?
1. pravorijek suda:
- ES utvrđuje pravila, a nacionalni sud ih primjenjuje na činjenice slučaja

2. opće pravilo:
- direktiva se može izravno primjenjivati ako:
1) tijelo pruža javnu uslugu
2) u skladu s mjerom koju je donijela država
3) pod nadzorom države
4) posjeduje posebne ovlasti pored onih koje se uobičajeno primjenjuju u odnosima među pojedincima

ES je definirao uvjete koje mora ispunjavati neko tijelo da bi se radilo o državi u svhu primjene direktive, smatrajući da se na bezuvjetne i dovoljno precizne odredbe direktive može pozvati protiv organizacija ili tijela koja su subjekti vlasti ili kontrole države, ili imaju specijalna ovlaštenja izvan onih koja rezultiraju iz normalnih pravila primjenjivanih na odnose među pojedincima.

Da bi se pojedinac pred nacionalnim sudom mogao pozvati na odredbu direktive koja zadovoljava test izravnog učinka, druga strana mora biti ili:
a) u sastavu države
b) pod kontrolom države
c) imati specijalne ovlasti koje joj je dodijelila država
(uvjeti za karakterizaciju neke organizacije državom su alternativni, dakle mora postojati samo jedan od navedenih uvjeta da bi se pojedinac mogao pozivati na direktivu)
Da li neko tijelo ispunjava takve uvjete, odlučit će u svakom konkretnom predmetu nacionalni sud pred kojim se postupak vodi.

Osnovni argument kojim je ES opravdao mogućnost da direktive imaju izravni učinak je načelo estopell.

- p.18 organizacija i tijelo koje podliježe nadležnosti države i ima posebne ovlasti od uobičajenih pravila koja se primjenjuju među pojedincima
- p.18 kontrola državne ili posebne ovlasti (or)
- iskaz prava kako ga sud vidi + primjena pravila na konkretni slučaj
- p.20 kontrola i posebne ovlasti (and)
- dolazi do izražaja široko shvaćanje pojma država - vidi p.20: pod kontrolom države + (i) specifične ovlasti
- do tad nije bilo jasno je li za shvaćanje nečega kao države potrebno bilo šta od navedenih uvjeta ili da oni budu kumulativno zadovoljeni (ili / i)
- sud određuje kategorije tijela, britanski sud donosi odluku koje tijelo spada u tu kategoriju
- presuda: direktive o provedbi načela jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pogledu pristupa zaposlenju, stručnoj izobrazbi i napredovanju, te u pogledu uvjeta rada može se pozvati u zahtjevu za naknadu štete protiv tijela, bez obzira na njegov pravni oblik, kojemu je, na temelju mjere koju je donijela država, stavljeno u nadležnost pružanje javne usluge pod kontrolom države i koje u tu svrhu ima posebne ovlasti, šire od onih koje proizlaze iz uobičajenih pravila primjenjivih na odnose među pojedincima
- po Hrvatskom Ustavnom sudu - tijelo državne vlasti je ono tijelo koje je kao takvo propisano zakonom

Faccini Dori
- radi se o horizontalnom izravnom učinku direktiva
- ovo je prvi predmet u kojem je sud otvoreno rekao da direktive nemaju horizontalan izravni učinak (Van Duyn je rekao da imaju u vertikalnoj situaciji)

Talijanski sud je uputio sljedeće pitanje E. Sudu na prethodno mišljenje:
1) Jesu li odredbe direktive jasne i bezuvjetne?
"Može li se Direktiva Zajednice 85/577/EEZ od 20. prosinca 1995. smatrati dovoljno određenom i iscrpnom, a ako može, je li ona mogla, u razdoblju nakon proteka 24-mjesečnog roka danog državama članicama da se usklade s direktivom, a prije datuma na koji se talijanska država s njome uistinu uskladila, proizvoditi učinke između pojedinaca i talijanske države te između samih pojedinaca?"
- minimalno jamstvo od 7 dana za otkaz obaveza koje proizlaze iz ugovora
- direktiva je bezuvjetna i dovoljno određena u pogledu određivanja osoba radi čije je koristi donesena te najkraćeg roka u kojemu je potrebno dati obavijest o otkazivanju

2) Ako direktiva nije implementirana, može li se jamčiti pravo pojedincu u odnosu na drugog pojedinca, tj, može li direktiva imati horizontalni učinak?
Mogu li, ako se u propisanom roku ne donesu mjere za prijenos direktive, potrošači iz same direktive izvesti pravo otkazivanja u odnosu na trgovce s kojima su sklopili ugovore te to pravo ostvariti na nacionalnom sudu?

ES je u Faccini Dori potvrdio svoje stajalište iz predmeta Marshall (152/84).
ES se čvrsto drži stajališta da neposredno djelovanje smjernica treba ostati ograničeno na odnos građanin - država.
ES smatra da direktiva koja nije prenesena u unutarnji pravni poredak države članice ne može stvarati obveze za pojedince bilo u odnosu na druge pojedince, ili u odnosu na državu.
p.24 Proširenje takve sudske prakse na područje odnosa između pojedinaca imalo bi učinak priznavanja ovlasti Zajednici da ozakoni obveze pojedinaca s trenutnim učinkom, a ona ima nadležnost tako postupiti samo kad je ovlaštena donositi uredbe.
p.25 Iz toga proizlazi da, ako se u propisanom roku ne donesu mjere za prijenos direktive, potrošači ne mogu iz same direktive izvesti pravo otkazivanja u odnosu na trgovce s kojima su sklopili ugovor niti takvo pravo mogu ostvariti na nacionalnom sudu.

Pravobranitelj Lenz drži da se ubuduće neposredna primjenjivost smjernica ima protezati i na pravne odnose privatnih osoba međusobno.

- radi se o horizontalnom izravnom učinku direktiva (firma koja daje uslugu učenja stranog jezika nikako se ne može shvatiti državom)
- ovo je prvi predmet u kojem je sud otvoreno rekao da direktive nemaju horizontalan izravni učinak (VAN DUYN nam je rekao da imaju u vertikalnoj situaciji!)
= presedan (pravi, zato jer je bilo važno ovo reći za sam meritum predmeta); za razliku od njega u Marshallu smo imali neobavezan presedan (nije bilo bitno reći to za samu presudu)

p.26 i p.27 = sud ipak iznalazi način da omogući horizontalan učinak (iako je ovo potvrda neizravnosti horizontalnog učinka) = daje uputu nacionalnim sudovima o KREATIVNOJ INTERPRETACIJI tako da omogući gđi Faccini da se izvuče

Ako se u propisanom roku ne donesu mjere za prijenos Direktive 85/577, potrošači ne mogu iz same direktive izvesti pravo otkazivanja u odnosu na trgovce s kojima su sklopili ugovor niti takvo pravo mogu ostvariti na nacionalnom sudu. Međutim, prilikom primjene odredbi nacionalnog zakona, bilo da su donesene prije ili poslije direktive, nacionalni ih sud mora interpretirati što je više moguće u svjetlu teksta i svrhe direktive.




IZRAVNI UčINAK DIREKTIVA
- prvotno izravni učinak je imalo samo primarno zakonodavstvo uz uvjete:
1. jasno
2. precizno
3. bezuvjetno

- što se tiče sekundarnog zakonodavstva (uredbe) sud ima jasan tekst pred sobom koji kaže da postoji opća primjena, tekstualno nema prepreke izravnom učinku
- ako država nije provela direktivu prije isteka implementacijskog roka, nastaje vertikalan izravni učinak direktive

- nezavisni odvjetnici sjede u Europskom sudu (njih 8)

funkcija: daju svoja vlastita mišljenja Sudu, ne vežu Sud, pokušavaju pronaći trendove u praksi Europskog suda. Utječu na Sud i razvoj razmišljanja o pravu EZ

POSREDNI UčINAK DIREKTIVA
- od predmeta Von Colson
- imaju ga sve norme europskog prava
- naziv za doktrinu prema kojoj nacionalni sudovi, prigodom tumačenja nacionalnog zakonodavstva moraju uzeti u obzir propise Zajednice, čak i one koje ne proizvode izravan učinak
- Doktrina neizravnog učinka primjenjuje se na direktive koje ne mogu izravno nametati obveze pojedincima
- Tumačenje u skladu sa smjernicom (pravo Zajednice zahtijeva da odredbe nacionalnog prava budu protumačene u skladu sa smjernicom)

Von Colson & Kamann
- ES je u ovom predmetu trebao protumačiti čl. 6 direktive 76/207/EEC koji je zahtijevao od država članica da nacionalnim pravom predvide mjere nužne da sve osobe pogođene diskriminacijom mogu ostvarivati svoje zahtjeve sudskim putem.

U konkretnom slučaju postojalo je nacionalno zakonodavstvo kojim je implementirana direktiva, ali ono direktivu nije prenijelo i primjenilo na ispravan i dovoljno jasan način.

Iz obrazloženja naloga za upućivanje zahtjeva za prethodno mišljenje proizlazi da je Zatvor Werl, u kojemu su smješteni isključivo muški zatvorenici, a kojim upravlja pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija, odbio zaposliti tužiteljice u glavnome postupku zbog razloga vezanih za njihov spol. Službenici nadležni za zapošljavanja svoje su odbijanje da zaposle tužiteljice opravdali navođenjem problema i rizika vezanih za primanje u službu ženskih kandidata i iz tih su razloga umjesto njih u službu primili muške kandidate iako su oni imali lošije kvalifikacije.
- diskriminacija na temelju spola
- sukobili se direktiva i njemački građanski zakon
- prisutan je vertikalni učinak: 2 žene i državna institucija

Njemačka je direktivom o provedbi načela jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pogledu pristupa zaposlenju, stručnoj izobrazbi i napredovanju preuzela obvezu da osigura djelotovorne sankcije da se izbjegne diskriminacija u budućnosti
u slučaju diskriminacije glede pristupa zaposlenju, poslodavac odgovara za "naknadu štete nastale zbog gubitka što ga je radnik pretrpio zbog oslanjanja na očekivanje da zasnivanje radnoga odnosa neće biti spriječeno tom povredom (načela jednakog postupanja).
Radni sud je utvrdio da, prema njemačkome pravu, poslodavac može naložiti naknadu samo putnih troškova što ih je tužiteljica von Colson pretrpjela u vezi s prijavom na to radno mjesto (7,20 DEM), te da tužiteljicama ne može usvojiti ostale tužbene zahtjeve

- Smjernica o jednakom postupanju (donesena temeljem čl. 308. UEZ)
- ES je iz obveze država članica da osiguraju sudsku provedbu pravila o ravnopravnosti iz smjernice izveo zahtjev za djelotvornim sankcijama u slučajevima stavljanja u nepovoljniji položaj temeljem spolne razlike do koje je došlo prilikom zapošljavanja

Direktiva nije dovoljno jasna jer ne propisuje sankciju već je samo naznačeno da se subjekti mogu obratiti sudu da odredi sankciju.

Djelotvorne i primjerene sankcije:
- naknada štete,
- vraćanje na posao,
- isprika.
o državama na izbor nema izravni učinak

Svrha direktive = jednako postupanje, i o tome ovisi sankcija
- treba uvesti stvarnu i formalnu jednakost među spolovima
- treba pružiti odgovarajuću naknadu žrtvi nejednakosti, a poslodavca pritisnuti na poštivanje načela jednakog postupanja
- njemačko pravo predviđa naknadu štete žrtvi nejednakosti u vezi s prijavom na radno mjesto

ES je u obrazloženju presude smatrao da su prilikom primjene nacionalnoga prava, a osobito odredaba nacionalnog zakona posebno donesenog radi provedbe Direktive br. 76/207, nacionalni sudovi obvezni svoje nacionalno pravo tumačiti u svjetlu teksta i svrhe direktive, kako bi se postigao rezultat iz trećega stavka članka 189.

Od nacionalnog suda se traži da postigne djelotvornost, a to je trebao učiniti zakonodavac primjenom direktive.
- ES obvezao nacionalne sudove da interpretacijom direktive postignu onaj cilj koji direktiva predviđa da se postigne regulatorni rezultat predviđen direktivom sudovi ovlašteni da to učine umjesto države
- ES UVODI INDIREKTNI UčINAK DIREKTIVA = INTERPRETATIVNI

čl. 10. UEZ (čl. 5) Ugovor lojalnosti kad se radi o direktivama moraju se unijeti u zakonodavstvo (klauzula lojalnosti)
- nacionalni sud mora pravo interpretirati u skladu s E pravom
- nacionalni sud obvezan je svoje nacionalno pravo tumačiti u svjetlu teksta i
svrhe direktive, kako bi se postigao rezultat iz trećega stavka članka 189.
- nacionalne provedbene mjere direktive čl. 26. u duhu direktive (prvi
put rečeno)


- šta je sud s tim želio?
-proširiti subjektivna prava
-sankcionirati državu nametnuvši joj obvezu plaćanja naknade štete, i to
ne zbog neprovedve već zbog neefikasne provedbe

nakon što je uspostavio novo načelo, sud će ga ograničiti u predmetima KOLPINGHUIS i MARLEASING



Marleasing
- horizontalni učinak - ne možemo upotrijebiti direktivu - pravilo iz Von Colson
- Odgovarajući španjolskom sudu na pitanje tumačenja članka 11 direktive, ES je smatrao da zahtjev prema kojemu se nacionalno pravo mora interpretirati u skladu s člankom 11. Direktive 68/151 sprječava tumačenje odredbi nacionalnoga prava koje se odnose na javna trgovačka društva s ograničenom odgovornošću, tako da ništavost društava s ograničenom odgovornošću može postojati iz razloga koji nisu među onima koji su iscrpno navedeni u članku 11. direktive o kojoj je riječ.

- Marleasing tuži La Comercial jer nije imao utvrđenu svrhu te je osnovan da se prevare vjerovnici, a od suda traži da se potvrdi da je tvrtka nepostojeća te da je ugovor o osnivanju tvrtke nepostojeći/ništavan
- Trgovačko društvo osniva se ugovorom koji mora sadržavati određene elemente: nema subjektivne osnove kao nužne, stoga ona ne može ni biti nezakonita (po španjolskom pravu može se proglasiti ništavnim, po direktivi ne)
- Tu se radi o horizontalnom odosu te zbog toga direktiva nije izravno primjenjiva može li se nešto učiniti budući da nema provedbenih mjera?
- Iz ovog slučaja je jasno: interpretativne obveze odnose se na sveukupno nacionalno pravo (bez obzira na provedbene mjere)
- Ako nacionalni sud usklađeno tumači E pravo dovodi do stvaranja obveze za pojedinca
- Prema E pravu osnova je razlog za ništavost - nacionalni sud tako treba tumačiti
- ES traži da nacionalni sudovi kreativnije i fleksibilnije interpretiraju nacionalno pravo, u skladu s direktivom, no nipošto ne kao dosadašnje nacionalno pravo dakle ne interpretirati contra lege
- Obveza država članica koja proizlazi iz direktive, a odnosi se na postizanje rezultata predviđenog direktivom, te njihova dužnost prema članku 5. Ugovora da poduzmu sve odgovarajuće mjere, opće ili posebne, kako bi osigurale ispunjenje te obveze, obvezuje sva tijela država članica, uključujući i sudove kad je riječ o stvarima koje potpadaju u njihovu nadležnost. Iz toga slijedi da je, prilikom primjene nacionalnoga prava, bilo da su odredbe o kojima je riječ donesene prije ili poslije direktive, nacionalni sud koji ga je pozvan interpretirati obvezan to učiniti što je više moguće u svjetlu teksta i svrhe direktive, kako bi postigao rezultat kojemu teži direktiva, te time postupio u skladu s trećim stavka članka 189. Ugovora.
- Nacionalni sud obvezan je svoje nacionalno pravo interpretirati u svjetlu svrhe i teksta te direktive, kako bi spriječio utvrđenje ništavosti osnivanja javnog trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću iz razloga koji nisu navedeni u članku 11. direktive.
- Da bi nacionalni sud mogao interpretirati nacionalno pravo u skladu s E pravom, mora znati što znači E pravo
- Pitanje: što su granice usklađene interpretacije? Što je dozvoljena sudska interpretacija? =nema točnog odgovora
- Direktive nemaju izravan horizontalni učinak, imaju neizravan horizontalni učinak

Izreka
Nacionalni sud koji sudi u predmetu koji potpada u domašaj Direktive 68/151/EEZ od 9. ožujka 1968. o koordinaciji zaštitnih mjera koje države članice zahtijevaju od trgovačkih društava u smislu drugoga stavka članka 58. Ugovora radi zaštite interesa članova i drugih, s ciljem ujednačavanja tih zaštitnih mjera u cijeloj Zajednici, obvezan je svoje nacionalno pravo interpretirati u svjetlu svrhe i teksta te direktive, kako bi spriječio utvrđenje ništavosti osnivanja javnog trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću iz razloga koji nisu navedeni u članku 11. direktive.

Iako praksa ES nije sasvim jasna i dosljedna, može se zaključiti da granice obveze usklađenog tumačenja nacionalnom sudu postavlja nacionalno pravo. No, neka ograničenja proizlaze i iz općih načela prava koja čine sastavni dio pravnog poretka EZ. Takve je granice ES pronašao u predmetu Kolpinghuis Nijmegen (80/86).



Kolpinghuis Nijmegen
- Slučaj u kojem je ES zauzeo stav da se država članica ne može pozivati na izravni učinak (neimplementirane) direktive u kaznenom postupku protiv pojedinca. Država se ne može pozvati na direktivu izravno jer je nije uvela u svoje zakonodavstvo
- Nizozemski je propis zabranjivao prodaju roba nezdrava sastava za ljudsku upotrebu. U postupku se, u svrhu razjašnjenja tog pojma, javni tužitelj poziva na direktivu Vijeća koja je definirala uvjete upotrebe i prodaje mineralne vode, no koje nizozemske vlasti nisu, u vrijeme relevantno za predmet, još bile prenijele u nacionalno zakonodavstvo.

Okružni sud Sudu uputio sljedeća prethodna pitanja:

(1) Može li se tijelo države članice (u ovome slučaju tijelo kaznenog progona) protiv državljana te države članice pozvati na odredbu direktive u slučaju koji nije obuhvaćen vlastitim zakonodavstvom te države ili provedbenim odredbama?

(2) Ako direktiva nije provedena, je li nacionalni sud dužan dati izravni učinak odredbama direktive koje su podobne za takvo postupanje čak i kad dotični pojedinac ne traži izvođenje nekog prava na temelju tih odredaba?

(3) Kad se od nacionalnoga suda traži da interpretira neko nacionalno pravilo, treba li se odnosno može li se taj sud u svojoj interpretaciji ravnati prema odredbama primjenjive direktive?

(4) Bi li odgovori na pitanja br. 1, 2 i 3 bili drukčiji da na relevantni datum (u ovom slučaju 7. kolovoza 1984.) još nije bio protekao rok koji je država članica imala za prilagodbu nacionalnoga prava?


p.10 Odgovor na prva dva pitanja treba biti da se nacionalno tijelo protiv pojedinca ne može pozvati na odredbu direktive koja je trebala biti provedena u nacionalnom pravu, ali se to još nije dogodilo.
p.14 Odgovor na treće pitanje treba biti da je prilikom primjene svoga nacionalnog zakonodavstva sud države članice to zakonodavstvo obvezan interpretirati u svjetlu teksta i svrhe direktive, kako bi postigao rezultat iz trećeg stavka članka 189. Ugovora, ali da direktiva ne može, sama po sebi i neovisno o nacionalnom zakonu što ga je država članica donijela radi njene provedbe, imati učinak utvrđivanja kaznene odgovornosti ili otegotnih okolnosti u odnosu na osobe koje postupaju protivno odredbama te direktive.
p.16 Odgovor na četvrto pitanje treba biti da na naprijed iznesene odgovore nema nikakvog utjecaja to što na relevantni datum još nije bio protekao rok u kojem je država članica trebala prilagoditi nacionalno pravo.

Obrnuta vertikalna situacija država se protiv pojedinca poziva na direktivu.

- nema načela estopell
- ES otklanja mogućnost da se država protiv pojedinca poziva na direktivu EZ pozivajući se na načelo estopell direktiva se u ovom slučaju ne može primjeniti jer nije bila unesena u zakonodavstvo sud ne može interpretirati contra lege.
- ES se pita može li se što učiniti interpretacijom nacionalnog prava u svjetlu direktive to se može, i to trebaju činiti osobito sudovi umjesto države koja direktivu nije provela.
- Načelo interpretacija ograničeno pravnom sigurnošću, postoji ograničenje interpretacije ako je ona contra lege nacionalnog prava, stoga takvu direktivu nacionalni sud ne treba primjeniti.

Postoji li interpretativni učinak protiv pojedinca? Ne, ako je to protivno pravnoj sigurnosti.

p.13. Obveza nacionalnoga suda da se prilikom interpretacije odgovarajućih pravila svoga nacionalnog prava pozove na sadržaj direktive ograničena je općim pravnim načelima koja su dio prava Zajednice, a osobito načelima pravne sigurnosti i neretroaktivnosti. Direktiva ne može, sama po sebi i neovisno o nacionalnom zakonu što ga je država članica donijela radi njene provedbe, imati učinak utvrđivanja kaznene odgovornosti ili otegotnih okolnosti u odnosu na osobe koje postupaju protivno odredbama te direktive.

Direktiva ne može imati izravni učinak u kaznenom postupku kada bi optuženi zbog toga bio proglašen krivim, a inače bi bio oslobođen, ili kada bi to povećalo njegovu krivnju.

p.14. Direktiva ne može, sama po sebi i neovisno o nacionalnom zakonu što ga je država članica donijela radi njene provedbe, imati učinak utvrđivanja kaznene odgovornosti ili otegotnih okolnosti u odnosu na osobe koje postupaju protivno odredbama te direktive.



Dassonville
- mjera s istovrsnim učinkom protekcionistička mjera
- 2 prethodna pitanja:
1) Predstavlja li nacionalna odredba koja zabranjuje uvoz robe koja nosi oznaku porijekla mjeru s istovrsnim učinkom kao količinsko ograničenje?
2) Je li Ugovor o ekskluzivnom uvozu ništav?

Točka 5: sva trgovinska pravila donesena od države članice koje mogu ograničiti izravno i posredno, stvarno ili potencijalno trgovinu unutar Zajednice...
- obrnut redoslijed rečenica u čl.30.

Jednako primjenjive mjere: jednako na strane i domaće proizvode (nejednako primjenjivanje mjere)
- gleda se namjera i učinak, široko se definira čl.28., pravo ne gleda 2 reč. čl. 30.


Cassis de Dijon
- mjera s istovrsnim učinkom
- posredna diskriminacija
- jednako primjenjive mjere mjere koje se primjenjuju na jednak način u tekstu
- Sud razjasnio/proširio definiciju mjera s istovrsnim učinkom i dodao razloge da države opravdaju svojemjere
- mjera mora biti proporcionalna cilju kojeg ostvaruje
- test proporcionalnosti:
1. pogađa li cilj
2. postoji li manje restriktivna mjera
- o proporcionalnosti odlučuje nacionalni sud
- uspostavljeno načelo uzajamnog priznanja temeljem tog načela, proizvodi koji zadovoljavaju standarde za prodaju u jednoj državi članici moraju se moći zakonito prodavati u drugim državama članicama. Ovime je uspostavljen princip "jednostrukog uvjetovanja", tj. proizvod mora zadovoljiti kriterije samo jedne države. Sukladno tome, "dvostruko uvjetovanje" predstavlja prepreku slobodi kretanja dobara. Odluka u ovom predmetu nastavlja praksu uspostavljenu u predmetu Dassonville prema kojoj su i nediskriminatorne mjere zahvaćene člankom 28. UEZ

Kako bi donio odluku u ovom sporu, Financijski sud iz Hessena uputio je Sudu slijedeća dva pitanja:
1. Mora li se koncept mjera s istovrsnim učinkom kao količinska ograničenja na uvoz shvatiti na način da znači da se taj koncept odnosi i na određenje najmanje količine sadržaja alkohola u alkoholnim pićima, što propisuje njemački zakon o Monopolu na žestoka pića, što dovodi do rezultata da tradicionalni proizvodi drugih država članica čiji je sadržaj alkohola niži od propisanoga, ne može slobodno cirkulirati u SR Njemačkoj?
2. Može li se na određenje takvog najnižeg dopuštenog sadržaja alkohola odnositi koncept "diskriminacije s obzirom na uvjete pod kojima se dobra nabavljaju i prodaju između državljana država članica", kako je propisano čl. 37 Ugovora o EEZ.

Harmonizacija = ne može liker prolaziti provjere u svakoj državi članici pa ES izmišlja uzajamno priznanje (tako se prisilno nameće harmonizacija) promovirano načelo državnog porijekla. Proizvod nezakonito pušten u prodaju u svojoj državi, ne može ga više regulirati druga država.

Pravila s jednostrukim teretom
Pravila s dvostrukim teretom- dodatni uvjeti u drugoj državi članici- mjere opravdane važnim razlogom
Ako je mjera jednako primjenjiva, gleda se propisuje li jednostruki ili dvostruki teret (s dvostrukim teretom, mjere mogu ograničiti trgovinu). Dvostruki teret može se opravdati javnim interesom.

Uzajamno priznanje: ukidanje dvostrukog opterećenja proizvoda. Za slobodno kretanje dobara ispunjavanje onih uvjeta od države koja je stavila proizvod na tržište.

Ne postoji valjani razlog zašto alkoholna pića, pod uvjetom da su zakonito proizvedena i prodavana u jednoj državi članici, ne bi mogla biti uvedena u bilo koju drugu državu članicu; prodaja takvih proizvoda ne može biti podvrgnuta zakonskoj zabrani prodaje pića sa sadržajem alkohola koji je niži od granice koju su postavila nacionalna pravila.


Keck
ES jasno kaže da mijenja praksu (suprotno Dassonville-u/primjena nacionalnih odredbi koje ograničavaju ili zabranjuju određene načine prodaje za proizvode iz drugih država članica ne ometa trgovinu između drugih država članica)

čl. 30. UEZ treba tumačiti na način da se ne primjenjuje na zakonodavstvo države članice kojim se pripisuje opća zabrana preprodaje uz gubitak.

- bavit će se kontrolom karakteristike proizvoda, a ne prodajnim aranžmanima (to kontroliraju države)
- karakteristike proizvoda: naziv, oblik, veličina, težina, sastav, predstavljanje, označavanje, pakiranje
- sud se u biti ograničio na pristup proizvodima tržištu


- mjere s istovrsnim učinkom- sve mjere koje mogu izravno i posredno, stvarno i potencijalno ugroziti trgovinu država članica (ograničenja mogu biti opravdana samo razlozima iz čl. 30
- mandatory requirements- postoje opravdanja koja Sud prihvaća izvan čl. 30, dodatna lista opravdanja koja nije potpuna, njima se ne mogu opravdati sve mjere
- samo razlozi iz čl.30 mogu biti opravdanje količinskih kvota
- nejednako primjenjive mjere nejednako tretiraju domaće od stranih državljana, diskriminatorno (npr. kupujmo Hrvatsko), mogu biti opravdane samo opravdanjima iz čl. 30
- jednako primjenjive mjere nisu uvijek nediskriminatorne
- dvostruki teret - Cassis (njemački proizvođač je u startu u boljoj poziciji - zna koliko % alkohola liker treba imati, franc. će napraviti liker prema propisima svoje države , ali da bi ga stavio na njemačko tržište, mora zadovoljiti još jedan uvjet 25% alkohola). Opravdanje može biti iz čl. 30 i mandatory requirements
- jednostruki teret
- znatno ograničavajući pristup tržištu nediskriminatorne mjere. Opravdanje može biti iz čl. 30 i mandatory requirements. Pr. potpuna zabrana reklamiranja tržišta
- neznatno ograničavanje pristupa tržištu nediskriminatorna mjera, neznatno ograničava tržište, pa ju ne treba opravdavati jer nije u dosegu čl. 28

za primjere iz testa:
koraci:
1. koja mjera?
2. čime se može opravdati?
3. test proporcionalnosti




Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju interpretacija i primjena

Temeljne karakteristike
- Mješoviti ugovor (čl. 310 UEZ)
- Asimetrični ugovor
- Dio procesa stabilizacije i pridruživanja i glavni predpristupni pravni - instrument
- Pravni i politički elementi
- Uvjetovanost
- regionalna suradnja
- ljudska prava
- Mogućnost izravne primjene i izravnog učinka
- Tzv. zrcalne odredbe

Mješoviti ugovor
Pravna osnova čl. 310 UEEZ
Dvostruka ratifikacija (EZ i Dč)
Izlazi iz okvira UEZ: Pravne i političke obaveze

Asimetrični ugovor
Prava i obaveze nisu recipročni
Primjena ovisi o svakoj ugovornoj strani HR: čl. 140 Ustava
Obaveza bona fide primjene (Bečka konvencija čl. 26 - Pacta sunt servanda: Every treaty in force is binding upon the parties to it and must be performed by them in good faith.)

Glavni predpristupni instrument
Traka za ubrzavanje prema punopravnom članstvu
Ovisan o kontekstu (Polydor)
Inherentna teleologija cilj mu je članstvo u EU (caveat: taj cilj nije nigdje izričito naveden u SSP)

Ciljevi SSP
POLITIčKA INTEGRACIJA: pružiti prikladan okvir za politički dijalog i time omogućiti razvitak bliskih političkih odnosa između stranaka;
HARMONIZACIJA: poduprijeti napore Hrvatske u razvijanju gospodarske i međunarodne suradnje, među ostalim, i usklađivanjem njezina zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice;
EKONOMSKA TRANZICIJA I INTEGRACIJA: poduprijeti nastojanja Hrvatske da završi prijelaz u tržišno gospodarstvo, promicati skladne gospodarske odnose i postupno razviti područje slobodne trgovine između Zajednice i Hrvatske;
REGIONALNA SURADNJA: poticati regionalnu suradnju u svim područjima obuhvaćenim ovim Sporazumom.


Pravni i politički elementi
Pravni elementi mogu biti izravno primjenjivi i stvarati prava i obveze za pravne subjekte u hrvatskom pravnom poretku
Ispunjavanje političkih kriterija je bitan element SSP (čl. 2) To je npr. ostvarivanje vladavine prava, poštivanje ljudskih prava itd.
Politički dijalog (čl. 7)

Dvostruka uvjetovanost
-Ljudska prava su bitni element ugovora. Primjena SSP se može suspendirati zbok kršenja Lj. P.
-Regionalna suradnja (čl. 12 SSP)
Nakon potpisivanja ovoga Sporazuma Hrvatska će započeti pregovore s državom ili državama koje su već potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju radi sklapanja dvostranih ugovora o regionalnoj suradnji čiji će cilj biti povećanje opsega suradnje među tim zemljama.
Spremnost Hrvatske da sklopi takve ugovore bit će uvjet daljnjega razvoja odnosa između Hrvatske i Europske unije.

Mogućnost izravne primjene
- čl. 140 Ustava RH
Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.
- Zakon o sudovima (čl. 5)
Sudovi sude na osnovi Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi medunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. Sudovi primjenjuju i druge propise koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru ili zakonu Republike Hrvatske.

Zrcalne odredbe
Odredbe koje su identične odredbama UEZ ili istovrsne
Primjeri:
Sloboda kretanja dobara
Zaštita tržišne utakmice
Caveat: Predmet Polydor object and purpose!

Zrcalne odredbe
Sloboda kretanja dobara
čl. 25 UEZ: Carine na uvoz i izvoz, te pristojbe s istovrsnim učinkom zabranjene su između država članica.
čl. 19 SSP: Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma Zajednica i Hrvatska će u međusobnoj trgovini ukinuti sve pristojbe s učinkom jednakim uvoznim carinama.

Zrcalne odredbe
Tržišna utakmica
čl. 70 SSP: Svako postupanje suprotno ovomu članku ocjenjivat će se na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Zajednici, posebice članaka 81., 82., 86. i 87. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice.

Predmet 270/80 Polydor
Sličnost u izričaju... Nije dovoljan razlog da bi se na odredbe Ugovora primijenila sva praksa Europskog suda
Iako predviđa bezuvjetnu zabranu nekih ograničenja trgovine između Zajednice i Portugala, kao što su količinska ograničenja i mjere s istovrsnim učinkom, Ugovor nema istu svrhu kao Ugovor o EEZ, u mjeri u kojoj ovaj drugi ide za ujedinjavanjem nacionalnih tržišta u jedinstveno tržište koje bi što je više moguće nalikovalo domaćem tržištu. Iz toga slijedi da se u kontekstu Ugovora trgovinska ograničenja mogu smatrati opravdanima razlozima zaštite industrijskog vlasništva, u situaciji u kojoj ta ograničenja ne bi bila opravdana unutar Zajednice.

Primjer: pristojbe s istovrsnim učinkom kao carine
Predmet 24/68, Commission v. Italy
- svaka novčana pristojba, bez obzira kako mala, i bez obzira na njen opis i način primjene, koja se nameće jednostrano na domaća ili strana dobra, zbog činjenice da ona prelaze preko državne granice, a koja nije carinska pristojba u užem smislu, predstavlja pristojbu s istovrsnim učinkom čak i kada se ne ubire u korist države, kada nije diskriminatorna ili zaštitna po svojim učincima, ni kada proizvod na koji se pristojba nameće nije u konkurenciji s nekim domaćim proizvodom.
-Pristojbe s istovrsnim učinkom su per se protupravne! Ne mogu se opravdati primjenom čl. 30 UEZ.
ECJ gleda učinak mjere, ne njenu svrhu!

Interpretacija i primjena SSP-a
Izravna primjena čl. 140 Ustava + čl. 5 Zakona o sudovima
Izravni učinak Stvaraju li odredbe SSP subjektivna prava koja su sudovi dužni štititi?
Od kakve su važnosti odredbe prava Zajednice: primarnog, sekundarnog, sudske prakse?

Izravni učinak
Osnivačkih ugovora
Predmet 26/62 Van Gend en Loos
Predmet 43/75 Defrenne II
Sporazuma o pridruživanju (SSP)
Predmet 12/86 Demirel
Izravni učinak sekundarnog prava
Predmet C-192/89 Sevince

Izravni učinak:
UEZ v. SSP
Van Gend obaveza države mora biti:
- jasna,
- negativna (kasnije prošireno i na pozitivne),
- bez rezerve,
- neovisna o nacionalnim provedbenim mjerama

Demirel:
- Odredbe ugovora između Zajednice i trećih država imaju se smatrati izravno primjenjivim kada "... imajući u vidu tekst, svrhu i narav ugovora, odredba sadrži jasnu i preciznu obavezu koja u svojoj primjeni ili po svojim učincima ne ovisi o prihvaćanju nikakvih naknadnih mjera."

Stvaraju li odredbe SSP subjektivna prava koja su sudovi dužni štititi?

Primjer: članak 19 SSP
Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma Zajednica i Hrvatska će u međusobnoj trgovini ukinuti sve pristojbe s učinkom jednakim uvoznim carinama.

Izravni učinak sekundarnog prava u EU
Predmet C-192/89 Sevince
... s obzirom da su izravno povezane sa Sporazumom koji provode, odluke Vijeća pridruživanja (Council of Association) od časa stupanja na snagu čine sastavni dio prava Zajednice na isti način kao i sam Sporazum.

Sekundarno pravo u HR
Zakon o provedbi SSP, čl. 6
Odluke VSP i PO čijim se sadržajem mijenja ili dopunjuje SSP između RH i EZ i njihovih država članica, odnosno Privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između RH i EZ provode se sukladno postupku potvrđivanja međunarodnih ugovora.
Odluke VSP i PO koje zahtijevaju donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona provode se sukladno postupku za donošenje zakona.
Odluke VSP i PO, osim onih navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka, provode se putem odluke, zaključaka i drugih akata Vlade RH.

Relevantnost prava Zajednice: primarnog, sekundarnog, sudske prakse?
članak 69 SSP
Stranke pridaju važnost usklađivanju postojećega hrvatskoga zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice.

Hrvatska će nastojati osigurati postupno usklađivanje postojećih zakona i budućega zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice (acquis).

SSP čl. 120
Stranke će poduzeti sve opće ili posebne mjere koje su potrebne za ispunjavanje svojih obveza prema ovomu Sporazumu. One će se pobrinuti da se postignu ciljevi utvrđeni ovim Sporazumom.
Ako jedna od stranaka smatra da je druga stranka propustila ispuniti neku obvezu iz ovoga Sporazuma, ona može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije toga, osim u slučajevima od osobite žurnosti, dostavit će Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje sve relevantne informacije koje su potrebne za temeljito ispitivanje situacije radi pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo strankama.

Kako interpretirati SSP?
Ima izravnu primjenu
Može imati izravne učinke
Nacionalno pravo mora se interpretirati u skladu s njime
Sekundarno asocijacijsko pravo mora biti provedeno zakonom, ali je li to u skladu s Ustavom?
Primjena zrcalnih odredaba iziskuje poznavanje prava EZ

BECKER

- neposredan učinak smjernica
Smjernice od uredbi načelno razlikujemo prema tome što smjernice nemaju neposredan učinak u domaćem pravu i ne mogu biti temeljem neposrednih prava ili obveza pojedinaca. Ovu razliku između uredbi i smjernica znatno je umanjila praxa E suda.

Prema sudskoj praxi, smjernica može iznimno biti neposredno primjenjiva u slučaju da:

1)Smjernica nije implementirana u domaće pravo usprkos proteku roka
2)je prema svom položaju dovoljno određena i bezuvjetna da može biti primjenjiva u pojedinom slučaju

-pod tim pretpostavkama se pojedinci mogu pozivati na propise smjernice koje im idu u korist, i to protiv države pred nacionalnim organima i sudovima
-osnovu za ovakvo vertikalno djelovanje prema trećima čini shvaćanje E suda da država članica zbog svog oklijevanja ne smije za sebe izvući prednost u odnosu na one koje smjernica pogoduje
-vertikalno djelovanje u korist trećih osoba vrijedi također i protiv države kada se ona pojavljuje kao privatni poslodavac (smjernica EZ o jednakom položaju ženskih i muških zaposlenika, predmet: Marshall 152/84)

Iza sudske praxe o neposrednoj primjenjivosti, tj. neposrednom učinku smjernica, krije se težnja E suda da normama prava Zajednice priskrbi optimalnu snagu djelovanja (l'effet utile).

Najspornije pitanje je mogu li smjernice razviti i horizontalno djelovanje prema trećima. ES odbio je takav učinak djelovanja prema trećima koje tereti privatne osobe. Prema pravnoj praxi, smjernice ne mogu biti temelj neposrednih obaveza za pojedince. (Predmet: Marshall 152/84)

RELEVANTNI čLANCI UEZ:
čl. 189.





ryana
Dal bi netko bio tako dobar pa mi pojasnio ovu nejasnoću:
Izvan dosega čl. 28 ostaju nacionalne mjere koje se primjenjuju bez razlike na domaće i strane proizvode i nemaju za svrhu reguliranje trgovine, te čiji učinak nije pogodovanje nacionalnih proizvoda u odnosu na proizvode iz drugih država članica bla bla...dal to znači je izvan dosega čl 28 slučaj reklamiranja lijekova na internetu što ga je prof spominjala na prošlom predavanju?
Ne vidim jasnu razliku kada slučaj spada pod čl 28 te se može opravdati obveznim uvjetima i čl 30 od situacije kad je izvan dosega čl 28

ejp
Ako je izvan dosega 28 onda se ECJ time neće baviti. Ako je u dosegu 28 onda mjera mora biti opravdana, o čemu odlučuje ECJ. Riječ je o određenju širine jurisdikcije ECJ-a.
__________________________


Roki
Zamolio bih ako netko moze razjasnit malo slucaj Ratti po pitanju izravnog ucinka jer ja očito nisam shvatio. Dole citirano je također navedeno u presudama suda mislim pod tockama 1 i 5.
dakle:
Slucaj Ratti
1.Direktiva IMA izravni učinak, tj. pojedinci se mogu na nju pozivati jer se država ne može braniti pozivajući se na vlastiti propust

2.sve dok ne protekne rok u kojem su države članice obvezne ugraditi odredbe direktive u svoje unutarnje pravne poretke direktiva NE MOZE imati izravni učinak.

buduci da se odnosi na isti slucaj,ja sam razumio i sto me buni,da u ovom slucaju direktiva ima(jer se Ratti poziva na nju,i ima pravo se pozivati)izravni ucinak,i nema,jer nije protekao zadnji rok do kojeg je drzave moraju implementirati.Ratti se pozvao na nju za vrijeme implementacijskog roka,sud kaze da moze to napraviti jer postoji izravni ucinak ,a onda da nema dok ne protekne rok???????
Sto sam krivo razumio????Ima izravni ucinak za pojedinca a ne za drzavu?
hvala


Frenki
Na prvu direktivu se može pozvati jer je prošao rok za implementaciju, iako direktiva još nije implementirana.

Općenito se pojedinac protiv države može uvijek pozvati na direktivu koja je dovoljno jasna i bezuvjetna, čak i ako nije implementirana, a prošao je rok.

Na drugu se ne može pozvati jer još nije prošao implementacijski rok.

No direktiva sama po sebi ne može stvarati obveze pojedincima, dok god u nacionalnom zakonodavstvu nije provedena, tj. implemenitana.
To vrijedi čak i onda kada direktiva nije implementirana unutar roka.

Dakle, direktiva se drukčije primjenjuje kada nameće obveze državi, a drugačije kada nameće obveze pojedincima. To imaš detaljnije kasnije u slučaju marshall gdje UK priznaje vertikalni izravni učinak, ali tvrdi da se Marshall nalazi u horizontalnoj situaciji.

Nivette
da direktive imaju izravni učinak samo prema državi
pogledaj si malo gore moj post, imas tamo napisano:
Citat:
Bez obzira na nužno donošenje nacionalnog zakonodavstva, direktive imaju i izravnu primjenu u državama članicama koje nisu na vrijeme donijele nacionalne mjere za provedbu direktive. Izravni učinak direktiva nastupa od trenutka kada protekne rok koji je državama članicama ostavljen za njihovu implementaciju.


dvije su direktive, za jednu je prosao implementacijski rok, za drugu nije i ovo sto tebe muci se zapravo radi o dvije razlicite direktive

Frenki
Jel kuzi netko internationale handelsgesellshaft?

Roki
Koliko sam shvatio to je slucaj Solange 1, gdje je Njemacki ustavni sud rekao da ce kontrolirati odluke ES, da bi potom u Solange 2, Njemacki ustavni sud rekao da se ES popravio te"okrece plocu" i kaze:ES se praksom dokazao, i,tako dugo dok se ti standardi za zastitu ljudskih prava budu primjenjivali,nece kontrolirati odluke Europskog suda.
Njemacki i Talijanski Ustavni sudovi su prisilili ES da podigne standarde zastite ljudskih prava!

Što bi to bila količinska ograničenja i mjere s istovrsnim učinkom. Znam u kojim se to slučajevima javlja, al ne kužim to baš...

Nivette
imas malo iznad u mojem duuuuuuugom postu koji je sazetak slucajeva objasnjenje i za jedno i za drugo
super ste mi kad ne citate ni ono kaj je na istoj stranici

kolicinsko ogranicenje je kvota, najobicnija kvota kojom se ogranicava uvoz necega
mjere s istovrsnim učinkom sve mjere koje mogu izravno i posredno, stvarno i potencijalno ugroziti trgovinu država članica (ograničenja mogu biti opravdana samo razlozima iz čl. 30)

[ejp]

Informacije o kolokviju
(na stranici Katedre za EJP)


Kolokvij će se održati u petak 8. prosinca u 17.00 sati u dvoranama I. i II. na TmT 14. Potrebno je doći na vrijeme! Kolokvij je "open book" tj. studenti se smiju služiti svim materijalima što donesu sa sobom (knjige, bilješke s predavanja). Osobito se preporučuje donijeti:

* bilješke s predavanja;
* tekst sudskih odluka koje su obrađene na satu;
* tekst onih odredaba Ugovora o EEZ koje su obrađene na satu.

Obavezno sa sobom donijeti index!

Kolokvij se piše 60 minuta. Ukupno vrijeme koje studenti moraju rezervirati za pristupanje kolokviju je 120 minuta (17.00 do 19.00 sati).

Zabranjeno je i biti će sankcionirano isključenjem s kolokvija:

* prepisivanje od drugih studenata;
* razgovor s drugim studentima;
* korištenje elektronskih naprava (mobitela i sl.);
* korištenje osobnim računalima (laptop);
* izlazak iz učionice za vrijeme pisanja kolokvija.



Odgovori na neka pitanja o kolokviju



Što je to "open-book" ispit/kolokvij?

Kada se ispit ili kolokvij piše s otvorenom knjigom pitanja su formulirana problematski. Drugim riječima, odgovor na pitanja nije u knjizi već u glavi. Ipak, knjiga može biti od koristi jer ne morate ništa učiti napamet, već morate steći vještinu snalaženja u gradivu.

Što moram učiti?

Na kolokviju se ocjenjuje snalaženje u gradivu koje je obrađeno na nastavi do dana kolokvija. Ocjenjuju se znanje i vještine, posebice vještina prepoznavanja pravnih problema, njihove analize, te primjene u novim situacijama.

Što ne moram učiti?

Ispitna literatura zadana na web stranicama katedre ne treba se učiti napamet. Kolokvij i ispit nisu vježba memorije.

Kakva će biti pitanja?

Na ovom kolokviju pitanja će biti na zaokruživanje.

Koliko je odgovora na postavljeno pitanje točno? Jedan ili više?

U pravilu samo jedan. Ako je točno više odgovora onda je to izričito navedeno u pitanju.

Postoje li trik pitanja?

Ne, mi nismo zločesti!

Ima li negativnih bodova?

Ne!

Isplati li se prepisivati od susjeda?

Ne! Možda ste baš vi u pravu a on u krivu. Osim toga, najboljih 10% studenata dobiti će dodatna 2 boda. U slučaju da je veći broj studenata od 10% ostvario isti broj bodova dodatni bodovi se neće dijeliti studentima koji imaju isti granični broj bodova, već samo onima koji imaju veći broj bodova. Ako želite biti meĂ°u najboljih 10% u interesu vam je da ostvarite bolji rezultat od onih koji bi željeli prepisivati od vas. Nemojte im to dopustiti. Vi ste se pripremali i išli na predavanja. Nemojte dozvoliti da se netko nezasluĹšženo okoristi vašim trudom.



Protokol kolokvija:

1. Studenti ulaze u dvoranu i sjedaju na slobodno mjesto.
2. Na klupi ispred sebe studenti smiju imati materijale koje žele koristiti na kolokviju, penkalu i index.
3. Kolokvij se piše plavom ili crnom penkalom.
4. Demonstratori dijele ispitne obrasce okrenute na praznu stranu
5. Studenti upisuju čitkim slovima ime i prezime, te broj indeksa na predviđeno mjesto na obrascu.
6. Na znak voditelja kolokvija studenti počinju kolokvij. Nakon toga više nije moguće ući u ispitnu dvoranu.
7. Pisanje kolokvija traje 60 minuta
8. Kada želi predati kolokvij prije isteka 60 minuta, student dizanjem ruke daje znak demonstratoru ili voditelju kolokvija koji dolazi pokupiti obrazac. Pri tome daje na uvid index kojega demonstrator ili voditelj kolokvija provjerava
9. Nakon isteka 60 minuta pisanje se prekida i svi studenti predaju obrasce voditelju kolokvija.
10. Voditelj kolokvija ili demonstrator provjerava index studenta koji predaje obrazac.

[motus]

Pitanja s kolokvija:
- posljdnji amandman na Ugovor o EZ (Nica)
- kojim ugovorom su uspostavljena 3 stupa EU (Maastricht)
- faze integracije EU (trebalo ih je poredat: zona slobodne trgovine-cainska unija-zajedničko tržište-monetarna unija)
- tko je nadležan za pokretanje zakonodavnog postupka u 2. i 3. stupu EU (komisija i svaka država članica)
- izravni učinak (Van Gend en Loos)
- nadređenost prava EU nacionalnom pravu (Costa)
- Simmenthal-nacionalni sudac je ovlašten sam primijeniti pravo EU izuzimajući nacionalno zakonodavstvo koje nije u skladu s njim
- estoppel načelo (Ratti)
-horizontalni učinak diektiva-ne (subjektivno pravo pojedinca je refleksija obveze države)

Tog se ja sjećam... :-)

[MinesweePer]

1. "zabrana oglasavanja proizvoda"
2. "zabrana slatkisa svake vrste" (*,)

1. koliko sam ja skužio to je mjera s istovrsnim učinkom kao količinsko ograničenje (jer ako se proizvod neće reklamirati manje će se i prodavati), jednako je primjenjiva mjera jer se odnosi na sve proizvode (znači i domaće i uvozne).
Teret je jednostruki jer djeluje na sve proizvode, ali može predstavljati i dvostruki teret jer će određeni domaći proizvod biti poznat domaćim kupcima pa će ga kupovati više nego neki strani proizvod, ali opet ako na tržište dođe neki novi domaći proizvod bez oglašavanja kupci neće niti za njega znati.
Ako zabrana oglašavanja proizvoda znatno ometa ograničenje pristupa tržištu onda je u dosegu članka 28. jer se smatra da je zabrana oglašavanja toliko jaka da predstavlja znatno ograničenje pristupa tržištu.

2.Mjera je obuhvaćena čl. 28 jer predstavlja ograničenje pristupa tržištu.
ipak mjera teži legitimnom cilju: zaštita zdravlja
mjera je proporcionalna jer je prikladna za postizanje svog proklamiranog cilja
može biti nužna za proklamiranje svog cilja.
ali, troškovi koje uzrokuje ometajući slobodno kretanje roba znatno su veći od koristi koje ova mjera proizvodi, jer će npr. kupci više početi kupaovati cigarete....

nadam se da je pomoglo...

sretno na kolikviju svima sutra!

[MinesweePer]

jel mi može netko nešto reći o seminaru?
isplati li ga se uzeti, imaju li seminaristi kakve povlastice, jel zanimljiv itd??

ispit možeš položit i ako ideš samo na predavalja i vodiš si bilješke. seminar se isplati utoliko što ti na njemu još malo bolje objasne ono što se obrađuje na predavanjima pa se još lakše prođe ispit.
povlastica mislim da nije bilo.
a zanimnjiv je jer ga vode asistenti koji ti na recimo ljepši/jednostavniji nčin objasne gradivo nego profesori. (bez ljutnje profaći :-D super ste i vi!)

[Miss Sarajevo]

trebas biti na svakom predavanju ako na lagan nacin zelis poloziti ispit. Polozi sve kolokvije i oslobodi se pismenog, koji je za mene bio fakat tezak. Nisu jos nikoga srusili na usmenom ako je nesto znao.
Kolegij je inace jako zanimljiv, ali isto tako zahtijeva puno rada :-)

[ejp]

Katedra uvažava prigovor i već su unesene izmjene za prvu nastavnu jedinicu, kako slijedi:

Cilj učenja: Informirati se o primarnom i sekundarnom gradivu koje će se koristiti u nastavi i steći osnovnu sposobnost orjentacije u Ugovoru o EU i Ugovoru o EZ. Upoznati se s različitim povijesnim i važećim verzijama Osnivačkih ugovora. Upoznati strukturu i dobiti pregled sadržaja Osnivačkih ugovora. Razumijeti predmet i sadžaj discipline. Informirati se o temeljnim nastavnim metodama i o onome što se od studenata očekuje za uspješno svladavanje gradiva.

Domaća zadaća: S interneta skinuti i na sat donijeti primjerak Osnivačkih ugovora (vidi niže). Hrvatski prijevod je neslužbeni i nije konsolidiran. Preporučamo koristiti englesku verziju Ugovora iz Nice, a na hrvatskom - Ugovor o EU i EZ u verziji iz Amsterdama uz obavezno ažuriranje izmjenama i dopunama iz Nice.

Studenti na svaki nastavni sat moraju nositi tekst Ugovora o EU i Ugovor o EZ (na bilo kojem jeziku).

[teđi]

nisam bas sigurna kako treba izgledati ova pisana reakcija? da li traze od nas nekakvu reprodukciju gradiva s predavanja i iz literature? ili ih pak trebaš impresionirati nekakvim novim pristupom, vlastitom vizijom odredjen teme?

trebaš ukomponirati i jedno i drugo u jednu smislenu cjelinu

[Hell's Angel]

vezano uz slučaj Faccini Dori....
u slučaju se uključilo 7 država i sve osim Grčke bile su protiv izravnog učinka direktiva u horizontalnom odnosu.
pitanje je zašto je grčka bila za.

a pitanje nije još na netu jer je profa (Ćapeta) rekla da se na katedri nisu ranije dogovorili pa smo mi prvi saznali :-D

inače, tablica je nadopunjena bodovima i izostancima.
nemam nijedan bod :doubt: pitam se zašto.
jel moguće zato što se nisam nijednom javila? :-D
obećajem da ću se popraviti.
btw, jeste skužili kako ljudi ili nemaju ništa bodova ili imaju blizu maksimuma? ok, to sam i očekivala, ali drugačije je vidjeti to ovako. znači ljudi ili sudjeluju ili ne sudjeluju, rijetki su oni između.
idemo se sad mi bez bodova početi javljati

[Don_Juan_DeMarco]

e ja sam u A. pogledaj to. nekih 10 ljudi ima bodove, i to svi imaju 6-9. ali to je super, da ne bi sad netko pomislio da se bunim nešto! to samo pokazuje da ljudi nisu spremni uložiti jednak trud ili jednostavno da dio njih nije sklon "govorništvu". lijepo je kad imaš svoje mjesto, kad se bilježi koga nema, kad se sudjeluje u predavanju, kad se to nagrađuje. možda je kregar trebao razmisliti malo o takvom nečemu umjesto o nagrađivanju skripte.

Ili jednostavno znaci da vam prof dijeli bodove šakom i kapom...sad ces me vjerojatno napast i rec...sta ti znas...ali znam..jer imate skripte od proslog semestra+kad cujem za sto sve prof dijeli bodove..kosa mi se na glavi digne..stvarno mi je drago da dobivate bodove i zbilja bi htio da svi dobijete 9 bodova do kraja semestra i da dobijete 5...jer mi je cura i vecina frendova sad na europskom javnom..al molim te nemoj da zasluzujete nesto posebno jer ne zasluzujete...nego je to jednostavno tako kako je..prof.Ɔapeta dijeli bodove za dignutu ruku...Doc.Goldner ako ista kazes..dok je prof.Rodin malo pre zeljezne ruke
a ovo za "govornistvo" necu ni komentirat :lol: :lol: :lol:

[DIO]

ako netko ima problema sa onom zadaćom o pretrazivanju eur-lexa, evo kratke upute: (znam da je vecina nas spavala na tom predavanju, a stvar je stvarno jednostavna ako si bar jednim uhom malo slusao, pa evo ih

>odete na stranicu ejp-a (http://eu.pravo.hr/index.php?id=475)
> lijevi drugi red je link na eur-lex, to kliknite
> pojavi se search stranica na kojoj u desnom stupcu odaberete case law
>idete dalje na search (gumb na dnu stranice)
> upisete c-48/93, odaberete dole jezik na kojem zelite presudu (vjerojatno engleski)
>enter
>pojavit ce se dva odgovora, presuda sama i misljenje nezavisnog odvjetnika
> klik na ono "html" ispod presude i to je to

[Servant]

Eto, ova katedra je primjer kako se moze, i kako treba. A nekim katedrama (nomina sunt odiosa) bi trebalo sniziti place, pa ih mozda to dovoljno motivira, i mozda se podsjete da rade na fakultetu da bi obrazovali studente.

Sto se tice kolokvija, to je najzanimljiviji i najzabavniji test kojeg sam do sada imao prilike rjesavati na faksu. Tezina je optimalna, bas onakva kakva treba biti, tako da svaka cast onome tko je to sastavljao, s obzirom da balansiranje tezine pitanja nije lagano. Nekim katedrama (opet, nomina sunt odiosa) bi uprava fakulteta trebala sluzbeno zabraniti sastavljanje ispita, jer su nesposobni, neujednacenih (citaj: nepravednih) kriterija, ili im se naprosto ne da, i takve stvari povjeriti nekome tko je sposoban, kome se da, i tko ima nekakav osjecaj za kriterije/pravednost.

Kad je Sinisa rekao da ce rezultati biti isti dan, to je bilo toliko nevjerojatno da sam nakratko uopce zaboravio u kojoj drzavi zivim i na kojem faksu studiram. Vise je nego ocito da katedra ima kontakt sa naprednom civilizacijom, u usporedbi sa hrpom ostalih katedri koje su jos uvijek na balkansko-socijalistickom sistemu. Osim prof. Kurtovica koji je vjerojatno na serijatskom sistemu hehe ali s obzirom da je jako kvalitetan profesor, nije to sad bitno.

[ejp]

zadaća za idući put: "Domaća zadaća: Pročitajte poglavlje "Njemačka" u knjizi Siniša Rodin, EUROPSKA INTEGRACIJA I USTAVNO PRAVO, IMO, Zagreb 1997. "

gdje bismo to trebali naći....??

U biblioteci pravnog fakulteta!

[ejp]

Drugi kolokvij i ispit pišu se istovremeno. Kolokviju pristupaju studenti koji su položili prvi kolokvij. Ispitu pristupaju studenti koji nisu položili prvi kolokvij. Uvjet za izlazak na ispit je potpis (kao dokaz o urednom pohađanju predavanja). Potpisi će se dijeliti izvan nastave, prema popisu koji će biti objavljen na internetu.

Kolokvij nosi maksimalno 20 bodova (+2 boda bonusa za 10% najboljih) i za prolaz na kolokviju potrebno je 11. Ispit nosi maksimalno 40 bodova i za prolaz na ispitu potrebno je najmanje 25.

Gradivo kolokvija obuhvaća 2. nastavnu cjelinu. Gradivo ispita obuhvaća 50% bodova iz 1. i 50% bodova iz 2. nastavne cjeline. Sukladno tome, vrijeme za pisanje ispita je proporcionalno duže.

[ejp]

hello! imam par pitanja u vezi redovnog ispita. jel mi može netko reći uopće kako taj ispit izgleda? pretpostavljam da je sličan kolokviju, no jel se također može služiti bilješkama( valjda ne?), koliko traje, nakon koliko dana je usmeni, jel nam bodovi s predavanja vrijede i na ispitu?
i kad će točno bit 1. ljetni rok- piše na stranici faksa da je 05.06.,no kako je to moguće ako je zadnji kolokvij 08.06.??
unaprijed hvala na odgovoru! :-D

Ispit je sličan kolokviju ali ima više pitanja i više vremena za odgovor. Također je "open book". Usmeni je brzo nakon pisanog, ali samo za 4 i 5. Bodovi s predavanja vrijede samo prilikom prvog izlaska na ispit i samo 60 dana nakon završetka semestra. Prvi ispitni rok i kolokvij su istovremeno 8. lipnja.

[fidy]

imam nekoliko pitanja za nekoga s katedre

1) hoće li sve odluke biti prevedene ne hrvatski do kolokvija? (mislim na odluke u nastavnim jedinicama II-2 i II-3)
ako da, kada otprilike?

2) na stranici katedre u "Odgovorima na neka pitanja o kolokviju" piše:

Što moram učiti?

Na kolokviju se ocjenjuje snalaženje u gradivu koje je obrađeno na nastavi nakon I. kolokvija (Uključujući posredni učinak direktiva).

zanima me ovo boldano, odnosno posredni učinak direktiva... zar nije to bilo u prvom kolokviju??

hvala!!



:-D :-D

[vuffek]

...ja mislim, što se tiče posrednog učinka direktiva...da ti je to važno i za ovaj dio...pogotovo što se tiče ssp-a...kada sudska vlast mora interpretirati nacionalno pravo u skladu s europskim...favor conventionis...
...nek me ispravi netko ako sam u krivu...
a kaj...malo ponoviš da budeš ziher :-D

[DIO]

Hmmmm, vezano za izlazak na usmeni i oslobođenje od pismenog na temelju bodova sa kolokvija.
Zadnji put (30.05.) sam izričito pitala profesoricu Ɔapetu da li se može izaći na usmeni 19.06. na temelju bodova ako nam ne odgovara ovaj termin usmenog oko 11.6.. i ona je rekla DA.
naglašavam da nema šanse da me krivo razumjela jer sam pitala sve u vrlo konkretiziranom obliku, rekavši da ako mi se poklopi usmeni iz ejp i kazneno, da planiram na usmeni 19., i rekla je da se može, ali samo još taj rok! (odnosno, kasnije više bodovi ne vrijede).

ako je došlo do nesporazuma ili razmimoilaženja u mišljenjima između članova katedre, molim vas da to razjasnite.

i pridružujem se kolegici koja je rekla da nije baš fer diktirati rok na koji moramo izaći sa bodovima.
eventualno je prihvatljivo reći "to mora biti na rokovima u 6.mjesecu jer kasnije privilegija ne vrijedi", ali nikako nije u redu reći "to mora biti 11.6."

pozdrav

[helna]

pliz ljudi meni bi isto trebala mala pomoć oko pisane reakcije pa ak bi neko imo volje! nisam bas na ti s tim drugim dijelom... :roll:
Pitanje za pisanu reakciju - rok za predaju 4. lipnja 2007.

Vlada Republike Hrvatske koja nije članica EU, ali je na snazi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, donijela je propis prema kojemu se čokolade moraju prodavati zamotane u ambalažu od recikliranog papira. Učinak propisa je da se čokolade koje nisu tako zapakirane ne smiju prodavati u Hrvatskoj.

Analizirajte mjeru temeljem SSP-a. U kojoj mjeri je za rješenje relevantno pravo EZ? Je li mjera dopuštena? Što je drugačije temeljem SSP-a u odnosu na UEZ? Koje su sličnosti?


kaj mi moze neko rec kakva je to mjera?

[patkica]

ja sam dosta dobro razumjela ovu drugu cjelinu. zapravo je dosta jednostavno. dobijes mjeru, gledas je li to mjera s kolicinskim ogranicenjima, ako jest, odmah znas da ne valja. ako je pak nesto slicno, nesto sta ogranicava neku od onih brojnih sloboda (a to se skuzi iz konteksta) onda analiziraš je li (ne)jednako primjenjiva. ako je nejednako (ili s dvostrukim teretom) tkđ. odmah ne valja (eventualno razlozi iz čl. 30 al u većini slučajeva ne), a ako je jednako primjenjiva postoji malo više razloga kojima se može opravdat (pogledajte malo po presudama). i jedino što je još bitno su oni gebhard testovi što se isto zaključuje logikom. Što se tiče SSP, pročitajte Rodinov članak za zadnje predavanje, trebalo bi vam to pomoći.

[ejp]

a kako izgleda usmeni?
dobijemo neku presudu koju smo radili pa je moramo prepoznati ili?

ja bih baš rado izašla na usmeni jer sam radila kontinuirano te presude,ali me strah izaći i tražiti više od 3 kad ima ljudi kojima uopće nije problem koncentrirati se na ono što misle i reći to pred cijelom dvoranom, a većinom će takvi i izaći na usmeni...
...stoga, ne znam je li dovoljan kontinuirani rad i pripremanje za svako predavanje ili su 4 i 5 ocjene za one koji su se trudili na naprednom seminaru i cijeli semestar javljali na satu...

i jesu li dovoljni oni materijali koje smo radili na satu ili bi trebala i ona dodatna literatura?
ako netko zna....bila bih mu zahvalna....

Tko je kontinuirano radio ne mora se bojati. Usmeni je razgovor o onome što smo radili tokom semestra, ali u kontekstu neke nove, izmišljene ili stvarne situacije. Dodatna literatura je plus, ali ne uvjet, a cijeni se povezivanje i samostalno zaključivanje. Ohrabrujemo sve koji se kvalificiraju s 36 bodova, a ne samo one koji su bili aktivni na satu.

[ejp]

a što je s onima koji neće ići odgovarati, negoo će samo "uzeti" ocjenu??

je li rok isto ograničen s ovih 60 dana???

Ocjena se može upisati do isteka roka za upis 3. godine, tj. do najesen.

[Servant]

jel mi može netko objasniti kad neka mjera nameće dvostruki teret? uzmite primjer one čokolade i pakiranja u reciklirani papir. priznajem da ne kužim :oops:

Joj morao bih pogledati biljeske a umoran sam sad. Dvostruki teret? Onako po sjecanju, kaj nije to ono kad moras zadovoljiti jedne uvjete u jednoj drzavi (recimo cokolada mora biti takva i takva) a kad recimo hoces to plasirati u susjednoj EU drzavi onda moras imati i npr. reciklirani papir ako oni imaju tako neke propise.. uglavnim moras zadovoljiti dodatni kriterij, dakle dvostruki teret (jer ti proizvod mora biti u skladu s propisima u obje drzave, a propisi nisu isti).

BTW nisam siguran dal je to to, morat cu pogledati.. :)

[kokica2505]

jel mi može netko objasniti kad neka mjera nameće dvostruki teret? uzmite primjer one čokolade i pakiranja u reciklirani papir. priznajem da ne kužim :oops:

To znači da država uvoznica nameće neki dodatni uvjet za proizvod koji uvozi i time opstruira slobodu kretanja dobara. Npr. država propiše što se točno na njenom tržištu smatra paštetom (propiše koji sve sastojci ulaze u nju i po kojima se taj proizvod smatra paštetom) i obično ti sastojci nisu isti kao u državi koja izvozi paštetu pa znači ta država ne može izvoziti paštetu u državu u kojoj su zahtjevi glede tog propisa različiti i time dolazi do znatnog ograničenja slobode kretanja dobara. Upravo je zbog takvih stvari ES "izmislio" tzv.načelo uzajamnog povjerenja koje kaže da neki proizvod koji je zakonito proizveden u nekoj državi tj. koji udovoljava uvjetima koje je propisala ta država, također mora biti priznat i stavljen na tržište pod jednakim uvjetima u zemlji uvoznici kao i njeni isti takvi proizvodi (u ovom slučaju pašteta). Nadam se da sam pomogla!

[DIO]

Eh draga Anči, nisi ti bedasta, nemoj se crvenit, nego samo nismo imali dovoljno vremena da to na satu detaljno razjasnimo, a vecina ljudi koji i nešto kuže (iako lijepo od njih sto se trude razjasniti ) razjasnjavaju na kineskom, što opet ne krivim njih... mene su moji na socki odgojili da objašnjavam najjednostavnije moguće pa da ne moram sto puta
Evo ja cu ti to zato zdravo seljacki probati

Kad je neki proizvod tradicionalno pakiran u kockice, dakle vec postoje strojevi koji ga tak pakiraju i koji stampaju etikete kocka oblika, a ti kao drzava doneses pravilo da on mora biti pakiran u trokutice, tebi to stvara dvostruki teret jer moras nesto mijenjati, moras drugacije pakirat nego si navikao, radit nove etikete itd. Naravno da to i košta.
(u kolegičinom primjeru moraš dodavat neke nove supstance da bi ga uopće smjela prodavat pod paštetu)

S druge strane, ako ta ista država odluči da se proizvodi vrste kakav je taj tvoj ne smiju prodavati nikad osim ponedjeljkom, to je mjera koja je također jednako primjenjiva (jer vrijedi i za one u tvojoj državi koji će ga moći prodavat samo ponedjeljkom), no međutim je mjera sa jednostrukim teretom, jer iako ima količinsko ograničenje, ne nameće za tebe ništa dodatno da moraš raditi, već samo ograničava pristup tržištu.
Znači nisi ga morao prepakiravat, već ga samo nisi mogao prodavat kao do sad. Isto bi bilo i da si zabranila da se ta vrsta proizvoda oglašava. I to je jednostruki teret jer ništ aktivno ne moraš radit, ali svejedno će (pasivno) bit učinak smanjenja uvoza.
(u kolegičinom primjeru npr. zabrana prodaje pašteta na aparatima, onima tipa za kavu kakve imamo na faksu,...iako napomena- nakon Kecka ovo nebi ulazilo u ovu priču jer se odnosi na NAČIN PRODAJE iliti PRODAJNI ARANŽMAN što ne ulazi u doseg čl.28. nakon Kecka).

Eto, još malo pa ću odgovoriti i na pitanja o Haueru i Solangeu, ako želite pričekat....moram ić pod tuš prvo...

Pozdrav