III. Građansko pravo 1

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/gp

ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Igor Gliha (Predstojnik Katedre) - TMT 3, soba 31, utorak 16 - 17,30 sati
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović - TMT 3, soba 32, utorak 16 - 17,30 sati
Prof. dr. sc Marko Baretić - TMT 3, soba 26, utorak 16 - 17,30 sati
Doc. dr. sc. Saša Nikšić - TMT 3, soba 30, utorak 16 - 17,30 sati
asist. dr.sc. Romana Matanovac - TMT 3, III kat, soba 301, utorak 16 - 17,30 sati
asist. dr.sc. Hano Ernst - TMT 3, soba 35, utorak 16 - 17,30 sati
asist. mr. sc. Ana Keglević - TMT 3, III kat, soba 302, utorak 16-17,30 sati


ROKOVI 2011./12.

07.11.2011.
02.02.2012.
16.02.2012.
16.04.2012.
06.06.2012.
21.06.2012.
05.07.2012.
06.09.2012.
20.09.2012.


ISPIT - ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit se sastoji od 30 pitanja na zaokruživanje, jedan odgovor je točan, 19 točnih odgovora/bodova je potrebno za prolaz. Rezultati pismenog objavljuju se na oglasnoj ploči katedre i na studomatu.

P = prolaz
1 = pad
0 = nije pristupio ispitu


PRIJAVA ISPITA
Studenti koji studiraju po programu usklađenom s bolonjskim procesom ispite prijavljuju putem studomata.
Ispiti se odjavljuju najkasnije do termina utvrđenog u studomatu.

TELEFON TAJNICE
01/4597 500

SLUŽBENA LITERATURA
GRAĐANSKO PRAVO I
P. Klarić - M. Vedriš: Građansko pravo, 12. izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2009.
(osim II. dijela - Stvarno pravo, poglavlja Mjenica i Ček te IV. dijela - Nasljedno pravo)

Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05. i 41/08.)

ZAKONI
Zakon o obveznim odnosima

SKRIPTE
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/gradjansko

DOJMOVI SA ISPITA, O PROFESORIMA i SAVJETI ZA SPREMANJE ISPITA

[Insecure]

Ljudi, a jel vi učite i ZOO za ispit sad za gp1?? Ja to neću stići i neda mi se baš, a i sve pise u knjizi.... :oops:

I ja mislim da je skoro cijeli ZOO obraden u knjizi, i da nema smisla jos ga onda dodatno ici gnjaviti.
Ono, bas znam periodicno pogledati neki od clanaka koji se navode u knjizi - i u zakonu, i vidim da je sve isto, bas je knjiga pisana na principu da u odredenoj lekciji citira zakon, a onda razraduje to i objasnjava dalje.

Mislim, uvijek nam ponavljaju kako nema smisla uciti zakon napamet, a onda bi bilo smijesno da hoce da ga recitiramo napamet.

Mislim da je poznavanje Klarica sasvim solidna osnova za prolaz, valjda se necu neugodno iznenaditi 8)

p.s. bas mi je drago da to sprema jos neko tu na forumu, da cu imati jos supatnika kad se priblizi ispitni rok jos vise :lol:

[Branka]

Zna li itko sto koje su mješovite obveze? - Nikšićevo pitanje

[sijft]

ja mislim da takvih obveza nema i da je to krivo postavljeno pitanje :? zaista nigdje nisam naišla na tako nešto u knjizi, znam da imaju alternativne, fakultativne, kumulativne, pluralističke, izvanugovorne, pluralističke, potpune nepotpune, solidarne, djeljive, nedjeljive, ali među ove obveze nebi nigdje mogla svrstati mješovite obveze.....ajd ako netko zna molim vas napišite...moramo biti kolegijalni, svima nam dobro dođe...ili ako mislite da ne postoje takve obveze podijelite mišljenje s nama ....help

Jel mi moze netko rec kad je bio reko Niksic da su potpisi za izvanredne seminariste? Vjerujem da je to proslo, al me zanima kolko sam fulala. Hvala

kao što naprijed rekoh bili su potpisi 16.1 :smt006

[paralegal]

Mjesovite obveze? Mene isto muci dilema oko toga! Po meni su to alternativne obveze jer se jedino one sastoje od dvije ili vise cinidaba, a ako drugacije nije ugovoreno pravo izbora pripada duzniku ili kad se cinidba sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima kao kod kupovne cijene kupoprodaje. Drugo mi nista ne pada na pamet.

[Starfish]

Pitanje: koji su izvori obveznih odnosa?

Odgovor:

NASTANAK OBVEZA
Clanak 20. ZOO
(1) Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzrocenjem stete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obecanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira.
(2) Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti.

Zakon ekipa, zakon... 8)

Sta se tice pitanja kad ko i ispituje -
Dosad je bila praksa da svi ispituju svaki dan (posebno Gliha, Belaj i Jo; Baretic markira posto zna bit zaposlen prodekanskom funkcijom), osim Klarica koji pita samo zadnji dan...

[Insecure]

heh...
ovako...
molila bih neku dobru dusu da mi odgovori na pitanje..
kako vrsta i stupanj krivnje utjecu na obujam odgovornosti za stetu??
e sad, jasno mi je, kod ugovorne odg. ukoliko je stetnik postupao namjerno ili iz krajnje nepaznje duzan je naknaditi cjelokupnu stetu...
ali.. bi li tu trebalo reci..i sve one slucajeve, tipa...kod utvrdivanja visine stete, da se moze snizit naknada ako je siromasan i nije postupao iz krajnje nepaznje ili namjerno, ili kod podjeljene odgovornosti da se ponekad mora uvazavati i krivnja prilikom utvrdivanja udjela (ugl, takvih slucajeva ima hrpa, pa da ih tu ne nabrajam)...

Ovako, pokusat cu to sto manje zakomplicirat pri objasnjavanju :-D
Bitno ti je pitanje kako vrsta i stupanj krivnje utjecu na obujam odgovornosti za stetu jer takodjer mogu utjecati i na visinu naknade stete.
Pa bi na to bilo pametno i na ispitu obratiti paznju sto se pita.

E sad, kod obujma imas ugovornu i deliktnu odgovornost.
Kod deliktne ne utjece nikako, jer kod nje nije uopce bitan stupanj krivnje niti njena vrsta.
Kod ugovorne utjecu u tolikoj mjeri da ostecenik moze dobiti samo djelomicnu odstetu (znaci samo naknadu obicne stete i izmakle koristi), ili cjelokupnu stetu (znaci i neimovinsku) ako dokaze da je postojala namjera ili gruba nepaznja.
Ali tu su ti krivnja i njen stupanj bitni samo da razlikujes za koje sve vrste stete moze dobiti naknadu (dakle da li samo za obicnu i imovinsku, ili i za neimovinsku naknadu stete).

To drugo sto ti pitas, znaci kad se moze sniziti visina naknade stete - nema veze sa opsegom naknade stete, vec spada u visinu naknade stete.
Tu ti krivnja i njen stupanj igraju ulogu u - kao sto samo ime kaze - na VISINU stete. Znaci ne VRSTU, kao u gornjem slucaju. Tu je dakle bitno da li ce platiti potpunu naknadu ili ce se odstupiti i platiti manje.

Nadam se da je sad bar malcice jasnije

[Insecure]

A sad ja imam jedno pitanje, jer mi je nejasno to u knjizi...

Dakle ovako - kod novcane satisfakcije se kaze da "ZOO odreduje pravo na pravicnu novcanu naknadu kod izvanugovorne odgovornosti".
I to je ok.
Dakle izvanugovorna odgovornost, kod koje postoji pravo na naknadu samo obicne stete i izmakle koristi. NEMA NEIMOVINSKE STETE, jer se ona priznaje kod ugovorne odgovornosti.

I onda se dalje spominje (str. 640 :-D) kod pravne osobe - "pravna osoba moze kumulirati zahtjev na novcanu naknadu zajedno sa zahtjevom za nenovcani oblik popravljanja neimovinske stete".

I mene sad zanima - kakve sad naknade vrazije neimovinske stete, ako je kod izvanugovorne odgovornosti uopce i nema? :smt009

[dog]

Bitno je razlikovat naknadu stete od pravicne novcane naknade-satisfakcije.Prvom se popravlja imovinska steta, a drugom neimovinska.Neimovinska steta, naravno, moze biti pocinjena gradanskim deliktom i zato ona je dio izvanugovorne odgovornost, ali ce se takva steta popraviti satisfakcijom,a ne naknadom stete.Neimovinska steta moze biti pocinjena i povredom ugovorne obveze, i zato je ona dio ugovorne odgovornosti za stetu ali ona ce se takodjer popraviti pravicnom novcanom naknadom-satisfakcijom.nemoj brkati obujam naknade stete s obujomom stete.Mislim da je to to.

[Insecure]

I to bi bilo to...hm, zašto imam osjećaj da ćemo se još vrtiti oko ovoga? :-D

Ohh you're so right :smt009

Dakle... Opet smo na toj ugovornoj odgovornosti.
Posto smo ustanovili da kod ugovorne odgovornosti moze odgovarati i za naknadu neimovinske stete, slijedi ovo:

Ako je stetnik postupio sa obicnom nepaznjom - duzan je na naknadu obicne stete i izmakle koristi, te pravicnu naknadu neimovinske stete (naravno su one predvidive okolnosti ali one su nebitne sad).

A ako je stetnik tj. duznik postupio prijevarno, sa grubom nepaznjom ili namjerom - duzan je na naknadu cjelokupne stete.

Mene sad zanima - kakva je razlika u toj naknadi cjelokupne stete i ovoj gdje postoji pravicna naknada neimovinske stete??? Ako je caka u tom da kod prvog nema te novcane satisfakcije, kako se onda naknaduje neimovinska steta u sklopu "cjelokupne naknade" ???

Geeze, netko bi trebao napisati vodic kroz knjigu gradanskog prava :smt009

[Insecure]

Ljudi oprostite kaj prekidam ovaj niz, al imam gadan problem.
Izvanredni sam, prebacila se na bolonju i nisam pojma imala da moram skupit potpis iz gradanskog.
Kaj da napravim, oce li mi ga tko dati sada? Kome da se obratim?
Molim Vas za pomoc, savjete..

Ma gle, bas sa izvandrednima oni imaju dosta frke jer ljudi ne znaju da trebaju potpise, prije toga nije bilo, sad treba, i tako, sve u svemu, mislim da to njima nije nista novo.
Mislim da ti nece raditi probleme, pogotovo kad ispricas da si izvandredna i da to prije tako nije bila praksa. Odi na konzultacije kod nekog od profesora, preporucam prof. Niksica ako je moguce.
Uglavnom ti svi imaju konzultacije utorkom u 16h na TMT 3.

Ili potpis mozes skupit kad budes isla na ispit, jer ti ionako za prijavu samog ispita ne treba posto prijavljujemo putem studomata.
Fakat mislim da ti to nije uopce veliki problem.

[Insecure]

Moze li mi netko reci tko je po bolonji reci sto treba spremati za gradjansko 1?
Pretpostavljam "lijepu zelenu knjigu" i ZOO.
Ima li netko tko je sad proso i da zeli knjigu povoljnije prodati?

Trebas lijepu zelenu knjigu, a ZOO ako ides kod Josipovicke posto sam cula da je ona jedan od onih divnih bisera koji pitaju bas po zakonu.
Mada ces ionako u ZOO morati razjasnjavati neke stvari vezano za knjigu, narocito kad dodes do naknade stete.
Anyway, lijepu zelenu knjigu trebas poprilicno dobro znati, jer na ispitu pitaju sve dijelove.

Sto se tice prodaje, ne vjerujem da ce se previse ljudi javit da proda jer ionako ide GP 2 i isto treba zelena knjizica, ali ono, who knows, good luck

p.s. Iskoristavam priliku da se pohvalim, prodoh danas :smt026
Sad opet mogu postati dio vanjskog svijeta :lol:

[dorro]

Što je ovo, zaboga? Zelchi više nije na trećoj pa si gepeovci stavili u misiju da vas nauče pisat tužbu? :lol:

1.kako bi glasio tužbeni zahtjev kod paulijanskih tužbi?

Slijedom svega navedenog (što je već nabrljao na početku tužbe) tužitelj predlaže naslovljenom sudu da donese sljedeću --- presudu --- kojom se nalaže tuženiku da..... njaknjaknjak, što je već u igri.
I naravno klasični završetak: s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe. :lol:

Sljedeća 3 pitanja proglašavam non liquet :-D , tj.bilo bi ok da preciziraš jerbo se ne daju skužit. Ovaj faks je lud, ali rijetko netko postavi pitanje "šta se sve može s tužbom".

2. kod kapare_pitanje je "što se može s njom dogoditi"... što??? i

Pa ono, odletjeti sigurno neće, nitko ju neće pojest
Može završiti kod primatelja, a može i kod davatelja, kako i zašto lijepo kažeš "piše u zeoou". :lol: Sud je može smanjiti ak je prevelika. To bi bilo to..

3. isto kapara- kojom se tužbom može dobiti nazad?

Tužbom vulgaris. Tužba radi vraćanje kapare. Tražiš samo naslov tužbe ili svojstva? kondemnatorna je..

4.kod prekomjernog oštećenja-što se smatra javnom prodajom???

Pa ono, plejs gdje kupuješ koze, krave, konje, jahte, svemirske brodove (i šta već što je bilo predmet ovrhe) za male pare. Cijena takvih stvari što se prodaju je prekomjerno niska u svakom slučaju.
Pa onda ne bi bilo logike, tipa kupiš kravu za 200 kn i onda kvocaš da si previše platio a realna cijena bi bila 2000kn. :lol:
A moguće i da su ovdje samo tražili da navedete kako se poništaj ugovora zbog prekomjernog oštećenja ne može se tražit kod javne prodaje, besplatnih ugovora, trg ugovora od 2006 i još koječega.
Ma nemam pojma, idem spavati dok ne počnem lupati teže gluposti. :-D

[Hell's Angel]

što se tiče ugovora, netko je na predavanju (mislim gliha) rekao da ugovore neće pitati posve u detalje s obzirom na to da postoji poseban kolegij koji se bavi samo ugovorima pa ćemo to još detaljnije u okviru toga raditi. koliko se to u praksi provodi stvarno ne znam.
što se tiče dana ispita, čula sam da su nebolonjci na početku, a bolonjci na kraju tjedna. nadam se da je tako.

[Hell's Angel]

da, podjela je takva.
ne znam zašto je podijeljeno baš tako a ne nekako drugačije.

[Amadeus]

Bok!

Probat ću:

FORMALNI IZVORI GP-težište je na obliku u kojem se pravna pravila pojavljuju (to su ti:zakoni,Ustav,propisi bivše Juge).
Da svi pravni poslovi moraju imati bitne sastojke.to su oni bez kojih pravni posao ne može ni nastati a kamoli opstati tj.postojati. (npr.kod kupoprodaje to su ti predmet i cijena).
SOLEMNIZACIJA (OVJERAVANJE ILI POTVRĐIVANJE) ISPRAVA-privatna isprava dobiva oblik javne isprave.kod javnog bilježnika
MATERIJALNI IZVORI -težište je na načinu na koji se sadržaj pravnih pravila izvršava.
Mislim da ne može (nisam ziher)

U pravilu ispunjenje duga se obavlja u cijelosti ako strane nisu drukčije ugovorile.Vjerovnik nije dužan niti je dužnik ovlašten ispuniti dug u dijelovima.2 su iznimke kad dužnik može u dijelovima ispuniti dug a da nisu ništa prethodno ugovorile je:kad pravna narav obveze to nalaže (npr.isporuka plina,vode,grijanje...) i kod novčanih obveza.

PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA:

ISPUNJENJE (SOLUTIO),PRIJEBOJ,RASKID UGOVORA,OTPUST,PROTEKOM VREMENA,OTKAZOM,SMRĆU,SJEDINJENJEM,PROPISOM,NEMOG UĆNOST ISPUNJENJA

Obveze su dio imovine kod Imovin kao knjigovodstvene kategorije.

Mislim da se kod fikcije ne može dokazivati suprotno jer ona ne postoji u stvarnosti već se uzima dao da postoji.(uzima ju pravo tj.sud)

Ne može se dokazivati da fikcija nije nastala jer to ne bi imalo smisla.

Ne,stranke ne mogu niti produživati niti skračivati zastarni rok ugovorom

POZITIVNE SLUŽNOSTI -one kod koji titular ima pravo služiti se poslužnim dobrom tj.nekretninom na bilo koji način,a vlasnik poslužnog dobra je dužan to trpjeti (npr.prelaz preko susjednog zemljišta)

NEGATIVNE-one kod kojih titular ima pravo zahtjevati od vlasnik poslužnog dobra da se susdrži od bilo kakvih radnji (npr.da ne povisuje zgradu)

A o Klariću sam ti napiso na private mail.

[andrea reljic]

evo mene ipak sa jos pitanjaca........Koji ugovori moraju imati bitne sastojke(ne razumijem koncepciju pitanja)(mozda misle na npr.razliku izmedju ug. o djelu te ug. o gradjenju-prvi je neformalan a drugi formalan¬?????),koji su materijalni izvori prava(onda su to svi ostali (pravni obicaji,pravna znanost te sudska praksa....ili?),sto je s poslom ako je cinidba obj.nemoguca,ako je dogovoren pisani oblik a mi ga sklopimo usmeno kakav ce biti pravni posao(nistetan?),kakvo vlasnistvo poznaje ustav......(znam samo iz knjige da imamo trzisnu i poduzetnicku slobodu,pravo naslijedjivanja...), :smt006

[Amadeus]

sto je s poslom ako je cinidba obj.nemoguca,ako je dogovoren pisani oblik a mi ga sklopimo usmeno kakav ce biti pravni posao(nistetan?),kakvo vlasnistvo poznaje ustav......(znam samo iz knjige da imamo trzisnu i poduzetnicku slobodu,pravo naslijedjivanja...), :smt006

Ako je činidba objektivno nemoguća posao je ništetan.a ako činidba postane naknadno moguća posao ne konvalidira.jedino će obveza nastati ako je posao sklopljeni pod odgodnim uvjetom ili rokom.Ako je posao bi sklopljen s objektivno mogućom činidbom pa je kasnije činidba postala nemogućom zbog krivnje dužnika,tada se to pretvara u odgovornost za štetu,a ako je propala bez krivnje dužnika,obveza se gasi onda.

Ako je propisan pismeni oblik ili propisom ili sporazumom stranaka a ugovor sklopimo u usmenom taj ugovor će bit ništetan.

Ustav-najmočniji pravni akt u RH.Najviše vrednote ustavnog poretka: nepovredivost vlasništva,pravo vlasništva,sloboda tržišnog i poduzetničkog udruživanja,zabrana monopolizacije tržišta,pravo nasljeđivanja.Ustav kaže da vlasništvo obvezuje-nositelj prava vlasništva i njegovi korisnici moraju pridonositi općem dobru RH.

[andrea reljic]

e te posebne vrste cesije koje Josipovićka pita jel to ustupanje tražbine radi osiguranja,radi ispunjenja ili umjesto ispunjenja?

po meni ti je to USTUPANJE UMJESTO ISPUNJENJA TE USTUPANJE RADI ISPUNJENJA.Prva znaci da sevjerovnik namiruje cim primi stvar,a druga tek kada se namiri iz trazbine :smt004 Ajde mi reci dali Klaric pita zakon ili sto je po meni logicnije one stvari koje je sam iz zakona citirao u knjizi? :smt002

[BaF]

jel mi može netko napisati definiciju građanskog prava?
definicija štete?

gradansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureduje odnose pravnih subjekata povodom stvari, cinidaba, imovine i neimovinskih dobara.

steta je stetnom radnjom prouzrocena povreda nekog subjektivnog prava ili interesa. sastoji se u umanjenju necije imovine, sprecavanju njezina povecanja i povreda prava osobnosti.

[kolegica]

Pitanje:
Kakve pravne učinke proizvodi ništetnost?
a) namjeravane
b) nenamjeravane
c) oboje
d) ništa od navedenog.
Molim odgovor i objašnjenje.
Hvala

[Amadeus]

Točan odgovor je NENAMJERAVANE.Ništetni pravni posao je onaj pravni posao koji ne proizvodi učinke koje bi trebao proizvesti da je valjan,ali ne možemo reći da ne proizvodi nikakav pravni učinak.on proizvodi nenamjeravane pravne učinke,a to su POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE I ODGOVORNOST ZA ŠTETU.

[Amadeus]

Help!?


2. Koja prava pripadaju stjecatelju ako on obavi sve što je trebalo obaviti u slučaju materijalne odgovornosti?

Pa onaj stjecatelj koji je uredno i na vrijeme prijavio nedostatke ima pravo izabrati jednu od ovih mogućnosti:

1.zahtijevati da se nedostatak ukloni ili ukoliko to nije moguće da mu se dade druga takva stvar iste vrste,količine itd. (zamjena)
2.zahtijevati sniženje cijene
3.zahtjevati raskid ugovora
4.u sva ova tri slučaja još ima pravo i na naknadu štete

[vuffek]

1. Kad se neće izjava proizvođača uzimati u obzir kod odgovornosti za materijalne nedostatke stvari?

-ona za koju prodavatelj nije znao, niti je morao znati, a stjecatelj sa poziva na nju
-koja je bila opovrgnuta prije sklapanja ugovora
-koja uopće nije utjecala na odluku stjecatelja da sklopi ugovor

a što se tiče ovog drugog pitanja
tu bi se dalo pričati
jer zakon ništa konkretno ne kaže
po meni
ako on popravi stvar prije nego što je poslao obavijest o nedotacima, mislim da u tom slučaju nema pravo na ikakva prava temeljem materijalne odgovornosti za štetu

ako popravi stvar, nakon što je poslao obavijest o nedostacima, u cilju mu je da zadrži tu stvar
pravo na raskid ugovora nemože ostavriti, jer vjerojatno popravljanjem stvari ona neće biti ista kako kad ju je primio, znači gubi i pravo na raskid
za sniženje cijene-mislim na nemože, jer se nemože utvrditi ta razlika u cijeni zbog toga što popravljena stvar nema više nedostatke

ostaje pravo na naknadu štete, i to one eventualno u vezi s kupljenom stvari i štetom na drugim pravnim dobrima, ovdje konkretno njegovoj imovini, iz koje je on popravak morao platiti

opet
ovo je moje mišljenje
i nije odgovor na pitanje konkretno

[Frenki]

No dobro, jel ima nekoga tko je isao na predavanja pa da ima kolekciju tih primjera.
Ja imam hrpu skripti koje sam sam radio iz knjiga,a rado bi ih mijenjao za tak nešto, pa da se ne iščuđavam aparatima za kavu.

@Hell's Angel, nemoj zamjeriti, ali ako već znaš sve te primjere i ništa te ne može iznenaditi (blago tebi), mogla bi ih i podijeliti s kolegama, a ne samo "to ti je bilo na predavanju, kaj se čudiš, bla bla" itd.

Mislim, super je ta fora s primjerima, ok, može se uvijek reći, zašto niste išli na predavanja
i sl., ali niti ima mjesta za sve ljude koji spremaju građansko (nemamo mi dvorane ko na ekonomiji, al na EJP u je bilo 3 ili 4 grupe, oni su se fakat potrudili), te ako je takav jedan
primjer razlog za rušenje, onda je to, u nedostatku boljeg izraza, banana.

Je, imamo i primjere tužbi u ZOO-u, ali kad bi se netko tako pripremao za građansko (tisuće strana + zakoni + bilješke s predavanja), ne bi
vidio sunca mjesecima. Ipak je to jako opsežno gradivo i treba malo i sreće, dobre volje profesora, nije sve u znanju.

@dudica - U svakom slučaju, osim ak nisi izvalila neku enormnu glupost u vezi tog pitanja s činidbom, ma čak i tada, trebali su ti pružiti još jednu priliku, ipak je to komisija.

Da li se ispitivala s nekime? Meni uvijek pomaže izgovoriti gradivo na glas, dobiš sigurnost i treme skoro pa nema, a dok samo čitaš ti se može činiti, ma to znam, bla bla bla,
a u biti kad treba izgovoriti definiciju, onda nastaju problemi. Ako nisi, onda to definitivno počni prakticirati, drugog savjeta ti na žalost nemam.

[dorro]

al to mi ništa nije vrijedilo jer glihu to ne zanima on hoće životne situacije, pitao me mogu li tužit aparat za kavu i još dosta takvih stvari ali što god bi odgovorila on je kolutao očima to me je izbacilo iz takta. I što mislite jel pošteno da me pita jedno pitanje a riječ je o komisiji i da me ruši??
Zato molim nekoga da mi napiše kako ću ja učit taj predmet da ga uspijem proći jer neznam načina , očigledno nešto ne štima ?
:oops: :?: :smt010

Oho...što, sad su u modi primjeri i logika? Gliha rulz :lol:
Sjajno što su ispitivači koji će gotovo histerično inzistirati da kažeš definiciju ili ključne tri riječi (koje inače same za sebe drek znače), i rušiti te bez obzira što znaš uzduž i poprijeko prepričati i objasniti situaciju na primjerima, se sada sjetili ispitivati "životne" situacije.
Možda više neće ljudi godinama nakon položenog ispita škrgutati zubima na "upis učiniti vidljivim". Živi bila pa vidjeli. :roll:
Valjda ti je sada jasno zašto svi pri komentiranju ispitivača i davanju savjeta uvijek imaju neku izjavu u stilu "izuzetak Gliha" :-D (tzv. GPovske rezerve/priuzdržaj-očitovanja kojim se od izjave izuzimaju određeni subjekti ili daju izjavi posebna tumačenja :lol: )

Savjet: čekaj 3 mjeseca, uzmi pauzu jer će ti se zgaditi gradivo, onda kreni sve temeljito ponavljati.
Pravac: Klarić ili Nikšić. Nevjerojatno, al spomenuti dvojac ima visok prag tolerancije na neznanje odgovora "što bi bilo kad bi bilo" iz živopisnih stvarnih situacija koje trebaš objasniti nakon suhoparnih definicija iz knjige.
I sigurno te neće pitati učinke mogućeg Ugovora s automatom za kavu :roll:

I ono, razvijaj maštu. Kreni iščitavati dječje bajke u kontekstu pozitivnopravnih normi :smt005 (nešto u ovom stilu: http://www.pravokutnik.net/index.php?id=275 )

P.S. kakva je prolaznost kod Klarića?
Jučer smo frend i ja nabasali na njega iza skriptarnice, netko mu je blokirao auto pa je čovjeku totalno živčan šetao dvorištem i psovao si u bradu.
Scena dana: frend mu nešto savjetuje, kao nek zove pauka, sjedne na trubu, blabla, i onda u jednom trenutku ga pita "a jeste vi tu negdje s faksa" :smt044 :smt044 :smt044 mogu se zakleti da je čovjeku počela para izlaziti na uši

[Hell's Angel]

frenki, ovo da ja znam sve primjere i da me ništa ne može iznenaditi je netočno i zlonamjerno.
ne znam što drugo da kažem kada se ljudi iščuđavajaju pitanju oko kartice ili aparata, a bilo je to ne samo na predavanjima nego se vjerojatno dosad već i na forumu povuklo.
i molim te nemoj mi prodavati spiku da nisi išao na predavanja jer nema mjesta za sve.
ja priznajem, na gp1 sam išla otprilike svaki drugi put, a na gp2 nisam išla doslovno nijednom. razlog je jednostavan - nije mi se dalo sjediti tamo.
bilješke s predavanja nemam pojma di su mi, a i nema ih bogzna puno s obzirom na posjećenost predavanja.
sjećam se primjera jedino kad ih netko potegne. osim kartice i automata mogu se sjetiti još jedino pitanja da li je krava opasna stvar (po presudi vrhovnog suda je) i napomene da treba znati i ....... (nakon 15 minuta traženja) ne znam što, ali nešto što postoji i zakonski i ugovorno, a samo je jedno obrađeno u knjizi (ovo drugo treba u zakonu pogledati). spominjalo se i to već na forumu. neka kaže onaj tko zna na što mislim.. možda se i ja u međuvremenu sjetim.

[Frenki]

Ma nije to ništa zlonamjerno, nego se radi o tome da je zadnja stvar koja čovjeku treba kad padne ispit koji se štreba ko građansko, da mu netko kaže "kaj se čudiš, pa to je bilo na predavanjima" To je jedan, barem ovako, preko foruma, "ja sam među boljima u svijetu" stav,
koji živcira.

Bili ti primjeri na predavanjima ili ne, svejedno nije uredu da nas profesori ispituju takve gluposti
kad ima itekako dovoljno materijala i za 1-2h ispitivanja ako baš žele. A kao, ne vole sad odjednom štrebanje, ali isto tako pitaju 10x prožvakane primjere koje su određeni ljudi već naštrebali i onda se svi pravimo da jako dobro zaključujemo i povezujemo životne situacije sa teorijom, kao što je taj famozni primjer kartica-asignacija. Ko je tu lud?

Uostalom, nikad profesor ne može biti siguran da je njegovo izlaganje sa predavanja došlo do svih ljudi. Ako već pitaju primjere, onda neka nas pitaju primjere iz knjiga.

Dobar primjer opasne stvari bi bio automobil, a ovakva pitanja s kravama i automatima za kavu
izgledaju kao da su namjerno koncipirana tako da zbune studenta. Ko da mu već nije dovoljno
teško. Žena je na komisiji, 4. joj je put, sva je već u komi od silnog ponavljanja gradiva po xy put, a onda, umjesto da bude korektno ispitana, dobi pitanje sa aparatom za kavu.

Sad ovako sa strane je i više nego jasno da ne možeš tužiti aparat za kavu, ali kada si tamo,
pod pritiskom, stvari su ipak malo drugačije. Profesori bi prije svega trebali biti korektni prilikom ispitivanja.

[Hell's Angel]

Kad profesor da primjer, on te samo želi navesti da kažeš nešto što si naštrebao iz knjige, a ima nekakve logičke veze s tim.

Npr, kad te pitaju je li krava opasna stvar, žele da ti kažeš da definicija opasne stvari po zakonu ne postoji i da je to prepušteno sudskoj praksi i diskrecijskoj ocjeni sudaca.

Kad te pita možeš li tužiti aparat na kavu, želi da kažeš da je jedna od karakteristika činidbe da ona može biti samo ljudska radnja, a radnja stroja ili robota jedino ako njime upravlja čovjek.

Dakle, ne trebaš ti tamo riješavati nekakav slučaj. Moraš toliko dobro naučiti da znaš na što on tim primjerom cilja iz knjige.

bojim se da ipak nije tako.
ne traže od tebe da napišeš tužbu, ali su tražili konkretno da se kaže npr to da li je po tebi krava opasna stvar ili nije. dakle ako te pita klarić da li je krava opasna stvar, ti ne recitiraš definiciju opasne stvari, nego analiziraš možeš li kravu podvesti pod tu definiciju ili ne.

[Amadeus]

Ljudi pa krava vam je preopasna stvar.kad te nogom udari,ima da odletiš 500 m.