III. Građansko pravo 2

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/gp

ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Igor Gliha (Predstojnik Katedre) - TMT 3, soba 31, utorak 16 - 17,30 sati
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović - TMT 3, soba 32, utorak 16 - 17,30 sati
Doc. dr. sc Marko Baretić - TMT 3, soba 26, utorak 16 - 17,30 sati
Doc. dr. sc. Saša Nikšić - TMT 3, soba 30, utorak 16 - 17,30 sati
asist. Romana Matanovac - TMT 3, III kat, soba 301, utorak 16 - 17,30 sati
asist. Hano Ernst - TMT 3, soba 35, utorak 16 - 17,30 sati
asist. mr. sc. Ana Keglević - TMT 3, III kat, soba 302, utorak 16-17,30 sati


ROKOVI 2010./11.
04.11.2010.
27.01.2011.
10.02.2011.
07.04.2011.
26.05.2011.
09.06.2011.
30.06.2011.
01.09.2011.
15.09.2011.

TAJNICA
Slavica Habijan, TMT 3
shabijan @ pravo.hr
01/4597 500

SLUŽBENA LITERATURA
GRAĐANSKO PRAVO II
-N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipković: Stvarno pravo, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, 2007, svezak 1. i 2. - ISPITNU LITERATURU PREDSTAVLJA SAMO TEKST PISAN KRUPNIM SLOGOM
-N. Gavella, V. Belaj: Nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2008. -
ISPITNU LITERATURU PREDSTAVLJA SAMO TEKST PISAN KRUPNIM SLOGOM
http://i2.photobucket.com/albums/y22/malimrav/gp2-1.jpg
http://i2.photobucket.com/albums/y22/malimrav/gp-2.jpg
http://www.antikvarijat-studio.hr/sh...ooks/41722.jpg

Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05. i 41/08.)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08. i 38/09.)
Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07. i 152/08.) - Čl. 1-89.
Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine 48/03, 163/03.i 35/05. )



LINKOVI ZAKONA
ZAKONI - pročišćeni tekstovi
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - NN 91/96, 68/98, 137/88, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06., 141/06
Zakon o zemljišnim knjigama - NN 91/96., 68/98., 137/99., 73/00., 114/01.,100/2004, 107/07
Zemljišnoknjižni poslovnik - NN 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05
Zakon o nasljeđivanju - NN 48/03., 163/03 i 35/05
Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti, NN 10/74

SKRIPTE
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/gradjansko



OPĆENITI SAVJETI ZA SPREMANJE ISPITA & DOJMOVI SA USMENIH ISPITA; SVAKI PROFESOR U SVOM DOKUMENTU

[the bug]

može li mi neko pomoci?? :smt001 da li kad samo jedan suvlasnik povezuje svoj suvlasnicki dio sa vlasništvom posebnog dijela treba ili ne treba suglasnost svih ostalih suvlasnika???

Treba mu suglasnost svih suvlasnika, ali "Niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajuci suvlasnicki dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ogranicila prava koja njemu vec pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela." cl. 73. st. 2 ZV

Nakon malo proučavanja i ja se slažem da je tako, ono što me na početku zbunilo što u Gavelli (548 str) piše "već je spomenuto da se uspostava etažnog vlasništva obavlja na temelju odgovarajućeg suvlasničkog dijela što se pojavljuje kao najznačajniji oblik uspostave jer je moguć i bez suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine...".
__________________________________________________ _______________
Za slucaj da suvlasnik koji ne moze uskratiti pristanak taj pristanak ipak ne da, suvlasnik koji zahtijeva uspostavu etaznog vlasnistva morat ce traziti presudu kojom se utvrdjuje da je suvlasnik duzan dati suglasnost u roku koji se odredjuje presudom. Ako ju ni tada ne da smatrat ce se da ju je dao u trenutku pravomocnosti presude.

[tomy81]

za nasljedno treba znat oporuku, zakonsko i nužno. to je glavno.
nikšic kad oce rušit pita jedinstven i razdvojen položaj nasljednika.
kod baretica se znalo dogodit da ni ne pita nasljedno.
mene je belaj rušio na zadnjem pitanju iz nasljednog jel mu nisam dobro rekel 3 nasljedni red (mislim onak dobro kak je on htio cut)

i to je ionak vecina nasljednog

[Znalac-intelektualac]

Baretić kad pita prednost založnog, onda misli na prednost javnobilježničkog i sudskog dobrovoljnog založnog prava.
Naime, zalog ostaje u posjedu založnog dužnika, a druga prednost što kod namirenja zalogom osigurane tražbine ne stoje na putu one ograde koje su inače iz soc. razloga postavljene pri namirenju.
Valjda je to...

[ĹĄimuna]

jel može netko napisat prednosti založnog prava.
:smt006

Prednosti založnog prava je i Nikšić znao pitati. Odgovor za to pitanje se djelom krije i u Klariću,odmah negdje prve stranice o založnom pravu. Gavella baš ne piše o tim prednostima izričito i na jednom mjestu,ali da se zaključit ako dobro poznajete opći dio založnog prava. Sretno!

[Sofia]

Please!

Jel netko zna sto je sekvestracija ili gdje je to u literaturi ?
Belaj to pita i rusi ljude, a ja to nigdje ne mogu pronaci.

Hvala

[Natan]

Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima, cl. 32. st. 3.

POSEBNA OGRANICENJA (PRAVA VLASNISTVA)

''Kad je radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, spomenika kulture, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi određeno da je vlasnik na temelju zakona dužan nešto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može prisiliti, poglavarstvo jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave je ovlašteno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatoga boravišta, ako posebni zakon ne određuje što drugo.''

[Robert]

Dal mi netko moze objasniti ukratko sto je paricijski rok?

Paricijski rok je rok za dobrovoljno izvršenje činidbe. Određuje se u pozitivnim kondemnatornim presudama (onima kojima se tuženiku nalaže neko (pozitivno) činjenje, kao npr. da izradi namještaj u korist tužitelja), a samo iznimno (negativno) propuštanje ili trpljenje (kao npr. da ukloni ogradu koja tužitelja sprječava da nešto radi). To je rok materijalnog građanskog prava. Iznimno od pravila da se određuje u pozitivnim kondemnatornim presudama, može se odrediti u nekim deklaratornim i nekim konstitutivnim presudama. Deklaratorne su one kojima se traži utvrđenje sadržaja nekog prava ili pravnog odnosa, a samo iznimno istinitost ili neistinistost neke isprave (tj. da isprava potječe od osobe koja je u njoj naznačena ko potpisnik). Kondemnatornim presudama mijenjaju se, ukidaju ili poništavaju postojeći pravni odnosi. (takva ti je, npr. presuda za razvod braka).

Paricijski rok je sa stajališta suda i ovlaštenika dilatorne naravi, čime se jamči tuženiku da tužitelj neće tražiti ispunjenje svojega prava prije nego taj rok protekne. Ukoliko tuženik ne uskladi svoje držanje sa odlukom izrečenom u (kondemnatornoj) presudi u tom (paricijskom) roku, koji se definira kao rok za dobrovoljno izvršenje činidbe, tužitelj protiv njega može pokrenuti poseban postupak (ovršni postupak) radi ostvarenja svojega prava.

Paricijski rok je u pravilu zakonski i on iznosi 15 dana, za nenovčane činidbe, a sud ga može i produljiti.

Paricijski rok u pravilu traje kao i rok za žalbu. (i počinje teći kad i rok za žalbu, a to je od dana dostave presude stranci koja izjavljuje žalbu). Kad nastupi pravomoćnost, onda nastupa (povodom paricijskog roka) ovršnost. On ne može biti kraći od roka za izjavljivanje žalbe, pa pravomoćnost ne može nastupiti prije ovršnosti. Iznimku čini slučaj u parnicama radi smetanja posjeda, kada sud može žalbi oduzeti suspenzivan značaj, pa sud može odrediti da se presuda odmah izvrši (odmah postaje ovršna).
U nekim posebnim postupcima, kao što je postupak u parnici radi smetanja posjeda, sud može odrediti trajanje paricijskog roka ovisno o okolnostima pojedinog slučaja (pa dakle i skratiti rok određen zakonom - ovaj od 15 dana) (to ti je ovaj slučaj opisan u prethodnoj rečenici).
Ulaganje redovnih pravnih lijekova sprječava tijek paricijskog roka, a rok počinje iznova teći od dostave instancijske odluke osuđenime.

Za novčane činidbe taj je rok zakonski i iznosi 8 dana.

[bu]

Je l' mi moze netko objasniti kakav moze biti polozaj nasljednika? Hitno!!!!
I kakva je danas bila prolaznost kod Niksica?
Hvala

[tomy81]

jedistven i odvojen

odvojen u 4 slucaja. al sad koja sam zaboravil. procitaj malo po prijasnjim postovima pisal sma to tu. inace to ima sam u nasljedno gavella. jedno od dva pitanje koje nika pita od tam

[Dario]

područni ured za katastar i geodetske poslove?jelda?

Da to je upravno tijelo dok zemljisne knjige vodi sud, vjerujem da je pitanje islo u tom smjeru

Jel mi može neko objasnit kod prava stvarnog tereta o stvarnoj i osobnoj odgovornosti. Razumijem šta to znači, al mi nije jasno kad ko i kako točno odgovara jer mi u knjizi tak nekak sve komplicirano pa se bojim da neš krivo ne shvatim, pa ako može netko to pojednostavljeno mi reć šta je tu bitno da se zna. Hvala [-o<

[marijeta]

stvarna odgovornost je odgovornost sa stvari odnosno da ce se kao i zalozni vjerovnik namiriti iz vrijednosti te stvari ma cija ta stvar bila, za razliku od osobne kod koje se odgovara imovinom, a odgovarava ona osoba koja je bila vlasnik stvari kad je pojedina cinidba dospjela...
nadam se da nisam zakomplicirala!

[marijeta]

Hvala, samo me još zanima kad taj prijašnji vlasnik koji odgovara osobno, ispuni dospjele pojedinačne činidbe tj one obveze koje su nastale dok je on bio vlasnik, njegova odgovornost prestaje, i sad odgovara za ispunjenje tereta i stvarno i osobno samo novi vlasnik. Jel sam dobro shvatila?

da!

[Sofia]

Meni je ovo bilo definitivno najluđe kad sam učila GP. Dakle:

PRISVOJENJE ŽIVOTINJA - životinje imaju različit pravni status ovisno o tome jesu li pitome, divlje ili pripitomljene.
Pitome su domaće životinje, divlje su one koje žive slobodno u prirodi, a pripitomljene su one divlje životinje koje su faktično u takvom odnosu s čovjekom kao da su domaće.
Divlje životinje nisu vlasništvo onog na čijoj zemlji žive, nego su ničije stvari, ali sa specifičnom mogućnošću da ih se prisvaja. Divlje se životinje dijele na divljač i ostale divlje životinje (sve osim riba).
One divlje životinje koje nisu divljač ničije su stvari, pa ih svatko može prisvojenjem steći u svoje vlasništvo. Divljač može prisvojenjem steći samo onaj tko ima pravo lova.
Pitome i pripitomljene životinje redovito su u nečijem vlasništvu, pa je isključena mogućnost da ih se stekne prisvojenjem. Samo ako bi bile napuštene postale bi ničija stvar koju bi se moglo steći prisvojenjem.
Uzima se da je pripitomljena životinja opet postala divlja, ako sama od sebe izostane 40 dana ispod vlasti svojeg dotadašnjeg gospodara, a roj pčela koji vlasnik nije vratio u svoj posjed u roku 2 dana. :smt026

To vam je inače u Gavelli kod stjecanja prava vlasništva na temelju zakona (stjecanje prisvojenjem).

[dorro]

založno (bilo bi lijepo da znaš koju o egzotičnom 'lebdećem' ZP-u

a sta je to?

Zalozno pravo na skupini pokretnih stvari koje se nalaze u nekom prostoru.
Recimo, zalog na svu robu u skladistu, zito u silosu itd

To ti je iznimka od nacela odredjenosti. Ako ti je npr zalog auto, moras navesti sve podatke o tom autu, br. motora, sasije..itd
A ako imas 1000 mobitela u skladistu, ne bi imalo previse smisla da za svaki mob prepisujes kod i IMEI broj, nego zalozis...ukupnost tih pokretnina (kladim se da sam se krivo izrazila, al ajde :lol: ) koje se nalaze u tom skladistu.

Fora je sto je vlasnik ovlasten odnositi te stvari (npr. prodaje ih dalje), ali ih je duzan nadomjestati s novima.
Predmet ovrhe ce biti stvari koje se u trenutku pljenidbe nalaze u tom prostoru.


Na predavanju smo ostali u tim sferama, pa nam nisu rekli sto se dogadja kada se normativan idealizam sudari s krutom stvarnoscu na hrvatski nacin, pa ispadne da su ljudi nestasni i ne nadomjestaju stvari novima, da je prazno skladiste, konkurencija baci bombu i sve digne u zrak, zalozene se superkul lutke punjene kokainom i slican domaci folklor :-D :-D

kako doci kod zeljenog profesora? dal prilikom predaje indexa zamoliti tajnicu ili lijepiti nekakve papirice, ili?

Je. Mislim da ce te staviti kod bilo koga ako nije prevelika navala. Probaj doci sto ranije. Ja sam jednom uletila u kvarat do 9 (a referada ko fol radi tek od 9) i vec je bilo nekoliko kupova poslaganih indeksa :lol:

[mojo pin]

Zna li netko TOCNO ulogu javnih biljeznika u ostavinskom postupku? i o èemu on nece raspravljati!!!!?
unaprijed hvala

Imas to u ZN-u, al evo ti ukratko po Glihinom predavanju:

-provode radnje i donose odluke u ost.postupku sukladno odluci o povjerenju i ZN-u.
- sud moze iz vaznih razloga oduzeti javnom biljezniku daljnje provodjenje ost.rasprave (npr.zbog bolesti, zanemarivanja zakonskih obveza i sl.)
-j.b. je duzan provesti taj povjereni postupak u roku koji mu odredi sud od dana primitka predmeta
-ako dodje do potrebe upucivanja strana u parnicu ili upravni postupak, j.b. vraca spis nadleznom sudu

[sunset]

u izmjeni zakona o nasljeđivanju piše da se briše čl.240 a on je općenit o javnim bilježnicima u svojstvu sudskog povjerenika.. zanima me sada da li onda i sve ostalo vezano uz tu temu ne treba učiti ili samo taj članak :oops: ?

[Romana]

Ostalo, normalno, moraš znati - ne valja se zafrkavati s bilježnicima :-D

Da, al...onak...čudno je to. :? Zakaj su brisali taj članak uop-e? To je u biti pravni temelj koji linkira sud i bilježnike, ovo dalje su više-manje tehnikalije.

Zato sto je to bila odredba prema kojoj predsjednici sudova odlucuju koje i koliko predmeta ce prebacit na biljeznike, a sad se prebacuju svi e da bi se rasteretili sudovi.

[dorro]

Pitanje:
"Utječe li promjena uzukapijenta na dosjelost?"
Ne kužim pitanje. Ja bih rekla da ne, al treba mi pojašnjenje ili barem di ću to nać (ne, neda mi se sama tražit, koncentracija mi je na razini akvarijske ribice... :withstupid: )

Šta sad ne kužiš, knjigu ti ćoravu?
Odi si ponovo pročitaj poglavlje o dosjelosti gdje Perica objašnjava kako i zašto se uračunava vrijeme prednika (dosjedatelja / uzukapijenta / neposrednog posjednika).

Pa skoči na vlasništvo i famozni probatio diabolica (uvijek mi se sviđao taj pojam :smt077 ) i onu rečenicu nakon toga (sad se više ne sjećam ali išla je otprilike uvijek se nađe netko tko je posjedavao stvar dovoljno dugo da stekne pravo vlasništva dosjelošću.

Inače, radi se o krasnom institutu koji kombinira velike teme tipa opći dio, posjed i vlasništvo. Ako te zanima konzistentno objašnjenje (ZK included), eto tiođe :-D

da li tko pita onaj dio o vrijednosnim papirima osim Belaja?

Po 45. put (ili 67., s obzirom da su postovi brisani) - vrijednosne papire učite na jednom krasnom ispitu na četvrtoj godini, a ne na ovome...
(Isti odgovor ćete dobiti za 6 dana kada ponovo budete ovo pitali...)

[sunset]

da li treba za prof. josipović učiti zemljišnoknjižni poslovnik i koliko se treba zabavljati sa zakonom o istima? :?

[Wolf]

Zemljišnoknjižni poslovnik... brijem da ne, nisam čuo da to pita. A i inače, ljudi su malo pretjerali s time da profesorica pita zemljišne knjige ne znam kako detaljno, uglavnom će te tek usput pitati kojom se vrstom upisa nešto upisuje u zemljišne knjige ili načelo zaštite povjerenja, ali da će inzistirati na nekim teškim detaljima i neće.

[dorro]

Vrste upisa u zemljišne knjige. Ponudim tri koja se nalaze u čl. 30. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama. Upitana bjeh za četvrto. Trepćem i pokušam ignorirat jer znam da takve stvari nema. Gliha kaže da će morati insistirati na tom pitanju i ako ne znam kako se provodi da me ne može pustiti. Unutar dvije minute dobivam indeks natrag. Što je najgore, znala sam što je upis učiniti vidljivim. To Gliha, naime, smatra da je četvrti upis, kontra zakonskim propisima.

Pred par dana sam čula genijalno objašnjenje NSBovskih neurotičara (pozdrav svima na 3. katu ).
Išlo je ovako: zamisliš si stolove. Jedan je radni stol. Jedan je stol za objed. Jedan je za slobodno vrijeme (recimo slikanje).
I postoji još jedan, koji tek moraš učiniti vidljivim. :-D
Sad možemo potegnuti par pitanja - dal je netko zazujao i pogrešno novi paragraf protumačio kao sljedeću (četvrtu) točku umjesto kao dodatak prijašnjim točkama? A pitanje je formulirano tako da moraš poštovati omiljenu nam gramatičku metodu tumačenja propisa ako gledamo ZZK. Ajmo krivit specijalca koji se sjetio rasprčkati gradivo po paragrafima, pa svi sretni.
Presude esljp.a su cool. Pišu se u paragrafima. Dakle, pišeš udžbenik po paragrafima pa si cool. Nisi. :lol:

I dalje sanjam dan kada s njim, ruku pod ruku ulazim u zemljišnoknjižni odjel i tražim da nam upis učine vidljivim. Kad nas pitaju pa koji upis? O čemu vi to?!? WTF?!?! Nas dvoje samo ponovimo, 'učinite nam upis vidljivim'.

Dođeš kod živčane tete na "urudžbeni" šank. Razgovor bi ovako tekao:
"Kak to mislite, učiniti vidljivim?"
"Pa mi bi dali susjedu da može šetat krave prek našeg grunta"
"I?"
"Pa teta, zemite si crveni flomaster i napišite to tam negdje"
"Deca, kaj vi to mene zahebavate?" :smt044 :smt005 :smt044

"ZOO odreduje pravo na pravicnu novcanu naknadu kod izvanugovorne odgovornosti".

Ok. Kladim se da negdje postoji odredba koja se tiče ugovorne odgovornosti :-D

NEMA NEIMOVINSKE STETE, jer se ona priznaje kod ugovorne odgovornosti.

Otkud sad ovo? :? :smt017
Ajmo probat ovim logičkim putem:
Kod ugovorne i izvanugovorne odgovornosti štetnik odgovara za štetu. Točka.
Šteta je obična, izmakla korist i neimovinska šteta. Točka.

Kod odgovornosti za štetu (izvanug.odnos) se štite materijalna dobra i prava osobnosti.
Pr.osoba (kao i fizička) može kumulirati te zahtjeve.
I to bi bilo to...hm, zašto imam osjećaj da ćemo se još vrtiti oko ovoga? :-D

[dorro]

jel mozes samo skicnuti na ovu skriptu iz skriptarnice pravokutnika, zalozno, da vidis jel to zalozno po novoj il staroj knjizi...
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica ... _pravo.doc

To je nedavno stavljeno na net, ali je skripta po staroj knjizi...šteta, jer masu stvari u novoj knjizi ima blagi okus pretjerivanja.
npr. ja za založno knjigu nisam ni pipnula jer mi je bilo retardirano učiti svu tu nakupinu starih fotokopiranih papira dok su bilješke s predavanja sadržavale rukom pisanih cca 30-ak str velike bilježnice...

500 str založnog..? to mi zvuči kao da je netko cijelu noć čitao roman toka svijesti (vjerojatno Faulknera, al Joyce i Proust su isto u igri), probudio se drugi dan i pomislio "pa mogu i ja nešto slično" :-({|= :-D

[paralegal]

Skripta je odlična samo bi trebalo truda da se doradi. Neke dijelove bi trebalo izbaciti, a neke dopunit. Jedan dio gradiva je čak stavljen u fus note koji je prije bio obvezatan dio. Dopuna je bitno zbog toga jer je od 2006. na snazi Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osigurnja tražbina - kojim je na nekim vrstama zaloga propisan kao modus stjecanja a negdje ima samo deklaratoran karakter. Izmjenana Ovršnog zakona iz 2005. godive uvedena je posebna vrsta sudskog prisilnog založnog prava na motronom vozilu kao posebnom registarskom založnom pravu, na temelju ovršne isprave. Ista tako kao predmet zaloga kod pokretnina može biti "ukupnost pokretnina" npr, imovinska cjelina, skladište i sl. Fidiciju ću si maksimalno skratit, na načine osnivanje i namirenje. Nekretnine su ostale iste.

Molim jer netko zna tko prvi polaže ispit bolonjci ili po starom? Sad treba sve to ponovit, a svaki dan je dragocjen!

[dorro]

Ljudi hitno mi treba kakvo je to potonje i prethodno vlasništvo?

Ograničenje prava vlasništva na temelju pravnoga posla...članak 34/4 ZV.
znam da kasnim, al se nadam da ti više neće trebati ovakvi podaci... :smt001


što's propisa inače tiče, Sabor nam se malo zaigrao u zadnje dvi godine.... sutra stavljamo friško pročišćene tekstove zakona.
Bogme, ima tu važnih promjena i dodataka za gepe.
Tipa, da vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati da se brišu stare hipotekarne tražbine, al ne one prije 1958 (to sud ex offo) i ti štosevi. :-D :lol:
Sretno svima na ispitu

[bukefal]

Imam nekoliko jako bitnih pitanja i nedoumica na koje bih volio da mi odgovori netko s katedre ako ovo čita. Ovako:
- koja je literatura za nasljedno? Naime, nova knjiga još nije tiskana. Jedna skupina profesora govori da je literatura prastara Gavellina knjiga s iznimkom ex-Yu prostora u njoj, druga skupina tvrdi da je literatura Klarićeva knjiga.
- s obzirom na bolonjski proces, obveza je katedri da smanje literaturu. 1800 (il tu negdje) stranica stvarno+nasljedno se baš ne čini kao smanjenje. Stoga su neki profesori na predavanjima izjavili da se ispitno gradivo iz Gavelle svodi na 500 stranica. S obzirom na to da studenti običavaju pripremati ispite prije 6 mjeseca kad predavanja završe, a to neće moći ukoliko im se ne kaže sada kojih 500 stranica točno jest gradivo (a ne da čekaju da čuju na predavanjima) proizlazi da se mora naučiti 1800 stranica. Usrdno se nadam da katedra ne izigrava bolonju nego je došlo do iskrene pogreške koja će biti ispravljena službenim podacima o ispitnom gradivu na stranicama katedre.
- neujednačenost literature. Profesor Klarić ispituje samo svoju knjigu, što za bolonjce znači doslovno nekih 400 stranica, odnosno znači za one sretne koji kod njega dospiju. Ostali imaju ''sretnih'' 1800. Diskriminacija na djelu, so not-EU kojoj težimo. Ustvari, jedino prof. Klarić i jest usklađen s bolonjskim procesom. Ono što studente generalno muči jest pitanje: kako bivšem predsjedniku Ustavnog suda, najstarijem i najiskusnijem profesoru na katedri može biti dovoljno 400 stanica da provjeri znanje studenta, dok ostalima ne može? Ne bi li bilo za očekivati da će netko tko zna više od ostalih i tražiti više, a ne obratno?
- GPP. Pojedina poglavlja Gavelle su posvećena tužbama koje, koliko je meni poznato, spadaju prije u procesno pravo nego li u materijalno. U redu je da moramo znati da postoje, ali zar je nužno da, pored GPP-a koji je najteži ispit na faksu, mi moramo djelove istog učiti u GP-u koji je sam po sebi užasno opsežan?

Uglavnom, nemojte mi odgovoriti da idem na konzultacije jer sam bio i nije pomoglo. Uostalom, ovo su opće informacije koje mora imati svaki student jer spadaju u informacije ključne za polaganje ispita pa nije u redu da ih imaju samo oni kojima je pojedinačno rečeno što, kad i gdje. Pozdrav katedri s nadom da će odgovoriti, ili se barem međusobno dogovoriti oko literature i organizacije predmeta jer, što se tiče drugog dijela, vlada opći kaos dezinformacija.

[francuskinja]

ugovor o anticipiranom odricanju od nasljedstva

kaj tu trebam reći sve?

da načelno anticipirano odricanje od nasljedstva ne proizvodi pravne učinke..odreci se od nasljedstva moze izjavom nakon otvaranja nasljedstva pa dod odnosenja prvostupanjske odluke
ipak potomak koji je sposoban raspolagati svojim pravima moze se ugovorom s pretkom unaprijed odreci onoga sto bi trebao po njegovoj smrti nasljediti..
jednako tako i bračni drug moze se anticipirano odreci nasljedstva ugovorom s bracnim drugom..
ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjerovljen od suca ili biti sastavljen u obliku javnobiljeznickog akta ili solemniziran po javnom biljezniku, takvo odricanje vrijedi i za nasljednike osim ako ih se izrijekom iskljuci i takva osoba ne moze nasljeiti niti kao nuzni nasljednik..
to je po meni to..
ak netko misli da treba jos dodat nek samo veli..


moje pitanje..
cula sam da zanju pitati koja dva ugovora uređuje ZN...?
Pa me zanima..sta bi tu bio odgovor...??

[Lila]

- ugovor o nasljedjivanju i buducem nasljedstvu ili zapisu
- ugovor o dozivotnom uzdrzavanju

samo da ti velim - upravo ta dva NE smiješ spomenuti

- prvi - jer ugovor nije osnova nasljeđivanja, pa je ugovor o nasljeđivanju ništetan
- drugi iz razloga koje je rekla Francuskinja; regulira ga ZOO

evo.

[Amadeus]

taj ovršni postupak rijetko pitaju (najviše Josipovićka i Gliha) ali ak ti se pojavi to pitanje onda baš nemaš sreće.