Upisi u višu godinu

[Pravokutnići]

POSTUPAK UPISA U VIŠU GODINU ("PROCESNI DIO")

Upisujete se u za to predviđeno vrijeme koje će biti objavljeno na stranici faksa. Vjerojatno negdje nakon završetka drugog roka u 9mj. I ne, iako ste uber super student i očistili ste godinu već prije, ne možete se upisati prije toga.

Upisati preko studomata (izbor predmeta iz semestra koji se upisuje)
Podići upisne papire (prijavni list i uplatnicu) na TMT 14 soba 54/II.
Ispuniti prijavni list (smjer pravo, integrirani preddiplomski i diplomski studij)
Ispuniti uplatnicu (ime, prezime, adresa, visina školarine, poziv na broj odobrenja 1011-JMBAG osobe koja upisuje)
Platiti (moguće i Internet bankarstvom, donosite isprintanu potvrdu)
Predaja indeksa u referadu (dan nakon upisa preko studomata) zajedno s popunjenim prijavnim listom i plaćenom uplatnicom
Pokupiti indeks u kartoteci TMT 14 soba 40/II, kad je rečeno da će biti gotov, uz predočenje osobne iskaznice

Upisuje se semestar po semestar, zimski u devetom, a ljetni u drugom mjesecu. Gore opisan jest upis u zimski semestar. Za upis ljetnog semestra nije vam potreban prijavni list, već samo uplaćena uplatnica te indeks (preskačete točku 1. i 2.).
Ukoliko niste podigli indekse na dan kad ste trebali, možete ih podići bilo koji drugi dan isto u kartoteci uz predočenje osobne. Ako niste u mogućnosti doći osobno, to za vas može napraviti i netko drugi uz predočenje vaše osobne.


HIPOTETSKI PRIMJERI UPISA ("MATERIJALNI DIO")

SITUACIJA A
Dao sam uvjet i ostao mi je samo jedan ispit iz ljetnog semestra – rimsko pravo. Kako je to u ljetnom semestru, to me u rujnu ne zanima. Imam uvjet, dakle ne upisujem pad. U rujnu upisujem sva tri predmeta iz trećeg semestra. Do drugog mjeseca mogu dati rimsko pravo. Ukoliko ga dam, u veljači upisujem sve predmete četvrtog semestra. Ukoliko ne dam rimsko pravo, upisujem sve predmete četvrtog semestra + rimsko pravo (dakle 38 ects bodova). Ukoliko studiram uz potporu ministarstva („bez plaćanja“), neću ništa dodatno platiti, a ako studiram za osobne potrebe („uz plaćanje“), platit ću dodatnih 800kn (8ects x 100kn). Isto vrijedi ukoliko mi je ostao jedan ispit iz zimskog semestra. Razlika je samo u tome što ću ga upisivati (prenijeti) u rujnu, a ne veljači.

SITUACIJA B
Ostala su mi dva predmeta iz ljetnog semestra – rimsko pravo i nacija. Kako nisam dao uvjet, upisujem pad. U rujnu upisujem sve predmete iz trećeg semestra (jer sam očistio čitav zimski semestar prve godine). Ukoliko dam rimsko pravo i naciju do veljače, upisat ću čitav četvrti semestar – to je tzv. skok godine. Zašto? Zato što ako dam uvjet na drugoj godini i ove predmete s prve, ja ću normalno upisati treću. Iako sam upisao pad prve godine pa zapravo studiram prvu, pa ponovo prvu i onda treću. Formalno nikad neću biti druga (isto se odnosi i na više godine - pogotovo četvrtu koja je specifična po tome što osmi semestar ima 38 ects bodova - bitno je samo do veljače očistiti nižu godinu, tada ćete doduše upisivati samo 30 bodova, ali kako je uvjet ostao 50 ects bodova, moći ćete položiti 5 predmeta s 4. i time ju preskočiti - za daljnje informacije o upisu pete godine pogledajte poseban topik). Ukoliko ne dam rimsko pravo ili naciju, upisujem onoliko predmeta manje iz četvrtog semestra koliko nisam dao ispita. Znači ako sam dao samo naciju, upisujem jedan predmet manje. Ako nisam dao nijedan, upisujem dva predmeta manje. Nema prijenosa, pao sam godinu. Prenijeti predmet mogu samo osobe s uvjetom (osoba iz situacije A).

SITUACIJA C
Ostala su mi dva predmeta iz zimskog semestra – opća povijest i sociologija. Nemam uvjet, dakle upisujem pad. U rujnu upisujem samo jedan predmet iz trećeg semestra. Tek iduće godine u rujnu upisujem ostala dva + 1 iz petog semestra. Vučem te predmete do kraja faksa i nikako se ne mogu riješiti „parcijale“ (to je stari naziv, parcijala više ne postoji, postoji uvjet i postoji pad). Zato je uvijek najbolje rješavati ispite iz zimskog semestra jer ako mi ostanu ispiti iz ljetnog semestra, mogu „prevariti“ sustav i preskočiti godinu, dok to sa zimskim semestrom ne mogu. Na gore navedenom primjeru najbolje se vidi sistem upisa „upisujem koliko sam dao“.

SITUACIJA D
Ostao mi je jedan predmet iz zimskog semestra (opća povijest) i jedan predmet iz ljetnog semestra (rimsko pravo). Kako nemam uvjet, upisujem pad. U rujnu upisujem opću povijest + 2 predmeta iz zimskog semestra. Dakle, tu vrijedi sve iz situacije C. Za rimsko pravo vrijedi sve iz situacije B: ako dam rimsko pravo do veljače, upisat ću sve predmete četvrtog semestra. U slučaju da do kraja akademske godine riješim i oppd i rim, ako dam uvjet na drugoj godini (položim sve ispite s druge, osim onoga iz trećeg semestra kojeg nisam ni mogao polagati jer ga nisam ni upisao), moguć je „skok godine“. Onda ću samo u zimskom semestru upisati 38 bodova (taj predmet s druge koji nisam upisao prošle godine + cijeli peti semestar). Još jednom se vidi kako je najbolje rješavati prvo zimski, a onda ljetni semestar. Također se vidi da jedan predmet u zimskom semestru ne mora značiti smak svijeta, dok to dva iz zimskog semestra već znače (nema skoka godine).

KAKO UPISATI LJETNI SEMESTAR ČETVRTE GODINE iliti nismo znali što da radimo sa 8 ECTS-a viška:

1) IMALI STE UVJET U 10MJ., ostao vam je jedan predmet ljetnog semestra
- upisujete taj predmet + četiri predmeta osmog semestra
- da, to zajedno sa seminarom i vježbama iznosi čudesnih 46 bodova, ali tako upisujete i gotovo
- ako vam studomat ne dozvoljava upisati toliko bodova, upisat će vas ručno u referadi

2) NISTE IMALI UVJET U 10MJ
a) u 2mj. ga imate i ostao vam je jedan predmet ljetnog semestra
- upisujete taj predmet + dva predmeta osmog semestra
b) očistili ste treću
- moći ćete upisati sva 4 predmeta sa 4. u ljetnom semestru. (Tako je barem Relković jednom rekao...podložno je provjeri i pobijanju.)

3) NEMATE UVJET, ostalo vam dva predmeta ljetnog semestra
- upisujete ta dva + jedan predmet osmog semestra

4) NEMATE UVJET, ostala vam sva tri predmeta ljetnog semestra
- upisujete ta tri predmeta
- ako ste odradili seminar i vježbe, ne upisujete novi seminar ni vježbe
- ako vam studomat dozvoljava upis 24 boda, upišite; ako ne dozvoljava, upisat će vas ručno u referadi


Ponavljam već navedene stvari:
- redovni bi trebali upisivati uvijek 30 bodova, znači ne mogu proizvoljno upisivati manje; naravno to se ne odnosi na situacije kada ne možete nakupiti 30 bodova iz sljedećih razloga:
a) nemogućnost upisivanja predmeta sa tri različite godine
b) odrađeni seminari i vježbe, a upisujete ponovo sva tri predmeta
c) možda još nešto što mi sada ne pada napamet.

-izvanredni mogu upisati manje bodova, ali minimalno 18 osim u gore navedenim slučajevima kada mogu i manje


Jedan koristan link: Kako upisati višu godinu(sadrži hipotetske primjere i postupak upisa)


BRUCOŠI UPISANI 2010./2011. I SVI KASNIJI BRUCOŠI - POSEBNO PRAVILO O OSLOBOĐENJU OD PLAĆANJA (ne odnosi se na one koji su faks upisali prije 2010. godine, neovisno o padu godine ili sl.)
Izmjene i dopune Pravilnika o studiju - Brucoši 2010./2011.

Na temelju članka 17. stavka 1. točke 6. Statuta Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici održanoj 30. lipnja 2010., donijelo je sljedeću

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA
PRAVILNIKA O STUDIJU

Članak 1.
Članak 40. Pravilnika o studiju mijenja se i glasi:
„(1) Redoviti student upisuje višu godinu studija bez plaćanja participacije sve dok redovito ostvaruje uvjete za upis više godine studija te ako u vrijeme upisa u višu godinu studija prosjek njegovih ocjena iz ispita koje je položio od početka studija iznosi najmanje 3,5 po ECTS bodu.
(2) Redoviti student koji prima stalnu novčanu pomoć upisuje više godinu studija bez plaćanja participacije sve dok redovito ostvaruje uvjete za upis više godine studija bez obzira na prosjek ocjena.
(3) Redoviti student koji ne ostvaruje uvjete iz stavka 1. i 2. ovog članka sudjeluje u pokriću troškova studija plaćanjem participacije u školarini.
(4) Iznos participacije u školarini za akademsku godinu utvrđuje Fakultetsko vijeće svojom odlukom. Iznos participacije u školarini određuje se na bazi vrijednosti jednog ECTS boda.
(5) Redoviti student koji je izgubio pravo na studij u statusu redovitog studenta, može nastaviti studij kao izvanredni student.“

Članak 2.
Članak 41. mijenja se i glasi:
„Izvanredni student ima pravo upisati višu godinu studija kao redovni student ako u vrijeme upisa u višu godinu studija prosjek njegovih ocjena iz ispita koje je položio od početka studija iznosi najmanje 3,5 po ECTS bodu.“

Članak 3.
Ova Odluka primjenjuje se na studente koji su po prvi puta upisali prvu godinu nakon njezinog stupanja na snagu.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave.

Dekan

Prof. dr. sc. Željko PotočnjaK

Dakle, ovo vrijedi za sve koji su upisali ove godine (2010) u sedmom mjesecu i sve buduće brucoše koji će se idućih godina upisivati. Molim vas da ovo pročitate jer će vam biti bitno za upis sljedeće godine, a isto tako i da znate kaj da radite ove godine i kako da i dalje ne plaćate.
A) Ukoliko ste upali bez plaćanja, a niste student koji prima novčanu pomoć, morate imati prosjek 3.5 i uvjet na godini (položenih 5 pravnih ispita i jedan engleski) da bi ostali bez plaćanja.
B) Oni koji primaju novčanu pomoć, dovoljno je samo da ostvare uvjet. Novčana pomoć je zapravo socijalna pomoć (vidi ovdje pod točkom 2: http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Pra...tvarivanja.pdf)
C) Za prelazak sa izvanrednih na redovne potreban vam je uvjet i prosjek 3,5.
U prosjek ulaze pravni predmeti te engleski. U prosjek ne ulaze seminari.

Što se tiče svih ostalih odredaba Pravilnika o studiranju i ostalih propisa, tj. sve ostalo što je objašnjeno u ovom i drugim topicima, odnosi se na vas jednako kao i na ostale studente.


Često postavljena pitanja:

1. Kada sam stekao uvjet za upis na višu godinu?
Uvjet je stečen kada ste skupili minimalno 50 ECTS bodova (od mogućih 60) sa niže godine. Svaka brojka manja od te znači pad godine i ponovni upis iste (u indeksu će vam lupiti žig koji će posvjedočiti o istome).
2. Koliko moram platiti upis?
Kako se upisuje semestralno, tako se i plaća semestralno. Za svaki bod koji ste upisali plaćate 100 kuna (formula je dakle X*100, X - broj upisanih ECTS bodova). Na upisima u zimski semestar plaćate i još 300 kuna upisnine koju ne morate platiti na upisu u ljetni semestar. Ukoliko ste student oslobođen plaćanja, plaćate samo upisninu na upisu u zimski semestar.
Ispit koji prenosite također plaćate (osim redovnih bez plaćanja). Taj ispit plaćate u onom semestru u kojemu ga upisujete. Dakle, ako se radi o predmetu iz zimskog semestra plaćate ga na upisima u rujnu. Ako se radi o predmetu iz ljetnog semestra, ako ga ne položite do upisa u veljači, tada ga upisujete i plaćate. Redovni studenti bez plaćanja, ne plaćaju ispit koji prenose (kao niti bilo koji drugi ispit).
2a. Stekla/o sam uvjete za prelazak na redovne OP, tj. redovne bez plaćanja. Kakva je procedura?
Prije upisa morate podnijeti molbu za promjenu statusa, a nakon toga se upisivat. Detaljnije na topiku Promjena statusa studenta
3a. Prelazim na izvanredne, kakva je procedura?
Prije upisa morate podnijeti molbu za promjenu statusa, a nakon toga se upisivat. Detaljnije na topiku Promjena statusa studenta
3. Koliko bodova mogu upisati po semestru?
Po svakom semestru maksimalan broj bodova koji upisujete jest 30. Jedan semestar možete upisati i maksimalno 40, ali samo ukoliko ste imali uvjet, ali ne manje od toga. Bitno je da ste uvjet stekli prije upisa godine u rujnu; ako ste ga stekli kasnije nećete moći upisati 40 bodova. Redovni studenti uvijek moraju upisivati maksimalan broj bodova ako mogu, ako ne mogu, onda onaj broj koji najviše mogu. Izvanredne studente ne veže to pravilo, oni mogu upisati i manji broj bodova iako mogu upisati maksimalan broj, ukoliko tako žele. Studomat pokazuje minimum od 18 ECTS bodova, ali ukoliko ne možete po pravilima upisati ni toliko, upisat ćete koliko možete, a ako vam studomat ne daje tu opciju upis možete obaviti i ručno u referadi.
Svaki upis prekomjernog broja bodova će vam poništiti u referadi.
3a. Zašto mi studomat nudi da upišem 40 bodova, tj. predmet iz niže godine i sve iz više ako nemam uvjet?
Zato da sami možete odabrati koja dva od tri predmeta više godine ćete upisati. Svaki upis prekomjernog broja bodova će vam poništiti u referadi.
3b. Studomat mi ne dopušta upisati manje od minimalnog broja bodova, što učiniti?
Ako zbog nemogućnosti upisivanja predmeta sa tri različite godine upisujete manje od minimalnog broja bodova, ukoliko vam studomat takav upis ne dozvoljava, upis će vam ručno obaviti u referadi.
4. Kada mogu upisati parcijalu?
Parcijala ne postoji. Ukoliko ste dali određeni broj predmeta s niže godine, ali niste postigli 50 ECTS bodova, to je pad i ponovni upis iste godine. Ono što studenti nazivaju parcijalom jest upis nekih predmeta s više godine u „zamjenu“ za one koje ste položili s niže. Ali to i dalje ostaje pad godine.
5. Hoću li izgubiti pravo studiranja ukoliko ne sakupim 35 ECTS bodova u dvije godine?
Ne, ta odredba se ne primjenjuje u praksi.
6. Što se događa ako dvaput padnem istu godinu?
Ako ste bili redovni i dvaput padnete istu godinu, prelazite u izvanredne.
Za sve one koji ne znate brojati do dva, tj. tri i/ili ne znate čitati sa studomata, dvaput pasti znači sljedeće:
Npr. upisali ste godinu prvi put 2008/9;
2009/10 ste upisali pad te godine (jer niste sakupili 50 ECTS-a);
2010/11. ponovo upisujete pad te godine (jer niste sakupili 50 ECTS-a). U tom trenutku (prilikom drugog pada) na upisima prelazite na izvanredne.
7. Koliko dugo mogu studirati?
Kao redovni možete studirati 10 godina (svaku godinu pasti jedanput).
Kao izvanredni možete studirati neograničeno.
8. Što ako sam dvaput pao godinu (dakle prelazim u izvanredne), a ostali su mi predmeti iz zimskog semestra, npr. nacija i rim?
U tom slučaju pošto prelazite na izvanredne, naciju i rim morate upisati u zimskom semestru kada ju upisuju izvanredni.
Isto vrijedi u obrnutom slučaju - ako su vam ostali npr. oppd i soc, upisat ćete ih u ljetnom semestru.
9. Kada mogu davati ispite s više godine?
Ispite s više godine možete polagati ukoliko su odslušani, a sakupili ste 50 ECTS bodova s niže godine.
10. Ukoliko sam položio sve ispite iz zimskog semestra, ali ne i iz ljetnog, je li to pad godine pošto imam vremena dati te predmete do upisa u ljetni semestar?
To je pad godine. Nužno je imati uvjet do upisa zimskog semestra u 9. mjesecu, jer se to gleda kao upis nove godine, te se provjerava je li student u prethodnoj skupio dovoljno bodova za uvjet za upis u višu godinu. Vi naravno te predmete možete položiti do upisa u ljetni semestar i upisati čisti semestar više godine, ali i dalje će to biti evidentirano kao pad godine. Dakle, službeno pad godine, ali možete faktički nadoknaditi taj zaostatak.
11. Što je to „preskakanje godine“?
To je situacija u kojoj vam je ostalo dva ili tri premeta iz ljetnog semestra, odnosno jedan iz zimskog i drugi iz ljetnog. Cilj vam je položiti sve predmete koji su vam ostali iz ljetnog semestra prije upisa u ljetni semestar te godine, odnosno očistiti godinu koju ste pali. Tako ćete moći upisati sve predmete iz ljetnog semestra. Ukoliko te godine očistite godinu koju ste pali, te uspijete sakupiti 50 ECTS bodova položivši predmete s godine koju niste mogli upisati, iduće godine na upisima, upisat ćete sljedeću godinu, dok ćete ovu koju niste upisali „preskočiti“, odnosno nikada ju nećete imati upisanu. Ovo se preporuča onima kojima ostane dva predmeta, jer ukoliko se radi o većem broju, šansa je na žalost premala.
12. Što ako mi ostane jedan predmet s niže godine, a položila sam neke s više, hoću li upisivati neke predmete sa sljedeće godine po redu?
Ne, pravilo je da ne možete imati upisane predmete s tri različite godine u jednoj godini. To je posebno važno u devetom mjesecu kada vam možda nominalno i nije upisan taj jedan predmet s niže godine koji vam je ostao, ali vam i dalje neće biti dopušteno upisati išta sa sljedeće godine. Više o tome ovdje.
Dodatna pojašnjenja:
A) Ako niste dali ispit iz zimskog semestra niže godine, a date ga do upisa ljetnog semestra, moći ćete upisati predmete sa treće po redu godine (niža - viša - sljedeća po redu godina).
Primjer: redoviti ste student i ostao vam je oppd iz zimskog semestra, a sa druge godine kazneno.
Oppd morate upisati u zimskom semestru, te zbog njega u zimskom semestru ne možete upisati nijedan predmet sa treće godine.
Ali ukoliko položite oppd do upisa u ljetni semestar, u ljetnom semestru dozvolit će vam upis predmeta sa treće godine.
Dakle, ako očistite prvu godinu do upisa ljetnog semestra moći ćete u ljetnom semestru upisati predmete treće godine.
Ako riješite samo oppd upisat ćete dva predmeta iz ljetnog semestra treće godine, a ukoliko riješite i oppd i kazneno upisat ćete cijeli ljetni semestar treće godine.
B) Ako niste dali ispit iz ljetnog semestra niže godine, u zimskom semestru nećete moći upisati predmete sa treće po redu godine.
Ukoliko taj predmet položite do upisa ljetnog semestra moći ćete u ljetnom semestru upisati predmete sa treće po redu godine.
Primjer: redoviti ste student i ostali su vam rim i kazneno. U zimskom semestru nećete moći upisati ništa sa treće godine, ali ukoliko date rim, u ljetnom semestru upisat ćete dva predmeta treće godine, a ukoliko date i rim i kazneno upisat ćete cijeli ljetni semestar treće godine.
13. Kada ću upisati godinu ako idem na dekanski rok?
Ukoliko izlazite na dekanski rok, upisi se produljuju i možete se upisati nakon što ste izašli na ispit i možebitno ga položili.
14. Koliko puta mogu upisati neki predmet?
Neograničeno.
15. Plaćaju li se četvrta i peta godina?
Odlukom ministarstva četvrta i peta godina mogu biti besplatne, tj. ministarstvo može donijeti odluku da će ono financirati četvrtu i petu godinu. O tome se sa sigurnošću može govoriti tek u rujnu za vrijeme upisa, odnosno nakon odluke ministarstva.
Načelno to funkcionira po principu regresa: platiš i onda ti faks vrati pare kad i ako ministarstvo donese odluku.
Odluka, ako bude donesena, se odnosi samo na one koji prvi put upisuju četvrtu ili petu godinu (dakle, pad neke od tih godina ne plaća ministarstvo).
16. Mogu li upisati gp2 ako nisam upisao/la gp1?
Ne. Morate imati upisan gp1 da bi mogli upisati gp2. Takvo ograničenje ne postoji za druge predmete.
17. Ako se u godini ne upisuje niti jedan seminar, šta s onom odredbom da mora biti napisan jedan seminarski rad u godini?
Ništa, nema seminara - nema ni obveze pisanja rada.
18. Mogu li upisati seminar/vježbe ako nisam upisao nijedan predmet iz tog semestra?
Ne. Ne možete upisati seminar ako niste upisali nijedan predmet iz tog semestra, tj. ako ponovno upisujete predmete sa niže godine, a seminar iz tog semestra ste odradili.
Primjer: dali ste seminar iz 2 semestra, ali ponovno upisujete sva tri predmeta - rim, naciju i političku. U tom slučaju ne možete upisati seminar iz četvrtog semestra, već upisujete samo ta ti predmeta.
Isto pravilo vrijedi i za vježbe.
19. Gdje se poništava upis godine na studomatu?
U kartoteci ili referadi (kada dođete kažete da ste krivo upisali i napomenete što).
20. Mogu li se upisati bez bilješke o seminarskoj radnji?
Ove godine je to bilo moguće, vidjet ćemo hoće li se praksa promijeniti.
21. Mogu li upisati samo 18 ECTS bodova?
Izvanredni studenti mogu upisati samo 18 ECTS bodova iako bi, s obzirom na položene ispite, mogli upisati više.
Za redovite studente, ta mogućnost ne postoji - oni upisuju onoliko ECTS bodova koliko su dali na prethodnoj godini, u skladu s gore navedenim pravilima.
Naravno, to se ne odnosi na situaciju kad nije moguće upisati više od 18 ECTS bodova (npr. osobi je ostala opća povijest, sociologija i engleski III, a dala je sve iz zimskog semestra druge godne; kako je nemoguće imati upisane ispite s tri različite godine, moći će upisati samo navedene ispite u zimskom semestru, bez u pisivanja ispita s treće godine što čini ukupno 18 ECTS bodova).