IV. Upravno Pravo

[marla]

Za sve koji idu na upravno - pismeni je najvažniji a usmeni praktički formalnost. Moje pohvale profesoru Medvedoviću koji je na usmenom strašno ugodan, pomaže, a prolaze zapravo svi jer ako i ne znaš ima izjavu tipa "...odgovor vam je bio loš ali moram respektirat da vam je pismeni pozitivan.".
I za usmeni obavezno pripremit ono što nisi znao na testu - ja sam imala 26 bodova, 3 pitanja sam ostavila potpuno prazna (među kojima 2 iz prekršajnog), pitao me jedno jedino pitanje iz prekršajnog, onda pola sata držao svoj monolog i dao mi 3. I naglasio je kako ga izuzetno nervira kada studenti dođu na usmeni a ne pogledaju ono što su zeznuli na testu...

[zagor]

mislim da cu te morati razocarati i reci da ti 28 dana za spremit ovaj ispit nije dovoljno osim ako neces maximalno selektivno uciti i izbaciti prekrsaje...ispit je jako suhoparan i čisto bubanje...poslije GP i GPP-a najteži ispit...na ispitu dosta rigorozno ocjenjuju i traze detalje...postoji skripta ali i za nju treba podosta vremena jer je moras znati od riječi do riječi...međutim bilo bi glupo ne pokušati...ja sam ucio mjesec dana i imao 19 bodova u 4 mj. s tim da nisam napisao prekršaje i jedno pitanje totalno fulao...i jos jedno upozorenje:ispit se jako lako zaboravlja...kad sam pao u 4 mj poceo sam ucit pomorsko i dao u 5 mj i opet se prebacio na upravno nadobudno za 11.6. međutim kad sam poceo ponovno čitati bilo je nema šanse za 1 rok u 6 mj tako da sad ucim za 2 rok i nadam se pozitivnom...tako da ako prek ljeta ne misliš učiti ishlapit će ti brzinom munje nešto kao upravna znanost...sretno!

[delimir]

pa mislim da ti je najbolje rješenje Šikić-on pušta ekipu i na granici- s manje bodova od 26, navodno i "navuče" koji bod ako si blizu prolaza, jako je o.k na usmenom,nije prezahtjevan s tim da vjerojatno više pita ako si bio na granici prolaza,,,e sad ALI-jako je tražen (radi prije navedenih razlog) pa je možda teže doći do njega ali mislim da nemaš kaj izgubiti. Omejecka strože ocjenjuje ispit (navodno) a za Medvedovića ne znam...

[the chief]

malo sam se raspitala-u vezi prekrsaja

Sikic-uopce ne pita na usmnom
Medvedovic-pita,ako ostavis prazno u testu,ali samo osnove

frendica je odgovarala kod Omejec u 6mj rekla mi je da nji nije pitala

ja isto mislim da nemamo sta izgubit

alea iacta est :smt026

[Y0!]

Proucivsi cijeli topic naisao sam na nekoliko pitanja za koja ne mogu naci odgovor, pa molim da ili odgovorite ili navedete gdje se to nalazi u knjizi (moze i opcenito, bitno mi je samo da netko potvrdi da odgovor u knjizi postoji, jer ga ja nisam primijetio), krenimo:

1.Izvori upravnog prava u EU?
2.Ustavnosudska i upravnosudska nadleznost Suda pravde EU?
3.Samoskrivljena neubrojivost?
4.Pouka o pravnom lijeku kada je žalba dozvoljena i posljedice ako pouke nema ili je nepotpuna?
5.Kada Upravni sud utvrduje cinjenice?
6.Ovlasti Upravnog suda prema aktu donesenom po slobodnoj ocjeni?
7.Posebnosti kod izvrsenja upravnih ugovora?
8.Kako je osigurana zastita fizickim i pravnim osobama kada im je povrijedeno neko pravo pravomocnim aktom donesenim na temelju opcenormativnog pravila kojeg je Ustavni sud ponistio? (Gdje-koji je odgovor na to pitanje?)

Molim odgovor!

Pitanje na odgovor 3:

Samoskrivljena neubrojivost

Članak 27.
Ne smatra se neubrojivim počinitelj prekršaja koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje kod njega postojao nehaj glede prekršaja što ga je počinio, odnosno namjera kada je propisom o prekršaju propisano kažnjavanje za taj oblik krivnje.


I ja također molim ostale kolege da pomognu s odgovrima jer sam i ja upravo ta pitanja izvadio, a da ne znam odgovore na njih ( spešeli pitanja 1 i 2)

Hvala.

[Y0!]

I ja također molim ostale kolege da pomognu s odgovrima jer sam i ja upravo ta pitanja izvadio, a da ne znam odgovore na njih ( spešeli pitanja 1 i 2)

Hvala.

1 i 2 pitanje ti je u knjizi str. 50

Izvori- pisano pravo, običajno pravo, opća pravna načela i sudska praksa.
Upravnosudska i ustavnosudska nadležnost Suda pravde
Upravnosudska-obuhvaća sporove između pojedinaca i Zajednice te službenika i Zajednice. Odluke suda koje se odnose na primjenu upravnog prava nisu ograničene samo na one sporove koji se smatraju upravnim sporovima.
Ustavnosudska nadležnost- drugi oblik nadl. po kojem sud ima ovlast suda da presuđuje u sporovima između tijela zajednice.Nadzire zakonitost akata koje zajednički donose E.parlament i Vijeće, akata Vijeća, Komisije osim preporuka i mišljenja E. parlamenta.Ako je tužba osnovana proglašava akt ništavim.

Posebnost izvršenja upravnih ugovora str.38

Hvala ti. Sada sam se probudio - i svijet mi je malo bistriji (iako već od 7h sjedim nad knjigama). :oops:

Odgovor na pitanje 7 "Posebnost kod izvršenja upravnih ugovora"
nalazi se na str. 38 naslov 2.

[Medeja]

Pitanje u vezi samoskrivljene ubrojivosti. To je clanak iz prEkrsaja, taj clanak je izbacen. Treba pogledat na stranci koji su clanci izbaceni. I preporucujem prvo knjigu procesljat a tek se onda bavit pitanjima. Postupak iz Zup - a. Opsirnije je i mozda lakse. Ili iz skripte jer je opsirnije nego u knjizi (nemoguc ali istinito). Sikic ne pita prkrsaje osim ako mu se ne zalomi. Dakle, moze se dogodit. Treba malo pitanaj za usmeni pogledat. Medvedovic pita prekrsaje. Omejec ne. Ali sve treba provjeriti jos malo na ovim stranicama..Eto, ugodno ucenje!

[delimir]

Danas prošla kod prof. Omejec- ne znam o kakvom strogom ocjenjivanju se pisalo po ovim stranicama ali ja sam napisala 7 pitanja, 3 ostavila potpuno prazna i dobila 35 bodova!!! a u tih sedam nisam baš sve napisala...na usmenom čista formalnost- žena je normalna,fantastična,pristupačna. To je bio zadnji- još samo izborni. Preporučam profesoricu- nemojte se bojat-normalniji ispit nisam imala!!

[delimir]

nisam znala- 2 prekršaja i ono sa javnim dobrom- to uopće nisam naučila- u ovih 7 nisam sve napisala- učila sam iz knjige pa sam si bolje povezala stvari- npr. kod ratne štete koja je u skripti slabije obrađena- ali daleko od toga da sam sve napisala;iskreno,pitala sam se jer ona nekaj pogriješila, je li uopće pogledala test i koliko dobro ga je pogledala...Još trojica kolega su kod nje odgovarala tj. svi 4 koji smo bili kod nje smo prošli pismeni pa možda oni imaju drugačije dojmove...
pitala je-kako ona kaže- školska pitanja, toliko je ugodna da je meni na kraju bilo neugodno kaj nisam imala dobar usmeni ali meni ta školska (pljuga) pitanja ne leže- uvijek se koncentriram na neke kompliciranije stvari pa osnove zapostavim...

[cica-mica]

eto da se pohvalim, prođoh ovaj ispit bez puno muka i traume, što inače nije slučaj kod mene. 2 mjeseca konkretnog učenja i to je to. Nakon mpp ovaj ispit dođe kao sos-paradajiz na mamurluk, blagovorno.
Ispit je sasvim ok, knjiga je odlično pisana, skripta je također jako dobra, sistematična, sve u svemu, učiš po skripti, čituckaš knjigu da ti sjedne i ne bi trebalo biti većih problema.
Imala sam 27 bodova, nisam napisala 2 pitanja uopće, 2 sam skroz zabrljala a ostalo sam ok napisala. Pitanja na ovom roku mogu okarakterizirati kao normalna, sva već viđena i čuta, malo si prekopajte po starim pitanjima, vidite da ih vrte!!
Na usmenom sam bila kod prof.Šikića( čini mi se da je samo on bio na roku ), ma, mrak- čovjek! Pitao me 3-4 pitanja, ratnu štetu, ništavost akta, mijenjanje rješenja( reformatio jedan i drugi), i još par sitnica, stvarno je bio odličan, opušten, čini mi se skroz normalan mladi čovjek kakvih se kod nas na faksu rijetko ( nažalost ) susreće.

eto lipi moji, učite, nemojte se bojati, nije vam uprava ništa strašno ( ako ste dobro utvrdili gpp, he he he) :smt006

[prijanlovro]

P.S. Vidi se da se na četvrtoj godini nikome nikud ne žuri, sve teme s četvrte su mrtve već tjedan dana... 8) 8)

Da razbijemo tu pogresnu percepciju.. ;
1.Terminus technicus ili differentia specifica?
Kod upravnog akta (tocnije pod podnaslovom "Pogresni upravni akt" govori se o "ponistavanju, ukidanju i oglasavanju upravnog akta nistavim";
tvrdi se da treba "razluciti ponistavanje ili ukidanje upravnog akta kao oblika objektivnog stavljanja izvan snage (s jedne strane) od oglasavanja upravnog akta nistavim (s druge strane)"------NIJE LI PONISTAVANJE I OGLASAVANJE NISTAVIM JEDNO TE ISTO?

2.Kod "Kontrole nad upravom", STO JE "PREDMET KONTROLE UPRAVE"?
U knjizi je navedeno da je to skup svih mjera koje nositelj kontrole moze upotrijebiti kad utvrdi da tijelo nad kojim se kontrola obavlja ne postupa onako kako je u danoj situaciji propisano odnosno svrhovito" ali sam negdje nasao i da je to ponasanje uprave, nacin uporabe ovlastenja kojima raspolaze, akti i mjere koje donosi odnosno poduzima
Logicnije bi bilo ovo drugo, no knjiga jasno pise..!?

3.Kod "Odgovornosti za stetu nastalu obavljanjem sluzbe...", podnaslov "Odgovornost sluzbene osobe za stetu nanesenu tijelu drzavne uprave" govori se da se "rjesenjem moze dopustiti placanje u obrocima po zamolbi drzavnog odvjetnika a ovisno o visini stete"-----ZAR NE BI TU TREBALO STAJATI "DRZAVNOG SLUZBENIKA"?

4.Zivcira li jos koga stil pisanja u "Svezi"? Sta je to "u svezi", koja je razlika od "u vezi"?!?!? hmmm.... :evil: :-D

Eto, Starfish, vidis da ima nade i za nas dinosaure... :-D

[Starfish]

Ad1:
Nije isto, ne baš... :badgrin:
A) Poništavanja – Akt je donesen, smatra se da je imao pravno djelovanje (postojao je i proizvodio pravne učinke) do trenutka kad ga je neko upravno tijelo KONSTITUTIVNOM odlukom poništilo.
B) Proglašavanje ništavim – Akt je donesne, ali nikad nije proizvodio pravne učinke pa ga je upravno tijelo u nekom trenutku DEKLARATORNOM odlukom samo proglasilo ništavim.,
Znači ta deklaratornost/konstitutivnost je bitna.
Istina – kod ovog konstitutivnog poništavanja ex tunc se poništavaju i pravni učinci akta (što kod proglašenja ništavim ne treba činiti, budući takav akt nikad ni nije proizvodio pravne učinke), pa u biti na kraju, de facto, dođe na isto. Nema više akta, nema ni učinaka koje je eventualno proizveo.
Ova dva termina iz tog općeg dijela o pogrešnosti upravnog akta moraš spojit s izvanrednim pravnim lijekovima iz ZUP-a – poništavanje u vezi s upravnim sporom i po pravu nadzora (što je u biti ovo pod A)) i proglašenje rješenja ništavim (što je u biti ovo pod B))

Ad 2:
:? Nemam knjigu ovdje, pa nisam skroz sigurna o čemu se radi. Ovo prvo što navodiš je definicija kontrolnih ovlasti. Ovo drugo su zbilja predmeti upravne kontrole. Ne znam zašto su to u knjizi pomješali; valjda žešći tipfeler. Drži se vlastitog zdravog razuma i logike (pali čak i na upravnom pravu :-D ).

Ad3:
:? Ma jok! Da državni odvjetnik moli da državni službenik otplaćuje štetu koju je počinio upravnim tijelima (dakle – RH) u ratama? :smt005 Teško. Vidi Ad 2. :-D

Ad4:
They are to sexy za normalan hrvatski, to sexy by far... Ovak su si puno više cool...8)

[prijanlovro]

Postoji li i koja je razlika jedinice lokalne samouprave, jedinice lokalne samouprave i uprave, jedinice lokalne i podrucne (regionalne) samouprave?
Bacite pogled na lekciju "Posebni pravni status javnih ustanova", pa ce te vidjeti moju trilemu..

[Starfish]

:-D Kaj nismo to usvojili iz upravne znanosti?
Rastavit ću na proste faktore, pa si ti to pomnoži opet kasnije.
Da ne izlažem sad nastavne materijale i ne kompliciram s tim jel su to općeniti il samo pozitivnopravni termini, ukratko...

Lokalna samouprava -gradovi/općine tj. sve što po odgovarajućem zakonu spada u njihov djelokrug
Regionalna(područna) samouprava - županije tj. sve što po odgovarajućem zakonu spada u njihov djelokrug
Kad se tu spominje lokalna i regionalna uprava - to se odnosi na djelokrug ureda državne uprave u županijama i općinama/gradovima.
U biti, važno ja razlikovat tu "suprotnost" -
RH (država) = uprava vs. gradovi, općine i županije = samouprava
Istina, država može delegirat neke upravne poslove na ove jedinice, al to onda ne spada u njihov samoupravni djelokrug. Pa onda u tom smislu jedinice samouprave mogu postat upravne jedinice. Ok, sad već kompliciram.

U spomenutoj lekciji se (barem u skripti) spominju samo samoupravne jedinice kao mogući osnivači, i upravne jedinice kao oni koji nad ustanovama vrše kontrolu. Kažem, nemam knjigu, pa ne znam u čemu je konkretno problem.

-Problemi s važenjem ZUP-a par postova iznad-

I don't get it, why you don't get it?

Danas je donesen ZUP.
Sad, čisto teoretski - Sutra (ili jučer, svejedeno) je donesen neki XY zakon koji ovlašćuje npr. nekakav odbor u nekakvoj npr. bolnici (uglavnom, nešto što spada pod. npr javnu ustanovu, jer je to klasičan primjer nedržavnog tijela s javnim ovlastima, valjda :-D ) da izabere ravantelja. Taj zakon možda ne regulira npr. taj postupak izbora, ali pošto to spada pod "pravne osobe, kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima" - primjenit će se ZUP.

E, sad, mogli su u ZUP stavit ovaj nastavak koji je stavio Borković u knjizi, al to bi bilo čisto deklaratorno. Nema nikakvih ustavnih/bilo kakvih drugih obveza da zakon sam mora dopustit da se drugi zakoni "linkiraju" na njega. :?
Vjerujem da je Borković to stavio da bi pojasnio kad konkretno dolazi do primjene ZUP-a u takvim uvijetima.

[prijanlovro]

Pitanje je "kaj prof.Borkovic to nije usvojio iz upravne znanosti?" :-D , jer se u gorespomenutoj lekciji navodi da
"je po Zakonu o ustanovama moguce zakonom i na temelju zakona donesenom odlukom predstavnickog tijelajedinica lokalne samouprave povjeriti javnoj ustanovi da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana opcim aktima ureduje odredene odnose, rjesava u pojedinim upravnim stvaima o pravima, obvezama...",

dok se red ispod (u knjizi) razlaze ta zakonska odredba i govori se da je ZU glede podjeljivanja javnih ovlasti definirao (medju ostalim) i pravnu osnovu (izvor) javne ovlasti, a da je to odluka predstavnickog tijela jedinice lokalne i podrucne (regionalne) samouprave.,

ergo, prakticna razlika (i to bitna) jest da po prvom citatu to moze uciniti samo grad-opcina a po drugom citatu i zupanija, pa shvacas moju trilemu..

Ista je stvar kod odgovornosti drzave za stetu; u knjizi je navedeno da "stetu koja gradaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela drzavne uprave, tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave odnosno pravne osobe s javnim ovlastima u prenesenim im poslovima drzavne uprave naknaduje RH"
dok se u knjizi umjesto "jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave" navodi "tijela jedinica lokalne samouprave".,

dakle opet sukob da li se naknaduje samo za stetnu radnju tijela grada-opcine ili grada-opcine-zupanije?

ako dobro shvatih, naravno..

[Starfish]

Ukratko:

1. Zakon o ustanovama donesen je 1993.
2. Zakon o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi donesen je 2001.
3. Članak 100. iznad navedenog Zakona glasi – „Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, br. 90/92., 94/93., 117/93., 5/97., 17/99., 128/99., 51/00. i 105/00.)...“

Sad ti je vjerojatno jasno u čemu je stvar...
Netko je igro soliter na poslu, pa je zaboravio apdejtat ZU.

Iako se ne trudi bit smislen i argumentirat se u ovakvim situacijama – Borković je opet odolio pred napadima prijanlovre.

Naravno - ja još uvijek vjerujem u preokret i navijam da Lovro pobijedi... :smt002

[prijanlovro]

Naravno - ja još uvijek vjerujem u preokret i navijam da Lovro pobijedi... :smt002

pa kad je tako.. :-D ...

..nisi mi bas odgovorila na moja pitanja iz prijasnjeg posta (il ja, mozda, nisam shvatio? :oops: ) (ono glede opcina-grad i zupanije)

[Starfish]

Pa kako nisam? :shock:

Stvar je u tome da Zakon o ustanovama kad govori o jedinicama lokalne samouprave, misli na jedinice lokalne samuoprave po Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi koji je bio na snazi do 2001 (pošto je sam Zakon o ustanovama donesen 1993.), a ne misli na jedinice lokalne samouprave u smislu Zakona o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi koji je taj zakon zamijenio 2001 (dakle, ne misli samo na gradove i općine).
Ukratko - po tom starom zakonu pojam "jedinice lokalne samouprave" obuhvaća sadašnje gradove, općine, ali i županije.
Po smislu, u svim propisima prije 2001. izraz "jedinice lokalne samouprave" danas možemo tumačit kao "jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave".
Kad se sve zbroji - i županije mogu osnivat javne ustanove.
Jel sad jasno?

[prijanlovro]

Jel sad jasno?

Je! (Konacno.. :roll: :-D ), al da ne iznevjerimo tradiciju... :-D

par pitanja vjerovali ili ne (prof.Borkovicu):
1.Postoji li razlika izmedju tijela drzavne uprave i drzavnih tijela?
Pri pocetku lekcije "Upravnopravni odnos" stoji da je bitna karakteristika tog odnosa da je na jednoj strani uvijek TIJELO DRZAVNE UPRAVE ili PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA, dok se dalje u istoj lekciji (npr.kod "nastanka upravnopravnog odnosa", "razlike upravnopravnog i gradanskopravnog odnosa") govori o DRZAVNOM TIJELU ILI PRAVNOJ OSOBI S JAVNIM OVLASTIMA!!!!!!!!!!!!!!!
(p.s.da sad vidimo jesi dobra riba :roll: zvjezdanog sjaja koja ce i na ovo znati dati odgovor..)

2.Sto je predmet znanosti upravnog prava?
a) upravno pravo i drustveni odnosi koji nastaju u procesu primjene normi upravnog prava
ILI
b) pravne norme, opci propisi o ponasanju subjekata kojima se apstraktno reguliraju drustveni odnosi?

[prijanlovro]

3.Glede lekcije "Objekti nacela zakonitosti", kada se govori o upravi kao o donositelju konkretnog upravnog akta i kao donositelja podzakonskog normativnog akta, je li taj podzakonski normativni akt u biti (lukavo prikriven) podzakonski općenormativni akt?

Jer i u gornjoj lekciji se navodi da je podazkonski normativni akt u biti pravna norma opce obveznosti, pa nekom logikom iduci=podzakonski opcenormativni akt, je?

[prijanlovro]

4.Jesu li, u smislu ovog naseg predmeta, pravno pravilo i pravna norma jedno te isto?
(Ne obuhvaca li pravno pravilo mozda i obicajno pravo, pa da se pod pravnom normom shvaca samo pisano pravo?)

5.Je li slobodna (diskrecijska) ocjena moguca samo kada se donositelj pravne norme (zakonodavac) namjerno suzdrzao od reguliranja kako tocno treba postupiti u konkretnoj situaciji ili
je moguce "obavljati" diskrecijsku ocjenu i kad slucajno zakonodavac propusti regulirati odredenu situaciju? (U lekciji o slobodnoj diskrecijskoj ocjeni to nije dovoljno dobro razluceno)

[prijanlovro]

6.Podudara li se pojam podzakonski opcenormativni akt s pojmom opcenormativni akt uprave i pojmom pravnog normiranja koje vrsi uprava?
Dilema mi je u najvecoj mjeri Vladina mogucnost (nakon sto je ovlasti HRvatski sabor) da donosi uredbe s zakonskom snagom (to nije podzakonsko normiranje, vec cisto zakonsko, zar ne?)?

7.Upravna vlast=izvrsna vlast? Oportunitet=svrhishodnost?

P.S.Starfish gdje si???

[Starfish]

Tu sam, spremam si kokice.

Kako si ti preživio četiri godine literature za pravni fakultet s ovakvim talentom i okom za pitanja i ostao zdrav? Kako? KAKO? :shock:
Znaš da te ništa od ovog nitko na ovom ispitu ni šire neće pitat?
Samo još danas mi se neda učit društva pa ću nakuckat odgovore.
Šta dobijem za ovo? :-D

7) Buraz, to ti ovisi jesi za trijalističku ili kvadrijalističku teoriju o broju i sadržaju državnih funkcija. Ovi prvi kažu da je to isto. Ovi drugi kažu da nije i tvrde da postoji upravna funkcija (čije je posao da donosi upravne akte i da provodi opće propise na konkretne slučajeve) i izvšno-politička funkcija koja je nadređena upravnoj (oni donose uredbe, nadziru zakonitost rada tijela upravne funkcije, donose političke akte, provode vanjsku politiku itd...) Podrobnije konzultirat literaturu iz ustavnog. Naravno - ovo razlikovanje je praktično totalno nebitno.
Za oportunitet i svrsishodnost konzultirat rječnik ili leksikon. Meni ne zvuči isto, al ne znam objasnit razliku.

3) Yup, to je isto.

6) 6 makes bunny cry.
Svaki podzakonski općenormativni akt ne mora uvijek biti akt uprave. Pada mi na pamet poslovnik Sabora koji je podzakonski općenormativni akt, a donosi ga zakonodavno tijelo.
Što se tiče toga dal je svaki općenormativni akt uprave i podzakonski - to je već komplicirano, bar na teorijskoj razini. A komplicira ga ova Uredba sa zakonskom snagom. U biti - ovisi o tome jel uzimaš definiciju zakona u materijalnom ili formalnom smislu. Ako uzimaš definiciju zakona u materijalnom smislu - onda takva uredba spada u zakonsko normiranje. Ako uzmeš definiciju zakona u formalnom smislu - onda i takav uredba spada u podzakonsko normiranje pošto je nije donjelo zakonodavno tijelo po propisanom postupku, niti nosi naziv zakon. Konzultirat Perića podrobnije. Praktički, opet, - potpuno nebitno...

4) Come onnnn... :roll: Zašto bi baš u upravnom pravu između ta dva pojma postojao drugačiji odnos nego što postoji na razini opće teorije prava. Konzultirat Miličića za daljnje lamentacije o razlici između pojmova norma/pravilo/propis. :evil:

5) Ovo je već problematično. Do diskrecijske ocjene (a radi poštivanja načela zakonitosti) može doći samo onda kad propis IZRIČITO na to ovlasti primjenjivača. U toj situaciji, propis neće sam regulirat tu situaciju (to je namjerno propustio učiniti, kako bi primjenjivač mogao diskrecijski odlučivat. Ako nešto nije regulirano nenamjerno, onda se to nekom slučajno omaklo neregulirat, pa onda taj netko sigurno nije dao izričitu dozvolu da s eo tom diskrecijski odlučuje. A bez toga diskrecijske ocjene nema. U tom slučaju - nenamjerno nereguliranje - to je tzv. pravna praznina koja se popunjava na način koji spada u opću teoriju prava.

2) Ovo prvo je definicija znanosti upravnog prava. Ovo drugo je definicija samog upravnog prava. I guess.

1) Naravno da postoji razlika, barem bi trebala postojati. Tu se slažem da je ovo što je Borković napisao malo mutno. U ovoj prvoj definiciji je iz nekog razloga govorio o upravnopravnom odnosu u užem smislu, dok kasnije valjda govori o upravnopravnom odnosu u širem smislu... :-D Ovdje si upecao nešto... Well done...

[prijanlovro]

[quote=Y0!]

ŠTA JE RAZLIKA IZMEĐU PONIŠTAVANJA UPRAVNOG AKTA I NJEGOVO OGLAŠAVANJEM NIŠTAVIM ????

Hvala.

[/quote:2pszvu4x]
Procitaj stranu 1, 2 i prethodne dvije strane ovog topica, na njima imas odgovor.
(Ukratko:
prva razlika:
Ponistavanje ima konstitutivan karakter, mijenja (ukidanjem upravnog akta) pravnu situaciju,
Oglašavanje ništavim ima deklaratoran karakter, deklarira-utvrđuje da je upravni akt ništav (on bi i bez oglašavanja bio ništav)
drugu razliku potrazi na topicu jerbo sam je zaboravio :shock:

[avalon]

1.Je li javni interes isto sto i opci, drzavni, interes RH, drustveni, opcedrustveni?

Meni je i uopce na namjeravam ulaziti u kontemplacije oko uprave jer cu zavrsiti na psihijatriji.

2.Kod izvlastenja se navodi da se u drugoj fazi (provodenja postupka izvlastenja i donosenja rjesenja o izvlastenju) sadrzaj prijedloga za izvlastenje (kao prva sastojina se navodi korisnik nekretnine a kao treca sastojina prebivalise ili sjediste vlasnika i posjednika nekretnine, sto je po meni kontradikcija, jerbo se radio istim osobama! Ne bi li umjesto korsinik nekretnine trebalo stajati korisnik izvlastenja?

da, treba biti korisnik izvastenja. i jos kod rjesenja o izvlastenju(koji sadrzaj mora imati) nije navedena gl.obveza korisnika-davanje naknade ali zato iscrpno govori o kamatama...koliko samo ima tih sranja po citavoj knjizi
Lovro, nemoj ulaziti u dubine-vrijeme je da polozis to na ovom roku!

Ja imam par pitanja i jako mi je hitno.
1. Status obicaja- jesu li izvor prava kod nas ili ne...citam i citam i kurca mi nije jasno osim da mogu za popunjavanje pravnih praznina.
2.kontrola uprave od strane gradana- sto li zaboga znaci ono "sva ustavna prava i slobode kojima propisana ogranicenja za upravu i sankcije"-kakva je tu kontrola gradana
3. kod puckog pravobranitelja koji razmatra pojedinacna ugrozavanja prava gradana ali i razmatra i druga pitanja od interesa za zastitu ustavnih prava sto se temelje na dr.izvorima saznanja- sto bi bili primjeri za to
4. jel vrijedi ono sto je napisano kod kontrole uprave od strane uprave ili se mijenjalo nesto

[prijanlovro]

1. Status obicaja- jesu li izvor prava kod nas ili ne...citam i citam i kurca mi nije jasno osim da mogu za popunjavanje pravnih praznina.
2.kontrola uprave od strane gradana- sto li zaboga znaci ono "sva ustavna prava i slobode kojima propisana ogranicenja za upravu i sankcije"-kakva je tu kontrola gradana
3. kod puckog pravobranitelja koji razmatra pojedinacna ugrozavanja prava gradana ali i razmatra i druga pitanja od interesa za zastitu ustavnih prava sto se temelje na dr.izvorima saznanja- sto bi bili primjeri za to
4. jel vrijedi ono sto je napisano kod kontrole uprave od strane uprave ili se mijenjalo nesto

1.drzim da jesu jer se obicaji mogu primijeniti kod pravnih praznina (dakle, ako nesto nije izricito regulirano propisom), a u knjizi se takodjer navodi da postaju formalni izvori prava kad im drzava propise mogucnost primjene sankcije.,
po meni bi odgovor bio da i u RH jesu izvor, posredni..
2.kontrola shvacena kao ustavom zajamcena prava i slobode koje ogranicuju upravu u postupanju, te koja gradani mogu zasticivati.
3.npr.medijske vijesti (npr.segregacija roma u medjimurju (ako je-da se ogradim-to zaista i bio slucaj)
4.neke stvari se jesu mijenjale jer je Zakon o sustavu drzavne uprave noveliran, pa si to pogledaj..
Sto ce ti pobogu ta pitanja, nije li to malo predetaljno? Tko ce te to pitati?

[sijft]

hm.
mene isto znima što je s predavanjima i to s izvanrednim studentima (izvanrednim bolonjcima) i dolaženjem na predavanja? ono u gundulićevoj u popodnevnim/večernjim satima...

unaprijed zahvaljujem svakoj dobroj duši na odgovoru :smt001

ukratko! bila na predavanju. bit će kolokviji, na kolokvije će moći ići SVI bolonjci neovisno o seminaru. seminar im se baš neda držati ali će organizirati nešto. vrijedi knjiga + nekih 5 zakona mislim. sve ima na str katedre. potpisivali smo se i ispunjavali upitnike neke.. tipa: koja ti je knjiga najdraža, najdraži film, koliko si imao ocjene iz teorije i upravne znanosti, koliko ti je ispita ostalo, napiši neki savjet profesoru itd..

moći ćemo na usmenom birati profesora
test koncipiran kao i do sada od 10 pitanja esejskog tipa (podnaslovi), 50 bodova, 0-5, za prolaz 26, ali puštaju na usmene i sa 24, i 25

profa rekla da joj ne dolazimo na konzultacije jer nema vremena
dala nam je neke šifre po kojima ju možemo birat na usmenom i trebamo se najavit tajnici tjedan dana ranije i napisati tu šifru na test

usmeni bude 8 dana od pismenog
pismeni dio je najvažniji, usmeni manje važan
ako se polože kolokviji ne mora se na usmeni nego će čuvati ocjenu za one koji nemaju očišćenu treću, a takvih je 99% :lol:
pozitivno iskustvo na predavanju uglavnom
PREDAVANJA NISU OBAVEZNA, rekla je da ćemo se sve dogovorit i da ak ne želimo ići na predavanja da joj kažemo i da neće ni ona dolazit onda jer baš nema previše vremena, a ako pokažemo interes ona će i dodatne sate ako treba izdvojit za nas.
i da.. predavanja se ne održavaju više u gundulićevoj nego u ćirilometodskoj, dvorana 7.. :smt006

[Starfish]

@sijft

To je zbilja puno pitanja! :-D

1) Prekršaji - Prekršajni zakon je nedavno drastično mijenjan i u skladu s tim - poglavlje koje se tim bavi u knjizi i skripti više nije up to date. Prekršaje ćeš morat učit direktno iz Zakona. Ove članke koje spominješ da pišu da ih ne treba učit - zbilja ih ne treba učit; al to to ti je možda 5% Zakona, pa i nije od neke pomoći.
2) Skripta je mrak i svi više-manje po njoj uče. Skoro pa doslovno prati knjigu (Borković), a ima dodane i neke stvari iz zakona kojih nema u knjizi, a pojavljuju se na pismenom ispitu. Ja inače nisam fan skripti, al upravno sam učila samo i isključivo po njoj i prošla prvi puta bez problema i s relativno visokom ocjenom.
Ako slučajno ne vjeruješ skripti, knjiga je isto OK za učit. U redu je napisana, i nije preopširna (400-500 strana). Knjiga (pa samim time i skripta) u sebi ima ukomponirane sve zakone (osim spomenutog prekršajnog) i mi dosad nismo te zakone ni printali, a kamoli iz njih učili. Par stvari kojih iz zakona nije bilo u knjizi, a dolazile su na pismenom su ubačene u skriptu i to je to...

Mrak je ovo za kolokvije! Upravno će se napokon humanizirati!!! :smt038

[unknown_heroine]

Jedno pitanje za one koji su bili prošli put na pred.kod prof. Omejec.
Zanima me ono kaj je ona crtala one krugove koji su trebali predstavljati vrste podzakonskih akata. Dakle, nije mi jasno koji od tih koje je ona crtala odgovaraju onima koje Borković navodi u knjizi- on tam spominje 1. PA po posebnom ovlaštenju, 2.PA za provedbu zakona, 3.PA za dopunu/izmjenu zakona, 4. spontane PA.
A ona je navela PA secundum legem (koje idu uz zakon, to su onda valjda ovi pod 2.), pa PA praeter legem-mimo propisa, i neke PA contra legem-koji djeluju protivno zakonu.
E, sad, kak sparit ove kaj je ona navela na predavanju s ovima navedenima u knjizi? …

[nic]

E sad, mislim da se radi o dvije razlicite podjele... ono, različiti kriterij. Uglavnom, ova podjela u Borkovicu krece od ovlasti za donosenje POA i njihovog sadržaja dok podjela secundum/praeter/contra legem govorii o primjeni. A mozda i ne... Jos cu malo pregledati pa ti javim.