II. Ekonomska Politika

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/ep

ISPITIVAČI
prof. dr. sc. Mladen Vedriš - utorkom od 16:30 (TMT 14, soba 60/II.)

ASISTENTI
dr. sc. Nenad Rančić - utorkom od 16:00 h (TMT 14, soba 62/II.) - ispituje
dipl. oec. Ružica Šimić - utorkom od 16:30 h (TMT 14, soba 59/II.), mail: ruzica.simic@pravo.hr - ispituje
* Helena Morović, nekadašnja asistentica na Katedri, odnedavno više nije članica iste pa to valja uzeti u obzir prilikom pregleda dolje priloženih dokumenata s iskustvima s usmenih ispita.

ROKOVI 2010./11.
11.11.2010.
03.02.2011.
17.02.2011.
14.04.2011.
02.06.2011.
16.06.2011.
07.07.2011.
01.09.2011.
15.09.2011.

PRIJAVA ISPITA
Studenti koji studiraju po programu usklađenom s bolonjskim procesom ispite prijavljuju putem studomata.
Ispiti se odjavljuju najkasnije do termina utvrđenog u studomatu.

Studenti koji polažu ispite po starom programu prijavljuju ispite prijavnicama.

O PISMENOM ISPITU:
- Pismeni ispit sastoji se od 5 pitanja, od kojih svako pitanje nosi maksimalno 5 bodova, dakle ukupno je moguće 25 bodova.
- Pitanja su raspoređena na način da JEDNO pitanje dolazi iz DOKTRINA, DVA pitanja iz SAMUELSONA i DVA pitanja iz ČLANAKA.
- Za prolaz na pismenom dijelu ispita potrebno je postići minimalno 10 od ukupno 25 bodova, ali pritom treba voditi računa o tome da se dva pitanja ne smiju ostavit prazna ili da se na dva pitanja ne osvoji nijedan bod. U tom slučaju, čak i ako bi, primjerice, na 3 pitanja bio osvojen maksimalni broj bodova (što bi iznosilo ukupno 15 bodova i teoretski značilo prolaz), a preostala 2 pitanja ostanu neodgovorena ili se na njima ne osvoji nijedan bod, to znači pad.

Kriteriji za vrednovanje pismenih ispita:
0 - 9 bodova = nedovoljan (1)
10 - 13 bodova = dovoljan (2)
14 - 18 bodova = dobar (3)
19 - 22 boda = vrlo dobar (4)
23 - 25 bodova = izvrstan (5)

REZULTATI

a.) Ako prijavljujete prijavnicom na webu faksa, pod ispiti rasporedi.
b.) Ako prijavljujete putem Studomata, na Studomatu pod "Ispiti u tijeku".

--> Ukoliko je pismeni ispit pozitivan, na Studomatu će se pojaviti termin usmenog ispita i (možda) ocjena iz pismenog.
--> Broj sobe koji vam piše u rasporedu za usmeni usporedite s gore navedenim podacima o pojedinim članovima Katedre i tako ćete saznati kod kojeg ispitivača odgovarate.
--> Ako vam ni nakon duljeg vremena ne piše ništa na Studomatu, radi se o padu ispita. Za svaki slučaj to možete provjeriti na oglasnoj ploči Katedre na TMT14 ispred ureda članova katedre gdje je uvijek objavljen cjelokupni raspored studenata koji su prošli i pali, zajedno s ostvarenim brojem bodova za negativno ocijenjene i ocjenom za pozitivno ocijenjene ispite.

c.) Ako ih nema na webu onda su na oglasnoj ploči kod katedre. Ako znate da rezultata neće biti na webu molimo vas da kažete da su rezultati izvješeni na faksu kada to saznate.

SLUŽBENA LITERATURA
SAMUELSON, P.A. I NORDHAUS, W.D.: EKONOMIJA, 18. izdanje, MATE, Zagreb, 2007. - izabrana poglavlja:
1. poglavlje – Počela ekonomije (str. 3)
2. poglavlje – Tržište i države u modernom gospodarstvu (str. 25)
3. poglavlje – Osnovni elementi ponude i potražnje (str. 45)
9. poglavlje – Nesavršena konkurencija i monopol (str. 166)
12. poglavlje – Kako tržišta određuju dohotke (str. 225)
13. poglavlje – Tržište kapitala (str. 243)
14. poglavlje – Zemlja i kapital (str. 264)
Dodatak 14 – Tržišta i ekonomska učinkovitost (str. 283)
15. poglavlje – Komparativna prednost i protekcionizam (str. 294)
16. poglavlje – Državno oporezivanje i rashodi (str. 318)
17. poglavlje – Promicanje učinkovitijih tržišta (str. 341)
18. poglavlje – Zaštita okoliša (str. 361)
19. poglavlje – Učinkovitost prema jednakosti: veliki kompromis (str. 382)
20. poglavlje – Pregled makroekonomije (str. 405)
21. poglavlje – Mjerenje gospodarske aktivnosti (str. 424)
27. poglavlje – Proces ekonomskog rasta (str. 555)
28. poglavlje – Izazov ekonomskog razvoja (str. 577)
29. poglavlje – Devizni tečajevi i međunarodni financijski sustav (str. 598)
30. poglavlje – Makroekonomija otvorenog gospodarstvo (str. 619)
34. poglavlje – Ekonomske politike za rast i stabilnost (str. 709)


DUJŠIN, U.: IDEJE O EKONOMSKOJ POLITICI (DOKTRINE EKONOMSKE POLITIKE), Pravni fakultet Zagreb, 2009. i DUJŠIN, U. I VEDRIŠ, M: EKONOMSKA POLITIKA U RH, DOKUMENTI - ČLANCI - ANALIZE, Pravni fakultet Zagreb, 2009. (dostupna u Knjižari Fakulteta)

NAPOMENA
Publikacija "Što čini Hrvatsku poduzetničkom zemljom" (napomena na str 275) dostupna je na
http://www.cepor.hr/gem2006-brosura-hrv.pdf,
obvezan dio: str. 9-10 i 16-71 (ne uključujući tablice i grafičke prikaze).

PITANJA
U privitcima se nalaze pitanja u .doc formatu koja ovdje možete preuzeti.

[Mohikanac]

Evo pitanja po kojim se možete orjentirati kod učenja


DOKTRINE

1)Što je ekonomska teorija?
2)Što su ekonomske doktrine?
3)Nabroji sve doktrine i napiši kada se javljaju?
4)Ciljevi ekonomske politika,što je ekonmska politika,što je politička ekonomija?
5)Merkantilizam i merkantilizam u Engleskoj,u Francuskoj(kolbertizam) i Njemačkoj(kameralizam)
6)Razlika francuskog i engleskog merkantilizma?
7)Fiziokratizam
8 )Razlika merkantilizma i fiziokratizma?
9)Liberalizam
10)Protekcionizam-mjere zaštite kod protekcionizma,posljedice primjene,koje se ideje razvijaju?
11)Intervecionizam-ciljevi ekonomske politke po Keynesu ograničenja i nedostaci intervencionizma?
12)Kriza 70-tih u zapadnim zemljama
13)Monetaristička doktrina
14)Ekonomika ponude
15)Socijalizam-zašto je propao,državni socijalizam i socijalističko samoupravljanje?
16)Tranzicija i pvrivreda postsocijalističkih zemalja

ČLANCI

1)Hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 10 godina
2)Stagnantnost izvoza
3)Osnovni ciljevi stabilizacijskog programa 1992.
4)Osnova koncepta stabilizacijske politike 1992.
5)Mehanizmi/mjere stabilizacije
6)Ciljevi stabilizacijskog programa 1993.
7)Faze stabilizacijskog programa 1993.
8 )Politka dohodaka u stabilizaciji 1993.
9)Socijalna politka kod stabilizacijskog programa 1993.
10)Hrvatska privreda nakon stabilizacije 1993.
11)Vrste stabilizacijskih programa
12)Vrste otplate državnog javnog duga(5)
13)Strukturalizam i neoliberalizam
14)Tržišni neuspjesi
15)Državni neuspjesi tj. neoliberalistički argumenti protiv aktivne industrijske politike
16)Mjere horizontalne politke
17)Kriteriji za izbor grana pobjednika
18)Mjere industrijske politike
19)Što je industrijska politka i 2 suprostavljene teorije
20)Dva pristupa industrijske politke
21)Industrijska politka za zemlje tranzicije
22)Što je privatizacija
23)Faze privatizacije
24)Dva modela privatizacije
25)Hrvatsko gospodarstvo i 2 aksioma(članak Mladena Vedriša)
26)Lisabonska agenda
27)Nordijski model
28)Prednosti i mane regionalnog udruživanja
29)Ekonomski i financijski razlozi pristupanju integracijskim zajednicama
30)Prednost ulaska malih zemalja u EU
31)Plusevi i minusi ulaska Hrvatske u EU
32)Globalizacija-što je,prednosti globalizacije,kritika globalizacije i razvijenih zemalja,kritika globalizacije iz nerazvijenih zemalja(7 grijeha globalizacije)
33)Šest pravca mobilizacije
34)Washingtonski konsenzus
35)Post-Washingtonski konseznus i novi razvojni model Hrvatsje
36)Konsenzus iz Monterreya
37)Uzroci krize Hrvatskog gospodarstva 1990.-2005. i izlazak iz krize
38)Uzroci krize Hrvatskog gospodarstva 1994.-2004. i moguči izlasci iz krize
39)Mane i prednosti gubitka monetarnog suvereniteta
(TILA, sri vel 27, 2008)
Mohikanac, 06.09.2007.














.:Marko:., 07.07.2009.

- ak ti mogu pomoć malo, probaj učit po ovim pitanjim ( nisu puno, al malo su detaljnija )

1. Janos Kornai
šest značajki, čimbenici ubrzanja u procesu transformacije, kognitivni problemi
2. Milan Mesarić
soros, stiglitz, 15 točaka
3. Siniša Kušić
moguće privatizacijske strategije
4. Zdenko Babić
liberalizam, okunov model, uloga fiskalnog sustava u ostvarenju soc pravednije distrib, zaključak
5. Mate Babić
stabilizacijski program, karakteristike na sidru utemeljenih stabilizacijskih programa, ocjena razvoja
6. Račić i Cvijanović
faze privatizacije,
7. strateški okvir
komponentna i djelotvorna javna uprava - ciljevi, reforma pravosuđa- ciljevi, instrumenti i akcije, uloga države u gosp - ciljevi
8. Damir Novotny
zaključak
9. Gordan Družić
osnovni uzroci krize od 1994 - 2004, neki od mogućih načina izlaza iz krize
10. Vedriš
koliki je rizik dužničke krize za RH, problemi upravljanja vanjskim dugom, zaključak
11. Kesner - Škreb
ideje o industrijskoj politici, strukturalizam i neoliberalizam, tržišnio i državni neuspjesi, suvremena državna intervencija, kriteriji za izbor grana pobjednika, pomoć gubitašima
12. Vedriš
politike koje utječu na ind politiku (tablica 1), tablica 2, zaključak
13. Vedriš
šest glavnih makroekonomskih ciljeva, graf 2, zaključak
14.
državne potpore u Hrvatskoj, što su državne potpore,
15. Boromisa i Samardžija
europa na raskrižju, lisabonski program zajednice, integrirane smjernice za rast i zapošljavanje, lisabonska strategija i kriteriji iz Kopenhagena, zaključak
16. Vedriš
na str 309. analiza krize uzroka hrv gospodarstva, konkurentska pozicija Hrvatske u odnosu na okruženje, kako je bilo u RH, lisabonska agenda, nordijski model, zaključno razmatranje - str. 320.

cudoprirode, 09.09.2009.

znam da su prethodno objavljivali slicna pitanja, al ih je bilo manje i nisu pokrili svo gradivo. evo mala pomoc onima koji spremaju ispit. ovo su najvaznija pitanja iz zbirke clanaka koja budu i na pismenom i usmenom:

1.Šest značajki transformacije str.9
2.Čimbenici ubrzanja u procesu transformacije str.13
3.Kognitivni problemi i uzročna analiza str.19
4.Washingtonski konsenzus str.53
5.Kritike na račun klasične ekonomske teorije str.60
6.Privatizacijska strategija i metoda, asset stripping str.64 i 65
7.Liberalizam str.76
8.Socijalizam str.77
9.Libertanijanizam str.79
10.Dva stajališta o nastanku države blagostanja str.81
11.Okunov model probušenog vedra str.82
12.Tendencije Hrvatske po pitanju socijalne pravednosti str.87
13.Opći ciljevi u stabilizacijskom programu i faze str.93
14.Ocjena razvoja hrvatske privrede nakon stabilizacijskog programa str.127
15.Faze privatizacije str.132
16.Iz kojih razloga se krenulo u privatizaciju u Hrvatskoj str.147
17.javna uprava str. 152, pravosuđe str. 155, financije str. 158
18.Osnovni uzroci krize hrvatskog gospodarstva str.182 + str.309
19.Neki od mogući načina izlazka iz krize str.191
20.Problemi upravljanja vanjskim dugom str.205
21.Strukturalizam i neoliberalizam str.226
22.Tržišni neuspjesi i državni neuspjesi str.227
23.Kriteriji za izbor grana pobjednika str.232
24.Mjere i oblici industrijske politike str. 234
25.Hrvatska i konkurentnost str.252 (zaključak)
26.Razvojni prioriteti RH str. 259
27.Makroekonomska stabilnost i gospodarska otvorenost str. 261
28.Politika vidljive ruke str.270 ( zaključak)
29.ciljevi i pitanja GEM-a str. 9 (članak s neta)
30. preporuke za povećanje poduzetničkog kapaciteta Hrvatske str. 10 (članak s neta)
31. indikatori str. 16 (članak s neta)
32. kriteriji za GEM istraživanja str. 29 (članak s neta)
33.Što su državne potpore str.278
34. Lisabonska stragija i revidirana Lisabonska strategija str. 286
35. Instrumenti provedbe str. 290.
36.Smjernice za rad i zapošljavanje str.292 (navesti za svaku samo nekoliko)
37. Nacionalni planovi provedbe reformi str. 293
38.Lisabonska agenda str.314
39.Nordijski model str.315
40.Kopenhaški kriteriji i vrijeme nastanka str.320

Samuelson (stranice u Maat skripti):
1. makro/mikroekonomija str 1
2. tri pitanja ekonomslke organizacije str1!!!!
3.nacini organiziranja gospodarstva str2
4.kako trzista rjesavaju tri ekonomska pitanja str 3
5.prednosti mane globalizacije str5
6. ekonomska uloga drzave str6!!!!!
7.potraznja/ponuda i njihove sastavnice(sile) str 9-10!!!!
8.nesavrseni oblici konkurencije str12
9.izvori trzisnih nesavrsenosti str 13
10. ponuda rada str18
10. financijska i materijalna imovina str21
11. tri razlike domace i medunarodne trgovine str 25
12. argumenti navedeni na str 28
13. 4 glavne funkcije drzave str 30-31
14. Okunovo propusna posuda str 40
15.sredisnja ekonomska pitanja i njeni ciljevi str 40-41 !!!!!
16.alati makroekonomske politike, fiskalna i monetarna politika str 42-43!!
17. BDP str 44!!!!
18.zemlje u razvoju s osvrtom na znacenje ljudskog resursa str 50!!
19. tranzicija str 54!!
20.platna bilanca i devizni tecaj!!!!!!!!!!! str 55-58.

[Mohikanac]

OBJAŠNJENJA, PART I
(edit by kitty)


Kad tražite neki pojam prvo idite u web pregledniku na edit pa na find on this page gdje možete upisati traženi pojam. Tek ako ga tako ne nađete postavite pitanje u novom postu.

Pojmovnik
http://www.limun.hr/main.aspx?id=9312
Linkovi
http://www.pravo.hr/EP/linkovi
Imate popis linkova koji sam stavio na web stranicu katedre, na kojima mozete naci dosta informacija iz domene ekonomske politke kad vam zatreba ili imate zelju za spoznajom znacenja pojmova koje ucite.
Dosta informacija o bankarskom sustavu i monetarnoj politici u Hrvata mozete naci na:
http://www.hnb.hr
A i sve ovo iz bankarskog sustava iz Samuelsona i monetarna politika je korisno za financijsko pravo i znanost sljedece godine jer se i tamo detaljno obrađuje pa cete imati potrebno predznanje ili ce vam bar biti lakse uciti kad ste vec to prije negdje procitali.
(17.01.2007. by Mohikanac)

Preporučam vam da otvorite Samuelsona i počnete SVI učiti i taj dio gradiva koristeći se uz to i pojmovnicima. Sva pitanja koja postavljate imate u njemu, a vi neki se pravite na ispitu, a često i ovdje -gdje je to? što je sad ovo? ovo NIGDJE nema? kako mogu staviti takvo pitanje? to nema u literaturi! Pitanje kao što je agregatna potražnja i pitanja iz nezaposlenosti-vrste, zamka nezaposlenosti, skrivena nezaposlenost) javljaju se na više rokova u određenom obliku, a bit će na rokovima sve više pitanja iz Samuelsona pa će vas to (bar se tako nada docent Vedriš) natjerati da dobro naučite odabrane dijelove- (bar pojmovnik, sažetke i pitanja za ponavljanje trebate jako dobro i s razumijevanjem naučiti!)

I naravno možete se žaliti na pismene na usmenima, možda je netko i zakinut, ali pazite na činjenicu da docent i asistent žele da na pitanje odgovorite s razumijevanjem. Kod docenta je palo dosta ljudi, a on je inače najtolerantniji ispravljač i ispitivač kojeg znam.

česte greške s ovog pismenog proizlaze iz lijenosti da pogledate i učite Samuelsona, iz učenja bez razumijevanja i nepreciznog čitanja ili neshvaćanja pitanja-primjeri:

Rekli su mi da ste na neka pitanja odgovarali u širinu, ali bez konkretnog odgovora na pitanje. Tako da možete napisati pola stranice o intervencionizmu - ali ako je asistent stavio pitanje OGRANIČENJA intervencionizma - tražio je OGRANIČENJA i njihov kraći opis, a ne kad se javila doktrina, začetnici, zemlje primjene, karakteristike - jer to bi bio odgovor da je pitanje bilo samo INTERVENCIONIZAM. Također kod VRSTA NEZAPOSLENOSTI - nije tražen sam pojam NEZAPOSLENOSTI ili ZAMKA NEZAPOSLENOTI već nabrojati i ukratko opisati vrste nezaposlenosti-njihove uzroke, značenje, rok. Pod prijedloge LISABONSKE AGENDE ne možete trpati sve što vam padne na um iz drugih razvojnih programa ili proturječne prijedloge jer se ne možete sjetiti pa nepovezano izmišljate.

To podrazumijeva UČENJE S RAZUMIJEVANJEM i SHVAĆANJE POSTAVLJENOG PITANJA.

Također ako niste naveli polovicu karakteristika postsocijalističkih zemalja ili ako ste naveli pola točnih i pola krivih ili većinu krivih, a tek neku točnu - ne računajte da ćete dobiti više bodova.

I možete pisati svojim riječima, ali morate navesti najvažnije elemente definicije - neće vam skidati bodove za krivo upotrebljeni glagol ili veznik, ali skinut će vam ili križati sve za pisanje nepovezanih i neobjašnjenih stvari ili kružnih definicija. nepravilno pr. Kao agregatna potražnja je ona potražnja koja pokazuje agregatnu potražnju zemlje u godini (kružna definicija)...Agregatna potražnja je potražnja koja se sastoji od cijena, izvoza, ponude novca...(neobjašnjeno, nepovezano)

pravilno pr. Agregatna potražnja može se definirati kao cjelokupno planirano ili željeno trošenje u ekonomiji tijekom zadanog razdoblja. Određuje ga agregatna razina cijena i na njega utječu domaće investicije, ukupni(neto) izvoz, trošenje države, funkcija potrošnje i ponuda novca.

Nadam se da će vam ovi primjeri grešaka pomoći na narednim rokovima.

Ako je moglo nekoliko kolega imate sve ili gotovo sve bodove,a dosta njih i iznad 20 bodova, znači da nije bilo nemoguće riješiti ovaj pismeni uz rad i razumijevanje naučenog i pažnju na pismenom pri odgovaranju! Preolako ste počeli shvaćati ovaj predmet i naravno da to smeta docentu. NIje pravni predmet, ali bez njega (uz pretpostavku da nemate izvan faxa interesa za praćenje ekonomskih tema) ne možete s razumijevanjem učiti neke pravne predmete, a što je još važnije ne možete ni pogledati vijesti iz gospodarstva, pročitati novine s razumijevanjem, shvatiti za kakav ekonomski program određene stranke glasate na izborima, kakve ekonomske opasnosti prijete RH, o ulogama države i njezinih institucija u području makroekonomije, kako bi nam moglo svima biti bolje i kojim mjerama ekonomske politike, o globalizaciji i konkurentnosti...sve su to teme o kojima jedan student prava mora zauzeti svoj stav (makar ga i ne zanimalo to previše!) da bi uopće mogao nešto vrijediti izraz akademski građanin.

Za češća pitanja s usmenih kod docenta i asistenta pregledajte temu unazad otprilike godinu dana - gotovo uvijek je netko navodio pitanja s usmenih pa ćete otprilke vidjeti koja su vjerojatnija. Navedeno je u bar desetak postova. Može vam biti od pomoći.

Samuelsona pitajte nekog od kolega koji su bili na seminaru, ako su ga nabavili, pitajte nekog poznanika s ekonomije, imate u NSB-u, a mozete nabaviti i vlastiti originalni ili manje originalni primjerak. Za njega su vam oznacena poglavlja u popisu literature s brojevima stranica, a u nastavnom planu mozete pogledati sto se predaje vezano uz Samuelsona. Iako se cini da ima puno stranica, stivo je citljivo i ima sazetke na kraju poglavlja s pitanjima za ponavljanje i pojmovnik iza pomocu kojeg ,ako dobro naucite, necete imati problema za baratanje s ekonomskim pojmovima u clancima. Preporucam da si zapisete sve pojmove nepoznate na papir i onda ih potrazite u ekonomskim rjecnicima ili pojmovniku ili odete na konzultacije par puta.
(17.06.2006. by Mohikanac)


Sto se tice zamke nezaposlenosti - ne treba komplicirati jer bi cisto informativno trebali znati sto je to i u okviru cega se javlja. Evo pricice za sve. Javlja se u okviru socijalne politike i davanja nezaposlenima. Socijalna davanja trebala bi osigurati minimalnu egzistenciju nezaposlene osobe, ali s tim da ne budu previsoka pa destimuliraju zaposljavanje i stalnu potragu za poslom. Treba se naci idealni omjer svih davanja koji bi ipak stimulirao osobe da se usavrsavaju, prekvalificiraju i da se ne zadovolje samo s nakandom te budu dodatni trosak drzavi vec da se zaposle i pocnu davati u proracun. Zemlje s visokim standardom i socijalnom osjetljivoscu poput Svedske i Australije imaju vise problema sa zamkom nezaposlenosti jer su socijalna davanja znatna, a vlade stalno moraju balansirati izmeðu socijale, politickih bodova i ekonomije.
(25.08.2006. by Mohikanac)

Uvijek bude jedno pitanje iz doktrina, a ostatak pitanja uglavnom- tri iz zbirke clanaka i jedno iz Samuelsona (kod kojeg dobro proucite i po mogucnosti naucite pojmovnik i pitanja za ponavljanje na kraju cjelina s naglaskom na najvaznijim definicijama i podjelama, nabrajanjima elemenata za određene pojmove). Ne smijete ostavljati prazno skroz na dva-tri pitanja jer se ne priznaje kao prolaz na pismenom ako imate odgovorena samo dva pitanja skroz tocno, a ostalo prazno. Dakle ne ostavljajte praznine, jer mozete o svemu nesto napisati buduci da je gradivo dosta povezano i znate koja su glavna podrucja (pogledajte prijasnje stranice postova). Pitanja nisu preopsirna, za odgovor na svako vam treba najvise pola stranice (o cemu cete dobiti upute i na samom ispitu), ali i znatno manje ovisno o strukturi pitanja (opisno ili nabrajanje). Na pitanju dobivate maksimalan broj bodova, ako navedete sve najvaznije elemente kod trazene definicije ili nabrajanja, a ako sto izostavite dobivate manji broj bodova razmjerno nedostatku odgovora sto svo troje ocjenjivaca dosta ujednaceno provodi.
(29.08.2007. by Mohikanac)

Pojmove koji se nalaze u pojmovniku najbolje je učiti iz Samuelsona. Znam da vam svi kažu da je pojmovnik dovoljan, ali bilo je slučajeva da asistent Rančić pita na predroku ŠTO JE EFEKT ISTISKIVANJA ili ŠTO JE I KAKO SE ODREĐUJE KAMATNA STOPA i onda ljudi bulje u njega u nevjerici jer nisu ni otvorili Samuelsona.
Znam da se čini da toga ima puno, ali iz Samuelsona se trebaju znati DEFINICIJE, PODJELE I UVJETI. Dakle, samo ono OSNOVNO. Ne treba znati grafove i tablice ili statističke podatke. Dakle, na kraju ispadne puno manje nego što se čini na prvi pogled.
Primjerice, ŠTO JE BDP, ŠTO JE JAVNI DUG I KAKO GA SE FINANCIRA, ŠTO JE MONETARNA POLITIKA, KOJI SU INSTRUMENTI MAKROEKONOMSKE POLITIKE, ŠTO JE PRORAČUNSKI DEFICIT I KAKO GA SE FINANCIRA, KOJI SU OBLICI IMPERFEKTNOG TRŽIŠTA, ŠTO JE AGREGATNA POTRAŽNJA.
(17.10.2006. by lenny)

Laissez-faire kao ekonomska politika Hrvatske je novi clanak u zbirci i moram vidjeti s asistentima na sto bi stavili naglasak u njemu i sto bi se moglo javiti kao pitanje. On je vise jedan opcenitiji uvod u ostale clanke i pregled situacije u RH, prezentira vladajucu ekonomsku doktrinu kod nas i greske u vođenju ekonomske politike. Vidjeli ste da je vise orijentacijski s mnostvom grafova, tablica, usporedbi, statistickih podataka koji vam sluze iskljucivo da stvorite predodzbu gdje i kako RH stoji danas u odnosu na druge zemlje i u odnosu na prosla vremena. Po meni sigurno su vazna podrucja: investicije, javni dug, struktura osobne potrosnje, socijalna politika, odnos uvoza i izvoza (platna bilanca), koje reforme treba provesti i zakljucak na kraju clanka sto akademik Stipetic smatra da bi se trebalo napraviti na podrucju ekonomske politike da bi se poboljsalo stanje u gospodarstvu- navesti prijedloge i ukratko ih obrazloziti.
(12.11.2006. by Mohikanac)

Iz mog iskustva s ispitnih rokova, seminara i kolokvija mogu vam dati okvirno ono sto se najcesce pojavljuje na ispitima i sto treba posebno dobro nauciti s razumijevanjem. To ne znaci da nista drugo ne moze biti na ispitu, nego da obratite pozornost vise na ove stvari:

1. Doktrine: merkantilizam, fiziokratizam, protekcionizam, J.M.Keynes, ekonomika ponude, socijalisticke doktrine ;

2. Stabilizacijski programi -ciljevi, instrumenti-fiskalna politika, monetarna politika, socijalna politika, politika placa - faze programa ;

3. Industrijska politika - definicija, vrste restrukturiranja, vertikalne i horizontalne mjere ind.politike, neoliberalisti, strukturalisti -teze o trzisnim uspjesima i neuspjesima i teze o stetnosti i koristi mijesanja drzave u gospodarstvo ;

4. Privatizacija -stanje u tranzicijskim zemljama (postkomunistickim), modeli-prednosti i nedostaci svakoga, ciljevi, zakonski okvir u RH, faze, stanje ;

5. Globalizacija i europske integracije - prednosti i nedostaci, kritika iz razvijenih i iz nerazvijenih zemalja, 7 grijeha globalizacije, faze i proces pridruzivanja RH EU, troskovi i koristi za male narode ;

6. Stanje u gospodarstvu RH (clanak prof. Nikica) u kratkim crtama+savjeti za izlazak iz krize, koristi i nedostaci gubitka monetarnog suvereniteta ;

7. Ostalo: Javni dug, prezaduzenost, kriteriji iz Maastrichta, zasto su kamatne stope bile visoko u RH, stanje i reforma trzista radne snage...itd.

+ uvjeti konvertibilnosti, restriktivna politika, sto je stagflacija i kada se javlja+ uvjeti za ekonomsku stabilizaciju i rast prema prof.Babicu-makroekonomski i mikroekonomski(s pocetka stare plave knjige).

Nadam se da ce pomoci onima koji spremaju ispite kao orijentir u ucenju!
mohikanac 06.02.2006.

Svi oni koji pristupe pismenom ispitu i ostanu u dvorani pisati nakon isteka roka odustajanja od 5 minuta dobiju za ispuniti papirice na kojima se traze osnovni podaci - kada se popune ti papirici odnesemo ih gore tajnici koja napravi popis studenata koji pisu ispit prema abecedi i raspodijeli ih na tri jednaka dijela - doc. Vedrisu, asistentici i asistentu. Pismene ispite podijelimo na njih troje prema abecednom redu i onda oni to isprave do petka i ispituju na usmenom u ponedjeljak samo one koji su prosli pismeni kod njih. Tako da nema razmjestanja i biranja ispitivaca na redovnim rokovima i sve je transparentno. Mozes traziti asistenticu, ako si bivsi seminarist eventualno i ako imas prosjek iznad 4.2 i potvrdu o statusu iznimno uspjesnog studenta - nisam ironican s ovim zadnjim! Ovo sve s ispitima zasad dobro funkcionira i skoro svi koji produ pismeni ispit prolaze usmeni kod svih ispitivaca tako da mislim da ne igra veliku ulogu sam ispitivac, koliko da se nauci s razumijevanjem i najvaznije pojmove!
mohikanac 28.03.2006.

Nisam stigao za Jadransku orijentaciju odmah..to je asistentu stara navika pitati to jel ispituje vec par godina po onoj plavoj staroj zbirci, ali mislim da vam ne bi uzeo za veliki minus, ako ne bi znali zbog toga sto nema to u novoj zbirci,ako mu se i zaleti da vas pita. Ipak kolege su vam dobro napisali da je to orijentacija na komparativne prednosti koje pruza pristup Jadranskom moru...povezivanje kontinentalnih prometnica s lukama jer je morski transport najjeftiniji, obavljanje usluga pretovara i transporta za zemlje bez mora, zatim turizam i multiplikatori vezani uz njega u odnosu na druge grane gospodarstva, ribarstvo i obnova ribarske flote, marikultura i brodogradnja, ali prilagođena svjetskom trzistu, dakle ne samo izgradnja nego i remont brodova sto je profitabilno i zahtijeva specijalizaciju, Jadransko-jonska autocesta radi bolje povezanosti sa susjednim jadranskim zemljama i protoka robe u luke...
mohikanac 13.05.2006.

POJMOVNIK:
Trebali bi ga detaljno procitati i nauciti najvaznije pojmove koji se spominju i u literaturi- kao BDP, platna bilanca, globalizacija, konkurentnost, nizozemska bolest, inflacija, aprecijacija, deprecijacija, devalvacija... cesto se pita na usmenom da se objasni neki od tih pojmova. Tamo ih imate na jednom mjestu ukratko i najvaznije.

LITERATURA:
Vi koji idete na seminare i predavanja kupite novu knjigu ipak - zbirka clanaka iz 2006. s nesto novijim podacima i par novih clanaka. Dosla je iz tiska i trebala bi biti dostupna u knjizari fakulteta Mislim da nisu preskupe. Nemojte bas donositi fotokopije na predavanja i seminare, eventualno ako netko stvarno ne moze kupiti zbog imovinskog stanja. Samuelsona nabavite od kolega s ekonomije ili od kolega s prava od prosle godine, imate u NSB-u ili fotokopirajte dijelove koji vam trebaju jer bas nije jeftin. Tko moze, neka kupi.
Sadasnja vrijedi dok ne izađe nova prof. Dujsina i doc. Vedrisa- vjerojatno jos jednu akademsku godinu.

PITANJA IZ SAMUELSONA:
Vecinom budu pitanja iz Samuelsona (1-2) vezana uz gradivo iz clanaka-najvise uz konjukturna kretanja, industrijsku politiku, konkurentnost i globalizaciju- nabrojati neke elemente ili opisati neki proces ukratko.
mohikanac 10.09.2006.


VISOKE KAMATNE STOPE U RH su bile visoke za vrijeme rata i nakon njega zbog niskog kreditnog rejtinga RH, nerazvijenosti financijskog trzista i institucija, nemogucnosti naplate starih plasmana banaka (pa su povecavale kamate u novim plasmanima da se pokriju).

No danas je novac "jeftin" - kamate Europske banke i FED-a su bile niske i to je utjecalo na bolje kreditiranje gospodarstva-samo je nedostajalo dobrih ideja, inovacija i ljudi spremnih uci u rizik biznisa. I u RH su danas kamate relativno niske (nesto vise nego u EU jer banke kod nas uzimaju "jeftini" europski novac i plasiraju ga s vecim kamatama kod nas i zarađuju dobro, a ukupno zaduzenje raste-zato im je HNB raznim restikcijama i povecanjem obveznih rezervi htio stati na kraj u toj praksi banaka, ali ne bas uspjesno)


PRIMARNO I SEKUNDARNO TRZISTE

1. U financijskom smislu-Primarno trziste je ono na kojem se inicijalno plasira i distribuira nova emisija vrijednosnih papira.Sekundarno trziste (transakcijsko trziste) je ono na kojem se obavlja stalna kupoprodaja vec emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora dosli rasprodajom na primarnom trzistu. . Na njemu se ne prikupljaju nova novcana sredstva vec se samo mijenja vlasnik vrijednosnice (znaci preprodaja vrijednosnih papira).

2. Ako se uzme u smislu plasiranja robe onda je primarno ono na koje proizvođac primarno cilja za plasman svojih proizvoda i usluga (recimo poduzece RH proizvodi neku robu i primarno trziste za izvoz te robe je BiH u koju ide 90 % robe, a sekundarno je EU trziste gdje se izvozi samo 10 % robe).

Sad moras vidjeti u kojem kontekstu ti se javlja u raznim clancima, analizama, vijestima pa odabrati smisao...

PREDNOSTI I MANE ULASKA MALIH ZEMALJA U EU
U slucaju takvog pitanja. Trebas na najvise pola stranice napisati sve sto smatras najvaznije. Koncentriraj se na clanak prof. Dujsina i upotpuni ga s onim sto si jos procitala iz drugih clanaka i smatras bitnim. To ti je dovoljno. A povezivanje gradiva je kod ovakvih predmeta uvijek bitno.

PREZADUZENOST
Ne, formule uciti! Vazno je znati razloge i posljedice prezaduzenosti. To se na javlja bas na pismenom, ali eventualno za usmeni ili u okviru ukupnog stanja gospodarstva RH.
mohikanac 10.10.2006.

Pojmove koji se nalaze u pojmovniku najbolje je učiti iz Samuelsona. Znam da vam svi kažu da je pojmovnik dovoljan, ali bilo je slučajeva da asistent Rančić pita na predroku Ĺ TO JE EFEKT ISTISKIVANJA ili ŠTO JE I KAKO SE ODREĐUJE KAMATNA STOPA i onda ljudi bulje u njega u nevjerici jer nisu ni otvorili Samuelsona.

Znam da se čini da toga ima puno, ali iz Samuelsona se trebaju znati DEFINICIJE, PODJELE I UVJETI. Dakle, samo ono OSNOVNO. Ne treba znati grafove i tablice ili statističke podatke. Dakle, na kraju ispadne puno manje nego što se čini na prvi pogled.

Primjerice, ŠTO JE BDP, ŠTO JE JAVNI DUG I KAKO GA SE FINANCIRA, ŠTO JE MONETARNA POLITIKA, KOJI SU INSTRUMENTI MAKROEKONOMSKE POLITIKE, ŠTO JE PRORAČUNSKI DEFICIT I KAKO GA SE FINANCIRA, KOJI SU OBLICI IMPERFEKTNOG TRŽIŠTA, ŠTO JE AGREGATNA POTRAŽNJA...
lenny 17.10.2006.


Kamatna stopa oznacava stoti dio cijene za posuđeni kapital. Visina je kamatne stope razlicita i ovisi o trajanju kredita (postoje kratkorocni, srednjorocni, dugorocni krediti), osiguranju naplate (kakav zalog, jamstva, polog) i sigurnosti potrazivanja (stabilnost drzave, politicka i regionalna stabilnost, razvijene institucije, pravosuđe, gospodarske prognoze). U vremenu kamatna stopa se mijenja pod utjecajem ponude i potraznje na trzistu kapitala. A temelj za opcu kamatnu stopu je diskontna stopa centralne banke (odnosno stopa po kojoj centralna banka otkupljuje potrazivanja poslovnih banaka). Prije sam vam napisao stanje s kamatnim stopama u RH od 1991. do danas pa nađite u mojim prethodnim postovima.

Efekt istiskivanja je naziv za tvrdnju da trosenje drzave smanjuje privatne investicije. Evo ukratko o djelovanju - kada drzava zapocne projekt koji povecava drzavnu potrosnju, zbog efekta multiplikatora, BDP ce porasti za iznos koji je visestruko veci od povecanja trosenja drzave. Veci BDP povecava transakcijsku potraznju za novcem, pa je za ocekivati da ce sredisnja banka poduzeti politiku monetarnog stezanja. Za ocekivati je porast kamatnjaka i ogranicavanje kredita, sto ce, pak, povratno negativno djelovati na privatne investicije. Naravno da za ovo imamo primjer u Hrvatskoj godinama s obzirom na ogromne drzavne investicije cesto iz politickih, predizbornih razloga bez sagledavanja vece slike i savjeta ekonomskih strucnjaka.

Za Samuelsona - moram priznati da nemam kuci primjerak, a necu i danas ici na katedru. Ali vec su ti pisali neki prije sto je potrebno - zajedno s pojmovnikom iz zbirke clanaka - tridesetak pojmova - koji nisu potrebni samo radi pitanja na usmenom vec da povezes i shvatis cijelo gradivo. A i trebala bi vam vecina biti poznati, ako pratite medije. Npr. Inflacija, tecaj, aprecijacija, deprecijacija, devalvacija, revalvacija, centralna banka i monetarna politika, monetarizam, makroekonomija, trziste-odnosi ponude i potraznje, monopol i ostali oblici imperfektnog trzista, fiskalna politika, platna bilanca, vanjska trgovina, devizni sustav, "nizozemska bolest", socijalna drzava-drzava blagostanja, BDP, investicije i njihove vrste, javni prihodi, javni rashodi i potrosnja, proracun (pojam, suficit, deficit), javni dug...
mohikanac 18.10.2006.


Ucite iz stabilizacijskih programa (odvojeno za program iz 1992. i program za 1993.) okvirno ovo:
*sto su to stabilizacijski programi?
*zasto su bili potrebni i kakva je ukratko bila situacija u RH tada?
*koji su ciljevi stabilizacijskih programa?
*koje su faze stabilizacijskih programa i sto se (ukratko) rijesavalo u svakoj?
*sto su to ortodoksni, a sto heterodoksni stabilizacijski programi?
*koji su instrumenti,mehanizmi stabilizacijskih programa i objasni ih (ukratko)?
* o rezultatima stabilizacijskih programa - njihovi uspjesi i nedostaci?
mohikanac 11.11.2006.


Clanci:
Stipetic-Stanje gospodarstva/ekonomska politika Hrvatske- preskociti uvod, usporedbe, grafove...baciti se na investicije, stukturu osobne potrosnje, probleme uvoza i izvoza, stanje izvoza i uzroci, sanaciju platne bilance, probleme realnog sektora, problemi socijalne politike, zakljucna razmatranja autora i njegove prijedloge za poboljsanje ekonomske politike.

Stabilizacijski programi-napisao stranicu prije-pa pogledajte jos jednom...posebno obratiti pozornost na ciljeve, mehanizme, faze, ortodoksne, heterodoksne programe!!!

Otplata duga-sto je vanjski dug-sto ulazi u njega, nacini otplate...

Industrijska politika- definicija, strukturalisti, neoliberalisti-oko cega se razlikuju, njihove glavne teze, zatim suvremena ind. politika i drzavna intervencija, mjere i oblici ind. politike, sto su to horizontalne, a sto verkikalne mjere kriteriji za izbor grane pobjednika, zasto se odrzavaju gubitasi...VAZAN CLANAK! Obvezno nauciti detaljno!.

Industrijska politika u RH - greske , prijedlozi prof. Dujsina za poboljsanje, zakljucak clanka...vise informativni i orijentacijski clanak na primjenu u RH...
mohikanac 13.11.2006.

Realni sektori su proizvodni sektori kao npr. poljoprivreda, industrija i građevinarstvo koji su obrađeni u clanku. Dobro naucite probleme u realnom sektoru, odnosno u obrađenim granama od str. 19-23

Kad sam pricao o osobnoj potrosnji mislio sam na sektore, a ne pojedinacne.kupovne predmete ili usluge...Sektori kao prehrana, obrazovanje, kultura, stanovanje, zdravstvo, odmor... O vaznosti udjela osobne potrosnje u BDP-u i nesrazmjeru toga u RH imate u clanku...pogledajte malo tablice radi usporedbe...problemi- krediti dodatno napuhuju osobnu potrosnju, kao i siva ekonomija-sve ide u potrosnju na automobile, odmore, odjecu, zivi se iznad mogucnosti i nema stednje, nema investiranja, slab rast BDP-a...

Investicije razne su podjele - domace-strane, javne(drzavne)-privatne (poduzeca i građani), greenfield-brownfield, po sektorima: kod nas u recimo financijski (banke), telekomunikacijski (T-com,VIP) i farmaceutski (Pliva), a slijedi i u energetski kad se privatizira ( INA, HEP )
Greenfield investicije su one kad se pocinje neki biznis-ideja i cilj razvoja, treba se kupiti zemljiste, graditi infrastrukturu, zaposliti i osposobiti radnu snagu, srediti svu papirologiju, zahtijeva velika pocetna kapitalna ulaganja. Dok su brownfield investicije ulaganja u vec postojeca poduzeca, preuzimanjem ili dokapitalizacijom i onda se ili ide u modernizaciju i restrukturiranje poduzeca radi postizanja dobiti ili se preproda radi dobiti, spoji, unisti radi osvajanja trzista. Kod nas prevladavaju brownfield. Trebaju nam greenfield i to iz stranih izvora u proizvodne grane koje ce otvoriti nova radna mjesta i dignuti konkurentnost gospodarstva, povecati izvoz, povecati drzavne prihode.Ovo nema u clanku, ali vam je vazno kasnije za usmeni i za razumijevanje clanka.

Investicijski potencijal postoji u amortizaciji, dobiti poduzeca, kreditima banaka, stednji građana...Najcesce investiraju kod nas: drzava i domaca poduzeca jos uvijek...problemi privlacenja investicija i razvojnog fonda 44.-45. str.

Posebno se pozabavite problemima izvoza (14.-18. str.) i sanacije platne bilance (34.-40. str.) !!! Te koji su glavni problemi socijalne politike i nabrojati prijedloge autora iz zakljucka. Imate sve u clanku o tome, nema puno-par stranica kad izbacite ogromne tablice i grafove....
mohikanac 16.11.2006.


STABILIZACIJSKI - ovo je vec treca prerada stabilizacijskih porgrama u zbirkama--dosta je nazalost nejasan dio o mehanizmima opet...

Za 1992. su mehanizmi donekle ovi koje si nabrojao... uz socijalni program zbrinjavanja najugrozenijih slojeva (dio socijalne politike).

Ukupni mehanizmi u oba stabilizacijska programa mogli bi se podvesti (onda to koristiiti i za program iz 1993., ali mislim da ce vjerojatnije biti pitanje za 1992.pa bolje naucite i navedite iz clanka te nove zbirke, a ovo uzmite orijentacijski) pod sljedece instrumente:

*politika novca, kamata i tecaja u monetarnoj politici
*politika poreza, politika drzavnih rashoda, konsolidacija javnog duga i
upravljanja drzavnom imovinom u fiskalnoj politici
*reguliranje placa javnih sluzbi u politici dohodaka
*privatizacija,restrukturiranje i demonopolizacija uz sanaciju banaka i
razvijanje financijskog trzista
*program socijalne pomoci i zbrinjavanja u socijalnoj politici
mohikanac 17.11.2006.

Vanjski dug obuhvaca: dug drzave, jamstva drzave, dug poduzeca, banaka (i građanstva) prema vanjskim vjerovnicima - međunarodnim institucijama, stranim bankama, financijskim konzorcijima, trgovackim drustvima...

Politika dohodaka
je politika upravljanja plaćama. U stabilizacij. programu 93. ona se temelji na:
indeksaciji plaća putem kolektivnih ugovora
rastu plaća nesrazmjerno rastu produktivnosti rada (nerealno visoke plaće)
uz visoku plaću jača i porezna presija
ovo dvoje skupa smanjuje profit i konkurentnost
plaće su uglavnom rasle u turizmu, graditeljstvu, ugostiteljstvu i trgovini, a padale u strojogradnji i većem dijelu državnih usluga

Ciljevi privatizacije u Hrvatskoj su bili da se prodajom poduzeca dođe do sredstava za sanaciju drzavnog proracuna, servisira javni dug i financira obnova Hrvatske i skrb za ratne stradalnike. Primarni strateski cilj (barem formalno) je ipak bio restrukturiranje poduzeca i gospodarstva u cjelini dokapitalizacijom i novim ulaganjima radi prilagodbe trzisnim uvjetima.

Zapravo ima 9 bitnih modela i tehnika privatizacije-ali su se u RH primjenjivali pojedinacna prodaja te masovna-vaucher (vecinom ratnim stradalnicima i nesto manje radnicima poduzeca). Pojedinacna prodaja određenom vlasniku ima prednosti sto bi u slucaju idealnih uvjeta-drzava dobila dobru cijenu za poduzece, novi vlasnik bi preuzeo odgovornost za poduzece, restrukturirao poduzece, ulagao u tehnologiju, uveo novi menadzerski model upravljanja okrenut profitabilnosti, a nedostaci su naravno hazard pri izboru novog vlasnika (njegove kvalitete, iskrenost planova u ulaganja, moguca korupcija pri izboru), masovna otpustanja viska radnika.... Naravno u hrvatskoj inacici to se provodilo u lose vrijeme pri niskoj vrijednosti poduzeca uz ogroman politicki utjecaj i korupciju pri izboru kupca, neprovođenje ili cak i nepostojanje planova ulaganja uz masovna otpustanja radnika i preprodaju nekretnina poduzeca koja je novim vlasnicima donosila ogromnu zaradu, a trosak za zbrinjavanje bivsih radnika prebacivala na drzavu. Masovna-vaucher ima prednosti da ako se provodi među radnicima i upravama-potice ih i motivira na rad jer rade da povecaju vrijednost poduzeca kojem su i oni dijelom vlasnici. Također podjelom radnicima dijeli im se ono sto su zajedno stvarali godinama u socijalizmu. Ipak teskoce su pri restrukturiranju jer ne dolazi do otpustanja viska radnika-vlasnika, ne smanjuju se place prema rezultatima rada, vise se gleda na solidarnost nego razvoj i konkurentnost. A ratnim stradalnicima se podjelom pomaze mogucnoscu da kapitaliziraju udjele ili imaju određenu imovinu za pomoc pri povratku i obnovi sto je pozitivno. Naravno kao negativno tu su bile mnoge malverzacije ("torbari", "PIF"-ovi) i vecina je prodala svoje udjele za nekoliko tisuca kuna-daleko ispod nominalne vrijednosti. Također besplatnom podjelom se ne puni drzavni proracun pa i to ulazi u nedostatak.

Prednosti globalizacije...imate o tome gotovo u svakom clanku ponesto...evo samo nesto sto bih izdvojio...povecanje protoka ljudi, robe i kapitala, brza razmjena informacija i tehnologija, iskoristavanje komparativnih prednosti zemalja u međunarodnoj trgovini i racionalizacija proizvodnje zbog odrzavanja konkurentnosti, snizavanje cijena kapitala i veca dostupnost stranim izvorima financiranja, razvoj poduzetnicke klime...

Ukratko kritika globalizacije iz nerazvijenih zemalja je:
sudbina zemlje je cesto izvan njezine kontrole, određena vanjskim elementima, globalizacija je selektivna u pogledu liberalizacije (u korist razvijenih), marginalizacija zemalja u razvoju (osiromašenje i nerazvijanje ionako zaostalih podrucja), povratak ekonomskom kolonijalizmu pod okriljem svjetskih financijskih institucija, nametanje zapadnih ideja i rjesenja kao univerzalnih dogmi, redukcija suvereniteta drzava (velike sile, multinacionalne kompanije, međunarodni kriminal), nametanje zapadne kulture potrosnje manje razvijenim zemljama putem medija...

Dok određeni nezadovoljnici iz razvijenih zemlja kritiziraju globalizaciju jer smatraju da: globalizacija smanjuje nadnice zbog dolaska strane radne snage iz siromasnijih zemalja, dovodi do otpustanja domacih radnika zbog premjestanja proizvodnje u manje razvijene zemlje zbog manjih troskova radne snage i poslovanja, iskljuciva izvozna orijentacija vlastite zemlje i ostalih zemalja svijeta vodi do kolapsa svjetskog gospodarstva zbog hiperprodukcije i hiperponude na trzistu, drzava gubi socijalne i zastitne funkcije radi imperativa konkurentnosti, kriza legitimiteta jer o vaznim pitanjim ne odlucuje izabrana vlast u drzavi nego WTO, MMF, eurokrati EU, tiranija financijera i bankara - nametanje Washingtonskog konsenzusa radi bogacenja bogatih!

O svemu ovom smo pricali na seminarima i predavanjima te bi vam trebalo biti jasno....sad je razbacano po clancima pa treba pohvatati i povezati. Gore navedeno mozete dobro iskoristiti za usmene ispite. Za kolokvij cu razgovarati s asistentima i vidjeti preglednost i preciznost kod pitanja te upozoriti na eventualne mogucnosti zablude ili nejasnoca pri pitanju. Pitanja bi trebala biti jasna, samo iz zadanih clanaka i ponavljanja iz Samuelsona te koncipirana da znate sto se tocno trazi od vas u svakom pojedinom pitanju. Zato ucite prema novoj zbirci clanaka, a za dodatne informacije pitajte ovdje pa cu vam reci da li treba ili ne i napisati potrebno
mohikanac 15.01.2007.

Konkurentnost je sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom trzistu koji omogucuje bolji zivotni standard za sve. Ona je rezultat brojnih cimbenika, a narocito konkurentnosti na razini poduzeca i povoljne poslovne klime koja potice investicije te uvođenje novih proizvoda, tehnologija i procesa Svi ti cimbenici u međusobnom djelovanju vode k povecanoj produktivnosti, visem dohotku i odrzivom razvoju! Ujedno je sve ovo i razlog zasto je konkurentnost i njezino unapređenje temelj razvoja u danasnjem globaliziranom i materijalistickom svijetu. Pogledajte jos da li postoji neka sluzbena definicija konkurentnosti OECD-a u Samuelsonu ili clancima pa nju upotrijebite na kolokviju, a ova gore navedena je i vise nego dobra za usmeni jer ju i docent koristi u clancima - jos kad se razmasete rukama pri objasnjavanju.

Ekonomska recesija, a ne recenzija, je povremeno usporavanje u gospodarskoj aktivnosti neke zemlje uz istovremeno pogorsanje opce ekonomske klime - pad stopa rasta, pad potraznje, pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskoristenosti proizvodnih kapaciteta...U doba recesije socijalna politika povecava socijalna davanja ugrozenim kategorijama stanovnistva, nezaposlenima, mirovine, invalidnine da bi se potakao i preko toga rast potraznje na trzistu zbog povecane kupovne moci stanovnistva. Osim takve socijalne politike krece se i u velike drzavne investicije, ponekad (rijetko u zapadnim zemljama) i javne radove sa zaposljavanjem velikog broja do tada nezaposlenih, zatim vece javne nabave da bi se pokrenulo uspavano gospodarstvo. Ovdje dolazi do djelovanja multiplikatora. Smanjuju se porezna opterecenja građana i tvrtki - opet da bi ostalo vise novca za potrosnju i ulaganja i tako se pokrenulo gospodarstvo.

Uzroci stagnantnosti izvoza:
1. aprecirana domaca valuta (procjene su da je kuna precijenjenja najmanje 20%) -ovo docent Vedris i vecina strucnjaka smatra glavnim uzrokom-culi ste pred desetak dana kad je docent na predavanju rekao da je precijenjena kuna u deset godina nanijela RH vise stete nego ratna razaranja. O precijenjenosti kune i razlozima HNB-a i drzavne vlasti zasto je to tako, uvoznom lobiju, ovisnosti Vlade o PDV-u, carinama, riziku otplate javnog duga u slucaju deprecijacije kune...raspravljate za vecu ocjenu na usmenom s docentom i asistentom ! ...NOT!

2. jos neki vazniji uzroci stagnantnosti izvoza bi bili: gubitak dva desetljeca tehnoloskog razvoja uzrokovanog stanjem u Jugoslaviji 80-ih i ratom 90-ih, unistenje industrije i gubitak trzista Jugoslavije, promasaji privatizacije, skromne stope BDP-a s visokom domacom potraznjom koja ne ostavlja puno mogucih roba za izvoz, politicka izolacija 90-ih, slaba gospodarska promocija, slabe investicije, struktura investicija usmjerena na domace trziste i potrosnju, visoki troskovi rada, visoko porezno opterecenje, nepoticajna makroekonomska politika i nepostojanje dugorocnog i kvalitetnog modela razvoja, nesređen pravosudni i administrativni sustav...

Centralno bankarstvo-sto je centralna banka, uloga i instrumenti centralne banke-mislim da ce biti precizirano pitanje, ako se eventualno pojavi!

Uloga drzave u trzisnom gospodarstvu ili uloga drzave danas, a ne u trzistu - nalazi se vjerojatno u prvom poglavlju Samuelsona-mislim da je i bilo pitanje na prvom kolokviju. Za Samuelsona je naznaceno koja su najvaznija podrucja vec nekoliko puta-nema vise "poblize"...Navedeno na predavanju od strane asistenta imate sve u Samuelsonu, jedino sto vidim da ste dosta krivo zapisali-ali ako procitate ovdje na forumu sve ce vam biti jasno jer se ponavljaju pojmovi na vise stranica postova. Također imate na prethodnim stranicama sto docent i asistent najcesce pitaju na usmenom pa si uzmite vremena i pregledajte
mohikanac 20.01.2007.

Najcesce se pitaju pojmovi iz Samuelsona ...vezani uz clanke...one podatke i primjere iz SAD-a ne morate znati. Samo ono sto je vazno kao globalna definicija pojma, vaznije podjele i elemente pojma. Ovo se cesto javlja iz Samuelsona - na usmenom i pismenom ispitu:

Inflacija, tecaj, aprecijacija, deprecijacija, devalvacija, revalvacija, centralna banka i monetarna politika, monetarizam, makroekonomija, trziste-odnosi ponude i potraznje, monopol i ostali oblici imperfektnog trzista, fiskalna politika, platna bilanca, vanjska trgovina, devizni sustav, "nizozemska bolest", socijalna drzava-drzava blagostanja, BDP, investicije i njihove vrste, javni prihodi, javni rashodi i potrosnja, proracun (pojam, suficit, deficit), javni dug, uloga drzave u suvremenom gospodarstvu, instrumenti ekonomske politike, temeljna pitanja ekonomije-sto, kako i za koga proizvoditi...
mohikanac 06.02.2007.


Fiksni tecaj karakterizira stabilnost vrijednosnog odnosa između domaceg novca i stranih valuta, a temelji se na paritetu sto su ga utvrdile monetarne vlasti određene zemlje (u slucaju RH, HNB) kojim one cijenu jedinice strane valute izrazene u domacem novcu formiraju prema nekom objektivnom standardu, odnosno jednom konvencionalno izabranom nazivniku (prije prema zlatu, zlatu i dolaru, a danas prema nekoj stabilnoj valuti ili kosarici valuta. Kosaricu valuta cini nekoliko relevantnih valuta u svijetu (npr. dolar, euro, jen, svicarski franak, juan prema kojima se onda uspoređuje nasa draga kuna). Stabilnost fiksnog tecaja moze biti apsolutna (npr. kad postoji zakonski tecaj u rezimu deviznih ogranicenja) ili relativna uz minimalne oscilacije oko utvrđenog pariteta (npr. u slucajevima prisutnosti intervencija centralne banke odnosne zemlje na deviznom trzistu sto imamo slucaj u RH jer HNB sve cesce poseze za takvim intervencijama ). U RH je prvenstveno uveden usred hiperinflacije radi stabiliziranja cijena i makroekonomske stabilnosti na poznatoj razini 4444 HRD za 1 DEM, a kasnije se uvođenjem kune stabilizirao na razini od 3,7 uz manje fluktuacije. MMF je bio jak zagovornik stabilne kune (bez obzira na druge negativne strane) kao jednog od kljucnih elemenata makroekonomske stabilnosti (zbog deficita, inflacije, proracuna, otplata dugova). Izvoznici su bili protiv i velik dio struke i biznisa zeli oslabiti kunu do 20 %. No, Europska centralna banka zeli stabilnost valuta, a i nasa drzava uz makroekonomske ima i razloge financijske prirode (PDV na uvoz, otplata duga) pa sumnjam da ce do toga doci.
mohikanac 15.02.2007.

Ekonomska politika se bavi osnovnim pojmovima ekonomije, ekonomskim doktrinama, ekonomskim procesima i problemima u RH i svijetu (tranzicija, privatizacija, industrijska politika, globalizacija, konkurentnost, MMF, problemi gospodarstva RH, stanje u RH, vanjski dug, kako dalje, zasto nismo "balkanska Svicarska", da li ima nade za nas...) sto ce vam trebati za neke predmete s visih godina, a i za opcu kulturu i poslovne razgovore jednog dana ili bar za citanje novina i pracenje vijesti-rubrika gospodarstvo- s razumijevanjem. Ekonomija je baza, a pravo regulator, nadgradnja i neraskidivo su povezani. Vecina pravnika ovo prihvati ili sada ili u praksi kad se velikim dijelom bave i ekonomskom problematikom i pojmovima te surađuju s ekonomistima.

Isplati se uzeti seminar iz ekonomske, ako ti je zanimljiv predmet, zelis imati kontakt s katedrom, informirati se o gospodarskim događanjima u RH i svijetu, sudjelovati u raspravama oko ekonomske problematike RH, cuti zanimljive goste, razjasniti nejasne pojmove u gradivu te naravno, ako zelis vece sanse za boljom ocjenom na ispitu jer se honorira i zalaganje i aktivnost na seminarima.

Politicka ekonomija vise teorijski govori o proizvodnim procesima u određenom drustveno-ekonomskom uređenju, odnosima raspodjele i razmjene, kolanja kapitala, osnovnim ekonomskim velicinama, dok ekonomska politika ima naglasak na aktualnim pitanjima koje drzava mora rijesiti kroz svoju monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku politiku...posebno s obzirom na problematiku RH. Jednog dana ce vjerojatno spojiti ova dva predmeta u jedan opsiran, ali za sada je politicka prosla na Vijecu pri uvođenju Bolonje i zadrzala samostalnost kao katedra.
mohikanac 21.02.2007.

Monopol nastaje iz razloga: nedostatka konkurencije na određenom trzistu, nedostatka supstituta kojima se moze trgovati (roba ili usluga) te zbog postojanja ulaznih barijera na trziste - monopolist kontrolira vrijedan input, prirodni monopol, patenti i zastite, državni monopoli.
Primjera monopola iz proslosti i sadasnjosti u RH iz svih gore navedenih razloga bar imate dovoljno i trebali bi vam biti poznati-od sektora telekomunikacija, energetike, komunalija i vodoopskrbe...

Uz monopol mozete pod nesavrsenu konkurenciju navesti i oligopol, razne oblike monopolisticke konkurencije, monopson, oligopson...Sve ovisi o tome tko na trzistu svojom kontrolom ili zbog drugih okolnosti utjece na cijene. Kod monopola jedan proizvođac, kod oligopola vise njih utjece na cijenu jer jedino oni proizvode robu ili uslugu koja se trazi ili im je polozaj osiguran neekonomskim razlozima, a vecina kupuje od njih. Kod monopsona i oligopsona radi se se o jednom velikom i u drugom slucaju vise vecih kupaca koji određuju cijenu onoga sto nabavljaju jer su kupci vecine proizvoda određenog proizvođaca.
mohikanac 20.04.2007.

Okunov zakon pokazuje odnos stope nezaposlenosti i stope ostvarenja potencijalnog društvenog proizvoda. Naime, Okunova istraživanja (jer on je bio na čelu nekog ekonomskog odbora za praćenje nezaposlenosti i njezinih posljedica na gospodarstvo u SAD-u, 60-ih godina prošlog stoljeća) su pokazala da porast nezaposlenosti za 1% iznad prirodne stope nezaposlenosti izaziva pad realnog BDP-a za oko 2 -2.5 % (čitao sam da su neki ekonomisti izračunali da taj pad iznosi u tranzicijskim zemljama čak i do 3.3 %). Porast nezaposlenosti prate dodatni gubici ukupnog proizvoda zbog toga što paralelno padaju i ostvareni radni sati, produktivnost i zaposlenost, stopa aktivnosti se smanjuje, a dolazi i do povećanja socijalnih izdataka za povećani broj nezaposlenih. Dakle, Okunova teorija pokazuje da je gubitak proizvoda vezan uz nezaposlenost znatno veći nego što to pokazuje sama stopa nezaposlenosti. Zbog toga vjerojatno analogija s napuklom cijevi.
mohikanac 26.04.2007.

Globalizaciju je dobro znati jer se stalno spominje u člancima. Definicija Europske komisije glasi: "Globalizacija je proces kojim tržišta i proizvodnja u različitim zemljama postaju međusobno sve ovisniji zbog dinamike rasta trgovine robom i uslugama kao i zbog tokova kapitala i tehnologije." (1997.)

Mjere državne intervencije u poljoprivredi su:
1.garantirane cijene poljoprivrednicima (pr. kod nas za pšenicu, uljanu repicu, šećernu repu...)
2.intervencijski otkup na lokalnom tržištu (da ne propadne proizvođač)
3.uvozne carine na strane proizvode u području vanjske trgovine (pr.protiv jeftine ukrajinske ili srpske pšenice)
4.kompenzatorska plaćanja u obliku subvencija cijena i sirovina za proizvodnju
5.povlašteni krediti i mjere strukturne politike u poticanju poljoprivrede (pr.okrupnjavanje, modernizacija, bolje kulture)

Uvjeti za pristup tržištu EU za zemlje Istočne Europe odnose se vjerojatno na kriterije iz Kopenhagena i Maastrichta, a to imate ovdje na temi navedeno i objašnjeno, a i u člancima nove zbirke.

Utjecaj integracijskog tržišta na restrukturiranje i na rast gospodarstva je u novoj zbirci članaka i trebate pročitati od 208 - 215.str. (izbacite grafove i statistiku i iz onoga što vam ostane napravite si smisleni odgovor kojim svojim riječima možete opisati prelazak iz upravljanog, zatvorenog tržišta na otvoreno, dinamičko tržište globaliziranog svijeta i posljedice na promjenu strukture gospodarstva, zaposlenost, strukturu zaposlenih, tehnologiju, međunarodnu razmjenu i konkurentnost).

Osnovni elementi industrijske strukturne politike, a ne industrijske strukture je pitanje iz stare literature. Naveo ga je vjerojatno kao primjer i neću vas zamarati s tim jer nije u propisanoj literaturi.

Ekonomski i financijski čimbenici ključni razlozi pristupanju integracijskim zajednicama su (okvirno): veće tržište, uklanjanje carina, administrativnih zapreka pri trgovini i poslovanju, povećanje kvalitete proizvoda i usluga, a opet jeftiniji proizvodi i usluge zbog veće konkurentnosti, veći protok robe, usluga, kapitala i ljudi, mobilnost radne snage, brži protok informacija, razmjena tehnologija, brži razvoj i veća mogućnost istraživačkih projekata, smanjenje transakcijskih troškova, ujednačavaju se porezi, povećava se makroekonomska stabilnost zemlje, ujednačavaju se kamatne stope, otvara pristup većoj ponudi i jeftinijim kreditima, odupire se gospodarskim pritiscima drugih integracija...
mohikanac 23.05.2007.

Kopenhaški kriteriji: (mislim da je u članku o konkurentnosti)
1.Stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, pravnu državu,poštivanje ljudskih prava i manjina
2.djelotvorno tržišno gospodarstvo
3.sposobnost poduzeća zemlje da konkurentno djeluju unutar EU
4.sposobnost preuzimanja i izvršavanja obveza određenih članstvom u EU i provođenja ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije

Kriteriji iz Maastrichta: (mislim da su u člancima o EU)
Kriteriji konvergencije predstavljaju ekonomske uvjete utvrđene Ugovorom iz Maastrichta, kojima se procjenjuje spremnost zemalja EU za sudjelovanje u Ekonomskoj i monetarnoj uniji. To su sljedeća četiri kriterija:
1. visok stupanj cjenovne stabilnosti - stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 % u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama;
2. smanjenje prekomjernog javnog duga (do 60% BDP) i proračunskog deficita (do 3% BDP )
3. postizanje stabilnog tečaja;
4. prosječne nominalne dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od 2 % u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije.
mohikanac 25.05.2007.

Prednosti regionalnog udruživanja - analogija s ekonomskim i financijskim prednostima integracija s prošle stranice postova. Mane- vladanje birokracije i jakih financijskih subjekata, gubitak dijela suverenosti, gubitak samostalnog vođenja ekonomske politike zemlje...

Glavne karakteristike socijalističke doktrine - država (partija) upravlja svim segmentima gospodarstva, vlasništvo nad sredstvima proizvodnje, autarkičnost, planska privreda i planovi razvoja (petoljetke), ubrzana industrijalizacija, meko proračunsko ograničenje, kontrolirana cijena roba i usluga, politika pune zaposlenosti - dva modela: državni socijalizam (sovjetski) i samoupravni socijalizam (jugoslavenski) - i kod njih su kurzivom na stranicama o doktrinama označene još neke važnije odrednice i razlike u njima-knjigu u ruke. Ne treba se ovdje pisati, ako ima pregledno i razumljivo napisano u knjizi.
mohikanac 23.06.2007.


Post-washingtonski konsenzus je jedan razvojni model koji nije potpuno i konačno definiran jer je on nastajao na nedostacima Washingtonskog konsenzusa i prihvaćao u sebe prijedloge i realnosti zemalja u kojima se primjenjuje, prijedloge međ. institucija (svjetske banke, MMF-a) i teoretičara poput Narayana i Rodrika.

Sve te preporuke su na početku teksta o PWK svedene na četiri najvažnije skupine, zatim se prelazi na analizu pojedinih segmenata. No, dijelovi iz tih analiziranih segmenata ne mogu se smjestiti isključivo u jednu skupinu mjera već prema njihovoj namjeni dijelovi idu u određenu skupinu.

1.Mjere za sprečavanje kriza bi bile fiskalna politika sprečavanja dužničke krize - anticikličkim djelovanjem, kontrolom zaduživanja države i strukture javnog duga, smanjenjem deficita države i deficita platne bilance, napuštanjem mekog proračunskog ograničenja;

2.Reforme prve generacije odnose se na ono neodgodivo kod zemalja s dubokim poremećajima u gospodarstvu - smanjivanje inflacije stabilizacijskim programima monetarne i tečajne politike i obnovom ekonomskog rasta preko stabilizacije gospodarstva i pokretanja industrije i trgovine promjenama u makroekonomskoj politici, smanjivanjem udjela države i ukidanjem protekcionizma;

3.Reforme druge generacije odnose se na izgradnju pravne države, institucija modernog tržišnog gospodarstva i održivog javnog sektora usluga radi međunarodne konkurentnosti i ekonomske stabilnosti zemlje . One zahtijevaju duže vremena i politički su "teške" zbog otpora građana i interesnih skupina dubokim reformama koje su većinom dugoročno ipak opravdane;

O instrumentima za reforme prve i druge generacije imate u zbirci članaka na str. 253.

4.Distribucija dohotka i socijalna politika:
Iznimno važan skup preporuka koji prizaje da se ne mogu prihvatiti prijedlozi WK o minimalnoj ulozi države i oštrom rezanju socijalnih davanja. Zahtijeva se korištenje umjerene regulatorne uloge države, fiskalne politike (porezne reforme), socijalne pomoći, skrbi za reformama najugroženije slojeve.

Dakle, Rodrikove mjere bi većinom našle mjesto u ove 4 najvažnije skupine preporuka koje su uopćeno navedene na početku članka.
mohikanac 28.06.2007.

spin off poduzeća odnose se na možemo reći poduzetničku taktiku po kojoj se jedan segment poduzeća iz njega izdavaja kako bi pružao usluge ne samo njemu, nego i drugim privrednim subjektima.
prijedlozi u tom smislu kod nas su se javili (ako se sjećate) kad su bili aktualni problemi s coca-colinim prijevoznicima. da objasnim na konkretnom primjeru, smisao spin offa je da usluga koja je dotad postojala samo za dotično poduzeće (jer je bila u sklopu njega - kao u ovom slučaju coca-colini prijevoznici koji su djelatnici coca.cole koji voze coca-coline kamione) postane otvorena i za druge subjekte (dakle u ovom primjeru da ti prijevoznici i kamioni postanu izdvojeni iz coca.-cole te voze ne samo za coca-colu, nego i za druga poduzeća).
jasno, time se povećava produktvnost poduzeća. usluga koja je dotad bila rezervirana samo za to poduzeće i bila mu je na trošak, dok njen potencijal nije bio potpuno iskorišten, otvaranjem za druge subjekte i sama ubire profit i time doprinosi produktivnosti svog matičnog poduzeća.

ako se ne varam, to se spominje u člancima nakon problema pseudo-poduzetništva.
hells angel 28.06.2007.

Monetarna i fiskalna politika kao jedne od podvrsta ekonomske politike (uz politiku dohodaka, politiku platne bilance-ili odnosa s inozemstvom i politika tržišta i cijena)! Samo okvirno da se možete snaći pri učenju i na što da obratite pozornost:

Monetarnu politiku vodi centralna banka (kod nas HNB) neovisno o uputama Vlade (izvršne vlasti) putem instrumenata kao što su operacije na otvorenom tržištu (otkupi i prodaja deviza, blagajničkih zapisa), obveznim rezervama i diskontnom stopom. Osnovni ciljevi i politike su regulacija novčane mase u optjecaju (politika novca), regulacija i stabilnost tečaja domaće valute (politika tečaja) te regulacija kamatnih stopa (politika kamata).

Fiskalna politika je ukratko politika upravljanja prihodima i rashodima države i upravljanja državnom imovinom. Osnovni instrumenti fiskalne politike bili bi proračunska potrošnja ( izdaci za državna tijela, zdravstvo, školstvo, obranu, socijalnu pomoć, ulaganje države u infrastrukturu i održavanje....), autonomni porezi, transferi i porezne stope. Osigurava i otplatu dugova, ali i daje impulse za nova zaduženja pri deficitu proračuna. Fiskalnu politiku određuje i vodi Vlada putem Ministarstva financija. Nju dakle određuje izvršna vlast i politička struktura na vlasti.
mohikanac 02.07.2007.

Normalna nezaposlenost uključuje sezonsku i frikcionalnu. Sezonska nezaposlenost je posljedica snažnih varijacija gospodarskog procesa u određenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatišja ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena. Značajne promjene na strani ponude rada u određenim razdobljima tijekom godine, naprimjer u vrijeme završetka školske godine, također mogu biti uzrok sezonskih promjena razine nezaposlenosti. Frikcionalna nezaposlenost javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi između područja i zaposlenja ili kroz različite stadije životnog ciklusa, odnosno ukoliko prijelazi s jednog radnog mjesta na drugo zahtijevaju određeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traženja) uzrokovano nesavršenošću obavještenosti i mobilnosti. Obično se pretpostavlja da je takva nezaposlenost kratkotrajna budući da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajućih radnih mjesta, a za usklađivanje ponude i potražnje, odnosno spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino vrijeme. čak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti (tisuće ekonomista koji diplomiraju, pobogu opet ih upisuju 2450 ove godine samo u ZG, a već ih je dosta na burzi - nema strategije rade snage ) traže posao ili dok se žene nakon poroda vraćaju u radnu snagu (nemojte samo karijeru ganjati, rodite i djecu, ona su pravo blago i ono što će ostati iza vas, a posao će čekati ili ćete naći novi.)

Strukturalna nezaposlenost označava nepodudarnost između ponude i potražnje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Nepodudarnosti se mogu javiti zbog toga što potražnja za jednom vrstom rada raste dok se potražnja za drugom vrstom rada smanjuje u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagođivati.

Ciklička nezaposlenost, koja se još naziva i konjukturnom, posljedica je općeg nedostatka potražnje na tržištu roba i time na tržištu rada. Ona se javlja kad je sveukupna potražnja za radom niska. Kad se smanjuju potrošnja i proizvodnja, nezaposlenost se povećava. Međutim, sam pojam podrazumijeva da se radi o srednjoročnoj pojavi koja nestaje u uvjetima ponovne ekspanzije gospodarstva. Ukoliko se radi o dugoročnom niskom gospodarskom rastu, takav se tip nezaposlenosti uvjetovane nedostatkom potražnje naziva stagnacijska nezaposlenost.
mohikanac 12.07.2007.

Ortodoksna i heterodoksna SP razlikuje se prema uzrocima inflacije.
a kronične inflacije uzrokovane prekomjernom državnom potrošnjom, fiskalnim deficitom i prevelikom količinom novca u opticaju( kad Hnb vrši emisiju novca) namjenjena je ortodoksna SP - nastoji se mjerama monetarno - fiskalnih restrikcija uspostaviti ravnoteža u financijskom sustavu i smanjiti inflacija ( nastoji se meko buđetsko ograničenje ukrutiti i spriječiti izdavanje novca bez pokrića) - znači - putem tečaja, kamata, porezne politike, politike javnih rashoda.

Heterodoksna SP je namjenjena u slučaju da stopa inflacije ubrzano raste pa je usmjerena na njeno usporavanje - zbog toga se zamrzava ili tečaj, ili plaće, cijene... te veličine su sve međuovisne pa ako se jedna fiksira, druge dolaze s njom u ravnotežu dok se inflacija ne uspori.
tal 17.11.2006.

Mohikanac
Deficit tekuće transakcije znači da smo u minusu što se tiče razmjene roba i usluga. Na produbljivanje deficita već uobičajeno uutječu kretanja na računu roba, odnosno produbljivanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. I koliko više uvezemo robe, toliko se poveća mogućnost osobne potrošnje građana na tu robu.

Ortodoksna stabilizacijska politika je za kronične inflacije uzrokovane prekomjernom državnom potrošnjom, fiskalnim deficitom i prevelikom količinom novca u optjecaju ( centralna banka vrši emisiju novca). Nastoji se mjerama monetarno - fiskalnih restrikcija uspostaviti ravnoteža u financijskom sustavu i smanjiti inflacija ( nastoji se meko proračunsko ograničenje ukrutiti i spriječiti izdavanje novca bez pokrića) i to putem tečaja, kamata, porezne politike, politike javnih rashoda.

Heterodoksna SP je namijenjena u slučaju da stopa inflacije ubrzano raste pa je usmjerena na njeno usporavanje - zbog toga se zamrzava ili tečaj, ili plaće, cijene... te veličine su sve međuovisne pa ako se jedna fiksira, druge dolaze s njom u ravnotežu dok se inflacija ne uspori.

marguerite
asistent je jučer na seminaru rekao da je iz predzanjeg članka bitno znati:
što je monetarni suverenitet,argumente za i protiv mon.suv.,
pojam "seignorage"
i bitno je ono kod 5. fusnote-ta rečenica na str 338.
zadnji članak:
-kako se kreira novac,tečaj, koliko to ima smisla i da li bi to trebalo mijenjati
-pojam-"binarni novac"(nisam ziher da se baš tak zove,al tak sam zapisala)
-zaključak je bitan i pojam slobodno-fruktirani tečaj(ili tak nešto),ugl-to je tečaj po zakonu ponude i potražnje na tržištu.

chokosica
za drugi kolokvij
Obrati pozornost na : 208.-215.str, kriteriji za ulazak u EU.... , 240.str.- 6 pravaca mobilizacije (jako bitno! ), naravno i na 249.str. washingtonski i nakon nj postwash., te konsenzus iz Monterreya na 255., 273. i 314/315. jako bitno!!!! ( BDP i kriza gosp.), ciljevi ek.pol., odricanje od monetarnog suvereniteta......
Uostalom klikni na 1.i 2. str., imaš puno pitanja koja je upravo Mohikanac i stavio
Netko je pitao za makroek.kretanja u hrv.gosp. -to je na 311.str. veeeeeliki naslov


http://hr.wikipedia.org/wiki/Hipoteza_istiskivanja

Hipoteza istiskivanja je naziv za tvrdnju da trošenje države smanjuje privatne investicije. Kako djeluje mehanizam istiskivanja ? Kada država započne projekt koji povećava državnu potrošnju, zbog efekta multiplikatora, GDP će porasti za iznos koji je višestruko veći od povećanja trošenja države. Veći GDP povećava transakcijsku potražnju za novcem, pa je za očekivati da će središnja banka poduzeti politiku monetarnog stezanja. Za očekivati je porast kamatnjaka i ograničavanje kredita, što će, pak, povratno negativno djelovati na privatne investicije.

Na slijedećem grafu vidimo potpuno istiskivanje. Centralna banka podiže kamatnjake da potpuno poništi ekspanzionistički utjecaj državnih programa, a to za poslijedicu ima smanjenje privatnih investicija upravo za isti iznos koliko se povećala državna potrošnja.

Objašnjenje:

crvena crta predstavlja situaciju na početku s ravnotežom u E
strelica 1 označava da država povećava potrošnju od G na G'.To uzrokuje povećanje GDP-a na Q'
da ne bi došlo do inflacije dolazi do povećanja kamatnjaka , a strelica 2 označava posljedični pad privatnih investicija i uspostavljanje ravnoteže tamo gdje je i bila na početku E=E

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hipoteza_istiskivanja"

eto. kad vec nemogu naci u knjizi. ( KAKO LI MI JE SAMO TO MOGLO PROMACI, DOVRAGA [pissed smajlic] )
(tapir_u_magli)


INSTRUMENTI HNB-a:

OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU

MOGUCNOST NOVCANIH DEPOZITA VISKOVA , LOMBARDNI KREDIT , UNUTARDNEVNI KREDIT

GRANIČNA OBVEZNA PRIČUVA I POSEBNA OBVEZNA PRIČUVA BANAKA

DEVIZNE AUKCIJE I BLAGAJNIČKI ZAPISI

MINIMALNO POTREBNA DEVIZNA POTRAŽIVANJA

KRATKOROČNI KREDIT ZA LIKVIDNOST

STOPE ZA IZRAČUN KAMATA I NAKNADA HNB-a
(Mohikanac, sri svi 17, 2006)

[Mohikanac]

OBJAŠNJENJA PART II
(edit by kitty)


face to face
dakle, proračunski deficit možemo sanirati zaduživanjem zajmovima, emisijom novca itd. pri čemu sam siguran da se emisijom novca bavi centralna banka u sklopu monetarne politike a smanjenje državne potrošnje se tiče fiskalne politike

no prilično sam uvjeren da ih ima još jer je pitanje glasilo kojim mjerama fiskalne i monetarne politike se može smanjiti a ja sam ih naveo dosta a s obzirom na broj bodova očito je kako nisam sve točno naveo pa ako može netko neka pomogne

ista stvar je sa industrijskom politikom gdje, tj na kojim područjima uloga države se vidi u industrijskoj politici

NaStY23
osim ovog kaj si ti napisao ja bi i ovo rekla
Proračunski deficit se može sanirati:smanjenjem troškova javne uprave(s obzirom da mnoge male upravne jedinice nemaju dovoljno sredstava da pruže usluge koje prozlaze iz Ustava,pa tada republički proračun uskače sa sufinanciranjem),smanjenjem subvencija kojima državni proračun prihodima od poreznih obveznika pokriva neekonomično poslovanje,smanjenjem kapitalnih rashoda u proračunu(kapitalni transferi poduzećima,sufinanciranje nekih poduzetnika i početnika,kapitalni izdaci kućanstvima..),smanjenjem izdataka za kamate na preuzete kredite, smanjenjem izdataka tekućih transfera koji narušavaju ravnotežu proračuna(zato je potebno povećati broj zaposlenih jer je upravo na njima teret održavanja potpora za nezaposlene i umirovljeničke naknade,u zdravstvu-osnivanje privatnih ambulanti,veće učešće stanovništva u troškovima zdravstvenih usluga..),legaliziranjem "sive ekonomije"( to bi povećalo prihode proračuna jer kada bi se ona uklučila u registrirane tijekove gospodarstva to bi povećalo prihode mirovinskih i zdravstvenih fondova i prihode poreza na promet),sanacijom platne bilance(to se može ostvariti ekspanzijom BDP-a u zemlji putem izvozne orjentacije hrv. gospodarstva),povećanjem investicija privrednih subjekata(jer većinu svih investicija vrši država),povećanjem štednje stanovništva(izvor su investicija u fiksne fondove)-------- tako bih ja napisala
što se industrijske politike tiče država ispravlja tržišne neuspjehe(eksterne učinke,ekonomije obujma i asimetrične informacije) i putem mjera horizontalne ind.pol. ciljano pomaže razvoj ključnih elemenata proizvodnog procesa(ljudski kapital,infrastrukturu,razvoj i istraživanje)a ne posebno pojedinu granu ili sektor.Zato bira grane koje će pomagati,tj. grane buduće pobjednike(od kojih se očekuje da će u budućnosti ostvarivati visoke stope rasta,pa seli resurse iz onih poduzeća ili sektora koji ostvaruju prihvatljiv prinos od kapitala u te sektore pobjednike) i grane gubitaše(koje bez posebnih mjera državne pomoći nisu u mogućnosti ostvariti prihvatljiv prinos od kapitala).Država: izravno investira u poduzeća koja su u njenom vlasništvu ili ih neizravno subvencionira( od njih potražuje ostvarivanje niže profitne stope od one koju nameće privatno tržište kapitala),izdaje investicijske dozvole po određenim kriterijima u skladu sa drž. prioritetima,daje kredite privatnom sektoru pod povoljnijim uvjetima od onih na slobodnom tržitu(niže kamatne stope kredita,povoljniji kreditni uvjeti,davanje garancija na kredite), daje subvencije i porezne olakšice(njima pomaže stručna i znanstvena istraživanja,pomaže obrazovni sustav,poboljšava investiranjem stanje gospodarske infrastrukture,donosi antimonopolske zakone,deregulira gospodarstvo), politikom državnih nabavki država može stimulirati razvoj određenih grana i razvoj novih tehnologija i njihovo brzo rasprostiranje na druge korisnike-----mislim da se to pitanje odnosilo na mjere ind.pol


face to face
ne znam ok mi je to ali...
kojim mjerama fiskalne a kojim monetarne što tu nije određeno ali je lijepo opisano i ja sam popriličnu količinu toga upotrijebio ali ih nisam razdijelio npr ako pomoć gubitašima nije sigurno mjera monetarne politika što mi govori u prilog da je to mjera fiskalne politike, kužiš podjela
drugo se slažem ali opet nekako naširoko na kojim područjima se vidi važnost države ja sam tu pisao rekonstruiranje radi konkurentnosti, efikasnosti itd al svejedno precezirano ne kužim koja su to točno područja

NaStY23
kako to misliš da je pomoć gubitašima način sanacije proračuna?!?to ne spada ni u monetarnu ni u fiskalnu pol...to si se zeznuo ili kaj? Znam kaj hoćeš pitati u vezi podjele -monetarna/fiskalna politika,ali ne znam ni ja točno koje su sad fiskalne a monetarne mjere.Ove koje sam ti ja napisala su u biti mjere fiskalne politike...A kako utječe monetarna politika pojedinačno fakat ne bih znala...možda smanjenjem kamata,povećanjem količine novca-no to onda dovodi do povećanja kamata i cijena i na kraju do inflacije...fakat ne znam
a što se industrijske politike tiče,mislim da je to što sam ti napisala u redu.Uloga je vidljiva(ukratko)u: alokaciji resursa iz određenih grana i sektora u druge grane i sektore,rashodi kojima pomaže djelatnost istraživanja i razvoja,antimonopolističke mjere(smanjuje prepreke ulaska na tržište i povećava konkurenciju),poitče razvoj domaćih konkurentskih grana,subvencionira kamate poduzećima(potiču se mala i srednja poduzeća),pomaže obrazovni sustav bla bla bla


LITERATURA vezano uz konkurentnost:

-Nacionalno vijeće za konkurentnost: Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2002., Zagreb, lipanj 2003.

-Nacionalno vijeće za konkurentnost: Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2004., Zagreb, svibanj 2005.

-Galinec, A., Jurlin, K., Lenardić, M.: Konkurentnost hrvatskog izvoza u EU; IMO - J.E. Austin Associates, Inc, Zagreb, 2002.

-Radošević, D.: "Izazovi razvoja", Politička kultura, Zagreb, 2005.

-Družić, G.: "Hrvatska obratnica - Stanje i perspektive hrvatskoga gospodarstva", Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.

-Družić, G.: "Kriza hrvatskog gospodarstva i ekonomska politika", Golden marketing, Zagreb, 2001.

-Dujšin, U.: "Ogledi o ekonomiji i ekonomskoj politici 1963. - 2003.", Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet Zagreb, 2004.

-Stiglitz, J.: "Globalizacija i dvojbe koje izaziva", Algoritam, Zagreb, 2004.


prosle godine mali kolokvij je izgledao otprilike ovako:
1.merkantilizam (doktrine)
2.strukturalisticke teze u industrijskoj politici (clanci)
3.uloga drzave u suvremenom gospodarstvu (Samuelson)

1. liberalizam (doktrine)
2. ciljevi stabilizacijskog programa iz 1992. (clanci)
3. instrumenti ekonomske politike (Samuelson)
(Mohikanac, uto pro 19, 2006)


Nedavno preminuli dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Milton Friedman koji se zalagao za slobodno trziste i savjetovao americke predsjednike Nixona, Forda i Reagana smatra se jednim od kljucnih teoreticara neoliberalizma. Njegova ekonomska teorija postala je 80-tih godina 20. stoljeca okosnica politike SAD i Velike Britanije, poznatije kao "reganomika" i "tacerizam", odnosno danasnji neoliberalizam. S tim da nista nije cisto u primjeni doktrina-uvijek ima mjesavina razlicitih modela. Reganomika je dala jak poticaj trzistu i preko vojne industrije (a narucitelj drzava!), uz deregulaciju i smanjenje fiskalnih presija kao standardne maksime liberalizma.Drzite se gradiva doktrina kad govorite o tim stvarima. A u clanku, u dijelu o "mitovima" vidi se poistovjecivanje pojmova ekonomski neoliberlizam i neokonzervativizam, za istu danas prevladavajucu ekonomsku doktrinu.
(Mohikanac, sri sij 17, 2007)


Reforme prve i druge generacije se u određenoj mjeri podudaraju s mjerama iz Washingtonskog i njegove nadogradnje, ali nisu sinonimi.

Za Washingtonski je bitno sto je, tko ga je oblikovao, u cijem interesu, za koje zemlje, primjena, posljedice, one preporuke nabrojati i naznaciti najvaznija podrucja- sve na str. 249. - 250. Nije uspio uz navedeno i zbog toga sto nije respektirao posebnosti svake zemlje u razvoju vec nametao univerzalno rjesenje, problema s provođenjem privatizacije, ogromnim deficitima, radi svoje sok terapije i njezinih posljedica za gospodarstvo i stanovnistvo zemlje-daljnje siromastvo, raslojavanje, problema u liberalizaciji vanjske trgovine i nekonkurentnosti, deregulacijom i minimiziranjem uloge drzave koja je gubila zastitne i socijalne funkcije...

A za postwashingtonski-sva ona podrucja nabrojati i par recenica o svakom podrucju na cemu je bio naglasak. On je rezultat neuspjeha prethodnog modela u zemljama Latinske Amerike-vise je prilagođen zemljama u razvoju i stavlja naglasak na umjerenu regulatornu ulogu drzave (ne kao prije minimalnu), fiskalnu disciplinu i preventivno djelovanje prije kriza, pazi na nagomilavanje deficita i u platnoj bilanci i budzetu,oprezniji kod socijalne politike (buduci da je problem siromastva i neravnomjerne distribucije dohotka ostao nerijesen ili cak jos izrazeniji u nekim zemljama primjenom Washingtonskog konsenzusa).

Ali za odgovor na pismenom nemojte ici u sirinu, nego odgovorite na ono sto se trazi od vas i objasnite u recenici dvije elemente koje ste nabrojali. Sve bitne smjernice, podjele, definicije o ovim razvojnim modelima mozete izvuci i sistematizirati s 249.-261.str. Racunajte da ce vam pitanje iz ovog podrucja vjerojatno doci ili na kolokviju ili na usmenom.
(Mohikanac, sri sij 17, 2007)

Konsenzus iz Monterreya je vise jedna etapa u razvitku Washingtonskog konsenzusa prilagođena nerazvijenim zemljama i tranzicijskim zemljama nego zaseban razvojni model pa stoga vazan i za RH kao tranzicijsku zemlju. Ne javlja se na pismenim, ali tko zna sto asistent sprema sad kad sam radi pitanja za 4 grupe. Docent ga pita na usmenom cesce, asistenti ne bas, ali... - trebali bi znati sto je, koje su međunarodne institucije sudjelovale u njegovu nastanku, za koje zemlje su preporuke namijenjene te navesti onih 6 podrucja preporuka. Ma mislim da imate jednu ili dvije stranice o njemu, nemojte da vam bude tesko procitati i nauciti ovo najvaznije sto sam naveo...
(Mohikanac, sri sij 17, 2007)


Da, moze se uopciti za centralno bankarstvo i u drugim zemljama. S tim da ima i specificnosti u svakoj zemlji. Za kolokvij napisite pod odgovor ono sto ste nasli u propisanoj literaturi jer asistent pitanja radi po njoj pa cete se moci pozivati na literaturu pri eventualnim nesporazumima kod ispravljanja. A za usmeni se mozete i pozeljno je i dodatno se informirati pa se razbahatiti znanjem za vecu ocjenu!

Dosta informacija o bankarskom sustavu i monetarnoj politici i njezinim instrumentima u Hrvata mozete naci na:

http://www.hnb.hr
http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm?tsfs ... 4a44ba38c4

A i sve ovo iz bankarskog sustava iz Samuelsona i monetarna politika je korisno za financijsko pravo i znanost sljedece godine jer se i tamo detaljno obrađuje pa cete imati i vise od potrebnog predznanja ili ce vam bar biti lakse uciti kad ste vec to prije negdje procitali.
(Mohikanac, pet sij 19, 2007)


Kritika globalizacije pa tako i ona iz razvijenih zemalja razbacana je u novoj zbirci clanaka na vise mjesta. U starijoj zbirci (2005.) je bilo preglednije, ali nije vam to potrebno sad za kolokvij jer nije u literaturi iz koje se slazu pitanja. Za eventualno pitanje s povezivanjem i vasim lamentacijama na usmenom procitajte moj post o tom pitanju s prethodne stranice gdje imate sve najvaznije na jednom mjestu.

Konvertibilnost valute je bila detaljnije obrađena u jos starijoj zbirci iz 2003. - pitanje vezano uz to se odnosilo na uvjete potrebne za konvertibilnost valute (kad se ti uvjeti-potrebni za sigurnost valute, sigurnost financijskog prometa, ulaganja, stednje- zadovolje dobije se dopustenje međunarodnih financijskih institucija MMF-a, WB-a za slobodno mijenjanje valute s drugim stranim valutama i za slobodno koristenje valute u međunarodnim financijskim transakcijama). Ovo je samo okvirno da znate, ne zelim vas opterecivati sad pred kolokvij. Mislim da se ne pojavljuje u novoj zbirci-eventualno samo pojam konvertibilnost valute.

Kriteriji iz Kopenhagena (ekonomske i politicke slobode, trziste, demokracija i vladavina prava) i kriteriji iz Maastrichta (visina inflacije, kamata, udio duga u BDP-u, visina deficita) -potrebno detaljno nauciti iz zbirke clanaka (imate sigurno u novoj!)-ili za kolokvij ili za usmeni!
(Mohikanac, pet sij 19, 2007)


Svaki od nas, pojedinacno, moze uciniti - nista!

Ali mi kao građani, biraci i buduci nositelji pravnog zivota - regulatora ekonomije, zatim neka buduca Vlada RH, institucije drzave, ekonomski strucnjaci, uprave poduzeca i banaka, upucen narod u ulogama potrosaca, biraca, stedisa, ulagaca, radnika...mozemo puno uciniti...puni su clanci preporuka i prijedloga razvoja, povecanja konkurentnosti i izvoza, umjerene deprecijacije kune, bolje industrijske politike, racionalnih poticaja propulzivnim novim granama, restrukturiranja brodogradnje (izgradnja manjih brodova, elitnih brodica, remont, specijalizirani tipovi brodova, izvoz znanja u brodogradnji), celicana (pogledajte samo Srbe kako su svoje celicane restrukturirali s partnerom US Steel i postali najveci regionalni izvoznik!), supstituiranje dijela uvoza vlastitim proizvodima, restrukturiranje turizma-turizam kroz cijelu godinu, vise prema elitnom, a manje prema masovnom, konferencijski turizam, vise sadrzaja (pr.golf koncesije), bolja usluga i promocija, gradnja ili preuređenje kapaciteta u turizmu, ulaganja u obrazovanje (informaticko i tehnicko, farmaceutsko, biomedicinsko, ekonomsko i pravno) i ostanak najboljih kadrova u zemlji uz poticajne mjere, kvalitetno obrtnicko obrazovanje i ulaganja u strukovne udruge i poticanje malog i srednjeg poduzetnistva, privlacenje stranih ulaganja kako Hrvata u inozemstvu tako i strateskih globalnih ulagaca, smanjivanje troskova rada, stvaranje klastera u tekstilnoj, prehrambenoj i drvnoj industriji jer jedino tako nase manje tvrtke imaju sanse na regionalnom i svjetskom trzistu, kvalitetni oblici javno-privatnog partnerstva u vaznim drzavnim poduzecima i infrastrukturnim objektima, vece iskoristavanje energetskih potencijala i prirodnog bogatstva vode u daljoj buducnosti, poljoprivreda-navodnjavanje i okrupnjavanje, tehnolosko dizanje farmi i njihovo prosirenje i povezivanje kreditima, kvalitetnije kulture, secerna repa, maslina, vinova loza, marikultura s trazenim plodovima mora, racionalna fiskalna politika s disperziranim poreznim prihodima drzave i povecanom bazom oporezivanja na nizim poreznim stopama, restrukturiranje kredita u one s nizom kamatom i povoljnijim uvjetima otplate, eventualno dalje zaduzivanje samo radi investicija u proizvodnju, a ne radi potrosnje, smanjiti osobnu potrosnju građana kreditima iznad mogucnosti na ne bas nuzne automobile, hranu, odmore, potrosna dobra i usmjeriti dohotke građana na stednju i investicije ili na financijskom trzistu, zivotnom osiguranju, dodatnom zdravstvenom, stambenoj stednji, profesionalnom usavrsavanju i tako rasteretiti drzavne izdatke za socijalnu, stambenu politiku, ogromne izdatke u zdravstvu, skolstvu koji nas dodatno guse i ne ostavljaju novca za ulaganje u gospodarstvo... Ima naravno jos toga sto mi nije sad doslo ili ne mogu previse u sirinu, ali to cete vi dodati na usmenom kod docenta ili asistenta...

Nije deficit proracuna bas smanjen vanjskim zaduzenjem jer je udio sredisnje drzave u dugu cak i umanjen za 12 %, ali banke radi sto veceg plasmana kredita građanima, poduzecima i određene lokalne jedinice generiraju stalan rast duga. Deficit se smanjio rezanjem troskova, odustajanjem od nekih projekata u zdravstvu, obrazovanju, infrastrukturi, vecim prihodima od PDV-a i kako Suker kaze boljom kontrolom naplate poreza i upravljanja svim transakcijama kroz Drzavnu riznicu.
(Mohikanac, pet sij 19, 2007)

Mislim da kolokvij objektivno nije bio tezak. Neka od pitanja smo navodili na repetitoriju i seminarima vise puta i sve imate pregledno napisano u literaturi, pr. uloga drzave u trzisnom gospodarstvu, instrumenti monetarne politike, uzroci stanja gospodarstva, nedostaci gubitka monetarnog suvereniteta, postwashingtonski, Lisabonska agenda...naglasavali smo ih kao "mnogo verovatna" -kako bi rekla nasa istocna braca koja su sada zaposlena izborima.

Nekima nije bilo precizno pitanje o cetiri podrucja preporuka koje su nastale na konceptu preporuka Washingtonskog konsenzusa. Traze se preporuke nakon Washingtonskog-znaci preporuke postwashingtonskog - to su mjere za sprjecavanje kriza, institucionalne reforme, reforme prve generacije, pravednija distribucija dohotka i socijalna politika-naravno trebalo se raspisati o svakoj u par recenica da bi se pokupilo 4 ili 5 bodova. O tom sam i prije kolokvija pisao u jednom postu pa procitajte.

Kao teza pitanja kod vecine studenata pokazala su se devizni sustavi i agregatna ponuda - oba iz Samuelsona i pojmovnika! Za devizne sustave asistent je htio da napisete zlatni, slobodno plutajuci, upravljani i opisete malo kako se regulira sa svakom od tih metoda. Kod agregatne ponude je htio da se napise da je to veza između potencijalne proizvodnje i opce razine cijena i o kojim sve faktorima ovisi. Ili da je agregatna ponuda jednaka ukupnoj kolicini dobara i usluga koje je ekonomija zemlje voljna proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u određenom vremenskom razdoblju i pod određenim faktorima ( troskova proizvodnje, uvjeta na trzistu... )-ona ovisi o opcoj razini cijena i velicini potencijalnog proizvoda.

Na malom kolokviju kao sto smo i najavili osnove osnova- Keynes, merkantilizam, teze strukturalista u industrijskoj politici, nesavrseno trziste-monopoli,oligopoli...Nadam se da ce od vas oko 25 koji ste ga pisali svi proci i olaksati sebi i katedri. Tko ne skupi na tim pitanjima za prolaz-nemam komentara...Morat ce se javiti kod prijava ispita i pisati na nekom redovnom roku posebno taj mali kolokvij dok ga ne prođe i ne rijesi seminarsku obvezu.
(Mohikanac, sub sij 20, 2007)

Asistent jako cesto stavlja pitanje uloge drzave u trzisnom gospodarstvu, a i ja sam ga ovdje i na seminarima napominjao kao vazno i govorio vam da uvijek morate znati reci nesto o tom, bilo na pismenom ili usmenom. Moze se puno napisati o toj temi, povezivati gradivo i tako skupiti od 1-5 bodova ovisno o tocnosti elemenata i stilizaciji vasih odgovora. Ukratko - suzbijanje trzisne neefikasnosti i nelojalne konkurencije, ravnomjernija distribucija dohotka (putem socijalnih davanja, poreza, mirovina, stipendija...), makroekonomska stabilnost-stabilnost cijena, tecaja, teznja prema punoj zaposlenosti, povoljna poslovna klima, horizontalne mjere- ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje, skuplje tehnoloske investicije na opcu korist, istrazivanje... Bitno je zapamtiti uloge drzave i kao vazno za opcu kulturu i za samo razumijevanje drzave u danasnjem smislu.
(Mohikanac, sub sij 20, 2007)

daklem, hrvatska ima izlaz na jadran, ergo jadranski je orjentirana. to je naša komparativna prednost jer možemo se bavit turizmom, brodogradnjom, marikulturom i inim djelatnostima vezanim uz tijelo vode kao što je jadran. također fora je kad cestovno/željeznički povežeš jadran i ostatak hrvatske pa je to razvoj infrastrukture i povezanosti....

Nisam stigao za Jadransku orijentaciju odmah..to je asistentu stara navika pitati to jel ispituje vec par godina po onoj plavoj staroj zbirci, ali mislim da vam ne bi uzeo za veliki minus, ako ne bi znali zbog toga sto nema to u novoj zbirci,ako mu se i zaleti da vas pita. Ipak kolege su vam dobro napisali da je to orijentacija na komparativne prednosti koje pruza pristup Jadranskom moru...povezivanje kontinentalnih prometnica s lukama jer je morski transport najjeftiniji, obavljanje usluga pretovara i transporta za zemlje bez mora, zatim turizam i multiplikatori vezani uz njega u odnosu na druge grane gospodarstva, ribarstvo i obnova ribarske flote, marikultura i brodogradnja, ali prilagođena svjetskom trzistu, dakle ne samo izgradnja nego i remont brodova sto je profitabilno i zahtijeva specijalizaciju, Jadransko-jonska autocesta radi bolje povezanosti sa susjednim jadranskim zemljama i protoka robe u luke...

jadranska orijentacija-imas jedan moj post opsirniji - vazna je kao bitna odrednica razvoja gospodarstva RH.. Nalazi se u staroj literaturi, ali i u novoj su crte o njoj rastrkane po clancima-samo sto nema tog imena navedeno vjerojatno. Mozete i sami zakljuciti na sto se odnosi- JADRANSKA orijentacija...hmmm..komparativne prednosti RH kao obalne zemlje-.turizam i prateca industrija, tranzitne luke, prometna infrastuktura i povezivanje luka i zaleđa, marikultura i ribolov, racionalna restrukturirana, specijalizirana brodogradnja.

(malimrav85, pon sij 22, 2007)

trebate za seminare i kolokvije uciti po novoj literaturi jer je dodano par novih clanaka, a neki stari su izmijenjeni-znaci, zbirka clanaka iz 2006. + Samuelson (koji je bio i prije). Za detaljne promjene u literaturi pogledajte 4-5 stranica postova iza-ne moze se stalno isto objasnjavati jel se vama ne da listati pa da imamo kao npr. na sociologiji 20 nepreglednih stranica s preko 1000 nekorisnih postova koje nitko ni ne pregledava.
(Mohikanac, sri vel 21, 2007)


SEMINARSKI RADOVI
Ako radite sami, najpozeljniji opseg rada je oko 20 stranica teksta pisanog na racunalu uz NORMALNE FONTOVE OVISNO O STILU SLOVA (12-14) I NORMALNE PROREDE. ALI, u stranice teksta ne racunajte naslovnu stranicu, sadrzaj, popis literature! Ne mozete ici ispod 20-ak stranica jer su sve seminarske teme ozbiljni procesi i institucije o kojima morate napisati određeni uvod, zatim sredisnji dio rada s problematikom i vise pogleda, usporedbama, kritickim osvrtima, misljenjima strucnjaka, vasim opredjeljenjem i kvalitetnim zakljuckom koji nece biti samo prepisivanje vec navedenog u glavnom dijelu.

Ako vas je dvoje, vas rad mora biti nesto opsezniji radi podjednakog doprinosa oba studenta i opsirnijeg pristupa temi s obzirom na podjelu posla. Tada se opseg rada treba kretati od oko 30 stranica pa nadalje...

Za radove koji bi konkurirali za neku nagradu ili objavu u strucnim casopisima treba se javiti voditelju seminara da bi vas usmjeravao i ti radovi dakako moraju biti opsirniji i isticati se zanimljivim i argumentiranim tezama i promisljanjima autora.

Nadam se da su seminaristi skinuli UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA s web stranice katedre - jer pomocu njih mozete napraviti tehnicki i sadrzajno dobre radove, a pomoci ce vam i kod drugih predmeta i u buducnosti pri pisanju diplomskog rada.
(Mohikanac, pon tra 16, 2007)



Ovo ću objasniti jer se spominje na predavanjima i treba vam vjerojatno za usmeni:

Globalizaciju je dobro znati jer se stalno spominje u člancima. Definicija Europske komisije glasi: "Globalizacija je proces kojim tržišta i proizvodnja u različitim zemljama postaju međusobno sve ovisniji zbog dinamike rasta trgovine robom i uslugama kao i zbog tokova kapitala i tehnologije." (1997.)

Mjere državne intervencije u poljoprivredi su:
1.garantirane cijene poljoprivrednicima (pr. kod nas za pšenicu, uljanu repicu, šećernu repu...)
2.intervencijski otkup na lokalnom tržištu (da ne propadne proizvoda)
3.uvozne carine na strane proizvode u području vanjske trgovine (pr.protiv jeftine ukrajinske ili srpske pšenice)
4.kompenzatorska plaćanja u obliku subvencija cijena i sirovina za proizvodnju
5.povlašteni krediti i mjere strukturne politike u poticanju poljoprivrede (pr.okrupnjavanje, modernizacija, bolje kulture)

Uvjeti za pristup tržištu EU za zemlje Istočne Europe odnose se vjerojatno na kriterije iz Kopenhagena i Maastrichta, a to imate ovdje na temi navedeno i objašnjeno, a i u člancima nove zbirke.

Utjecaj integracijskog tržišta na restrukturiranje i na rast gospodarstva je u novoj zbirci članaka i trebate pročitati od 208 - 215.str. (izbacite grafove i statistiku i iz onoga što vam ostane napravite si smisleni odgovor kojim svojim riječima možete opisati prelazak iz upravljanog, zatvorenog tržišta na otvoreno, dinamičko tržište globaliziranog svijeta i posljedice na promjenu strukture gospodarstva, zaposlenost, strukturu zaposlenih, tehnologiju, međunarodnu razmjenu i konkurentnost).

Osnovni elementi industrijske strukturne politike, a ne industrijske strukture je pitanje iz stare literature. Naveo ga je vjerojatno kao primjer i neću vas zamarati s tim jer nije u propisanoj literaturi.

Ekonomski i financijski čimbenici ključni razlozi pristupanju integracijskim zajednicama su (okvirno): veće tržište, uklanjanje carina, administrativnih zapreka pri trgovini i poslovanju, povećanje kvalitete proizvoda i usluga, a opet jeftiniji proizvodi i usluge zbog veće konkurentnosti, veći protok robe, usluga, kapitala i ljudi, mobilnost radne snage, brži protok informacija, razmjena tehnologija, brži razvoj i veća mogućnost istraživačkih projekata, smanjenje transakcijskih troškova, ujednačavaju se porezi, povećava se makroekonomska stabilnost zemlje, ujednačavaju se kamatne stope, otvara pristup većoj ponudi i jeftinijim kreditima, odupire se gospodarskim pritiscima drugih integracija...
(Mohikanac, sri svi 23, 2007)


Zaintrigiran time kako je naš udžbenik neodređen shvatio sam zašto je to tako. Evo rasprave o deprecijaciji. Pročitajte, možda vam bude jasnije ili se uključite ako imate što za dodat:

http://forum.net.hr/thread.jspa?threadI ... 2&tstart=0
(radzid, uto kol 07, 2007)


Moze li meni netko objasniti agregatnu potraznju jer se meni cini povezana sa svim i odlucujuca za sve, a bojim se da ne moze biti tako i ne bih da izvalim neku notornu glupost na usmenom ako dobijem to.

Dakle, da krenem redom i rasclanim sporno... Znaci, agregatna potraznja je ukupna kolicina koju su razliciti sektori u ekonomiji spremni potrositi u odredenom razdoblju. Odnosno, drugim rijecima, ukupna kolicina proizvodnje koja se dragovoljno kupuje pri odredenim cijenama, kad su ostale stvari konstantne.

Na nju utjece novac, trosenje i porezi i ostale snage, drugim rijecima - uglavnom fiskalna i monetarna politika drzave. A onda agregatna potraznja utjece na cjelokupan GDP, zaposlenost, cijene i inflaciju i uvoz/izvoz.

Mene zanima - kako to ona utjece!?
Ja to tumacim ovako (i mislim da grijesim): sto je veca agregatna potraznja (znaci drustvo vise trosi), to je veca i agregatna ponuda (znaci drustvo vise proizvodi). Ako drustvo vise proizvodi, veca je potreba za radom i samim time se nezaposlenost smanjuje, a GDP raste jer je GDP finalna proizvodnja drzave u odredenom razdoblju.

Sto se tice utjecaja na cijene, zahvaljujuci odnosu agregatne ponude i agregatne potraznje - postize se makroekonomska ravnoteza tj. uskladuju se cijene i kolicine. Znaci niti kupci niti prodavatelji ne zele mijenjati svoje kupovine ili prodaje ili cijene, sve sto se proizvede - to se i trosi. I tako se stabiliziraju cijene.
Ako je razina veca od ravnotezne - poduzeca zele vise prodati nego sto kupci zele kupiti i cijene opadaju jer se robe gomilaju.
I obrnuto, ako je razina cijena manja od ravnotezne - kupci zele vise kupiti nego sto poduzeca zele prodati, i samim time poduzeca dizu cijene jer povecavaju proizvodnju.

Mene zanima je li to sve tako kako sam si ja objasnila? Mohikanac, pomoc bi dobro dosla

I zanima me kako agregatna potraznja utjece na inflaciju i investicije?
Moze li to biti zato jer povecana agregatna potraznja rezultira i povecanom proizvodnjom, a povecana proizvodnja ce uvjetovati i povecane investicije, i na koncu veci GDP.

Gdje je tu veza sa inflacijom onda?
I mijenja li se agregatna potraznja ako se mijenjaju samo njeni faktori (potrosnja, investicije, kupovine i izvoz) ili se mijenja pod djelovanjem jos nekih faktora (kojih?) ???

Hvala unaprijed i na strpljenju i citanju, fakat me muci ovo i ne mogu uciti dalje dok si ne razjasnim te osnove jer ne bih da ucim krivo
(Insecure, ned kol 19, 2007)


Ne miješajte stara pitanja iz zbirke članaka iz 2003. i 2005. (npr. 7 grijeha globalizacije) sa sadašnjom zbirkom - to sam već par puta upozorio - jer uspaniče se ljudi koji su sve prošli i naučili iz nove zbirke kad vide ta stara pitanja. Ako se neki pojam, elementi ili prijedlozi uopće ne spominju u novoj literaturi, a spominju se na forumu u postovima iz 2005. i polovice 2006. onda su pitanja zastarjela.

Kad naučite montarnu i fiskalnu politiku, njihove mjere i čemu služe (članci+Samuelson), bit će vam jasno, a i pročitat ćete kako utjecati na smanjenje deficita platne bilance.

Družićeve preporuke su nekim čudom pri kraju Družićevog članka u zbirci članaka - od 323. str.

Ciljevi ekonomske politike su brojni, ali kao osnovne moglo bi se izdvojiti:
ostvarivanje poželjne stope gospodarskog rasta (uz održivi razvoj i konkurentnost)
smanjivanje stope nezaposlenosti (nova radna mjesta, težnja punoj zaposlenosti)
stabilnost cijena (suzbijanje inflacije)
uravnotežena platna bilanca (smanjivanje deficita izvozom, manjim uvozom)
smanjenje siromaštva i povećanje socijalne stabilnosti (preraspodjelom dohodaka, mjerama socijalne politike)

Vidite što se od ovoga navodi u Samuelsonu pod ciljevi pa tako i napišite na pismenom da bude što točniji odgovor na traženo pitanje. Na usmenom možete koristiti i ovo gore navedeno.

Napominjem da se većina ciljeva ekonomske politike ne može istovremeno provoditi u potpunosti jer su često kontrarni jedni drugima. Zbog toga je važna lista prioriteta među ciljevima koju određuje izvršna vlast - nositelj ekonomske politike pojedine zemlje.
(Mohikanac, sub ruj 01, 2007)


Za ciljeve EP - pa ovo što ste naveli je sadržajno isto onom što sam napisao - osim što sam u zagradama stavio kratka pojašnjenja - tako da ne vidim problem oko tog pitanja. Napišite onda, u slučaju da vam dođe to pitanja, gore navedeno i onda u zagradi još obrazložite ukratko i dodajte kratka pojašnjenja ili nabrajanja vezana uz pojedini cilj i pokupit ćete sve bodove na pitanju.

Pojmovi - platna bilanca, tečaj, deprecijacija, aprecijacija, monetarna i fiskalna politike i njihovi instrumenti bi vam trebali biti dobro poznati iz članaka, Samuelsona i pojmovnika.

Ukratko ću objasniti o uravnoteženju platne bilance.

Platna bilanca zemlje je negativna kada se više uvozi nego izvozi - slučaj RH. Uravnotežena platna bilanca znači da bi izvoz zemlje trebao bar donekle pokriti uvoz u zemlju.

Monetarna politika - npr. regulira tečaj - a ako je tečaj kune niži - naša roba i usluge bit će cijenom konkurentniji na stranom tržištu i više ćemo izvoziti - za one koje zanima primjer iz prakse - Kina - SAD i svijet, deprecirani kineski juan=ogromni kineski izvoz i suficit platne bilance. Zato su savjeti stručnjaka da se kuna postepeno deprecira za oko 20 % jer se smatra da je za toliko precijenjenja zbog nekih imovinsko-političkih razloga (uvozni lobi, ogromni porezi na uvoznu robu od kojih država živi, a ne mora ništa ulagati, jeftina otplata državnog javnog duga u inozemstvu zbog višeg tečaja kune, a što je viši tečaj kune manje se kuna iz proračuna daje za kupnju eura za otplatu kamata i glavnica), a svi oni guše hrvatski izvoz.

Fiskalna politika - npr. regulira poreze i trošarine, olakšice i subvencije - ako smanjite direktne ili indirektne poreze na proizvodnju i izvoz, a povećate poreze i trošarine na uvoznu, stranu robu to bi trebalo dovesti do povećanog izvoza, a smanjenog uvoza. Također tome služe i brojne olakšice, subvencije i državni krediti domaćim proizvođačima orijentiranim na izvoz ili na supstituciju uvozne robe za potrebe domaćeg tržišta.

Pokušao sam što lakše objasniti, ako nešto nije jasno idite na konzultacije. Ne mogu ja ovdje raščlaniti i secirati svaki pojam.
(Mohikanac, pon ruj 03, 2007)

a mene zanima što je to neto ekonomsko blagostanje?

samo cekam da Mohikanac uleti i zdere se: DAJ PROCITAJTE SAMUELSONA PRIJE NEG PITATE NESTO!!! just kidding

nek me netko ispravi ak sam nest krivo napiso: neto ekonomsko blagostanje (NEW) je mjera drustvene proizvodnje koja iskljucuje neke komponente iz BDP-a koje ne pridonose blagostanju pojedinca (npr. poduzece koje proizvodi elekt. energiju zagaduje okolis u susjedstvu stoga se u izracun ne dodaje samo vrijednost elekt. energije vec se odbija steta prouzrocena nzagadivanjem okoline), a dodaje neke stavke potroĹĄnje koje se ne ukljucuju u BDP (npr. slobodno vrijeme - ak se obogatis, radis manje i iako se tvoje blagostanje povecava zbog psihickog zadovoljstva koje ti imas od tog slobodnog vremena izmjereni BDP se smanjuje ili npr. ako sama uzgajas doma za sebe paradajz i papriku posto se ta dobra ne prodaju niti ne kupuju na trznici ona ne ulaze u izracun BDP-a).
(sifilis, pon ruj 10, 2007)

Uz navedeni opis ukratko formulica za: neto ekonomsko blagostanje (NEW) = BDP - Dp + dokolica i siva ekonomija - zagađenje okoliša.
(Mohikanac, uto ruj 11, 2007)


Stalna imovina se prema pojavnim oblicima grupira u:
Materijalnu imovinu
Nematerijalnu imovinu
Financijsku imovinu

MATERIJALNA IMOVINA obuhvaća imovinu poduzeća u obliku stvari koje su nabavljene za uporabu u proizvodnji ili za uporabu u pribavljanju roba i usluga, za iznajmljivanje ili za uporabu u administrativne svrhe.

NEMATERIJALNA IMOVINA podrazumijeva imovinu u neopipljivom obliku kao npr. troškovi istraživanja i razvoja, troškovi reorganizacije, koncesije, franšize, pravo korištenja patenata, licenca i sl.

FINANCIJSKA IMOVINA obuhvaća sve oblike angažiranja gotovine poduzeća izvan vlastita poslovnog procesa radi ostvarivanja dobiti po toj osnovi. Obuhvaća uloge u povezana poduzeća kupnjom vrijednosnica (dionica, obveznica), kreditiranje povezanih poduzeća, ulaganja u ostala poduzeća, dugoročne depozite i sl.
(TILA, ned vel 24, 2008)


EKONOMIKA ili EKONOMIJA je znanost koja se bavi proučavanje ljudskog ponašanja, pojedinačnog i kolektivnog, pri biranju među alternativama te učinaka tih odabira na proizvodnju, raspodjelu I potrošnju rijetkih resursa odnosno lakše rečeno proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse da bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima.

ili definicija iz Samuelsona: proučavanje kako društva biraju upotrebu oskudnih proizvodnih sredstava koja imaju alternativnu upotrebu, da bi proizvela robe različitih vrsta i razdijelila ih među različite grupe.

Riječ se izvodi iz grčkog Oikos – obitelj, domaćinstvo, imanje i Nomos – običaj, zakon, dakle: ‘upravljanje domaćinstvom’,

Ekonomika je uobičajeno podijeljena u dvije cjeline: mikroekonomsku teoriju i
makroekonomsku teoriju.

Mikroekonomika se bavi proučavanjem individualnog izbora i istražuje koje
ekonomske snage utječu na taj izbor: količina proizvodnje jednog poduzeća,
cijena pojedinačnog proizvoda ili usluge, dohodak pojedinca ili kućanstva,
zaposlenost pojedinca i sektora

Makroekonomika se bavi proučavanjem ekonomije kao cjeline. Ona se bavi
problemima: inflacije, nezaposlenosti, poslovnih ciklusa i ekonomskog rasta.

3 temeljna pitanja ekonomije su što, kako i za koga proizvoditi.
(Mohikanac)

[Vule]

Meni je osobno ova ekonomska kompliciranija i nešto teža od političke.To je gradivo koje me ne zanima i zato mi je čak i malo naporno učiti ju pogotovo kad krenu sa stručnim riječima.Europska pravo je po meni laganije od ekonomske al opet to su različit predmeti, kod europskog ne trebaš učiti na pamet i moraš razmišljat i povezivat dok mnogi ekonomsku uče na pamet a povežu ono što mogu i razumiju.

Meni je ekonomska bila poprilično težak predmet - pustimo sad na stranu kakav je to predmet u odnosu na građansko, kazneno... itd.. - nego čisto ovako po pojmovima i razumljivosti predmeta.. meni je fakat bio težak..

Netko jednostavno ima "kliker" za te stvari pa mu nije teško.. no eto, nama drugima to je ipak ispit oko kojeg se trebaš itekako potrudit..

Al preporuka je upisat seminar i ić na predavanja, jaaako puno toga se može tamo pohvatat.. premda je 'nekad' dosadno.. al jbg, pregrizeš malo, izdržiš.. i eto, riješiš na prvom mogućem roku..

[TILA]

Si bila možda na predavanjima il seminaru?

Ako jesi onda super.. ja sam bio na seminaru i predavanjima, zapisivao šta smo tamo radili (više-manje), položio na kraju .. s tim da Samuelsona opće nikad nisam ni kupio (čak ni kopiranog).. hoću reći s nekakvim bilješkama možeš to srediti.. sretno!

jel? samo si po biljeskama sa predavanja radio?! ne, nisam bila na predavanjima tako da biljesaka nemam nikakvih. ali ako si radio po biljeskama znaci da ga ne treba opsirno raditi, vec samo osnovne stvari iz Samuelsona...

Da, ja sam isključivo po tim bilješkama radio.. u prvom dijelu Samuelsona su uglavnom neki opći pojmovi koje možeš znat i ovako iz opće kulture, dok 'drugi' dio (ja to gledam prije i poslije prvog kolokvija..) ipak ima neke teže pojmove.. al sam izabrao par jer nisam stigao sve to proč..

Uglavnom koliko sam čuo od drugih znao je neke pitat Samuelsona no .. može ti se potrefit da ne dobiješ (na usmenom) ni jedno pitanje iz njega..

sretno

Tak sad svejedno hoće li te pitati samuelsona na usmenom kad će ti ionako biti dva pitanja iz njega na pismenom pa moraš naučiti ono bitno,ima i na prvoj stranici glavna pitanja iz samuelson pa to može sigurno pomoći,al mislim da će stvarno biti oni općeniti pojmovi koji se i javljaju u glavnoj knjizi tak da sumnjam da će sad baš cjepidlačit ili da će srušit samo zbog jedne rečenice definicije,ali svakako to treba pročitat jer ne možeš ostaviti 2 neodgovorena pitanja na pismenom.

ja imam jedno opčenito pitanje za izvanredne kolege... 8) ... Da li u drugom semestru mi redovni imamo iz sva 3 predmeta kolokvije ili samo iz seminara?? I drugo pitanje je li uistinu najbolja opcija uzeti seminar iz kaznenog ili ipak nešto drugo???

Možeš ići na kolokvije iz SVIH predmeta :-D I baš zbog toga ja preporučam da uzmeš seminar iz onog što ti je zanimljivije.Mnogi su uzeli seminar iz kaznenog i onda popadali na kolokvijim pa im se i nije baš nešto isplatilo.Kazneno preporučam ak češ se stvarno primit posla.Nije ti ni loše uzeti ekonomsku ak te to zanima 8)




PITANJE

Što je važno znati iz sljedečih članaka:

a) Bogunović-Europska unija i perspektive
b) Dujšin-Politekonomske pretpostavke pridruživanja republike hrvatske europskoj uniji

Bila bih zahvalna kad bi mi neko mogao pomoć s ovim :-D

Oprostite, ali na koju skripticu vi to točno mislite?

pridruzujem se pitanju... koja je to nova skripta?

Ova kaj se nalazi tu u pravokutnovo skriptarnici,piše kraj nje "novo" 8) Jako je dobra ali fali par stvari,ali se definitivno može učit po njoj ima 40 strana. Al nema dobro objašnjenu konkuretnost,ni tranziciju i tranziciju u postsocijalističkim zemljama,te se stvari često znaju nači na ispitu,bilo pismenom ili usmenom

[Katarina]

mislim ok je vise manje,mislim da fali onaj dio od poslije doktrina pa do 110 stranice al to se i iz knjige nauci za 2 sata,a samuelson je ok ,jos pojmovnik uz to i mislim da bi prolazno trebalo biti :oops:

[TILA]

Ok, nesto mi nije bas jasno. Koliko detaljno radite Samulsona? učite li azijski model, one mlitavce, ...dajte malo napisite koliko detaljno raidte i neke primjere po cjelinama sto radite? good luck i hvala na odgovoru unaprijed

Ma najbolje da ga radim detaljno,ne bih znala za sebe :lol: I ovov osnovno mi je teško zapamtiti.

ekonomika
tržište,funkcije tržišta
faktori proizvodnje
uloga države u suvremenoj ekonomiji
savršena i nesavršena konkurencija
ponude/potražnje(krivulje)
gospodarski rast i razvoj
ciljevi i instrumenti ek. politike
monetarna i fiskalna politika
instrumenti HNBa
kamatna stopa i zašto je u RK kamatna stopa visoka
devizni sustavi i tečajevi
konvertibilnost valute
mjere horizontalne ind politike
politika dohodaka
javni dug
konkuretnost
investicije
ekonomska recesija
okunov zakon
spin off poduzeća
nezaposlenost i zamka nezaposlenosti
platna bilanca i sastavnice
BDP i slični pokazatelji
4 elemta ekonomskog razvoja
kako tržište riješava 3 ekonomska problema
efekt istiskivanja
inflacija i sve vezano za nju + slični pojmovi kao stagflacija npr
agregatna potražnja i ponuda
tržište deviza i devizni sustavi
bilanca međunarodnih plačanja
deprecijacija/aprecijacija,devalvacija/revalvacija
MMF
svjetska banka
ciljevi i instrumenti makroekonomske politke
jadranska orjentacija
nizozemska bolest
proračun
pri kojoj se cijeni na tržištu potpune konkurencije postiže ravnoteža
indeksiranja
restriktivna monetarna politika
centralna banka
ekonomija razmjera
eksternalije
model multiplikatora
spirala nadnica i cijena
privatizacija
tranzicija
tržište kapitala

to bi otprilike bilo ono najvažnije :-D

Kolege, dajte recite- kolko je efektivnog učenja dovoljno za spremit ovaj ispit? Il je bolje kolokvirat? :?

Ja predlažem rađe odmah na ispit,manje zezancije ti je s tim.Možeš ga naučit u 2-3 tjedna :-D A neki su ga učili i manje pa pošli 8)

[Katarina]

ma znate sto cu vam reci,naucite doktrine iz skripte,do 110 stranice procitajte iz knjige, to traje mozda 3 sata, po ovim postovima proucite ovo lisabon,washington i te spike,imate možda 15-20 pitanja koji mogu biti tu sve na forumu,procitajte pojmovnik , a za samuelsona ne znam jos ni sama,ja cu ga iz skripte ove prve procitat !! eto !! mozete za 4 dana ovo naucit ako zasidnete za komp!

oce mi ko odgovorit na pitanja TEMELJNE ZNACAJKE 2 MODELA PRIVATIZACIJE I PRI KOJOJ SE CIJENI NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE POSTIŽE RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE

Mislim da ce usmeni biti dan posli i u ponedjeljak.
Evo ovako mene zanimaju odgovori na ova pitanja sto ne mogu niakako dokuciti:

1.pri kojoj se cijeni na tržištu potpune konkurencije postiže ravnoteža
2.Restrektivna monetarna politika
3.Efekt istiskivanja
4.Zakon opadajućih prinosa?
5.Kojim se mjerama monetarne i fiskalne politike može utjecati na smanjenje platne bilance?

ETO HVALA !

[Justice4all]

POZDRAV!

Može li mi netko objasniti kako su povezani ZAŠTO aprecijacija valute dovodi do smanjenja izvoza? Tj . smanjenja konkurentnosti na tržišti.

Jasno mi je što je aprecijacija i kako ona nastaje. Ali ZAŠTO npr. ako je trenutno Hrvatska valuta aprecirana to nužno treba voditi ka nekonkurentnosti? Jer ukoliko je ona i depricirana to ne znači da bi porizvodi bili po nižoj cijeni?! a samim time ne bi bili konkurenti. Npr. ako je cijena mljeka u (usporedbi sa DEM radi stabilizacijskog programa) 3,8 kn po litri a u njemačkoj 1DEM i kada bi se KN depricirala tada bi litra mlijeka iznosila npr. 5,5kn a zašto bi to godilo izvozu? ( Jasno osim ako depricijajaciju ne bi prazila infalcija što je smiješno )

Jasno mi je pak da nerealno održavanje tečaja KN na toj razini čini veliki teret za gospodarstvo, te da već zaduženo gospodarstvo sve više zadužuje što je razlog da onda investitori ne žele ulagati u našu zemlju i teško je potaknuti porizvodnju.Treb optlatiti taj dug i probiti se kroz administratvne poteškoće što je teško. No to nema direktne veze sa aprecijacijom već sa zaduživanjem kao takvim koje nerealno jaka KN omogućava.

[TILA]

Pa imaš pravo.Ne znam zašto je to tako.Mislim da se u tekstu više pojavljuje izraz diskontna stopa,pa možeš taj izraz koristiti.

Sto bih tocno trebao odgovoriti na pitanje: Mikroekonomski uvjeti za poticanje i razvoj privrede Zna netko? Ako nista drugo, barem hint gdje se to nalazi....

Ja mislim da je to kod riješavanje problema tranzicije jer ne znam na kaj bi se drugo to moglo odnositi

-liberalizacija domačeg tržišta i vanjske trgovine
-ukidanje kontrole politike cijena
-smanjenje carinske zaštite u cilju slabljenja domačih monopola
-konvertibilnost domaće valute
-razvoj financijskih institucija i uvođenja tržišta kapitala
-privatizacija društvene imovine

[Frenki]

Nema 2, ima ih 7

• Sudbina mnogih zemalja u razvoju je izvan njihove kontrole
• Globalizacija je selektivna u pogledu liberalizacije
• Marginalizacija zemalja u razvoju
• Povratak kolonijalizma pod vodstvom MMF-a, Svjetske banke i međunarodnih sporazuma
• Nemogućnost izbora zbog „ jednog rješenja koje je dobro za sve „
• Redukcija suvereniteta država
• Nove kulturne vrijednosti

[Justice4all]

POZDRAV!

Može li mi netko objasniti kako su povezani ZAŠTO aprecijacija valute dovodi do smanjenja izvoza? Tj . smanjenja konkurentnosti na tržišti.

Jasno mi je što je aprecijacija i kako ona nastaje. Ali ZAŠTO npr. ako je trenutno Hrvatska valuta aprecirana to nužno treba voditi ka nekonkurentnosti? Jer ukoliko je ona i depricirana to ne znači da bi porizvodi bili po nižoj cijeni?! a samim time ne bi bili konkurenti. Npr. ako je cijena mljeka u (usporedbi sa DEM radi stabilizacijskog programa) 3,8 kn po litri a u njemačkoj 1DEM i kada bi se KN depricirala tada bi litra mlijeka iznosila npr. 5,5kn a zašto bi to godilo izvozu? ( Jasno osim ako depricijajaciju ne bi prazila infalcija što je smiješno )

Jasno mi je pak da nerealno održavanje tečaja KN na toj razini čini veliki teret za gospodarstvo, te da već zaduženo gospodarstvo sve više zadužuje što je razlog da onda investitori ne žele ulagati u našu zemlju i teško je potaknuti porizvodnju.Treb optlatiti taj dug i probiti se kroz administratvne poteškoće što je teško. No to nema direktne veze sa aprecijacijom već sa zaduživanjem kao takvim koje nerealno jaka KN omogućava.

Vidim da nitko nije odgovorio pa sam se ja potrudio i smislio nešto...nisam siguran jel to baš to...
Naime ako se Kuna aprecira onda se onemogućava izvoz iz čistog razloga što je relana vrijednost nekog proizvoda veća od tečajne vrijednosti kune. Npr.
Ako imam litru mlijeka za koju je potrebno da se pokosi trava , pomuze krava, dostavi mlijeko kamionom i, smpremi u flašu i onda proda po relanoj cijeni zbog svih tih troškova za 6kn a na hrvatskom tržištu se ona prodaje za zbog toga što je tečaj kune precijenjen spram drugih valuta i on iznosi 4kn netko treba pokriti te dvije kune manjka. Pogotovo ako bih htio izaći van sa tim mlijekom koje može biti fenomenalno ali sa cijenom od 6kn+još dodatni troškovi carina i puta onda IZVOZ postaje potpune NEKONKURENTAN.

To znači da sam osuđe mprodavati na svome tržištu, ali zbog liberalizacije tržišta mlijeko iz cijeloga svijeta po niskoj cijeni može doći i ja još dodatno postajem nekonkurentan i u vlasitij zemlji ... JUPI! :smt010


A kako pokriti te dvije kune? ZADUŽIVANJEM U WTO-U i prodajom sveg državnog, tj. sruštvenog vlasništva koje se goidnama mukotrpno sticalo pojednicaima za male pare :smt010 :smt010 :

DAKLE nužno je potreban deprecijacija valute i poticanj izvoza i investicija... :smt006

[TILA]

sto se ima za napisati za Nordijski model osim da je mjesavina dva eu modela: anglo-saksonskog baziranog na ekonomskom liberalizmu i kontinentalnog modela baziranog na velikom javnom sektoru... to je sve?

pa onda nadodaš na koja dva područja temelje uspjeh skandinavske zemlje,pa malo spomeneš konkuretnost,efiskasnost javnog sektora i to bi bilo to po meni

[annie sk]

pa onda nadodaš na koja dva područja temelje uspjeh skandinavske zemlje,pa malo spomeneš konkuretnost,efiskasnost javnog sektora i to bi bilo to po meni

aha, temelje uspjeh na aktivnoj ulozi u razvoju nacionalne ekonomije i na visokom stupnju angazmana i odgovornosti za socijalnu ukljucenost u blagostanje ukupne populacije.
i to je to?! da.. prelagano mi je to za pitanje..

[malimrav85]

Moram vas pohvalit da čovjeku dajete super savjete. :-D On vas pita jedno vi mu pričate nešto drugo.
Ostao mu je rim pa mu je onda smislenije da ide na neke kolokvije nego da čeka da da rim pa onda uči jedno po jedno.

@Kancelar
Moje je mišljenje da uz rim možeš ići na kolokvije iz ep i ejp. Kp ne. Za svaki kolokvij iz ep ti treba 7-10 dana, ako kažeš da te zanima to područje i manje.
Mislim da ti je pametno da ideš na kolokvije iz ejp i ep i s time učiš paralelno rim. U slučaju da daš rim u 4. mjesecu već ćeš praktički u 6.mjesecu imati dva ispita sa druge godine.
Sretno!
:smt006

[Hell's Angel]

Može li mi netko reći dal je zamka nezaposlenosti i skrivena nezaposlenosti jedno te isto? :oops:

ne!
o zamci nezaposlenosti možemo govoriti kada su prava nezaposlenih takva da im se "ne isplati" zaposliti se.
primjer: naknada za nezaposlenog muškarca sss iznosi 700 euro, a zaraditi bi mogao recimo 800 euro. ne isplati mu se raditi. to je zamka nezaposlenosti -- prava nezapolsenih su takva da djeluju destimulativno na zapošljavanje.

skrivena nezaposlenost postoji kada postoje ljudi koji su zaposleni, ali ne stvaraju novu vrijednost.
primjer: imali smo toga i previše u rh. mnoga poduzeća imala su stotine zaposlenih, a proizvodili nisu ništa ili gotovo ništa. ti ljudi ne stvaraju novu vrijednost.

*ovo nisu baš stručna objašnjenja, davno je bila moja ekonomska, ali mislim da možeš skužiti otprilike u čemu je bit.

[ryana]

S obzirom da mi se više ljudi javilo da im podijelim savjete oko polaganja ovog ispita oglasit ću se ovdje 8)
Pipl nisam vam ja baš materijal za dijeljenje naputaka za učenje :smt005 al eto mojih dojmova:

Napominjem da iznosim samo svoje mišljenje koje sam stekla tokom učenja i polaganja ovog predmeta,tako da postoje ljudi koji će se složiti samnom, a postoje oni koji neće.

Literatura:
Od literature sam koristila glavnu knjigu,sažetke iz samulesona i starog i novog te skripte sa pravokutnika (blažene bile) + http://www.limun.hr i mukotrpno googlanje za sve što nisam razumjela (a tog je bilo puno) i najviše mi je to oduzimalo vrijeme.
Po meni je literatura sama po sebi apsolutno grozna,raspršena i neorganizirana. Uzroke inflacije,lombardni krediti i sl. objašnjenja nisam našla u knjizi (što po meni bi trebalo pisati s obzirom da tomu knjiga i služi-da me nauči nešto, a ne da se osjećam kao da sam uletila u raspravu doktora ekonomije). Dakle, po meni knjiga treba biti pisana na način da se autor obraća studentima od kojih većina nije imala doticaj sa glavninom ovih ekonomskih pojmova.
Pojmovnik u kojem imaju dotični pojmovi mi je grozan,nigdje zdravoseljačkog,razumnog objašnjenja pojmova nego za jedan pojam moram na internetu potražiti još 2-3 koja se spominju u definiciji da bi uopće razumjela dotičnu definiciju.Baš super...

Hvala Bogu imala sam pomoć svoje mame koja je diplomirani ekonomist i imala je priliku upoznati
se sa dijelovima dotične literature i dijeli iste dojmove kao i ja...
Jedina knjiga za koju imam stvarno pohvalu jest novi samuelson,svaka čast,vrlo čitljivo i razumljivo.

Vrijeme koje sam izdvojila za ovaj predmet je oko 3,3 ipo tjedna udarnog učenja tipa 6 sati,nekad više nekad manje, s tim da ne računam razvlačenje ovog predmeta od 2.mjeseca koje nije imalo niti svrhu niti sam se ičega sjećala što sam tada pocrtavala i kakti prolazila.Puno efektnije je fino stisnut i gotovo.

Što se tiče profesora,ne mogu suditi o Rančiću jer nikad nisam bila na njegovom ispitu ali zato je Vedriš stvarno odličan profesor,ide na ruku i vidi se da nije nastrojen za rušenje nego za ugodan razgovor u kojem studenti mogu izraziti svoje stečeno znanje.Svaka pohvala njemu i takvom načinu prilaženja studentima,šteta što nema više takvih profesora :smt011

[Josip Broz Tito]

Evo da se i ja oglasim-slažem se,literatura konfuzna,za predmet treba oko 3 tjedna rada,ili 2 vrlo intenzivnog...
Samuelsona naučiti iz sažetaka...zaista nije problem to,iako je potpuno nerazumljivo
Doktrine ubijati,a toga ima samo 46 str...
E sad članci...jako dobro naučiti članak o ind.politici,privatizaciji,ona međunarodna čuda, stabilizacije,ostali su dosta općeniti i lako ih se uči,a može se i muljati.
Ispitivači
Znam da je kod Vedriša prolaznost 100 % maltene samo kod njega 5 nema ako nemaš puno bodova,ali ako ste za prolaz radije njemu idite...tak sam čuo
Rančić-kod njega sam bio,uglavnom potvrdi ocjenu iz pismenog,lik je legenda stalno ti ismijava odgovore ali to radi na jako simpatičan način :-D vrlo opuštena atmosfera na usmenom.
Ako naučite nemate s ovim predmetom problema.

[tout le monde]

nije bitno...
nama sui ti kolokviji bili podjeljeni na
1. doktirne + prva tri članka + ne znam kolko poglavlja od Sama ( po redu
2. ostali članci + ostatak Sama
dakle, po redu sve...

nego, kaj mene zanima...
dal mi moze ko malo opisat prof Vedrisa... :-D mislim, kaj pita najvise? dal se trbam bojat pada?
izlazim sad na usmeni u ponedjeljak na temelju kolokvija pa me zanima na kaj da vise usredotocim paznju kod ponavljanja...
dal je to onako 'pravi usmeni' ili je vise manje 'spojit lice s textom'????
thx

[Jaca]

Inflaciju moraš znati definirati i nabrojati vrste; na str.406. ti se nalazi inflacija cijena, odnosno u poglavlju 20., zatim u poglavlju 21., str. 439.imas naslov koji glasi Indexi cijena i inflacija, a predlazem i da jos malo zaviris u pojmovnik , i da, ima jos od samog pocetka poglavlja 32., mozda i najbolje objasnjeno. A sad nezaposelenost je jos vise "razbacana" po knjizi, ali predlazem poglavlje 31., od str.650-660 ti je sve što treba znati o tome (nemoj preskociti Okunov zakon, spominjali smo ga na predavanjima)...sretno!

[jankop]

ma nije mi problem naci podatke o inflaciji i nezaposlenosti,nego mi nije jasno kako moze to doci na pismenom ako nije u literaturi (a nezaposlenost nije,jer je u 31 poglavlju koje ne treba). a inflaciju sam nasao u samuelsonu,ali ne i vrste...eto,hvala na pomoci

[Andra]

Politika dohotka 1993.g.

Politika plaća morala je spriječiti nastavljanje rasta plaća i stvaranja troškovnog pritiska na rast cijena. Rast plaća u poduzećima nije smio nastaviti apsorbirati sredstva za proizvodnju i tako ju ugroziti.

- Bez dogovora sa sindikatima (raskid kolektivnog ugovora za zaposlene u državnoj upravi), mehanizam backward-looking indeksacije zamijenjen je forward-looking indeksacijom, što znači da su se plaće korigirale u skladu s očekivanim rastom cijena, dinamikom deprecijacije tečaja, primarnog novca i eskontnom stopom - ukupna masa plaća se u listopadu tako povećala za oko 25%, a u studenom i prosincu za po 4%.

- S druge strane, način obračuna naknada je ostao isti pa su one i dalje izračunavane na način koji je utvrđen u kolektivnom ugovoru, dakle, korigirane su s obzirom na promjenu prosječne plaće tijekom prethodna tri mjeseca. Time je još nekoliko mjeseci nakon uvođenja Stabilizacijskog programa zadržan visok tempo rasta naknada, što je imalo socijalni efekt, utjecalo na prihvatljivost Programa, a i u idućem razdoblju, s obzirom da za naknade nisu vrijedila navedena ograničenja kao za plaće, bio načinom isplate dohodaka u poduzećima koja su bila u lošijoj financijskoj situaciji.

- Daljnja politika plaća tijekom 1993. i 1994.g. U listopadu je zbog snažnijeg porasta cijena došlo do pada realnih plaća za oko 7% u državnim uslugama (2% u privredi), dok su plaće u studenom ostvarile realan rast od 7-8%, odnosno 4-5% u prosincu. Došlo je i do porasta udjela plaća i naknada te na njih plaćenih poreza, čime je ostvaren i rast proračunskih prihoda. Početkom 1994.g. plaće su se počele određivati sukladno načelu nultog rasta bruto platnog fonda, korigiranog za promjene zaposlenosti, čime su eliminirani utjecaji troškovi rada na cijene (realan rast od oko 3%).

- U svibnju 1994.g. je Vlada RH postigla sporazum sa sindikalnim središnjicama, HGK i udrugama poslodavaca o politici plaća do listopada 1994.g. - rast prosječnog mjesečnog bruto platnog fonda, korigiranog za zaposlenost, ograničen je na 2%, a to se odnosilo samo na poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu. Rast plaća u području javnih djelatnosti, s obzirom da predstavnici tog sindikata nisu pristali na Vladine prijedloge, reguliran je uredbom, koja je unutar javnih djelatnosti izdiferencirala više pravnih osoba, sukladno politici plaća (zdravstvo, lokalna samouprava i sl.). Prosječne su plaće od lipnja do listopada 1994.g. realno rasle po mjesečnoj stopi od 2,2%.

Ovakva politika plaća omogućila je i promjene plaća u industriji – povećanje u onima koje su povećavale aktivnost (turizam, graditeljstvo...), a smanjenje u onima koje su bile izvozno orijentirane, zbog jačanja domaće valute.

Zbog čega se u stabilizacijskim programima predviđa potreba socijalne zaštite (socijalni program)?

U stabilizacijskim programima se predviđa program socijalne zaštite zbog kratkoročnih nuspojava koje prate svaki stabilizacijski program. Proces tranzicije i stabilizacije sa sobom nosi velika ograničenja i restrikcije – nestabilnost, socijalne poteškoće, povećanje cijena, inflacija, otpuštanja, nezaposlenost, smanjenje realnih prihoda zaposlenih, smanjenje životnog standarda... samo su neke od mjera koje uzrokuju socijalne nemire pa stoga država, ako teži stabilnosti, mora i na njih imati pripremljene odgovore, putem mjera socijalne politike (direktne pomoći, intervencije, mjere socijalne skrbi i sl.).

UŽIVAJ!!!!

[nani777]

-uloga države u suvremenom gospodarstvu

ako bi netko bio tolko dobar pa mi objasnio...?

Mislim da je to..ispravljanje tržišnih promašaja poput monopola i zagađenja okoliša kako bi se povećala efikasnost(dakle povećanje efikasnosti tržišta), promicanje jednakosti (preraspodjela dohotka) putem poreza te makroekonomski rast i stabilnost odnosno reguliranje poreza, izdataka i novca -->smanjenje nezaposlenosti i inflacije.
Nisam sicher, ali to bi moglo biti to
:smt006

[kitty]

ekipica, evo, ja si dala truda pa malo procackala po netu i nasla ovo

http://www.truestudio.net/temp/nikola/ekonomika.pdf

(btw, ste vi znali da je vern uuuuzasno tezak..? upozorenja radi, nemojte bas po ekonomskim forumima ici, pozeljet cete si prerezati zile skriptom..)

uzivajte :smt006

[cuncuni]

kameralizam i što nam je kameralizam ostavio u nasljeđe ( WTF ??), uzroci globalizacije, njene pozitivne i negativne strane?? gdje je to?

ovo s kameralizmom što nam je ostavio u nasljeđe ni ja mu nisam znala odgovoriti pa sam nekaj bezveze u vezi zoga pričala, moram priznat da me iznenadio s tim pitanjem ali u stvari to je bilo podpitanje ( onak kao usput )jer je on očito ciljao na nešto o kameralizmu što ja nisam rekla pa mislim da je to zato. ja neznam o tome niš osim ovak općenito 2 rečenice samo o kameralizmu ,a uvjeti globalizacije, to ti je ono što sve utječe na svijetu da se stvara globalizacija: želja za lakšim trgovanjem, bolji pristup svim resursima jer je bolja povezanost i bla bla bla ,tu mo'š pričat o tome 3 dana, a ovo negativne strane to je ono kritika globalizacije iz razvijenih i nerazvijenih zemalja a pozitivne me pitao kao što ja mislim zašto je globalizacija dobra ,to isto iz glave mu odgovoriš ....
nadam se da sam pomogla :smt006

[nobody0770]

Čekaj,nemojte me zezat da se ovaj ispit da spremit u tjedan dana..neki dan dobih knjige i uvidjeh da toga ima hrpa,trebalo bi mi bar tjedan dana da pročitam...Što trebamo učiti uopće iz te ekonomske i kako?Da ne bi učio sve ko debil...Čuo sam da samo sažetke iz Samuelsona kao,a šta s ovim drugim..unaprijed zahvaljujem... :smt006

[mariaa]

Ja isto mislim da se to da spremiti u tjedan dana, ali sve je to relativno. Ja sam ucila i manje i dobila 4.

Trebas nauciti sazetke-nista vise od toga, eventualno manje jer kad krenes citati, vidjet ces da i tamo ima nepotrebnih stvari. Samuelson ti se na kraju svede na par osnovnih pijmova koje trebas znati.

Što se tice doktrina(onih 46 stranica) to trebas dobro nauciti-pozeljno iz knjige. Uvijek je jedno pitanje iz toga, kako na usmenom, tako i na pismenom.

A clanci...e sad...Najlakse ih je shvatiti ako njih procitas s razumijevanjem(a prilicno su jednostavni) i onda kljucne stvari uciti iz neke dobre skripte u kojoj postoji dobra selekcija tih bitnih stvari. Ja sam preskocila ovo citanje clanaka i svejedno polozila,ali moras doci do tih bitnih stvari, bilo putem pravokutnika bilo putem razgovora s kolegama koji to jesu dali.

[Andra]

Samuelsona sam ti rastezala sa pisanjem, al nemoj mislit da sam ja tu nešt razmišljala o tome dok sam ga pisala.. :-D slažem se s kolegicom, na kraju se sve svede na par pojmova koje moraš znati i to je to, a sve ostalo, bar što se samuelsona tiče je čista improvizacija.. Ja nisam, npr. ko kazneno da sjedneš i ne mičeš se sa strane dok ne naučiš, ovo sam pročitala i to je to idemo dalje...
A članci, tu ipak imaš više, moraš znat nabrajat one ciljeve, konsenzuse, preporuke i to, al nešt više ne, i tu ti se uvijek nadoveže pitanje: A KAK JE U HRVATSKOJ?? a to pohvataš dok čitaš te članke i opet čista improvizacija...

[Scarlet Legata]

možeš li malo pojasnit ovo drugo i četvrto pitanje?

a)kriza intervencionizma-imas onih cetiri skupina ogranicenja (nedostataka intervencionizma) i probleme koji su se potencirai naftnom krizom sedamdesetih (cijene su se ucetverostrucile itd itd..ma sve ti to pise u doktrinama, a cak je i u skripti dobro objasnjeno), i onda dolaze na scenu neoliberalne doktrine- monetaristicka i ekonomika ponude,
b)to se zapravo odnosi na odnosi na odsudstvo drzave i vlade u ekonomskom zivotu zemlje kad je bilo najpotrebije da se poduzmu neke radikalne mjere..

cmn ljudi.. indeksiranje- sto, kako (ona glupa 'kosarica' :evil: ) ..i restriktivna monetarna politika? :smt009