II. Ekonomska Politika

[niki_5]

jel mi moze netko odgovorit ili mi bar rec di to mogu nac, na pitanje iz grupe D(ja mislim) politika dohotka u sp 1993. i kao se instrumentima monetarne i fiskalne politike moze sanirati deficit platne bilance.

hvala!!!

p.s. jel vedris pita puno samuelsona??

[annie sk]

politika dohodaka 1993. ti je na stranici ili dvije iza, dosta opsirno objasnjeno pa si procitaj.
instrumenti fiskalne politike su oporezivanje i izdaci zemlje. upravljanje prihodima i rashodima drzave i upravljanje drzavnom imovinom. osnovni instrument fiskalne politike je proracunska potrosnja ( dakle, izdaci za drzavna tijela, zdravstvo, skolstvo itd..). s obzirom na to, sanacija platne bilance bi se vrsila smanjenjem rashoda drzave i povecanjem prihoda, tj. primarno povecati izvoz nad uvozom i smanjiti proracunsku potrosnju na neke stavke ( npr. drzavna tijela - Stipetic pise o skupoj drzavnoj upravi) i taj novac preusmjeriti na podrucja koja ce davati kapital.. npr. poduzeca, tvornice..
monetarna politika je upravljanje novcem, kreditom i bankarskim sustavom. njezini instrumenti su operacije na otvorenom trzistu - kupovanje ili prodaja drzavnih obveznica; politika diskontne stope - odredivanje kamatnjaka koji se zove diskontna stopa, uz koje banke clanice mogu pozajmljivati novac od centralne banke; politika obveznih rezervi - mijenjanje zakonskog odnosa obveznih rezervi na depozite kod banaka i drugih financijskih institucija

mislim da se to trazi u odgovoru, ne znam sto bi se tu jos trebalo napisati.
Vedris ne pita previse Samya ( sto ne znaci da ga ne pita uopce ), vise ga voli Rancic pitati

[legionar]

Konvertibilnost je pitanje iz stare literature. BDP je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednosti dobara i usluga koji su proizvedeni u zemlje tijekom zadane godine izraženo u novčanima jedinicama. Izražava se kao tok proizvodnje ili kao tok prihoda odnosno trošova. Imaš o tome u 21 poglavlju Samuelsona.

[annie sk]

normalna nezaposlenost ukljucuje sezonsku i frikcionalnu. sezonska nezaposlenost - posljedica snaznih varijacija gospodarskog procesa u odredenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatisja ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena.
frikcionalna nezaposlenost se javlja zbog neprestanog kretanja ljudi izmedu podrucja i zaposlenja ili kroz razlicite stadije zivotnog ciklusa, tj ukoliko prijelazi s jednog radnog mjesta na drugo zahtijevaju odredeno vremensko razdoblje izvan rada uzrokovano nesavrsenoscu obavijestenosti i mobilnosti.
obicno se pretpostavlja da je takva nezaposlenost kratkotrajna buduci d apodrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajucih radnih mjesta.
strukturalna nezaposlenost oznacava nepodudarnost izmedu ponude i potraznje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. nepodudarnosti se mogu javiti zato sto potraznja za jednom vrstom rada raste dok se potraznja za drugom vrstom rada smanjuje u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagoditi.
ciklicka nezaposlenost ili konjukturna je posljedica opceg nedostatka potraznje na trzistu roba i time na trzistu rada. ona se javlja kad je sveukupna potraznja za radom niska. kad se smanjuju potrosnja i proizvodnja, nezaposlenost se povecava.

[G.Blue]

mene je to danas pitao na usmenom. uglavnom, plusevi su ulazak na puno veće tržište, veće kretanje novih tehnologija, prirodnih resursa koji nam nedostaju, radnika; iskoristili bismo prednosti koje proizlaze iz ekonomije razmjera - u onim područjima gdje u EU postoji mala heterogenost preferencija (zajedničko tržište, zajednička sigurnosna politika ); privukli bismo strane ulagače (koji bi bili više zainteresirani za RH zbog sigurnije pravne regulative - ulazimo u europski pravni prostor), ulazimo u njihov ekonomski prostor...itd.itd...

nedostatci proizlaze prvenstveno iz činjenice da nismo ispunili Kopenhaške kriterije za ulazak u EU (stabilne institucije, povećati konkurentnost..), dakle, na europskom tržištu nećemo biti konkurentni i opet ćemo uvoziti... možeš pričati o nedostatcima gubitka monetarnog suvereniteta i prelaska na euro.. (to je među zadnjim lekcijama) Sretno

[Maat]

Eto, gotovo za ovaj rok... moji savjeti i iskustva s Ekonomskom:

Samuelsona ne mozete izbjeci. 2 su pitanja u pismenom, pitaju ga svi ispitivaci na usmenom. Taj kupus cete morati proci ili sami, ili uz pomoc skripti - moje ili furijine ili od sijft u Pkt skriptarnici imate sve, pa si kombinirajte.
Ono sto je za ovaj predmet u biti udarno su Clanci - oko toga se sve vrti.
Iz Samuelsona morate znati osnovne pojmove koji se vrte u Clancima; pojmovnici, rjecnici, internet i sve sto mozete smislit - pomaze, jer radi se o predmetu koji siroko barata ekonomskim strucnim vokabularom i nema nimalo obzira prema "laicima". :-k
Takodjer si prevrtite prve stranice topica i procitajte Mohikanceve upute, jer cete naici i na pitanja kojih nema u literaturi, a koja ispitivaci uporno pitaju.
Primjerice, jadranska orijentacija.
Vrste nezaposlenosti docent naprosto obozava - normalna, strukturalna i ciklicka (guglajte, i mi smo)
Vrste inflacije ( - II - )
Jasno vam je vec da kod ovog predmeta nemate evo-ti-knjiga-sjedi i-strebaj rezim, vec morate... inducirati ekstenzivan research (uf sto sam jos pod dojmom :smt005 ). Jednostavno se pomirite s tim i pocnite hvatati komadice.


malimrav85

[legionar]

pozdrav svima! Kolegica me zamolila da ovo postam, pa evo zamoljeno-učinjeno!!

LJUDI, BI LI MI MOGAO NETKO LIJEPO ODGOVORITI NA OVA PITANJA ILI UPUTITI NA KOJOJ STRANI SE TO TOČNO NALAZI? HVALA SVIMA UNAPRIJED I SRETNO VAM U ČETVRTAK.


1. POLITIKA DOHODAKA U STABILIZACIJSKOM PROGRAMU IZ 1993.?
2. KOJIM INSTRUMENTIMA MONETARNE I FISKALNE POLITIKE SE UTJEČE NA DEPRECIJACIJU IL TAK NEKAJ??? NISAM SIGURNA BAŠ DA LI TAKO GLASI PITANJE?!
3. PREDNOSTI ULASKA MALIH ZEMALJA U EU
4. ZAŠTO JE PREDVIĐEN SOCIJALNI PROGRAM U STABILIZ.PROGRAMU?
5. ZAŠTO SU KAMATNE STOPE VISOKE U RH?
6. KORISTI RH OD ULASKA U EU INTEGRACIJE?
7. UZROCI STAGNANTNOSTI HRV. IZVOZA?
8. JADRANSKA ORIJENTACIJA
9. ZAŠTO JE BDP BIO NIZAK U RH U 90-IM GOD. 20'.ST?
10. KOJIM SE MJERAMA MONETARNE I FISKALNE POLITIKE MOŽE SMANJITI DEFICIT PLATNE BILANCE?
11. RAZLIKA IZMEĐU ENG I FRANCUSKOG MERKANTILIZMA
12. ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA
13. MANE ODRICANJA MONETARNOG SUVERENITETA
14. UČINAK ISTISKIVANJA I O ČEMU OVISI
15. MORALNI HAZARD

1.) Politika dohodaka
je politika upravljanja plaćama. U stabilizacij. programu 93. ona se temelji na:
indeksaciji plaća putem kolektivnih ugovora
rastu plaća nesrazmjerno rastu produktivnosti rada (nerealno visoke plaće)
uz visoku plaću jača i porezna presija
ovo dvoje skupa smanjuje profit i konkurentnost
plaće su uglavnom rasle u turizmu, graditeljstvu, ugostiteljstvu i trgovini, a padale u strojogradnji i većem dijelu državnih usluga

2.) Kojim se mjerama može sanirati deficit platne bilance je pitanje - instrumenti fiskalne politike su oporezivanje i izdaci zemlje. upravljanje prihodima i rashodima drzave i upravljanje drzavnom imovinom. osnovni instrument fiskalne politike je proracunska potrosnja ( dakle, izdaci za drzavna tijela, zdravstvo, skolstvo itd..). s obzirom na to, sanacija platne bilance bi se vrsila smanjenjem rashoda drzave i povecanjem prihoda, tj. primarno povecati izvoz nad uvozom i smanjiti proracunsku potrosnju na neke stavke ( npr. drzavna tijela - Stipetic pise o skupoj drzavnoj upravi) i taj novac preusmjeriti na podrucja koja ce davati kapital.. npr. poduzeca, tvornice..
monetarna politika je upravljanje novcem, kreditom i bankarskim sustavom. njezini instrumenti su operacije na otvorenom trzistu - kupovanje ili prodaja drzavnih obveznica; politika diskontne stope - odredivanje kamatnjaka koji se zove diskontna stopa, uz koje banke clanice mogu pozajmljivati novac od centralne banke; politika obveznih rezervi - mijenjanje zakonskog odnosa obveznih rezervi na depozite kod banaka i drugih financijskih institucija

3.) Veće unutrašnje tržište, mogućnost financiranja iz raznih fondova EU, razvoj demokracije, efikasnije održavanje mira i sigurnosti, veća zaštićenost od agresije, mogućnost adekvatnijeg i efikasnijeg uključivanja u međunarodne globalizacijske trendove...

4.) Zbog zaštite najugroženijih slojeva stanovništva.
5.) Zbog niskog kreditnog rejtniga RH, nerazvijenosti financijskog tražišta i institucija i nemogućnosti naplate starih plasmana banaka.
6.) Isto kao i treće pitanje.
7.) aprecirana domaca valuta (procjene su da je kuna precijenjenja najmanje 20%) -ovo docent Vedris i vecina strucnjaka smatra glavnim uzrokom-culi ste pred desetak dana kad je docent na predavanju rekao da je precijenjena kuna u deset godina nanijela RH vise stete nego ratna razaranja. O precijenjenosti kune i razlozima HNB-a i drzavne vlasti zasto je to tako, uvoznom lobiju, ovisnosti Vlade o PDV-u, carinama, riziku otplate javnog duga u slucaju deprecijacije kune...raspravljate za vecu ocjenu na usmenom s docentom i asistentom ! ...NOT!

2. jos neki vazniji uzroci stagnantnosti izvoza bi bili: gubitak dva desetljeca tehnoloskog razvoja uzrokovanog stanjem u Jugoslaviji 80-ih i ratom 90-ih, unistenje industrije i gubitak trzista Jugoslavije, promasaji privatizacije, skromne stope BDP-a s visokom domacom potraznjom koja ne ostavlja puno mogucih roba za izvoz, politicka izolacija 90-ih, slaba gospodarska promocija, slabe investicije, struktura investicija usmjerena na domace trziste i potrosnju, visoki troskovi rada, visoko porezno opterecenje, nepoticajna makroekonomska politika i nepostojanje dugorocnog i kvalitetnog modela razvoja, nesređen pravosudni i administrativni sustav...

8.)je kao bitna odrednica razvoja gospodarstva RH.. Nalazi se u staroj literaturi, ali i u novoj su crte o njoj rastrkane po clancima-samo sto nema tog imena navedeno vjerojatno. Mozete i sami zakljuciti na sto se odnosi- JADRANSKA orijentacija...hmmm..komparativne prednosti RH kao obalne zemlje-.turizam i prateca industrija, tranzitne luke, prometna infrastuktura i povezivanje luka i zaleđa, marikultura i ribolov, racionalna restrukturirana, specijalizirana brodogradnja.

9.) zbog ogromnih ratnih razaranja izazvanih agresijom na RH, gubitak tržišta, problema transformacije postsocijalističke privrede u tržišnu, političkih i privrednih rizika.

10.)to je drugo pitanje
11.) to je pitanje iz doktrina, sam početak
12.) ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA tvrdi da ćemo dobivati sve manje i manje dodatne količine proizvodnje kad upotrebljavamo dodatne količine nekog utroška
13.) gubitak samostalnog vođenja samostalne ekonomske politike, odricanje od seignoragea, izjednačavanje unutarnjeg i vanjskog duga... to je zadnji članak u zbrici članaka
14.)Efekt istiskivanja je naziv za tvrdnju da trosenje drzave smanjuje privatne investicije. Evo ukratko o djelovanju - kada drzava zapocne projekt koji povecava drzavnu potrosnju, zbog efekta multiplikatora, BDP ce porasti za iznos koji je visestruko veci od povecanja trosenja drzave. Veci BDP povecava transakcijsku potraznju za novcem, pa je za ocekivati da ce sredisnja banka poduzeti politiku monetarnog stezanja. Za ocekivati je porast kamatnjaka i ogranicavanje kredita, sto ce, pak, povratno negativno djelovati na privatne investicije. Naravno da za ovo imamo primjer u Hrvatskoj godinama s obzirom na ogromne drzavne investicije cesto iz politickih, predizbornih razloga bez sagledavanja vece slike i savjeta ekonomskih strucnjaka.

15.)u zbrici članaka, uzroci gubitka BDP-a

[Tony Montana]

Što se tiče naslijeđa kameralizma, kameraliste se smatra utemeljiteljima moderne znanosti o upravi i teorije javnih financija, jerbo su bili posebni po tome sto su stavljali naglasak na razumno i mudro upravljanje drzavnim prihodima kako bi ostvarili blagostanje i sigurnost gradana.

To bih ja rekao, a sad..tko zna :smt006

[Kaligaris]

Predlažem ti da si prvo pročitaš skriptu da stekneš dojam o čemu se radi a onda još i članke da si objasniš neke stvari. Često je cijela ta ''priča'' u člancima bitna da možeš s razumijevanjem dati odgovor na pitanje, iako ju ne moraš recitirati, jer stavlja stvari u kontekst. A i kad pročitaš skriptu vidjet ćeš što je bitno u člancima pa će ti oni brže ići.

U biti, poanta ovog ispita je da skužiš o čemu se radi, da razumiješ i da možeš svojim riječima opisati što te već budu pitali. Zato je bitno razumjeti kontekst iz članaka. Ne traže doslovno napamet naučene odgovore, stekla sam dojam da više cijene ako razumiješ o čemu pričaš i povežeš dijelove gradiva u kojima se spominju slične stvari i tu i tamo ubaciš koji primjer iz vijesti ili novina zadnjih dana, a to se uvijek može naći. Npr. povežeš targetiranu inflaciju od 3% iz knjige sa RH inflacijom u srpnju od 8,4% ili poželjnu EU inflaciju od 2% sa 4% iz srpnja i malo se osvrneš na to i slično, a to su podaci koje možeš čuti u 2-3 dana gledanja dnevnika pred ispit.

Olakšavajuće je što je stvarno cijelo gradivo povezano pa u biti i ne možeš fulati. Svaka kriza ima sličnosti s nekom drugom bez obzira u kojoj je državi, tranzicija u svim zemljama ima ista obilježja i probleme, razvojne smjernice svih konsenzusa se daju reći svojim riječima na isti način za svaki konsenzus (a i ne traže te baš sve smjernice ).

[Tony Montana]

cjenovna elasticnost potraznje ?!?
jel to ono kod MR-a ?
hvala na odgovoru :p

Cjenovna elastičnost potražnje

Cjenovna elastičnost potražnje (engl. price-demand elasticity, njem. Preiselastizität der Nachfrage) je mjera postotne promjene tražene količine koja rezultira od promjene cijene. Primjerice, cjenovna elastičnost potražnje od 0,5 daje nam informaciju da se s povećanjem cijene od 1% tražena količina na tržištu smanjuje za 0,5%. Potražnja je elastična ako je postotna promjena tražene količine veća od postotnog povećanja cijene; potražnja je jedinično elastična ako je postotna promjena istovjetna i kod cijene i kod potražnje; potražnja je neelastična ako je postotna promjena tražene količine manja od postotnog povećanja cijene.

To je s limun.hr.

opet ja... nek mi neko please veli kaj treba znati u onoj 1.lekciji clanaka-laissez faire...please... :?: :?: :?: :?: :?:

Nauči o teškoćama realnog sektora. Dakle, da je to proizvodni sektor pod kojega spada poljoprivreda, brodogradnja, industrija i kakve su teškoće kod nas u vezi toga. Zatim, kako i na koji nacin to sve poboljsati, odnosno povecati gospodarski rast. Tu imaš razne nacine, dakle..smanjenjem troskova javne uprave, investicijama, saniranjem platne bilance, obrazovanjem. Naučiš jos nesto o osobnoj potrosnji..da su nasi gradani prezaduzeni, da zive lagodno, uzimaju kredite i nisu skloni stednji. I na kraju naucis nesto o socijalnoj politici.

Aj pls ako neko zna odgovore na sljedeća pitanja nek napiše:
1)kojim se mjerama monetarne i fiskalne politike može smanjiti deficit platne bilance?
2)glavni cilj i 3 glavna instrumenta monetarne politike središnje banke?
Hvala unaprijed

Odgovori na tvoja pitanja se nalaze na prethodnoj stranici pa malo potrazi.

[annie sk]

Jel bi mi mogao netko reć kako izgleda komisijski ispit iz ekonomske?Samo općenito,dal postoji neka bitna razlika ili je manje-više sve isto kao na svakom roku..?

na komisiji su ti Vedris i Rancic. i ako si spremio ispit i dobro napisao pismeni, nemas se cega bojati.
meni osobno je bilo totalno bezbolno. ja sam ocekivala malo vise ispitivanja, a na kraju me Rancic pitao dva pitanja - inflaciju i ekonomiku ponude. Vedris je bio pitao drugu curu koja je samnom bila u kabinetu.
sve u svemu, vrlo ugodno.
e da, ako si do komisije dosao jer nisi na vrijeme odjavljivao ispite...smisliti neki bolji razlog, jer taj bas i ne vole cuti!

[Billie_Jean_69]

dali ima tko da zna odgovoriti na ova pitanja,ili da mi napiše gdje se točno nalaze..bila bi jako zahvalna..

1.reforma trzista rada
2.definiraj i objasni djelovanje zakona opadajucih prinosa i granicni proizvod
3.zasto je kvaliteta ljudskoga potencijala vazan faktor uspjeha u 21st.
4.mikroekonomski uvjeti za poticanje i razvoj privrede
5.nove teorije rasta
6.zacarani kruh siromastva
7.ekonomska politika za vrijeme recesije
8.glavni strukturalni elementi industrijske politike prema OECD-U,KONKURENTNOST
9.kako razvoj nacionalne konkurentnosti pomaze u gospodarskom razvoju

1.) to bi moglo bit ono sa sindikatima it to u samuelsonu, ali mislim da se pitanj odosi na rh, iako ja na takvo nesto nisam naletila
2.)postoji veza izmedu kolicine ulozenog rada i kolicine proizvodnje -> prema zakonu opadajucih prinosa svaka dodatna jedinica ulozenog rada proizvodit ce sve manje i manje povecanje proizvedene kolicine(gran. proizvodnost je visa ako ima vise i kvalitetnijih kapitalnih dobara i ako su ljudi obrazovanoji i izvjezbaniji). Granicni proizvod je dodatna kolicina proizvodnje koja proizlazi iz dodatne ulazne jedinice kad su sve druge konstantne. Zove se i fizicki proizvod
3.) to ti je u clancima, tamo negdje kad prica kako izaci iz krize u rh, tamo pred kraj
5.)nove teroije rasta proucavaju kako povecat gospodarski rast promjenom jednog od makroekonomskih elemenata, najcesce nacionalnog proizvoda. Vise su interesantne zbog matemitickog proracuna i izracuna nego zato sto "otkrivaju pravo, zbiljsko stanje stvari". Izvor im je u keynesovoj teoriji
6.)to ti je u samuelsonu i ide ovak :niski dohodak vodi niskoj stednji, niska stednja usporava akumulaciju kapitala sto utjece na nemogucnost kupnje novih strojeva sto utjece na nisku produktivnost, a ona na- smanjenje dohodka, i tako u krug...
7.)pa u razdoblju recesije treba podic stopu zaposlenosti , pokrenut gospodarstvo iz stagnacije,i povecat kupovnu moc stanovnistva, povecat razinu investicija, ...sto se postize pomocu niskih poreznih stopa, niskih kamatnih stopa, olaksanim uvjetnima kreditiranja,snizavanjem cijena ...bla, bla...uglavnom kazes obrnuto od onog sto bi odg. na pitanje "antiinflacijeske mjere", osim, ako nije rijec o stagflaciji jer je to nastup i inflacije i recesije istovremeno , protiv cega se treba borit sa svim sredstvima
8.) konkuretnost je u clancima, u vedrisevom clanku koji se zove "razina konkurentnosti hrvatskog gospodarstva..."
9.) opet "bla, bla" pitanje...pa, konkurentnost znaci da bi vise izvozili nego sad, dakle imali bi vece trziste sto znaci da bi proizvodili vise nego sad, sto bi naravno utjecalo na vise zaposlenih, na rast BDP-a,na saniranje trgovinske i platne bilnce , vecu produktivnost...to bi pogodovalo cijelom gospodarstvu, naravno

nadam se da sam pomogla , sretno :smt006

[Maat]

aha, ak se ne varam mislis na realnu/nominalnu; ma to ti je samo jos jedna formalisticka zavrzlama ekonomskog uma. nominalna nadnica iznosi onoliko koliko "pise na papiru", npr. dobivas placu 4,000 kn.
realna nadnica je pojam koji uvodimo kako bi vidjeli kolika je stvarna vrijednost, tj. kupovna moc nadnice.
npr. nominalne nadnice su visoke no zbog visokih inflacija ili slicnih problema, realne nadnice mogu postat puno nize; kad se povise cijene s nominalno istom svotom novca mozes kupit manje.
znaci, nominalno - na papiru, a realno - kolko ti to stvarno vrijedi u konkretnoj situaciji cijena, kreditnih stopa itd.

[laticia]

jel mi može netko objasnit što je to ortodoksni a što heterdoksni proram? i koje vrste infalcije postoje, vidjela sam da se u pitanjima spominje potrošačka i još jedna al di je to u knjizi? pliz help :?

Inflacija- pad vrijednosti novca (uz rast opće razine cijena) uzrokovan prevelikim izdavanjem, tj. njegovom prevelikom emisijom. Opreka je deflacija koja se javlja kad se opća razina cijena smanjuje.

Zbog čega je inflacija štetna pojava?
Povećana količina novca rezultira njegovom eprecijacijom što utječe na cjelokupna privredna kretanja; nestabilnost cijena, smanjenje štednje i investicija, smanjenje životnog standarda, pad BDP-a, povećanje nezaposlenosti, socijalnu nesigurnost, nepredvidivost ekonomskih odnosa, političku nesigurnost i nestabilnost.

Stopa inflacije - postotak godišnjeg povećanja opće razine cijena.
Inflacijska ocekivanja-ugradena u ugovorima i neformalnim aranzmanima

3 vrste inflacije: umjerena - označava porast razine cijena koji previše ne remeti relativne cijene i dohotke; galopirajuća - stopa 50, 100 ili 200% godišnje, hiperinflacija - po krajnje visokim stopama, npr. 1000, milijun, milijardu % godišnje.
Uzroci (izvori) inflacije: a)inflacija potražnje - inflacija uzrokovana viškom potražnje za dobrima, npr. velikim povećanjem potražnje, b)inflacija troškova - inflacija koja nastaje na ponudbenoj strani tržišta zbog prevelikog povećanja troškova, c)inflacijska očekivanja (psihološka) - nastaje obično kod stanja hiperinflacije, kada građani žive u stalnom očekivanju porasta cijena i troškova života, d) strukturna - izazvana poremećajima u jednom sektoru privrede čime se izaziva opći porast cijena.

2 konačna učinka inflacije: a) prerazdioba dohotka i bogatstva između različitih skupina, b) iskrivljenja relativnih cijena i proizvoda različitih dobara ili katkada proizvodnje i zaposlenosti za ekonomiju kao cjelinu.

U suvremenim industrijskim ekonomijama inflacija je izrazito inercijska, tj. ona će se ustrajno kretati istom stopom sve dok ekonomski događaji to ne promijene.
Inflacija uslijed forsiranja potražnje (demand-pull inflation) teorija je ko¬ja uzrok porastu cijena vidi u poveća¬noj potražnji koja se najčešće financira kreditima i zajmovima. Ona je u svezi s teorijom inflacijskog jaza. In¬flacija zbog forsiranja potražnje, može se prikazati ili promjenama agregat¬nih izdataka, ili promjenama agregat¬ne krivulje potražnje, preko nivoa pu¬ne zaposlenosti i ouputa. Da bi infla¬cija rezultirala iz takvih promjena mo¬ra biti popraćena stalnim povećanjem ponude nominalnog novca. Povećanje ponude nominalnog novca može sa¬mo po sebi biti uzrok ekonomske pro¬mjene ili se može prilagoditi prekora¬čenju ponude drugih sektora.

Inflacija uslijed promjene potražnje(demand-shift inflation)
Inflacija zbog pritiska nadnica (wage-push inflation)
Inflacija zbog pritiska poreza (tax-push inflation)
Stagflacija- pojam iz ranih 1970-ih koji opisuje istodobno postojanje visoke nezaposlenosti ili stagnacije i ustrajne inflacije. Njezino objašnjenje uglavnom leži u inercijskoj naravi procesa inflacije. :smt006

[bunny rabbit]

Uzroci inflacije u nekoj zemlji imaju izravne posljedice na razlikovanje ortodoksne i heterodoksne stabilizacijske politike.

Za kronične inflacije uzrokovane prekomjernom državnom potrošnjom, fiskalnim deficitom i prevelikom količinom novca u optjecaju namijenjen je ortodoksni antiinflacijski / stabilizacijski program koji nastoji mjerama monetarno-fiskalnih restrikcija uspostaviti ravnotežu u financijskom sustavu na nižoj stopi inflacije. Visoka stopa inflacije za sobom povlači i visok stupanj inercije, a u ekstremnoj situaciji i indeksaciju svih nominalnih veličina u gospodarstvu. Navedene fiskalno-monetarne mjere usmjerene su smanjenju potražnje, čime se ruši inflacija  npr. Čile i Bolivija.

Heterodoksna stabilizacijska politika namijenjena je zemljama s ubrzavajućom stopom inflacije koju karakterizira visok udio troškova i očekivanja u cijene – mjere ovakvog stabilizacijskog programa usmjerene su usporavanju rasta ili zamrzavanju nekih od nominalnih instrumenata; tečaja, plaća, cijena ili nekih drugih nominalnih veličina. Za razliku od ortodoksne politike ovdje je efekte moguće postići fiksacijom samo jedne od nominalnih veličina. Time se pokušavaju prekinuti navedeni nominalni tijekovi koji uzrokuju povećanje cijena i inflaciju  npr. Izrael.

Iskustva zemalja koje su prošle kroz visoke inflacije pokazuju da se početni impuls rasta cijena generira prije svega u fiskalnoj i monetarnoj politici, da bi zatim troškovna komponenta (troškovi i očekivanja) preuzela dinamiku rasta cijena.


I samo da se izjasnim, ovo je najgori predmet koji je ikad postojao :smt001
Zlo mi je od googlanja, zlo mi je od 25pojmova po stranici koje nikome ne pada na pamet objasniti a redovito su viseslozne rijeci s multiplim korjenima, zlo mi je od nekonzistentne razbacane literature i zlo mi je od ekonomskih argumenata protiv zagadenja okolisa. Ali mislim da mi je najvise zlo od "ma to ti je lagano, nemoj se uopce uzrujavati, dodi tamo i pokupi 5" komentara. Zadnji krug pakla. :evil:
Mrzim ekonomiju (i strumfove).

[Fallen]

pitanje je glasilo: stanje hrvatskog gospodarstva u posljednjem desetljeću stabilnosti tečeja i cijena, a odgovor je

karakterezira ga naslijeđe bivšeg sustava,smjena upravljačkih struktura posebno početkom 90-ih,rat i ratna razaranja,hrv. nije imala formirano nacionalno gospodarstvo,proces pretvorbe i privatizacija-loše provedena,sanacija banaka-način i cjena provedbe-loše,makroekonomska politika kao glavni uzrok neg tendencija te mirovinska reforma koja čini trošak za državu.

[djevojcica sa sibicama]

što se tiče spremanja ispita-nek vas ne zbuni količina stranica, gradivo je pitko i brzo se čita i pamti.
ja samuelsona nisam ni otvorila, učila sam samo iz maatine skripte koja je btw i predetaljna za ono što se traži-naučiti samo definicije i podjele. al je dobro što je opširnija jer, dakle, knjiga vam ni ne treba jer je sve pisano s pojašnjenjima i primjerima.

doktrina mislim ima 40ak stranica, izvući iz svake najbitnije-predstavnike i osnovne značajke.
članci se najbrže prolaze, nakon što ih pročitate, izvucite u par crta ključne stvari, to se više manje svodi na 'pričam ti priču'.

za doktrine i članke su vam super pitanja koje je TILA stavila još prije, odlična kao smjernica, a mislim da se gotovo ništa izvan njih i ne pojavljuje na ispitu.

mislim da je za spremanje ispita bez stresa i za dobru ocjenu idealno 15 do 20 dana.

[TG]

5 dana je dovoljno za 1. kolokvij ak si nabrijan i ak imaš volje toliko informacija primit u tak kratkom roku,ali zašto ne; dobra organizacija čini čuda :-D :-D
iako si osobno ne bi željela u 5 dana spremit kolokvij...

hehe,neg...ovaj predmet je jako zanimljiv i ako ništa drugo, opća kultura da znamo neke stvari...ali nemojte se zavaravat da ga (Ispit) možete riješit u 10 dana. tj.jako teško.... ja ga učim već 2 tjedna,paraleleno s kaznenim i već ludim lagano....uzmite si vremena (ak ga imate) jer će vam poslije bit žao što ga niste bolje naučili :-D
sretno svima na ispitu u četvrtak :smt006 :smt006

[Zara.]

moze mi netko objasniti nordijski model, sta o tome sve treba reci? i dal za lisbonsku agendu treba znat svih 11 prioriteta..?
luda sam od strebanja tih silnih nabrajanja i podjela..nikad kraja ..

-Nordijski model predstavlja mjesavinu 2 europska modela:anglo-saksonskog baziranog na ekonomskom liberalizmu i kontinentalnom modelu ,baziranom na javnom sektoru.Nordijski model se zalagao za visok stupanj zaposlenosti,trajan i stabilan rast te zaštitu okoliša.Iz toga se uočava izuzetno visok stupanj podudarnost između temeljnih ciljeva Lisabonske agende i temeljnih ciljeva Nordijskog modela.
To je sve što trebaš reći iz Nordijskog modela.Nama je rekao demos da složimo 2 ili 3 rečenice!A inače to pitanje nikada nije bilo na pismenom niti je na usmenom pitao.

-A što se tiče Lisabonske agende naučiš svih 11 prioriteta jer to stalno pita,stalno je na usmenom...I da može pitati da na primjeru objasniš šta to kod nje nije uspjelo...e to ti je ono o slabostima na tržištu rada...recimo premalen broj žena na tržištu rada,nije ostvaren dovoljan broj radnih mjesta u uslužnom sektoru,visoka razina nezaposlenosti...

[nobody0770]

mozda glupo pitanje, ali dali je monetarna politika i monetaristicka doktrina jedno te isto? i da li je politika dohodaka i politika placa jedno te isto? (pretpostavljam da je, al da se uvjerim...)

Monetarna politika i monetaristička doktrina su totalno dvije različite stvari...Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane centralne banke, a sastoji se od politike ograničavanja novčane ponude (inflacija vodi do povećanja kamata) i od politike ekspanzivne novčane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata).
MONETARISTIČKA DOKTRINA:
Tvorac i glavni predstavnik Freidman.
Zasniva se na postavci da je inflacija isključivo monetarni fenomen i da ovisi o tijesnoj povezanosti između rasta količine novca u opticaju i porasta cijena.
Da bi se suzbila inflacija država ne bi smjela povećati količinu novca u opticaju preko prirodne stope od 3 % godišnje, a ponudu i potražnju regulirati na visini kamatne stope.
Freidman kaže da će to na početku dovesti do nezaposlenosti, a kasnije ne.
Ovo dvoje,politika plaća i politika dohodaka mislim da je isto.

[Zara.]

prednosti i nedostaci ulaska HR u EU??

to ti nema u knjizi,pa ja evo malo proguglala.

Pozitivne strane ulaska Hrvatske u EU su to što će Hrvatska imati jednaku ravnopravnost u Europskoj uniji, koristit će unutarnje tržište i i utjecaj EU-a u međunarodnim odnosima. Pozitivno je i to što će Hrvatska sudjelovati u razvojnim tehnološkim i znanstvenim projektima, imati će pristup sredstvima iz fondova EU-a namjenjenim za pomoć slabije razvijenim zemljama članicama koje bi Hrvatska dalje koristila kao kapital za ulaganje u unapređivanje gospodarstva. Imat ćemo i zaštitu Europske unije.

Negativne strane ulaska su povećan stupanj privatizacije državnih firmi i poduzeća čiji će vlasnici biti stranci, više će se iskorištavati naš izlaz na Jadransko odnosno Sredozemno more.Unutarnje tržište je vrlo jako pa je tu lošija strana što će neki poljoprivrednici propasti, neki će se oduprijeti konkurenciji i ojačati, ali opet će jače tvrtke imati koristi od dobre prometne povezanosti i one će još ojačati.

Kada se gleda omjer dobrih i loših strana ulaska u Europsku uniju mnogo je više onih dobrih, pa se moze zakljuciti da nam je Europska unija karta za ubrzani gospodarski napredak.

[little_snowflake]

ljudiii može pomoooooć...

kritike na račun klasične ekonomske teorije???? (tamo kod drugog članka)
ja zbilja ne znam kaj bi tu svrstala tj. odgovorila...
hvala na odgovoru!!

[Gia]

Pahuljice, na 60. i 61. stranici imas opisane kritike u 15 tocaka.


Sto reci za ASSET STRIPPING, Osim da se radi o rasprodaji imovine?
nekak mislim da dvije rijeci nece donijet 2 boda

[Browneyes]

Da, to je raspored pitanja. Imate 45 minuta. Sasvim dovoljno. Ne smiju se dva ili više pitanja ostaviti prazima ili da budu potpuno netočna jer je to pad (kao nije obrađen jako veliki dio materije bla bla bla) Za prolaz je potrebno 10 bodova od 25, svaki potpuno točan odgovor nosi 5 bodova, ali obratite pozornost na rečenicu ranije. Znači, iz svakog pitanja morate dobiti barem bod, odnosno, samo jedno pitanje smije biti netočno/prazno.
Eto, mislim da je to to.

[Zara.]

e da, i zanima me odgovor na pitanje iz kojih se razloga krenulo u privatizaciju? i asset stripping?

razlozi privatizacije strana 147 neda mi se pisati
a asset stripping samo pojam da znas,mogu kod usmenog upitati
to ti je kad netko recimo kupi neko poduzeće,e naravno da je dobro za drzavu i radnike da novi vlasnik ulaze u nove investicije,a ne da imovinu rasproda,e ta rasprodaja imovine je asset stripping

ima jedna stvar koju nikako da shvatim a zivcira me: koja je razlika između heterodoksnog stabilizacijskog programa i ortodoksnog stab. prog.??
odnosno sta znaci jedan a sta drugi?

gle,ortodoksni stabilizacijski program se upotrebljava za suzbijanje inflacije koja nastaje kad je potraznja veća od ponude!
a to se vrsi npr.pomocu mjera monetarne politike,smanjivanjem kolicine novca i kredita.kad smanjis kolicinu novca,smanjiće se investicije poduzetnika,a samim tim i potražnja...

a heterodoksni se upotrebljava za suzbijanje inflacije troškova ,odnosno vrsi se kontrola kretanja plaća i cijena...a sve se svodi na to da prosječne godišnje plaće mogu rasti onoliko koliko je rasla prosječna godišnja proizvodnost rada ...
hrvatska je primjenila heterodoksni stabilizacijski program
valjda će sad biti malo jasnije

Ima li možda koja TILA koja će mi nabrojati tih 6 značajka transformacije. Hvala

1.i 2.promjene slijede glavne smjerove razvoja zapadne civilizacije i to u ekonomskoj sferi u smjeru kapitalističkog ekonomskog sustava,a u političkoj sferi u smjeru demokracije

3.transformacija je bila potpuna,odvijala se paralelno u svim sferama,i ekonomskoj i političkoj

4.transformacije su bile nenasilne

5.transformacije su se odvijale u mirnim okolnostima

6.odvijale su se nevjerovatnom brzinom

politika vidljive ruke?? wtf? niš to ne kužim...

Zaraaaaaaaaa pomagaj!!

...i ak moš malo o ovisnosti o prijeđenom putu!!

Hvala!!

kaj se tiče politike vidljive ruke...

uglavnom trebaš znati sto je to politika nevidljive ruke...nekad se vjerovalo da pojedinac,poduzeće u zelji da ostvari neki svoj osobni cilj(veća dobit)zapravo ostvaruju cilj koji uopće nije namjeravao ostvariti(racimo na taj način poduzeća dovode do smanjivanja nezaposlenosti,što direktno utječe i na državu i njen razvoj)
međutim kad su države vidjele da i dalje postoji niz problema kao sto je visoka stopa nezaposlenosti,rast javnog duga,niska konkurentnost.....e onda su zapravo odlučile uzeti stvar u svoje ruke,i to je ta politika vidljive ruke...

a kako provode politiku vidljive ruke?
-pa ulažu u razvoj ljudskih resursa(edukacija,obrazovanje,poboljšanje uvjeta rada)
-institucionalnim reformama(promjenama u zakonodavstvu,ustavnim promjenama)..........
-uspostavljanjem ravnoteže između tržišta i države te briga o raspodjeli dohodka...

i na kraju kazes ovo iz zaključka ove dvije točke vezane za hrvatsku politiku vidljive ruke...i vjerovatno će ti i biti pitanje da kazes samo to o hrvatskoj

ovisnost o pređenom putu je tako bezveze i nebitno tako da mi se ne da pisati

[Malecka]

Vidim da u skripti od Maat pise nesto o tome da treba uciti pojmovnik? To se odnosi na pojmovnik iz politicke ekonomije ili?

To je pojmovnik koji se moze skinuti sa stranice katedre.

http://www.pravo.hr/EP/pojmovnik

[F8-no-more]

i mene to zanima???????

evo ja sad trazim po knjizi i nasla.. str 86. podnaslov 4.3 Zakonodavno institucionalna razina.
Pa pise, obiljezja konteksta zakonodavno-institucionalne infrastrukture
a)pritisak na donosenje zakona zbog potrebnih prilagodbi eu standardima
b)nedostatak ex ante i ex post evaluacija u smislu pracenja provedbe donesenih zakona i njihovih poz i neg poslijedica
c)veliki pritisak na sudove-naucinkovitost u pravosudju
d)ubrzano stvarnje novih institucija bez potpore odgovarajucim kapacitetima

strasno..na ispitu sam samo blijedo gledala u to pitanje..ko i ono uzroci ek.krize. sto je oznaceno kao nebitna lekcija..
izmisljala sam toplu vodu, pisala ono sto mi palo napamet sto bi moglo bit vezano za temu..
sretno svima!

[tyrandas]

ljudi, koji bi točno bio odgovor na sljedeća pitanja: platna bilanca,ekonomika ponude,spirala nadnica... ????

hvala!!

platna bilanca biljezi potrazivanja i dugovanja. sastoji se od tekuceg i financijskog racuna. tekuci su robe(uvoz i izvoz), ulaganja i transferna placanja, a financijski su transajkcije izmedju gradjana odredjene zemlje i stranaca.

ekonomika ponude - neoliberalisticka doktrina. predstavnik Feldstein, smatra da je kejnezijanski intervencionalizam neodrziv jer namece previse ogranicenja i na taj nacin povecava rizik poslovanja i slabi politicku aktivnost a to dovodi i do smanjenja privatnih investicija. zalaze se za ukidanje ili smanjenje sto veceg broja ogranicenja - deregulaciju, i za reformu poreznog sustava u korist bogatijih slojeva.

spiralu nadnica i cijena ne znam bas smisleno objasniti :lol: uglavnom, zbog nastale krize u poduzecima dolazi do sporova izmedju zaposlenika i poslodavaca u vezi raspodjele ostvarenog dohotka.
visoka potraznja dovodi do rasta cijena proizvoda, povecavaju se troskovi zivota a smanjuju se nadnice radnicima. zbog toga oni (putem sindikata) traze povecanje nadnica, a kad uspiju, onda opet poduzeca uz opravdanje rasta troskova povecavaju cijene sto opet dovodi do povecanja troskova zivota i smanjenja nadnica. i tako u krug :roll:

[tortica]

Ekonomika ponude - doktrine stranica 31. ( da ne pišem :smile
Platna bilanca - sistematski prikaz svih ekonomskih transakcija između domaćih i stranih gospodarskih subjekata tijekom jedane godine. Shemu platne bilance uspostavio je MMF 1948. godine i sastoji se od :
-bilance tekućih transakcija - obuhvaća transakcije vezane uz promet roba, usluga i tekuće izdatke
- bilance financijskih transakcija - obuhvaća sve transakcije vezane za međunarodno financijsko poslovanje neke zemlje
- bilance službenih transakcija - obuhvaća sve transakcije centralne banke kao monetarne vlasti zadužene za održavanje međunarodne likvidnosti
Spirala nadnica - doktrine stranica 28. (kriza intervencionizma)

[petar.pan007]

Ovo ti je najkrace imas i mali osvrt na Hrvatsku, sto ti moze pomoc na usmenom.

Sadašnja svjetska gospodarska kriza je kulminacija jednog procesa koji se odvijao godinama i razbuktao raspadom financijskog sustava u SAD-u. Bivša i sadašnja američka administracija nisu uspjele zaustaviti pad privrede tehničkim, to jest monetarnim i fiskalnim, mjerama kao što su na primjer tiskanje novca ili sniženje kamata. Nova američka administracija najavila je otvaranje nekoliko milijuna novih radnih mjesta, međutim za postizanje ovog, u ovim okolnostima, veoma ambicioznog cilja, potreban je novac kojeg očito nema dovoljno, dakle treba ga tiskati, što će imati za posljedicu inflaciju koju će, kao i uvijek, plaćati najugroženiji slojevi stanovništva.
U američkom primjeru se može uočiti da političari neuvjerljivo ponavljaju ono što im savjetuju njihovi financijski i gospodarski savjetnici. Dojam je da bi takvi političari teško mogli dva puta ponoviti istu stručnu gospodarsku rečenicu, odnosno da ne znaju dobro ni o čemu zapravo govore te da su njihovi odgovori na prava pitanja nesuvisli. Ipak, glavni problem su ti financijski i gospodarski savjetnici jer su uglavnom sudjelovali u kreiranju politike koja je prouzročila gospodarsku krizu koju sada ne uspijevaju zaustaviti. Odgovornost političara je u tome što su svoje gospodarske i financijske savjetnike imenovali, a možemo samo naslutiti po kojim kriterijima, imajući u vidu rezultate koje su polučili. Ova situacija nije specifična za Sjedinjene Američke Države, ona se događa u manjoj ili većoj mjeri u većini zemalja, uključujući i Hrvatsku.
“Elite” su prikazivale stanje boljim nego što je bilo i pogodovale su “svojim” tajkunima, bankama, firmama, itd, dokazujući ono što svi znaju: da funkcioniraju kao interesne skupine koje u praksi ne mare ni za kakva etička načela ili opće dobro nego samo za profit i ono što on donosi. Na međunarodnoj razini odvija se sukob između “elite” pojedinih država, na nacionalnoj između nacionalne “elite” i obespravljenog puka, a općenito između dobra i zla, pravde i nepravde, moćnih i nemoćnih, bogatih i siromašnih, uključenih i marginaliziranih.
Gospodarska kriza se iz SAD-a prelila u cijeli svijet, uključujući Europsku uniju i njeno stražnje dvorište u kojem se nalazimo i mi. Iako je Hrvatska uglavnom kolateralna žrtva u ovoj krizi, valja podsjetiti da je divlji kapitalizam uvezen izvana bio objeručke prihvaćen od strane naše "elite" koja je uglavnom naslijeđena iz bivše države i iz bivšeg sustava i koja se danas ponaša kao da je cijelo vrijeme nakon Drugog svjetskog rata živjela u Norveškoj. Štoviše, na krilima divljeg kapitalizma ona je i postala “elita” i njeni su se pripadnici preko noći pretvorili u kapitaliste zapadnog tipa, svladavši novu retoriku brzinom munje. Međutim, rezultati ih demantiraju; da ne ulazim u detalje, podsjetit ću samo na vanjski dug koji opasno prijeti potpunim gubitkom ekonomske samostalnosti s pripadajućim posljedicama za državu i za društvo, a koji bez ikakve sumnje nosi potpis naše “elite”.
Najavljeni i službeno potvrđeni negativni trend hrvatskog gospodarstva za 2009, kao i najava smanjivanja troškova za oko 2 milijarde kuna i borbe protiv korupcije nisu bili zadovoljavajući. Ali su ipak ukazali na to da se zna odakle treba početi ako se želi promijeniti percepcija običnog čovjeka da je "elita" nesposobna i korumpirana i spriječiti moguće negativne reakcije koje se neće zaustaviti nikakvim frazama ili propagandom, nego isključivo konkretnim i pravim mjerama.
Trenutak zahtijeva mnogo radikalnije mjere i mnogo veću ozbiljnost kako bi se postigao nužni konsenzus i dobila podrška za poduzimanje neminovnih i bolnih mjera jer sve ukazuje na to da će gospodarska kriza trajati i da tehničke mjere nisu i neće biti učinkovite ukoliko nisu popraćene promjenom načina života. Trenutak zahtijeva novo vrednovanje rada, svijest o tome da se ne može trošiti više nego što se privređuje ili zaradi, da se ne može živjeti od posuđenog novca, da nema čarobnog štapića i da stoga valja ponovno otkriti neke stare ali trajne vrijednosti, kao što su na primjer štednja i skromnost, i obračunati se s nekim novim ali prolaznim protuvrijednostima, kao što su na primjer rastrošnost i materijalizam općenito. Nužno je jasno prepoznati razliku između privida i stvarnosti. Nužno je pokrenuti proizvodnju.
U ovoj krizi svi možemo uočiti da je ekonomski model temeljen na špekulacijama s nekretninama i na pretjeranoj potrošnji koju su banke obilato podržale s blagoslovom svih vlada svih boja teško poražen. Također smo uočili da veća deregulacija tržišta i manja kontrola od strane nadležnih ne znače veću učinkovitost niti veće blagostanje na dulji rok, nego baš obrnuto.