IV. Pravo Društava

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE

http://www.pravo.hr/tppd

ISPITIVAČI

Prof. Dr. sc. Zoran Parać – TMT14, soba 65/II, zoran.parac @ zg.htnet.hr, ne ispituje u ak.god. 2011/2012
Prof. Dr. sc. Siniša Petrović – TMT14 soba 68/II, spetrovi @ pravo.hr, konzultacije četvrtkom u 08.30
Prof. Dr. sc. Petar Miladin – TMT14, soba 64/II, pmiladin @ pravo.hr, konzultacije utorkom u 14,00h
Doc. Dr. sc. Hrvoje Markovinović – TMT3 soba 308/III, h_markovinovic @ yahoo.com, konzultacije četvrtkom u 14,00
Doc. Dr. sc. Nina Tepeš - TMT14, soba 53/II, nina.tepes @ pravo.hr, konzultacije četvrtkom u 14,00
Petar Ceronja, dipl.iur. – TMT3, soba 306/III, pceronja @ gmail.com, konzultacije utorkom u 13,00h

Nina Širola, dipl. iur. - TMT3, 307/III, nina.sirola @ pravo.hr , konzultacije ne održava u ak.god. 2011/2012
Tomislav Jakšić, dipl. iur. - TMT3, soba 306/III, tomislav.jaksic @ pravo.hr, konzultacije utorkom u 13.00
Antun Bilić, dipl.iur. Gundulićeva 10, 21/I, antun.bilic @ pravo.hr, konzultacije utorkom u 13.00

ROKOVI 2011./12.

07.11.2011.
30.01.2012.
13.02.2012.
16.04.2012.
04.06.2012.
18.06.2012.
02.07.2012.
03.09.2012.
17.09.2012.


PRIJAVA ISPITA

Bolonjci ispit prijavljuju i odjavljuju putem studomata!
"Stari program" ispite prijavljuje na Trgu maršala Tita 14, soba 67/II (Andrea Grisfelder/Katarina Fakleš) od 10 do 12 sati.
Telefon referade je 01/4564-342.
Indekse nije potrebno ranije nositi u referadu, dakle - dolazite s njima na ispit.

ISPIT
Ispit je samo usmeni!
Ispitivača saznajete tek na licu mjesta - na ispitu.


Jel preduvjet za polaganje ovog ispita da se prije polozi trgovacko pravo?

01-05-2012,Malecka
Nije.

Ima li kakve šanse da saznam unaprijed kod koga sam?

11-5-2010, Nea
Dođeš na ispit i onda čekaš da izađe profesor koji proziva sa popisa i kad te prozove onda mu daš indeks i ideš čekati kod onog profesora kod kojeg te stave.

25-10-2011, Ravena
Ispitivaci se ne znaju do tad a ni ne mogu se naslutiti osim seminarista koji mogu izabrati voditelja seminara.

Kojim danom je obično ispit?

02-04-2011, BaF
ide prvo trgovacko (traje ili samo pon ili i pon i uto), izborni ulete u utorak/srijedu, drustva nekad pocinju u utorak, nekad srijedu. prosli put su prvi put imali u cetvrtak u zadnjih xyz rokova. stari i bolonja u pravilu nemaju isti dan, ali moze se dogodit. uglavnom, ovisi o tome kolko je ljudi na trgovackom i hoce li bolonja bit prvi dan drustava ili drugi, ali racunajte utorak najranije. sve nakon toga je bonus.

25-10-2011, ivette
društva mogu biti već u pon jer se na svakom roku to mijenja i nekad je trgovačko nakon društava. obično oba ispita budu u pon i uto, eventualno srijeda, ali najbolje je računat odmah na pon pa dan, dva viška dobro dođe.


SLUŽBENA LITERATURA

J. Barbić: Pravo društava, Knjiga prva, Opći dio, 3. izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2008.
Ispitnu građu ne čine:
a) bilješke,
b) poredbenopravni prikazi,
c) cjeline obrađene na str. 8-11 (samo u pogledu izlaganja primjera), 22-31 (samo u pogledu nabrajanja sekundarnih izvora europskog prava), 34-49, 61-131, 134-152, 217-220, 238-277, 378-382, 458-472, 558-580, 586-602, 633-750.


J. Barbić: Pravo društava, Knjiga druga, Društva kapitala, Svezak 1., Dioničko društvo, 5. izm. i dop. izd., Zagreb, 2010.
Ispitnu građu ne čine:
a) bilješke,
b) poredbenopravni prikazi,
c) izlaganja o posebitostima kod banaka i drugih posebnih društava,
d) cjeline obrađene na str. 29-30, 32-37 i 51-54 (samo u pogledu izlaganja o prenominaciji), 88-93 (samo u pogledu izlaganja o sastojcima isprave o dionicama), 154-169, 280-311, 356-363, 374-419, 441-488, 783-790, 826-832, 924-934, 937-948, 957-962, 962-972, 1129-1202, 1215-1230, 1236-1242, 1246-1250, 1254-1262, 1372-1377, 1395-1403, 1409-1431, 1440-1446, 1450-1473, 1483-1485, 1487-1492, 1501-1517, 1519-1530.


J. Barbić: Pravo društava, Knjiga druga, Društva kapitala, Svezak 2., Društvo s ograničenom odgovornošću, Društvo za uzajamno osiguranje, Kreditna unija, 5. izm. i dop. izd., Zagreb, 2010.
Ispitnu građu ne čine:
a) bilješke,
b) poredbenopravni prikazi,
c) izlaganja o posebitostima kod banaka i drugih posebnih društava,
d) cjeline obrađene na str. 29-37, 52-56, 61-71, 134-144, 221-229, 486-497, 504-508, 513-522, 541-553, 555-557, 565-571, 585-620, 623-672.


- Zakon o trgovačkim društvima (NN br. 111/93 i 34/99, 121/99, 52/00 (Odluka Ustavnog suda), 118/03, 107/07, 146/08 i 137/09). - preporuča se koristiti pročišćeni tekst Zakona.
http://www.pravokutnik.net/zakon-o-trgovackim-drustvima

- Zakon o sudskom registru (NN br. 1/95, 57/96, 45/99, 54/05, 40/07 i 91/10) - preporuča se koristiti pročišćeni tekst Zakona.
http://www.pravokutnik.net/zakon-o-sudskom-registru

- Zakon o tržištu kapitala (NN br. 88/08, 146/08 i 74/09).
http://www.pravokutnik.net/zakon-o-trzistu-kapitala

- Zakon o preuzimanju dioničkih društava (NN br. 109/07 i 36/09).
http://www.pravokutnik.net/zakon-o-p...ickih-drustava

- Zakon o obveznim odnosima (čl. 637. do 660., NN br. 35/2005, 41/2008).
http://www.pravokutnik.net/zakon-o-obveznim-odnosima

- Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (NN br. 79/09).
http://www.pravokutnik.net/zakon-o-z...nog-natjecanja

ZAKONI - pročišćeni tekstovi


ALTERNATIVNA LITERATURA

Siniša Petrović: Osnove prava društava (V. izmj. i dopunj. izdanje), Zagreb, 2008.

KORISNO JE ZNATI:

Jel ono što je navedeno na stranici katedre da ne treba učit stvarno ne treba učit ili je to forme radi stavljeno (one stranice koje ne spadaju u literaturu) ?

27-11-2010, Victoria
Ako piše da ne treba, mislim da ne trebaš time razbijat glavu, nisu si dali truda ispisat to sve što se može preskočiti bez razloga. Ima materijala za učenje i previše.

19-02-2011, BaF
stranice koje nisu literatura su stranice koje nisu literatura. to su uglavnom puno sire price, komparacija sa posebnim zakonima, povijesni prikazi i slicno, rijetko se radi o cijelim lekcijama koje se preskacu.

Dal treba iz zakona radit one stvari koje po literaturi iz barbica ne treba?

02-10-2010, hell''s angel
Da, treba.

Koliko stranica ima Petrovićeva knjiga?

13-10-2011,ninap
Nova petrovićeva knjiga (izdanje 2010. Petrović i Ceronja) ti ima 225 stranica i možeš je uzeti u kopiraoni.

Koliko stranica imaju Barbićeve knjige?

19-02-2011,stariprogram

Zbrojila sam sve stranice, Barbić sve tri knjige ispitnu literaturu čini ukupno 2037 stranica, a za to mi nisu dovoljna 2 mjeseca!

Zar nema još jedna nova, III.svezak ?

24-03-2011, Victoria
Dvije su knjige, ali se druga sastoji od dva sveska, tako da su fizički tri knjige. A u kopiraoni dobiješ fizički četiri uvezene mrcine jer prvi svezak Barbića dva ima >1500 str. pa ga još podijele na dva uveza jer ne može sve odjednom.

Koliko koštaju Barbićeve knjige?

28-11-2010, malimrav85
Platio sam 3 knjige iz društava i upravno 309kn.
Istina je da neće izbacit ali ćemo i to rješit kad položim jer sam u svojim knjigama zaklamao ono što ne treba pa ću kad položim to istrgnut i davat ljudima da kopiraju tako. Znači da dođu i kažu da žele da im se kopira to i to.
Ovak oni kopiraju jedno 200-300 str (onak od oka) koje mi ne trebaju.

Koliko u knjižari na faksu koštaju te knjižurine?

20-03-2009; Starfish
Ne znam za fakultetsku knjižaru, ja sam gledala u Ljevaku ili ovako nekoj civilnoj knjižari...
Opći dio je bio nešto malo manje od 600 kn, društva kapitala nešto manje od 800kn...
Prekomjerno oštećenje, barem po mom skromnom mišljenju...

Gdje mogu posudit Barbića?

09-09-2010, TILA
U knjižnici na faksu kad god hočeš nešto posuditi nema.Ali ima u većim knjižnicama grada zagreba.

09-09-2010, unknown_heroine
Pa i mislila sam na KGZ, normalno da na faksu nema, kad svi navale kad su rokovi.
Adžijina je po tom pitanju najbolja, jerbo ima poslije NSK-a najveći fond iz sfere društvenih znanosti


SKRIPTE

Skripte > http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/drustva

KORISNI ČLANCI

Pravni oblici pravnih osoba za obavljanje djelatnosti - pretpostavke i posljedice - Siniša Petrović
Pravni položaj zalogoprimca poslovnih udjela u društvu s ograničenom odgovornošću - Petar Miladin
Formularni ugovori u elektroničkom obliku (Sklapanje ugovora klikom miša - elektroničkim očitovanjem volje putem Interneta na web stranici – click wrap i browse wrap ugovori) - Tin Matić
Osiguranje od odgovornosti članova uprava, nadzornih odbora i prokurista trgovačkog društva - Hrvoje Vojković
Suprotni ili jedinstveni interesi u trgovačkom društvu - Šime Ivanjko
Položaj (kvalificiranih) ulagatelja i novi oblici ulaganja prema Zakonu o investicijskim fondovima - Edita Čulinović-Herc
Prakticna primjena Zakona i Pravilnika - Željka Bregeš

[X.]

Odgovori na pitanja iz ispita
Pitanja i odgovori kolega o ispitnoj materiji skupljeni s ovog topica od 2005. do 2011. Redovito se nadopunjuje svakih par mjeseci (uglavnom od roka do roka) Sva dodatna pitanja i savjete forumaša napisana nakon datuma objave provjerite u nastavku topica!
Uređeno: studeni 2011.
*pitanja i odgovori su poredani po vremenskom slijedu i prate Barbićeve knjige, koliko je to moguće*

Sva pitanja i odgovori nalaze se i u Word dokumentu odgovarajućeg naziva na dnu prvog posta ovog topica.

Knjiga prva: Opći dio

Koja su društva osoba, a koja društva kapitala?

16-09-2010, imported_Luka M!
Društva osoba: J.T.D i komanditno, a društva kapitala: d.d., d.o.o., i gosp. interesno udruženje. Točno? našao pročišćeni tekst ZTD-a, tamo veli tako, u knjigama GSI spada pod d. osoba. Potvrda od nekog?
16-09-2010, schnitzla
Zakon o trgovačkim društvima

NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09

čl.2.st.3. Javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.
Zasto u ztd cl. 2., st.3. pise da je GIU drustvo kapitala?

18-04-2007; Kokolo
Rijec je o gresci (tako pise i u prociscenom ZTD). GIU je drustvo osoba.

Unutarnje društvo?

14-06-2009; dance
to je društvo koje djeluje samo između članova i ne ulazi u odnose prema trećima. Iz tog razloga ih ni ne zastupa nitko od članova ni nikoja druga osoba. Riječ je samo o odnosu između članova društva. Nikada nisu u obliku pravne osobe. To je tajno društvo. I možda ortakluk.


Koja su sve unutarnja društva?

11-01-2007; jacktheripper
Pa samo tajno drustvo je iskljucivo unutarnje drustvo. Unutarnje drustvo moze biti i ortastvo ukoliko ne nastupa prema trecima, no to se u praksi jako rijetko dogada jer osobe koje osnuju ortastvo imaju za cilj ulaziti u odnose s trecim osobama izvan ortastva.

Koja su drustva nuzno vanjska, sto kada d.d. ne bi ulazilo u odnose s trecima?

11-11-2008; jana_25
dugo sam mozgala koji bi bio odgovor .ne postiji konjkretan odgovor vec treba povezat.ne znam jel tocno, no pokusat cu.
prva knjiga str165 -drustva pravne osobe uvijek su unutarnja i vanjska drustva.ne znam sta misli pod tim -nuzno-.ovo"sto kada d.d ne bi ulazilo u odnose s 3."
mislim da je povezano s definicijom trgovca prema ztd-u i onih pretpostavki koje se tamo traze.ali preema čl. 2 ztd-a i str. 152 knjige prve kaze da su trgovačka drustva trgovci i kad ne obavljaju gosp ,djelatnost, tj kad ne ulaze u odnose s ztrcim osobama.ukratko, mislim da je odgovor da ostaje trgovacko dr ali postaje unutarnje.

Uz pitanje sto je drustvo, iznimka kada d.d. i d.o.o. osniva jedna osoba?

11-11-2008; jana_25
odgovor na drugo pitanje. d.d. i d.o.o mogu osnovat jejedna osoba , tada se u sud. ger upoisuje ta osoba s podacima navedenim u ztd-u
vazno je da i dalje ostaje drustvo iako je rijec o jednoj osobi(bilo da ga je osnovala jedna osoba ili da je osnovano ka dr. s vise clanova ali je nakon toga ostao jedan)

Ima li razlike izmedu trgovca i poduzetnika?

28-09-2011, mea
odgovor je da nema razlike, tako mi barem kolege kazu. ima li netko tko ju je nasao?
Definicija poduzetnika?Koja je razlika izmedu poduzetnika i trgovca?Jel se pod poduzetnikom misli na obrtnika, ili je to nesto drugo?

12-02-2009; Starfish
Kao, poduzetnik je više neki ekonomski pojam. Inovativnost/rizik/jadajadajada. To smo iz političke ekonomije naučili. :-D :-D
Uglavnom - poduzetnik je širi pojam od trgovca.
Jedna elegantna cirkularna definicija kaže: poduzetnik je osoba koja preko svog poduzeće nastupa na tržištu.
Poduzetnici su i trgovci, i obrtnici i slobodna zanimanja. Valjda. :-D

U čemu je razlika (ako je uopće ima) između nositelja poduzeća i poduzetnika?

01-02-2012, Username
O poduzecu ti pise Barbic (organizacijska ustrojbena cjelina sa 3 sastavnice, sredstvo pomocu kojeg nositelj poduzeca sudjeluje na trzistu) a poduzetnik ti je definiran u cl.3. Zakona o zastiti trzisnog natjecanja.

02-02-2012, hellokitty
Nek me netko dopuni ako je jos negdje definiran poduzetnik...
Članak 3.

(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na trgovačka društva, trgovca pojedinca, obrtnika i druge pravne i fizičke osobe, koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u prometu robe i/ili usluga.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se odgovarajuće i na svaku pravnu i fizičku osobu koja na tržištu ostvari povremeni ili jednokratni promet robe i/ili usluga.

(3) Ovaj se Zakon primjenjuje na pravne i fizičke osobe sa sjedištem i prebivalištem u inozemstvu, ako njihovo sudjelovanje u prometu robe i/ili usluga proizvodi učinak na domaćem tržištu.

koja je tu točno definicija poduzetnika? mislim, jesu li svi tu nabrojani - trgovačka društva, trgovac pojedinav, obrtnik...koji rade to gore navedeno, poduzetnici?
Ha neznam, kolko se sjecam, to je jedino mjesto u literaturi iz kojeg se moze iscitati tko se sve smatra poduzetnikom...

02-02-2012, Username
Mislim da je bitan ovaj dio koji kaze da se radi o osobi koja sudjeluje u prometu robe/usluga na domaćem tržištu...

Može li trgovačko društvo biti osnovano, a da ne obavlja gosp.djelatnost?- odnosi li se na to odgovor da se TD smatra trgovcem, iako ne obavlja gospodarsku djelatnost?

07-02-2012, michael clayton
Da, na to se odnosi.Trgovačo društvo je uvijek trgovac po sili zakona pa će biti i kada ne obavlja gospodarsku/trgovačku/bilo koju drugu djelatnost, pa čak i kad ne ostvaruje dobit i sl.

Da li nauka o trg.društvu moze obavljati trg. djelatnost?

16-02-2011, BaF
sori sto vam upadam retardiranim komentarom usred roka, al ono...
KAJ?!

16-02-2011, Face The Jury
Da, znam, pitaj prof Petrovića to je njegovo pitanje :-(
16-02-2011, Zeno Cosini
ma to je neka greška. neko je krivo zapisao, nema drugog objašnjenja
16-02-2011, Tony Montana
Lol, ovo mora biti grdi pokvareni telefon ili profesor ispituje razinu debiliteta u studenata.
16-02-2011, Face The Jury
Vjerovatno je, ali kad razmislim možda i ima pitanje nekog smislia, mozda želi da mu se tu kaze da ne moze obavljati trg djelatnost jer to mogu samo trgovci ali da se osobe koje se bave naukom mogu udruziti u neki oblik drustva osoba koje je trg društvo i onda tu naglasiti čl. 2 st.3 jer se na trg drustva ne primjenjuje subjektivno nego objektivno mjerilo. JE LI IMA OVO IKAKVOG SMISLA ILI SAM JA TOTALNO PUKLA I SVE MI SE SMUCKALO OD UCENJA OVOG PREDMETA :-(

Koje su to poduzetničke djelatnosti?

14-06-2009; Starfish
Poduzetnička djelatnost - to bi trebalo bit u Barbiću1, na početku, u poglavlju o poduzetništvu. Ukratko - to je svaka djelatnost usmjerena na stjecanje dobiti.

13-06-2011, kišaaa
ne znam na sta se tu misli-mozda nesto oko predmeta poslovanja?

Poduzme li društvo posao izvan svoje djelatnosti je li to valjan posao? Kada da, kada ne?

29-08-2008; Starfish
Šta "kada da? kada ne?"? Pa uvijek je valjan, osim ako je nevaljan zbog nečeg što nema veze s predmetom poslovanja. I don't get it.

29-08-2008; LeniTriZvjezdice
Ugovor koji sklopi osoba bez ovlaštenja na sklapanje ugovora je nevaljan ukoliko ne bude odobren od ovlašten osobe i ukoliko je suprotna strana znala ili morala znati da ga sklapa neovlaštena osoba. Ukoliko je suprotna strana bila savjesna, ugovor je valjan.

Ali, ugovor koji sklopi ovlaštena osoba izvan predmeta poslovanja je uvijek !!! valjan, ali društvo snosi prekršajnu odgovornost.

30-08-2008; Starfish
Istina, al to nije bit pitanja. Ako je jedini nedostatak ugovora taj što je sklopljen izvan predmeta poslovanja, onda je on uvijek valjan.
Druga stvar je ako uz to ima i neke druge mane - tipa sklopila ga je neovlaštena osoba, nije sklopljen u propisanom obliku, poslovna nesposobnost...
Valjan je!! VALJAN!!! MORA BIT VALJAN!!!!! :-D

06-09-2008; LeniTriZvjezdice
Istina da je valjan, ali onda tu imaš jednu caku iz kaznenog, a to je da ako si time nanio štetu tvrtki, kazneno si odgovoran. A ako ugovor čini ispunjenje bića nekog od k.d. iz područja gospodarskog kriminaliteta (npr. zlouporaba položaja i ovlasti), onda je ugovor ništetan jer je činidba nedopuštena.

Takve sankcije se ne propisuju zakonima iz PD čisto zato što se tu država samoograničuje u reguliranju.

Doktrina ultra vires? - djelatnost drustva?

06-04-2011, mihaela
teorija ultra vires je napustena
valjani su poslovi koje dr. sklopi izvan djelatnosti cl. 35/3
26-08-2010, benickova
Mislim da je ultra vires relavantan samo u kontekstu actio negatoria-znači tužba zbog prekoračenja ovlasti uprave.

Da li je predruštvo- društvo kapitala ili društvo osoba?
to je pitao prof Miladin sad na ovom roku

22-06-2007; dadozgb
Sva predrustva su drustva osoba zato jer su odnosi izmedju clanova regulirani na ugovornoj osnovi, clanovi osobno i solidarno odgovaraju za obveze preddrustva do njegovog upisa u sudski registar, imovina unjeta u preddrustvo je zajednicka imovina osnivaca, predrustvo nema pravnu osobnost, dakle nije pravna osoba, na odnose izmedju clanova i clanova i trecih se primjenjuju u velikoj mjeri odredbe ZOO-a. Mislim, da bi to bili neki od razloga zasto je preddrustvo drustvo osoba a ne kapitala.

26-06-2007; erinije
buduci da sam odgovarala kod miladani i prosla iz prve,a to pitanje je postavio curi prije mene sa sigurnoscu mogu rec da je to pitanje za visu ocjenu.................zato se nemojte zamarat s takvim pitanjima..........naucite dobro osnove a onda citajte barbica i prolazite sigurno!

Može li preddruštvo pravno djelovati?

06-11-2009; LadyMe
Preddruštvo postoji do upisa u sud. reg. i do tada normalno može pravno djelovati (sklapanje ugovora i sl.) i to zato jer je sve formalne pretpostavke zadovoljilo za pravno postojanje dok je sama pretpostavka upisa u sud. reg. još jedna formalnost koja je važna u odnosu na neke druge stavke. Bitno je također da kod ovog pitanja shvatiš da je elementarno to što je drugačija odgovornost tj. ponekad je drukčija nego nakon što se društvo upiše u sud. reg. :smile:To je ugl. to
06-11-2009; pepeljara
oko ovog pitanja sam i ja mozgala

u knjizi ne piše konkretan odgovor ali piše vrlo jasno da preddruštvo nema pravnu osobnost, dakle ne može biti nositelj prava i obaveza

07-02-2012, michael clayton
Može.Stjecanje prava i obveza i jest pravno djelovanje.Poanta predruštva je da provede osnivanje do kraja, da unese stvari i prava u društvo (za što je potrebno u pravilu da stekne njihovo vlasništvo) i da pritom učini sve potrebne radnje da bi društvo kad je jednom osnovano moglo djelovati, npr. zakupi poslovni prostor, zaposli radnu snagu, kupi strojeve i sl.

Kod odgovornosti za obveze preddrustva..tko odgovara solidarno?! da li
A) osnivaci i oni koji su u ime drustva preuzeli obveze, ili
B) oni koji su preuzeli obveze(ako ih je bilo vise, npr uprava) medjusobno? (a s drugima elem osnivacima, na nacin na koji te osobe inace u drustvu odgovaraju, pa supsidijarno ili tak nesto..)... zbunilo me to u knjizi kad krene objasnjavat kako koji clanovi kojeg od preddrustva odgovaraju. ja mislila da svi skupa solidarno i aj bok.

27-01-2007; ultraviolet
hm, po čl.6 ZTD - a, kažu da za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije upisa u registar odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime trgovačkog društva (osobe koje su zakonom ovlaštene za vođenje poslova i zastupanje za pojedini oblik trgovačkog društva) i osnivači. solidarna odgovornosti postoji ako ih je više. upisom u registar te se osobe oslobađaju odgovornosti. onda valjda nastupa ona klasična odgovornosti za obveze trgovačkog društva, ovisno o kakvom se obliku radi. :?
dakle, mislim da je odgovor na tvoje pitanje A, do upisa u registar, B nakon upisa u registar, kada preddruštvo prestaje postojati i nastaje trgovačko društvo.
molila bih da me se ispravi ako sam u krivu...

27-01-2007; Buby_mir
Ja isto mislim da je A pravilan odgovor. To vrijedi do upisa u sudski registar, a nakon toga prava i obveze preuzete djelovanjem preddruštva postaju prava i obveze trgovačkog društva, što znači da društvo odgovara za obveze (jer se od upisa smatraju njegovim obvezama), a ne oni koji su ih preuzeli.

Da li je dioničar vlasnik/suvlasnik društva?

09-04-2011, mihaela
Nikako!
On ima clanstvo u drustvu odnosno on je imatelj udjela u drustvu a ne vlasnik drustva. Nije ni vlasnik imovine drustva jer je ta imovina striktno odvojena od njegove!

Definicija poduzeća i njegove tri sastavnice?

14-02-2011, BaF
Poduzece je gospodarska, a ne pravna cjelina.
Sastoji se od objektivne sastavnice (strojevi, zemljiste, zgrada, stol, kompjuter), subjektivne (zaposleni aka ljudi, znanja, vjestine, know how) i organizacijeske (hijerarhijska struktura, nadredenost, plan proizvodnje itd). Poduzece nije pravna osoba, nositelj je trgovacko drustvo. Ako imas drustvo koje proizvodi cipele, i ono ima dvije tvornice - jedna proizvodi potplat, a druga ostatak cipele - te dvije tvornice su dva poduzeca jer su dvije gospodarske cjeline.

edit: ovo gore laprdanje se odnosi na pogone. poduzeće je uvijek jedno, načelo: "jedno poduzeće, jedan nositelj, jedna tvrtka". društvo ne može imati više poduzeća prema knjizi, makar bi se o ovom konceptu divno dalo raspravljat. dakle ignorirajte prethodni pasus.

Ugovor o prijenosu poduzeća?

12-05-2011, nino
Prva knjiga stranica 237. poglavlje prijenos poduzeća i dalje....

Prijenos poduzeća i radnici?

02-02-2012, kanarinac
barbić 1, 245. str, inače nije u literaturi

Kupoprodaja poduzeća?

05-11-2011, face to face
to je pitanje izvan literature, imaš u općem dijelu, Barbić - prva knjiga str. 238. tamo je i due dilligence postupak za sve one koji razbijaju glavu time (ja dugo jesam)

Asset deal i share deal?

31-05-2011, stariprogram
Esset deal i share deal je str.238 u Barbiću, a na stranici od katedre piše da to nije ispitna literatura ali budući da sam čuo da se to pojavljuje to sam i naučio....

31-05-2011, Skylark Ishmaelle
Asset deal je na str. 109 u Barbiću, a share deal isto na 109. Oboje u literaturi. Tak da baš ne stoji da pita van literature

31-05-2011, stariprogram
U kojem Barbiću na strani 109? Imam original knjige iz d.d.-a i d.o.o.-a (najveća investicija u mom životu za knjige, 1300 kuna strašno) a ovaj opći dio sam naručio u kopirani, pa valjda su mi podvalili staru knjigu jer mi je esset i share deal na 238 strani, a to nije literatura. Sorry ljudi onda. Uglavnom naučit to.Pitaju to i drugi.

31-05-2011, Skylark Ishmaelle
Daklem, knjiga D.O.O. - meni se čini da ja imam posljednje izdanje knjige također - tamo je na stranici 109. u poglavlju Pravni posao prijenosa poslovnog udjela.
Share deal?

11-04-2011, android
share deal je prijenos poslovnog udjela..za razliku od asset deal-to je prijenos poduzeća ili dijela poduzeća..

Due dilligence postupak?

28-01-2010; Amadeus
To ti je onaj postupak ispitivanja stanja poduzeća prije njegove prodaje. Znači, ispituje se stanje poduzeća te se nastoji da sve ono što je pravno relevantno se obuhvati jednim ili većim brojem ugovora kako bi se izbjegla neizvjesna stanja i nepotrebni sporovi.Provodi se interdisciplinarno prema područjima koji se ispituju (tehnički,komercijalni...) Postoje skupina podatak koja se ispituju tip. upis u zemljišne knjige glede nekretnina, stanje poduzeća, upis u sudski registar, stanje strojeva, stanje tražbina, stanje kredita i trećih osoba, prava ind.vlasništva,stanje eventualnih sporova...
taj stavak clanka je tocan odgovor.

26-08-2010, paradis1
Pa ja sam mislila da due dilligence ne trebamo znati !! Pa na službenoj stranici faxa piše koje stranice ne trebamo učiti iz Barbića i to se nalazi upravo na tim stranicama! Molim nekoga za pojašnjenje.

26-08-2010, benickova
due dilligence nije neki bauk. samo se baukatično zove. to je proces koji se provodi prije prijenosa poduzeća a u suštini predstavlja dubinsku analizu (pravnu, ekonomsku i svaku moguću) trenutnog i procjenu budućeg stanja poduzeća. svrha mu je da se odredi vrijednost poduzeća i lakše ugovori cijena. mislim da bi to trebalo biti dovoljno+naravno napomena da nije u ispitnoj literaturi

26-08-2010, tapir_u_magli
Due diligence (njem. angemessene Sorgfalt) je ispitivanje svih relevantnih činilaca za novu emisiju vrijednosnih papira koje u poduzeću emitentu vrši institucija koja odgovara za točnost podataka navedenih u prospektu kojim se emisija i emitent predstavljaju potencijalnim kupcima.

Ispituju se pravni status, uspješnost poslovanja, bilance, tržišni položaj i perspektiva, te druge odlike emitenata.
http://limun.hr/main.aspx?id=31655&Page=5
"Due diligence" is a term used for a number of concepts involving either an investigation of a business or person prior to signing a contract, or an act with a certain standard of care. It can be a legal obligation, but the term will more commonly apply to voluntary investigations. A common example of due diligence in various industries is the process through which a potential acquirer evaluates a target company or its assets for acquisition.[1]
http://en.wikipedia.org/wiki/Due_diligence
Due Diligence je jedan od ključnih koraka u procesu kupovine nekog društva. Due Diligence podrazumjeva procjenu ugovaranja s komercijalnog, financijskog i pravnog stajališta. Provodi se interdisciplinarno sa svrhom što boljeg uvida u razne aspekte poslovanja trgovačkog društva prije njegove prodaje / akvizicije radi izbjegavanja neizvjesnih stanja i eventualnih sporova.
Postupak je koristan i kupcu i prodavatelju društva: prodavatelju omogućuje da se dobro upozna sa stanjem društva koje se prodaje i da spriječi “iznenađenja” koja bi u odnosu na stanje društva kupac mogao iznijeti za pregovaračkim stolom; kupcu udjela omogućuje da stvori svoju ocjenu stanja i vrijednosti društva i donese odluku o kupnji. Ulagatelj mora neovisno istražiti i potvrditi informacije kako bi se osigurao da ga prodavatelj ne bi namjerno ili nenamjerno pogrešno informirao.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Due_diligence

Dodatno o tome:
http://books.google.hr/books?id=qBbW...page&q&f=false

Ovo bi trebalo biti dosta.

29-08-2010, Tony Montana
Pusti ti to kaj nije u literaturi. Na ovom ispitu se sve pita, a ovaj due diligence postupak se javlja kod Petrovića na usmenom. Nalazi se kod poduzeća, a najbanalnije rečeno, to je postupak opreznosti kupca kojim on prije nego se odluči otić u šoping želi provjeriti jesu li svi papiri uredni, postoje li kakva dugovanja, itd. Postupak da nebi bilo nismo znali kasnije kad mi sukontrahent uvalja njesra.

26-10-2010, semolina
Due diligence spada pod poduzeće

Raspolaganje poduzeća u stečaju?

12-04-2011, Victoria
MISLIM, nije iz knjige ni Zakona: U stečaju stečajni upravitelj preuzima kontrolu pa bi jedino on mogao raspolagati poduzećem za vrijeme stečaja i to tako da se iz njegove vrijednosti namiruju vjerovnici.

Proboj pravne osobnosti društva ?

14-06-2009; dance
Dioničari u DD, članovi u doo, komanditori u KD ne odgovaraju za obveze društva. Iznimno odgovara onaj tko zloporablja okolnost da kao član trg. društva ne odgovara za obveze. Tu je riječ o slučaju kada dolazi do probijana pravne osobnosti društva tj zida pravnog subjektiviteta trg. društva. Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost članova društva ako: 1. koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen, 2. koristi dtuštvo da bi oštetio vjerovnike, 3. ako protivno Zakonu upravlja imovinom kao da je to njegova imovina, 4. ako u svoju koristi ili u korist neke drutge osobe umanji imovinu društva iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

12-02-2011, the fish
proboj 1. knj.iliti odgovornost zbog zloupotrebe okolnosti što ne odgovaraju za obveze-ztd

14-02-2011, lukana
kod proboja ti se misli na one slučajeve kad članovi ipak odgovaraju, tj. kad zloupotrebaljavaju okolnost da ne odgovaraju za obveze društva..ona 4 slučaja.

14-02-2011, BaF
Koristi termin proboj pravne osobnosti. cl. 10 ZTD
1. do proboja pravne osobnosti dolazi kad clan drustva zloupotrebljava cinjenicu da ne odgovara za obveze drustva. (ovo je generalno pravilo, ovdje drustvo dokazuje da je u clan zloupotrebi te cinjenice, moze bit bilo koja situacija koja ima zloupotrebu za posljedicu)
2. ona 4 slucaja iz zakona - kad koristi drustvo da bi ostvario cilj koji mu je inace zabranjen, da bi ostetio vjerovnike, koristi se imovinom drustva kao da je njegova & ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze. (ovdje je formulacija smatra se, elem, ovo nisu taksativno nabrojani slucajevi povrede nego se za ove konkretne pretpostavlja da je u zloupotrebi. teret dokaza da nije probio osobnost je na samom clanu, to je razlika od generalnog pravila)

10-04-2011, petra73
Znam što znači i na koje slučajeve se osobito odnosi (dakle, ono što je navedeno u čl ZTD-a) ali mi nije jasan sam institut, zašto taj naziv- što točno znači "proboj pravne osobnosti"?

10-04-2011, malimrav85
mislim da su nam na predavanju rekli da zato što se probija "veo" pravne osobnosti; nemrem nać sad u bilješkma di je to

10-04-2011, Victoria
Veo zvuči baš mistično, ali tog se ne sjećam, prof. Petrović nam je govorio o zidu pravne osobnosti, rekao je da ga zovu čak i "Chinese wall".

10-04-2011, Victoria
Između društava i njegovih članova postoji zid pravne osobnosti, pravnog subjektiviteta. Društvo je pravni subjekt za sebe, sa svojom vlastitom imovinom kojom neograničeno odgovara za svoje obveze. Članovi društva kapitala i komanditori u KD ne odgovaraju za obveze društva (zdravoseljački: ne možeš dioničaru HT-a kao članu dioničkog društva provest ovrhu na njegovoj imovini i recimo uzeti auto jer ti HT d.d. kao pravna osoba sa vlastitom imovinom duguje lovu) OSIM ako (tome služi članak 10.) to svoje pravo da ne odgovaraju članovi ZLOUPOTRIJEBE (navode se neki primjeri u tom članku kada su naročito zloupotrijebili). Tada dolazi do proboja zida pravnog subjektiviteta/proboja pravne osobnosti i vjerovnik će se moći naplatiti i od članova iako oni pravno nisu ista osoba kao ona osoba koja im je dužna.

10-04-2011, petra73
U potpunosti mi je sad jasno. Kasnije krenula razmišljat o tom subjektivitetu odvojenome pa još uz ovaj tvoj post se sve razbistrilo.

Što je tvrtka po zoo-u?

12-04-2011, mihaela
Po ZOOu tvrtka je jedno od prava osobnosti, cl. 19. - pravna osoba ima osobito pravo na ugled i dobar glas, cast, ime odnosno TVRTKU, poslovnu tajnu, slobodu privredjivanja i dr.
Kaze se da je tvrtka osobno pravo s imoviskopravnom funkcijom.

Zasnivanje tvrtke?

12-04-2011, mihaela
Zasnivanje tvrtke - tvrtka nastaje upisom u SR. Kad se drustvo pravna osoba upise u SR nastaje i tvrtka jer je ona jedan od podataka koji se upisuju u SR.

Razlika tvrtke i poduzeća?

05-03-2007; ultraviolet
mislim da se varaš!
tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo djeluje i sudjeluje u pravnom promjetu! upisuje se u sudski registar. jasno je definirana u ZTD - u. sadrži naznaku kojom se obilježava ime društva, predmet poslovanja društva i pravni oblik.

za razliku od tvrtke, poduzeće nije nigdje izričito definirano u ztd - u. poduzeće bi, po knjizi, bilo neka gospodarska cjelina koju čine 3 sastavnice, objektivna, subjektivna i ustrojbena. svako poduzeće mora imati nositelja. nositelji bi bili društva, čak i preddruštvo (jedino nositelj ne može biti tajno društvo jer je unutarnje). poduzeće je gospodarska i pravna cjelina preko koje nositelji djeluju na tržištu.nije pravna osoba, pa u sve pravne odnose ulazi nositelj. poduzeće je sredstvo za djelovanje trgovačkog društva (ili trgovca pojedinca).
prema "zakonu o poduzećima" poduzeće je imalo pravnu osobnost i nije se razlikovalo od svog nositelja, odtud i pogrešna percepcija i upotrebljavanje pojma poduzeća u široj javnosti(npr. radim u poduzeću tom i tom, poduzeće je u vlasništvu rh...).
Zašto poduzeće ne može imati tvrtku?

12-04-2011, Victoria
Tvrtka je ime pod kojim posluje trgovačko društvo. A trgovačko društvo je nositelj poduzeća. Poduzeće nema pravnu osobnost, ono je organizirana cjelina kojom trgovac djeluje na tržištu.

12-04-2011, BaF
ovo ti je i zbog načela 1 društvo = 1 poduzeće = 1 tvrtka, aka jedno društvo može imati samo jedno poduzeće (teorija preuzeta od švaba i austrijanaca) i ono se pojavljuje pod tvrtkom društva. [ovo govorim pod pretpostavkom da znaš da je poduzeće gospodarsko-ekonomska, a ne pravna cjelina]. hvala kolegi mravu na seciranju barbića, ja sam do prije mjesec dana lupala nešto sasvim deseto. <3

Da li se tvrtka može prenijeti poduzetničkim ugovorom?

13-06-2011, kišaaa
moze-pise kod tvrtke:tvrtka se prenosi samo zajedno s poduzecem ili pretezitim dijelom poduzeca, moze se prenositi poduzetnickim ugovorom

Registarska zastita tvrtke?

26-10-2011, face to face
registraska zaštita tvrtke je u grubo dužnost suda da ne dopusti upis društva s istom tvrtkom s kojom već upisano u njegovom registru neko drugo društvo, na to pazi po službenoj dužnosti. imaš u barbiću, prva knjiga u dijelu o tvrci, ne znam sad na pamet na kojoj str.

Petit tužbe za zaštitu tvrtke - koje su tu vrste štete?

08-09-2009; Starfish
Sto se petita tuzbe tice -
imas onaj standardni kondemnatorni pocetak i onda nabrajas ovo iz cl. 31, st 1. ZTD-a. Dakle:
Nalaze se:
1) da tuzenik prestane upotrebljavati tu tvrtku
2) da se tvrtka te druge osobe izbriše iz sudskog registra
3) da tuzenik nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke

Ovo dalje je cisti GP, odnosno obvezno pravo...
Postoji imovinska i neimovinska steta, a mislim da je povreda prava na tvrtku u Klaricu navedena bas kao primjer oblika neimovinske stete za pravnu osobu.
Odgovor je onda neimovinska steta. Valjda.

10-09-2009; Nirnaeth Arnoediad
Nisam ekspert jer tek laganini čitam (i ne kužim zašto svi bježe od Barbićeve knjige btw) al na 343. stranici Barbića ti počinje ''Zaštita tvrtke'' gdje imaš zaštitu po svim mogućim zakonima, među njima ZTD-om, a šteta ti je na 348. i 349. str.vrsta je najprije: neimovinska šteta jer je tvrtka nešto kao ekvivalent imenu kod fizičke osobe, pravo osobnosti pravne osobe, a može biti i imovinske štete jer Barbić spominje i izmaklu dobit koju tužitelj nije ostvario jer mu je tuženik neovlašteno iskoristio tvrtku.

Kakva je odgovornost kod podružnice?

11-04-2011, Nnn
ja bi rekla da je odogovrnost podruznice ustvari odogovornost drustva s obziorm da podruznica nema pravnu osobnost.
neka me netko ispravi ako grijesim.

11-04-2011, megi555
da, to i ja mislim, ali sam mislila da možda ima nešto još drugo, al nisam niš našla... piše samo da su prava i obveze podružnice u stvari prava i obveze društva.
ak netko zna još kaj nek veli.

12-04-2011, Victoria
Podružnica nije pravna osoba, njezina prava i obveze su prava i obveze trgovačkog društva ili trgovca pojedinca čija je podružnica, tako je i s odgovornošću. To je valjda neko trik pitanje.

Razlika između vođenja poslova i zastupanja? Može li se zastupanje ograničiti? Može li se vođenje poslova ograničiti? Tko ga može ograničiti? Kako?

05-09-2008; Starfish
ŠTA OĆE OVDJE?

Ovlast za zastupanje se ne može ograničiti. Piše u ZTD.
Ovlast za vođenje poslova se (očito) može. Mislila sam najprije da se to odnosi na onu mogućnost da se statutom/odlukom nadzornog odbora odredi da uprava za sklapanje nekih poslova mora dobiti suglasnot nadzornog odbora; al Barbić kaže da je to bezveze i da to nije ograničenje.
Ostaje onda poslovnik uprave kojeg može donjet nadzorni odbor/il se ta pitanja mogu uredit statutom?!? Jel to to ograničenje ili?

06-09-2008; jana_25
odgovor na tvoje pitanje ogranicenje zastupanja i vodenja poslova uprave.

e ovak Zakon kaze čl.242 da se ovlast uprave za zastupanje ne moze ograniciti.cak i da postoje interna ograničenja i da su upisana u sudski registar ta ogranicenja ne djeluju prema trecima.
a sto se tice vodenja poslova drustva clanovi uprave duzni su u odnosu na društvo drzati se ogranicenja određenih statutom, odlukom nadzornog od, glavne skupštine ili poslovnikom o radu. Tu je dobar onaj primjer da uprava moze poduzeti neku radnju samo uz suglasnost nadzornog odbora ako je tako odredeno statutom.

06-09-2008; Starfish
Fala na odgovoru, al mutno mi je to i dalje. Posebno kod dd-a.
Prije svega, uopće ne vidim neku radnju koju bi uprava moglo poduzeti, a koja se smatra vođenjem poslova, a ne smatra se zastupanjem?

06-09-2008; jana_25
strana 456. druga knjiga barbica. ukratko, u vodenje poslova drustva spada, izrada godisnjih finacijskih izvjesca, izvjesca o stanju drustva, reklamiranje, vodenje poslovnih knjiga, dopisivanje i obavjestavanje ,poduzimanje radnji prema trecim osobama, ukljucujuci zaposlene i druge clanove drustva-tu spada zaposljavanje, nabava materijala, kupnja ili prodaja.,

imas pravo, zastupanje nije dobro objasnjeno jer samo kaze da je to poduzimanje pravnih radnji prema trecim osobama, ali nasla sam jednu recenicu-jedva- ovak kaze, da sklapanje pravnih poslova prema trecim osobama je u odnosu na drustvo vodenje poslova drustva , a prema trecima je zastupanje, str 457 barbic prvi.
str 469 barbic prvi kaze da radnje koje se poduzimaju unutar društva-izmedu organa, oko ustroja drustva- nisu radnje zastupanja. znaci samo prema trecima, pred sudom, upravnim i drugim organima je zastupanje.
neznam jel ti sta jasnije??

06-09-2008; LeniTriZvjezdice
Za razliku između zastupanja i vođenja, pogledati Petrovićevu knjigu. Negdje je kod Uprave, ali se sad ne mogu sjetiti.

06-09-2008; Starfish
Ma kakva Petrović? Grrrrrr Petrović! On je napisao ovu mudru misao koja me i zbunjuje - da su iste radnje interno vođenje poslova, a prema trećima zastupanje. Ak je isto, kak se onda jedno može ograničit, a drugo ne?
by Petrović:
ukratko, u vodenje poslova drustva spada, izrada godisnjih finacijskih izvjesca, izvjesca o stanju drustva, reklamiranje, vodenje poslovnih knjiga, dopisivanje i obavjestavanje ,poduzimanje radnji prema trecim osobama, ukljucujuci zaposlene i druge clanove drustva-tu spada zaposljavanje, nabava materijala, kupnja ili prodaja
Znači – svaka radnja vođenja poslova nije nužno i zastupanje; al je svako zastupanje u biti vođenje poslova. To ja iz ove rečenice zaključujem. :evil:

Znači, OK, – propisivanje suglasnosti statutom/odlukom nadzornog odbora je način ograničavanja uprave u vođenju poslova. Let's play along.
Pa šta onda Barbić1 (str.460) na kaže tako nego ima nekakvu cicimici terminologiju?
by Barbić:
„Onoliko koliko mu se dade (nadzornom odboru) pravo na davanje suglasnosti za pojedine poslove, može se reći da u tim slučajevima utječe na vođenje poslova samo svojim pravom veta, a to znači da može samo spriječiti neko djelovanje uprave“
Al, vidiš, zajeb je ak je ta radnja vođenja poslova ujedno i radnja zastupanja (npr. kad bi nadzorni odbor trebao dat suglasnot na sklapanje nekog ugovora); onda ti đabe vrijedi to ograničavanje u vođenju poslova, ugovor će bit valjan.

Dosta mi je više filozofiranja; ako me to netko bude pitao – izrecitirat ću šta piše na 460.str. i bok.

Vrste trgovačkih punomoći?

07-02-2012, michael clayton
Trgovačke punomoći su prokura, trgovačka punomoć i punomoć trgovačkom putniku, a trgovačke su zato jer ih mogu dati samo trgovci.

Može li Pliva dati trgovačku punomoć Konzumu? a moze li Pravnom fakultetu?

31-01-2012, MZV
mislim da ne. za prokuru znam 10000 % da se ne može dati pravnoj osobi. A sad...vrijedi li to i za trg.punomoć. Mislim da vrijedi, jer ZTD kaže u čl 55. da je trg .punomoćnik RADNIK U TD ili dr.osoba koju trgovac ovlasti da vodio dio ili cijelo poduzeće. Iz toga zaključujem da nema smisla davati punomoć pravnoj osobi kao što je Konzum.

31-01-2012, Username
ZOO je lex generalis sto se tice punomoci. ZTD je lex specialis za prokuru, trgovacku punomoc i punomoc trgovackom putniku. ZTD za prokuru kaze ono sto je napisao MZV, a za trgovacku punomoc ne propisuje takvo ogranicenje, pa se, po meni, primjenjuje lex generalis, sto bi znacilo da bi ova "druga osoba" mogla biti i pravna. (I think)
Barbic, cini mi se, za punomoc trgovackom putniku kaze da po prirodi stvari moze samo fizickoj osobi.

Koja ograničenja prokure se upisuju u sudski registar?

13-04-2012,Malecka
Ograničenje zastupanja na podružnicu. (ne znam jel ima još nešto)

14-04-2012,Mihaela88
mislim da se i skupna prokura upisuje

13-04-2012,Malecka
Zakon o sud.reg.
Članak 24.a
(1) Kod upisa prokurista upisuje se: ime i prezime prokuriste, prebivalište, osobni identifikacijski broj, a za strance i broj i oznake osobne identifikacijske isprave i naznaka države koja ju je izdala, vrsta prokure, ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica i opoziv prokure.
Je, u pravu si.

Veza prokure i sjedišta?

23-09-2008; ilija cvorovic
prokura se upisuje u rubriku o zastupanju glavne knjige sudskog registra pri nadleznom trgovackom sudu. trgovacki sud nadlezan za upis prokure je onaj na cijem se podrucju nalazi sjediste drustva.

to jedina veza izmedju sjedista i prokure koja mi pada na pamet.

Koluzija?

09-04-2011, petra73
Piše mi kod JTD-a da je o tome riječ u pogledu ograničenja ovlasti na zastupanje na način da ona djeluju prema 3. samo ako su oni za njih znali ili ako za njih nisu znali zvog svoje grube nepažnje a 3. i član društva su zloporabom prava postupali na štetu društva.

Da li je to točno? Nemam taj dio Barbića a nije mi baš sam jasan institut koluzije - da li se ono odnosi na ograničnje ovlasti kada ono djeluje prema 3. i kako se tu uklapa 3. i član društva koji su djelovali na štetu društva.

09-04-2011, Victoria
O koluziji je riječ kad zastupnik namjerno (u dogovoru s trećom osobom) učini nešto (u principu sklopi pravni posao, ništa drugo mi ne pada napamet) što nije obuhvaćeno njegovim internim ograničenjem i time ošteti društvo. Pošto se radi o namjeri, jasno je da će nju biti i dosta teško dokazati toj trećoj osobi. Zastupnik je tu svakako odgovoran prema društvu, ako ništa drugo već samom činjenicom da je prekršio ograničenje.
Ako je za vjerovati kuloarima, koluziju pitaju samo za veću ocjenu.
Samo da se dopunim što se tiče koluzije, ne mora biti namjera, može biti i gruba nepažnja. Ono što se obično u zakonu kaže "ako je znao ili morao znati". U svakom slučaju, teško ju je dokazati.

09-04-2011, petra73
Tenks na dopuni. Mislim da sam sad u potpunosti shvatila (malo gledala i po skripti): zastupnik i 3. zloporabom prava djeluju na štetu zastupanog (zastupani je društvo) tako što zastupnik djeluje izvan ograničenja koja su mu internim dogovorom postavljena. S time da prema 3. ograničenje vrijedi ako je za njega znao ili nije znao iz grube nepažnje - dakle, ovo što ti kažeš "morao znati".

Vrste upisa u glavnu knjigu sudskog registra?

03-11-2011, Heidi
Mozda prijavom ovlastenih osoba i ex offo?
Po meni su to uknjižba, predbilježba i zablježba (analogno zemljišnim knjigama), i piše nešto slično u skripti, samo je u skripti pitanje koje su vrste upisa u sudski registar. Kako se ove tri vrste upisuju u glavnu knjigu, a ne zbirku isprava, mislim da je to točan odgovor.

[Robierre de Cochon]

Knjiga druga: Dioničko društvo

Što jamči temeljni kapital?

28-08-2007; Wilbur
Samo to da je u trenutku osnivanja društva imovina društva bila jednaka iznosu temeljnog kapitala. Za kasnije - ništa, jer se imovina društva mogla promijeniti (i u principu se stalo mijenja).

Koja je funkcija temeljnog kapitala?

16-09-2010, Maat
barbić kaže, računovodstvena - stavka pasive u poslovnim knjigama, tim se kapitalom ne odgovara za obveze; jamstvena - zaštita vjerovnika i svojevrsna naknada za to što dioničari ne odgovaraju za obveze d.d.; i najvažnija funkcija da je obračunska osnova za izračunavanje svih prava i obveza tj. za isplatu svih prava.

Zašto je temeljni kapital u pasivi?

28-08-2007; Wilbur
Jer je na strani aktive kao protustavka t.k. ona imovina koju društvo ima. Dakle, ako je t.k. 20000kn, a uplaćen je u cijelosti u novcu, onda pod aktivu pišeš 20000kn u novcu a pod pasivu 20000kn t.k.-a, i bilanca je 0

Što je gubitak? kada/kako do njega dolazi?

12-02-2012, Gracija
Gubitak nastaje kada je pasiva veća od aktive. U pasivu ulaze: temeljni kapital, rezerve i obveze, a u aktivu imovina.

Što sve čini aktivu, a što pasivu društva?

16-02-2012, Gracija
Napisala san malo niže dolje što čini aktivu, a što pasivu, a oduzimanjem pasive od aktive se dobije gubitak ili dobit, ovisi o predznaku rezultata.

Zašto ne moze temeljni kapital imati garancijsku ulogu prema vjerovnicima?

14-09-2007; mr.goodan
Ima garancijsku, ali samo relativnu - kad su imovina i TK izjednačeni ili je imovina veća od Tk, ito ne samo pri osnovanju, već i kasnije.
Zato što je to samo znak trećima da su jednom u društvo bile unesene najmanje one vrijednosti koje odgovaraju iznosu TK, ili da društvo ima tražbine prema članoviam društva o onoj visini koja odgovara neuplaćenom iznosu TK.

Zašto je temeljni kapital računovodstvena kategorija?

28-08-2007; Wilbur
jer u principu postoji samo na papiru, tj. u računovodstvu. U stvarnosti se isti uloži u poslovanje društva, tj. društvo njime kupuje opremu, inventar, robu itd.

Svrha dionica bez nominalnog iznosa?

24-01-2010, TENA14
Ok,dionice bez nominalnog iznosa koliko sam ja skužila su "praktičnije" jer društvo kada ih izdaje ne mora se držati onog pravila o višekratniku broja 10 koji mora poštovati kada izdaje dionice s nominalnim iznosom-znači može ih izdati za bilo koji iznos samo da nije manji od 10.To mu olakšava stvar..

Onda -kod povećanja i smanjenja TK ne moraju se nominalni iznosi dionica usklađivati s promjenama tog kapitala(nego se samo,automatski ,bez navođenja u statutu poveća-smanji iznos tk koji otpada na pojedinu dionicu..-što znači-olakšano je provođenje smanjenja i povećanja TK!

Znači,općenito kad ih društvo izdaje-to mu olakšava djelovanje..

Tako nešto piše u Barbiću,nije baš super odgovor,ali bolje išta nego ništa
Zamolio bih nekoga da mi na jednostavnom primjeru objasni ovo:

Udio u temeljnom kapitalu određuje se kod DIONICA S NOMINALNIM IZNOSOM odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa toga kapitala, a kod DIONICA BEZ NOMINALNOG IZNOSA brojem dionica.

Dio sa nominalnim iznosom dionica sam ovak shvatio : Ako je nominalni iznos dionice koji mora biti višekratnik broja 10 prm. 50kn, a nominalni iznos tog kapitala (odnosi li se taj NOMINALNI IZNOS TOGA KAPITALA na udio dioničara u kapitalu ili općenito na cijelokupni iznos temeljnog kapitala?)) 50 000kn, dioničar ima pravo na 1000 dionica s kojima sudjeluje u temeljnom kapitalu.

Ako je ovo kaj sam gore napisao otprilike točno kako se onda određuje za dionice bez nominalnog iznosa?

27-10-2011, MZV
ovako sam ja shvatila taj dio: T.kapital je podjeljen na djelove (dionice) . Nominalni iznos dionice = onaj dio t.kapitala koji otpada na tu dionicu. Stoga,ako drušvo SLOBODNO odluči izdavati dionice s nominalnim iznosom ,zborj nominalnih iznosa mora biti = t.k. d.d.-a. Ali ako izdaje dionice BEZ nomi.iznosa onda ZBROJ IZNOSA T.K. KOJI SE ODNOSI NA SVE IZDANE DIONICE BEZ NOMINALNOG IZNOSA MORA BITI = T.K. Kod nas su dopuštene samo DIONICE BEZ NOMINALNOG IZNOSA KOJE SU IZRAŽENE NJIHOVIM BROJEM. U tom slučaju dioničar zna koliko dionica drži brz nominalnog iznosa i zna koliko je T.K. d.d.-a i ako želio znati koliki je njegov dio u tom d.d.-u mora usporediti broj dionica koje drži sa brojem izdanih dionica.

Sto je bolje d.d.-u: izdati dionice sa nominalnim iznosom ili bez njega?

19-10-2007; outsider

Po meni - to je u suštini prilično svejedno - sa ili bez nominalnog iznosa. Po meni stvar je više psihološke prirode - u smislu da ako ima neka nominalna vrijednost, onda to ljudi koji o tome ne znaju mnogo mogu doživljavati kao neku indikaciju stvarne (tržišne) vrijednosti. Profesionalcime je to potpuno svejedno. Ne mogu si predočiti zbog čega bi nešto od to dvoje bilo "bolje" u praksi od onog drugog. Najpametnije je pronaći negdje neku skriptu sa predavanja dotičnog profesora (ako se može), na kojem je on objasnio što je "bolje", pa to ponoviti.

Jakša Barbić, Pravo društava, knjiga druga - str. 41. kaže npr. "Izdavanje dionica koje nemaju nominalni iznos ima neke prednosti. Tako se dividenda ne izražava u postotku od nominalnog iznosa - to može zavesti dioničare ako računaju da im je to postotak prinosa po dionici jer im se stvarni prinos računa prema onome što su platili za dionicu (to po meni opet vrijedi samo za amatere - profesionalci dobro znaju što im je prinos - opaska: p.v.), otpada ograničenje da se dionice ne mogu izdati za iznos niži od nominalnog iznosa, jednostavnije se smanjuje temeljni kapital, a pri povećanju izbjegavaju se teškoće koje nastaju zbog različite tržišne vrijednosti dionice u vrijeme prijašnjih izdavanja i izdavanja pri povećanju temeljnog kapitala." (ja ne vidim u čemu su tu "teškoće" koje navodi Barbić, opaska: p.v.) Barbić nastavlja: "Broj izdanih dionica stavlja se u odnos prema cijelom temeljnom kapitalu društva, tj. prema svemu što je društvu plaćeno za izdane dionice, bez obzira na to je li to učinjeno pri osnivanju ili kasnijim povećanjima temeljnog kapitala (? p.v.) Najvažnije je da takva dionica odražava bit dionice koja je u tome da ona čini alikvotni dio temeljnog kapitala društva, što se kod dionica koje imaju nominalni iznos određuje odnosom nominalnog iznosa prema ukupnom temeljnom kapitalu, a kod dionica koje nemaju nominalni iznos odnosom prema ukupnom broju izdanih dionica." (gdje je tu bitna razlika? p.v.) Meni se sve ovo što piše Barbić čini kao pisanje najobičnijih bezvezarija. U suštini ja stvarno ne vidim neku bitnu razliku - a ove psihološke fore i slične gluposti mi se ne čine bitnima.

Prave i neprave dionice?

14-09-2010, bumblebeee
sto se tice pravih i nepravih, to su dva tipa dionica bez nominalnog iznosa, prave kod nas nije dopusteno izdavati, a neprave je, ali samo jedan oblik- neprave dionice bez nominalnog iznosa izrazene njihovim brojem. u tom slucaju dionicar zna koja prava ima i koliki je TK drustva, pa usporedjujuci broj dionica koje on drzi prema ukupnom broju izdanih dionica, moze izracunati koliki mu dio TK pripada i kakva prava u drustvu ima. drugi oblik nepravih, tzv. kvota dionice, isto nije dopusteno izdavati. one glase na odredjeni dio TK, npr. 1/100 TK. zasad tolko znam iz petrovica.

Dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos, do dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada.
Mene muči ta odredba! Kako, dopušteno je izdavanje iznad pari-al do dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada?Pa kako je to onda iznad pari?

06-11-2010, Barilla
Dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada. ZTD 164/3

06-11-2010, shvil
Hvala Barilla, u mom piše do:/skinut je tu koji posto prije, pa ljudi ako vas buni da znate u čemu je stvar

Jesu li dopuštene kvote dionica?

08-04-2009; marcus
nisu dopuštene, to piše i u petroviću. to su kvota dionice (mislim da je krivo napisano pitanje) radi se o dionicama bez nominalnog iznosa koje glase na određen dio temeljnog kapitala (dakle, ne ukupni broj dionica, nego neki razlomak npr. 1/100 TK)

Agio?

03-06-2009; Bonnie
Agio= razlika između vrijednosti za koju su dionice izdane i nominalnog iznosa dionica, odnosno vrijednosti temeljnog kapitala na koji se dionice odnose(za dionice bez nom. iznosa).

Gdje se agio knjiži u poslovnim knjigama društva?

12-04-2011, mihaela
Agio se knjizi u rezerve kapitala - cl. 222. st. 2. tocka 1 ZTD

Kako se izgovara "agio"?

03-06-2009; Bonnie
Meni su rekli(hvala Gogo) da je pojam iz francuskog jezika, pa se čita "ažo".

03-06-2009; marea
Uvaženi gosp. Bratoljub Klaic kaže "ažio". Ja mu vjerujem.

09-02-2010, Amadeus
Ja bi reko : Ažio

09-02-2010, dorro
varijante s dž i ž misliš?
istina, pravo veli Am, druga uglavnom prevladava (francuzi se se više potrudili svojatati, a talijanima ionako ne idu na ruku fonemska pravila koja uključuju 'dopio đi' problematiku )

ja bih rekla ažjo

11-02-2010, infinity009
cita se tak kak se pise... mislim da sam markovinovica cula na proslom roku dok sam slusala ispit!

22-03-2010, g.syl
http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/web/agio/

Ako je dionica nedjeljiva, kako se prava ostvaruju kod zaloga/plodouzivanja dionice?

12-04-2010, primabalerina
dionica je nedjeljiva, tako da prava ostvaruju zajedno, odgovaraju kao solidarni duznici , ako nemaju zajednickog zastupnika ocitovanje jednom je ocitovanje svima

Kad dionica NIJE vrijednosni papir?

12-02-2011, the fish
2. knj.-dionica kao nematerijaliziran vrijednosni papi-pogledaj bitne sastojke i kada to nije

05-02-2011, april
to je onaj dio kod dionica-Barbić. pod djelom gdje je dionica VP,
Kada nije- onda nema ispunjene uvjete koje se traže za vp-Zakon o tržištu kapitala. Jer zakon iako ne definira DIONICU, već svrstava pod prenosive vrijedonosne papire, ima taj uvijet da ako su ispunjeni uvjeti za vp i bitni sastojci dionice je VP, a ako ne onda nije....neznam dal sam šta pomogla, u svakom slućaju to je pod djelom DIONICE, pa pogledaj...

05-02-2011, bumblebeee
ja sam mislila da je odgovor- one koje:
a) nisu zabiljezene elektronickim zapisom na racunu vp u komp sustavu SDKK
b) niti je za njih izdana isprava o dionici.

s tim da ako i je izdana isprava, nece svaka isprava joj dat svojstvo vrijednosnog papira, nego ona koja ima sve sastojke- plast, kuponski arak (a na njemu ujedno navedeni i svi sastojci dionice!), talon
a i nece svaki elektronicki zapis joj dat to svojstvo (jer te zapise moze drustvo vodit cisto za sebe, pa mora bas biti zapis na racunu SDKK, koji opet ispunjava neke uvjete (iz Zakona o trzistu kapitala):

Bitni sastojci nematerijaliziranoga vrijednosnog papira
Članak 493.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir mora imati sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij:
1. naznaku vrste vrijednosnog papira,
2. identifikacijske podatke o izdavatelju,
3. ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih u središnji depozitorij,
4. ako vrijednosni papir glasi na nominalni iznos, ukupni nominalni iznos izdanih vrijednosnih papira upisanih u središnji depozitorij,
5. datum upisa vrijednosnog papira u središnji depozitorij.
(2) Nematerijalizirana dionica mora pored sastojaka iz stavka 1. ovog članka imati i sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij:
1. oznaku roda,
2. nominalni iznos na koji glasi ili naznaku da se radi o dionici bez nominalnog iznosa,
3. podatak daje li imatelju pravo glasa,
4. ako dionica daje posebna prava, sadržaj tih posebnih prava.

ja sam si tak nekak pospojila to, pa sam htjela prokomentirat, nemam novog barbica, mislila sam da u njemu pise nekaj pametnije, al mislim da bi to bilo to, i da se tvoj odgovor odnosi na ovo, tak da hvala, pomogla si!!!

05-02-2011, april
Da, mislim da je to to, samo ako nemaš Babića da ti napišem, što se tiče ovih dionica za koje su izdane isprave dionicama, Zakon o tržištu kapitala ne zabranjuje izdavanje isprava o dionicama ubuduće i dopušta da se i dalje koriste isprave o dionicama izdane prije njegova stupanja na snagu.Znači samoone koje su izdane do 30.6. 2009. Valjda sam dobro napisala,,,,

05-02-2011, bumblebeee
ne znam za to. velis u prvom dijelu recenice da NE zabranjuje ubuduce izdavanje isprava, a onda da se mogu koristit samo isprave izdane prije stupanja na snagu. to mi ne ide jedno s drugim. ja sam u ZtK vidla ovak:
Oblik dionica izdanih prije stupanja na snagu ovog Zakona
Članak 594.
(1) Dionička društva izdaju dionice kao vrijednosne papire u skladu s odredbama propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava ili kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Dionička društva koja prije stupanja na snagu ovog Zakona nisu izdale isprave o dionicama niti su ih izdale kao nematerijalizirane vrijednosne papire u kompjutorskom sustavu središnje depozitarne agencije, obvezna su radi dematerijalizacije dostaviti središnjem klirinškom depozitarnom društvu podatke o vrijednosnim papirima i njihovim imateljima iz knjiga dionica ili registra izdavatelja, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

05-02-2011, april
Tako kaže Barbić-ja mislim da to znači, npr. izdane su dionice do 30.6.2009. i nije za njih bila izdana isprava. Znači za sve one dionice za koje nije bila izdana isprava o dionici, može se izdati isprava, ali ako se radi o dionicama nakon tog datuma nema više izdavanja takvih isprava. To je u biti u skladu sa ovom dematerijalizacijom, ali ipak se dopušta izdavanje takve isprave , ako su izdane dionice do toga datuma, jer je tada ta odredba zakona bila drugačija.

U Barbiću, npr. isto kod dionica-prije su bile dionice na donositelja i dionice na ime. Sada su samo dionice na ime, a do 31.3.2008. mogle su se izdavati dionice na donositelja, od 01.04. nemogu više, ali one postoje , samo od tog datuma se više ne mogu izdavati, pa po novome imamo samo dionice na ime.

07-02-2011, petra73
Prema ZTD-u čl.165 st.1 - dionice mogu glasiti na ime. Te propisuje da moraju glasiti na ime samo kada se izdaju prije uplate punog iznosa na koji se dionica izdaje.

č.165 st.2 - u statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjeva diinica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja i obrnuto.

Iz navedenog prozilazi da i dalje vrijedi da se dionica može izdati na donositelja.

07-02-2011, Lady Justice
Da, proizlazi, jer imaš stari Zakon. Nema ti toga u novom - nije točno.
07-02-2011, petra73
Nemam stari ZTD jer jedna od novina ZTD-a je osnivanje društva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja, te su isto tako sve izmjene u zakonu koji imam boldane.

Evo, provjerila još jednom i na stranici katedre i u nn, tako da u svakom slučaju imam novi zakon od 2009. A s obzirom da je prijateljica na roku u 11.mj pala zbog učenja po starom izrazito sam pazila na tu "stinicu".

07-02-2011, Lady Justice
provjeri još jednom. u novom ZTD-u nema ovoga: "u statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjeva diinica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja i obrnuto." Brisano izmjenama 2007.

07-02-2011, petra73
Istina, slažem se sada kad sam išla pogledat izmjene 2007. - ne kužim, samo to je ostalo a sve ostalo je izmijenjeno kako treba (tnx na opasci jer bih bila izvalila pred profesorom sigurno).

Dakle dionice se ne mogu izdati na donositelja? Jer ZTD ipak ne kaže da mogu glasiti samo na ime, već da mogu glasiti na ime.

07-02-2011, Lady Justice
100% - ne mogu se izdati na donositelja. takve još uvijek postoje, ali samo one ranije izdane. od 1. travnja 2008. dionice se moraju izdati na ime.

Može li d.d. izdati dionice na donositelja?

09-04-2009; marcus
po novim izmjenama ne može. nije baš banalno pitanje, vjerojatno te zbunjuje (kao što je i mene) to što se u knjigama naveliko navode primjeri kada se moraju izdati dionice na ime (ajde bar jedno nabrajanje ne moramo učiti)

09-04-2009; karlovacko
da hvala Bogu, dionice su po novom samo na ime 8) (da bi se sprijecile zloupotrebe, kazu)
Koje su tehnike prijenosa dionice?

05-06-2007; merlinka
ovisi o vrsti dionice, ako su na donositelja tradicijom, na ime ako je izdana isprava o d. indosamentom, ako nije onda cesijom. nematerijalizirane prijenosom s računa prenositelja na račun stjecatelja.

Prijenos dionica u nematerijaliziranom i materijaliziranom obliku?

02-02-2012, kanarinac
ako su u materijaliziranom obliku prenose se cesijom ili indosamentom, a ako su u nematerijaliziranom potreban je odgovarajući upis u komp. sustav SKDD na račun stjecatelja

Dionice koje nisu izdane u nematerijaliziranom obliku (dakle, imaju ispravu o dionici) prenose se indosamentom. One u nematerijaliziranom obliku prenose se cesijom. jel mi moze tko to detaljnije pojasniti? Jer cl. 227. ZTD-a prebacuje lopticu drugim zakonima i nista ne objasnjava.

08-04-2009; marcus
postoje dvije vrste dionica bez isprave, dakle one koje su zabilježene u kompjuterskom sustavu SDA, i one koje to nisu. one koje su zabilježene prenose se prijenosom sa računa prenositelja na račun stjecatelja, a ove druge (dakle za koje nisu izdane isprave, niti su zabilježene u sustavu SDA) se prenose cesijom

Tko izdaje nem.dionice(sda/skdd?)

11-02-2011, bumblebeee
skdd je samo sredisnji registar vrijedn.papira. clanovi sdkk- ovlastena drustva, banke, burze, uredjena javna trzista, 2. pravne osobe (to sam samo iz petrovica zasad pogledala, mislim se zadnji dan upoznat sa zakonom o trzistu kapitala)

Dematerijalizacija dionica – misli se na upisivanje dionica u elektronički računalni sustav SKDD-a?

18-02-2011, bumblebeee
dematerijalizacija- da.

Koje su sve mogućnosti roda dionica?

09-04-2011, mihaela
Dionice koje daju ista prava cine rod dionica. One postoje u onim drustvima u kojima se izdaju dionice koje daju razlicita prava. A obicno su to redovne i povlastene

09-04-2011, petra73
Mislila sam na primjer roda u smislu da li to mogu biti samo redovne, povlaštene, povlaštene bez prava glasa? ili pored njih još neke'

09-04-2011, petra73
A što se tiče posljednjeg: ZTD (barem onaj koji ja imam sa zakona.hr a koji ipak nije unio neke izmjene iako je od 2009.) kaže da imatelji dionica kojima se daje pravo da imenuju određeni broj članova u NO ne čine poseban rod dionica. čl.256 st.3, 3. rečenica - ajde molim te provjeri ako ti nije problem jer kako kažem može biti i do mojeg ztd-a.

Kakvo je to "kvalificirano osnivanje" i koja je razlika u odnosu na "obično osnivanje"?U knjizi II od Barbića se spominju al nema točne definicije.

29-11-2010, Muflonza
Kvalificirano osnivanje d.d.-a je slučaj kada se pri osnivanju u temeljni kapital ne ulaže (samo) novac u zamjenu za dionice tj. udio u društvu već osim novca i STVARI ILI PRAVA. Moguće je da se radi o ulaganju stvari ili prava (pa se za to dobivaju dionice) ili pak da se radi o preuzimanju stvari ili prava (kad društvo za stvar ili prava plaća određenu novčanu naknadu). Naravno, moguća je i kombinacija svega navedenog. Mogli bismo reći da je kvalificirano osnivanje i slučaj kada se pojedinom dioničaru ili trečoj osobi daje posebna pogodnost. Ima tu dosta toga za reći, ali pogledaj članke 175. i 176. ZTD-a.
Kvalificirano osnivanje je bitno razlikovati od "običnog" osnivanja jer je tu potrebna posebna pažnja da ne bi došlo do "muljaža" prilikom unosa ili preuzimanja stvari ili prava...zato je potrebna revizija osnivanja (u nekim slučajevima ne - po izmjenama najnovijim). Pogledaj i čl. 182. i 183. , ma zapravo taj cijeli prvi dio u ZTD-u kod osnivanja.
I još na kraju, kod sukcesivnog osnivanja ako se ulažu stvari ili prava - tada će se osnivačima društva smatrati i osobe koje ulažu stvari ili prava (uz naravno prve dioničare - osnivače koji su usvojili statut i preuzeli jedan dio dionica). To je zbog toga jer se time želi i osobe koje ulažu stvari i prava podvrgnuti odgovornosti koju inaće imaju samo "prvi" osnivači. Tu pogledaj čl. 191.
Ima toga još ali valjda je ovo dovoljno da te uputi...
Zanimljivo, ne kažem da rasturam, ali ni uz ovakvu razinu znanja (sve sam napisao iz glave), ne mogu proći ispit...

U Barbićevim knjigama a koliko vidim i u zakonu piše da kod simultanog osnivanja nadzorni odn. upr.odbor bira prvu upravu tj.iz.dir.
i onda iz vedra neba rečenica: Jedina razlika sukcesivnog je što osnivačka skupština bira članove NADZ,odn. UPR.odbora,a taj organ imenuje prvu upravu/IZV.DIR. umjesto da to čine osnivači kao pri simultanom osnivanju?
Kakvi sad odjednom osnivači ako prvu upravu i kod simultanog bira nad odn.upr.odbor?

13-05-2011, BaF
mislim da se rečenica odnosi na biranje NO/UO, ne uprave. aka, u jednom to rade osnivači, u jednom osnivačka skupština.
Kod revizije - u čl.183.st.2. (opseg revizije osnivanja) kaže da se u izvješću ne moraju navesti određeni podaci ako se društvo osniva ulag/preuz stvari/prava kada nije potrebna revizija (to je čl.185.a). e sad meni nije jasno zašto priča o izvješću o reviziji u slučaju kada revizija nije potrebna?

04-10-2011, bilbica
Radi se o tome da se mora napraviti izvješće o osivanju, pa onda revizija osnivanja koju provode U, ID,NO, UD PLUS posebni revizori koje imenuje sud ako je netko od tih navedenih: ujedno osnivač, ako su za nekog od njih preuzete dionice prilikom osnivanja, ako je netko od njih primio posebne pogodnosti, naknade, obeštečenje prilikom osnivanja i ako je osnivanje bilo ulaganjem stvari i prava ili preuzimanjem stvari i prava ALI I TU POSTOJI IZNIMKA KADA SE NE PROVODI REVIZIJA OSNIVANJA, KOD ULAGANJA STVARI I PRAVA ODNOSNO PREUZIMANJU STVARI I PRAVA&lt;br&gt;a) JER JE VP ILI INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA- NJIHOVU VRIJEDNOST UTVRĐENA KAO PROSJEĆNA CIJENA KOJOM SE NIJIMA TRGUJE NA UREĐ. TRŽ 3 MJ PRIJE STVARNOG ULAGANJA U DRUŠTVO&lt;br&gt;b)ULAG U STVARIMA ILI PRAVIMA-NIJIHOVA VRIJEDNOST UTVRĐENA OS STRANE STVARNOG SUDSKOG PROCJENITELJA KOJI JE PODNIO PISANI ELABORAT O TOME I KOJI NIJE STARIJI OD 6 MJ, PRIJE STVARNOG UNOŠENJA U DRUŠTVO-ZATO TU NIJE POTREBNA REVIZJA OSNIVANJA

06-10-2011, Stubby
Ovo gore ne odgovara na pitanje koje je postavio/la "bla bla".

Mislim da bla bla zbunjuje ovo: to što je zadovoljena pretpostavka prema kojoj nije potrebna revizija osnivanja ne znači da revizije neće biti. Naime, neće je biti iz toga razloga, ali može se desiti da postoje neki drugi razlozi zbog kojih ona jest potrebna. Primjer: ako istovremeno postoji pretpostavka iz čl. 185.a st 1., i pretpostavka iz čl. 183. st 2. Ako dobro shvaćam, tada će se provesti revizija, sastaviti će se izvješće o tome, ali u njega se ne unose podaci koji se odnose na slučaj iz čl. 185.a po kojemu revizija nije potrebna.

Sporna rečenica je jako loše formulirana, i nije jedina takva u zakonu.

06-11-2011, bla bla
je, hvala!! btw..prof. miladin mi je rekao kako revizija nije potrebna tako u detalje i da se ne zamaram time!

Što točno znači potpuna uplata uloga - kod d.d.-a?

01-04-2012,eleonoraakvitanska
potpuna uplata uloga kod d.d.-a odnosi se na činjenicu da je prilikom osnivanja d.d.-a prije upisa u sudski registar potrebno uplatiti najmanje četvrtinu najnižeg nominalnog iznosa, a ako se dionica izdaje super pari onda i agio. dakle, prilikom osnivanja se NE MORA odmah uplatiti cijeli iznos dionice, već se mora uplatiti samo četvrtina, a onda poslije i ostatak. kad se dionica uplaćuje dijelom u stvarima/pravima a dijelom u novcu mora se u potpunosti uplatiti i onaj dio koji se uplaćuje ulaganjem stvari i prava. dakle, kod dionice koja se uplaćuje u stvarima/pravima + novcu de facto se odmah (prije upisa u s.r.) mora uplatiti cijeli iznos (jer se kombiniraju ova dva pravila). to ti je sve članak 179. ZTD-a.

savjetujem svima da ga proučite jer smo prošli puta na predavanju obrađivali taj članak barem pola sata i tepešica je rekla da na tome (kao i općenito na osnivanju d.d.-a) ljudi padaju ko kruške a oni smatraju da osoba koja nezna osnovati d.d./d.o.o. ne bi trebala proći na ispitu. također, rekla je da je to kod nje veoma često pitanje, štoviše, da to pita cca 80-90% ljudi. dakle osnivanje doooobro naučiti.

Nastavak osnivanja dd?

02-04-2011, mihaela
Nastavak osnivanja - cl. 194.a
U vezi nastavka osnivanja društva-meni je jasno sve što o tome piše u zakonu u čl. 194.-da je za ugovore koje društvo sklopi u prve dvije godine poslovanja potrebno odobrenje glavne skupštine,izvješće,većina itd. ali bojim se da ne kužim smisao toga. Jasno mi je da je u prve dvije godine pojačana kontrola ulaska stvari i prava u društvo ali mi nije jasno zašto? Koji je osnovni smisao toga?

15-04-2008; hopeless
meni se cini da je smisao toga ogranicenja, da drustvo raspolaze odredjenom imovinom na pocetku svoga postojanja, da se ne izigraju vjerovnici, bla, bla...
naknada koja se daje za unesene stvari i prava isplacuje se na teret imovine drustva, a kada ne bi bilo pojacane kontrole, clanovi ili 3. osobe bi mogle isisati kapital iz drustva... zato je potrebno da takve radnje budu transparentne i kontrolirane.

18-11-2011, bunny rabbit
nastavak osnivanja drustva (koji postoji i u ddu - posebni clanak tog naziva u ZTDu i kod dooa - spominje se u ovlastima koje se ne mogu oduzeti skupstini!) postoji zbog nacela ocuvanja temeljnog kapitala, to isto znaju pitat i ocekuju da se izvuce od ne znam kud

18-11-2011, dorro

očekuje se da prije nego izrecitiraš čl.194. ZTDa malo pričaš kako postoje strogi i formalni propisi o unosu stvari i prava zbog zaštite dioničara/vjerovnika/ptica pjevica, a da bi se spriječilo zaobilaženje propisa takav se pravni režim u biti nastavlja i dvije godine nakon upisa društva u sudski registar.

Drugo pametno, barba Jakša sam vrluda, al češće koristi pojam načelo održavanja kapitala.. na stranu sad fonoloških aspekata tko što drži ili čuva
Inače, to je jedno od najčešćih pitanja kojeg se svi drže, ne se zahebavat s time!

Koja je razlika izmedju odluka koje se donose vecinom od tri cetvrtine glasova i glasovima koje predstavljaju tri cetvrtine temeljnog kapitala drustva?

25-06-2008; the chief
3/4 ukupnog kapitala
npr TK-1,200,000 kn
da bi odluka vila valjana za nju trebaju glasovati dionicari
ciji je ukupni tk 900,000kn

3/4 zastupljenog kapitala na gs
ukupni TK-1,200,000
na GS dodju dionicari ciji je TK-120,000
da bi odluka bila valjana za nju trebaju glasovati dionicari
ciji je TK-90,000kn

3/4 danih glasova
TK-1,200,000kn
zbrajau se glasovi onih koji su glasovali
a suzdrzani se oduzimaju
na gs su dosli dionicari cije TK-120,000
3000-glasovalo za
1000-protiv
160,000-suzdrzanih-oni se oduzimaju
kao da nisu nji dosli na gs

02-04-2010, unknown_heroine
pokušala sam sad to objasniti, al mi nejde nevjerojatno.

mislim, poanta je u tome da 3/4 glasova ne moraju i nisu ujedno i 3/4 tem.kapitala, jer neki dioničari ni nemaju pravo glasa, a neki imaju više glasova u odnosu na druge (ovisno o dionicama)

02-04-2010, Starfish
Riskiram da promasim ceo fudbal jer se drustva sjecam kolko i trepetljikasa iz osnovnoskolske biologije, al mislim da je stvar u slijedecem -

kad kaze 3/4 TK ondak misli na sav TK drustva (bez obzira jel se taj TK dosetao na GS ili ne (da, TK ima noge godinu i pola nakon polaganja ispita)
prica iz zivota:
cijeli TK drustva bi predstavljalo npr. 40 glasova
za donosenje odluke u ovom slucaju onda treba 30 glasova

kad kaze 3/4 glasova ondak se "racunaju" samo oni hodajuci TK-ovi koji su zbilja dosli na GS. I to samo glasovi za ili protiv (dakle, ne racunaju se suzdrzani ni nevaljani glasovi)
npr - npr. cijeli TK drustva bi predstavljalo 40 glasova
na GS-u je bilo ukupno 30 glasova (ostali glasovi nisu dosli )
bilo je 2 suzdrzana i 2 nevaljana glasa
za donosenje odluke treba 3/4 od 26 tj. 18 glasova

treci slucaj su 3/4 TK zastupljenog na GS-u
tu se racunaju svi glasovi (dakle i suzdrzani i navaljani)
u gornjem primjeru nam onda za donosenje odluke trebaju 3/4 od 30 glasova tj... 90/4 glasova *nema digitron pri ruci*

Uglavnom - "najteza" (u smislu da ju je najteze postic pa se zato njome uvjetuju najopasnije odluke) je 3/4 TK, onda je 3/4 zastupljanog TK na GS-u i na kraju je "najlaksa" vecina 3/4 (danih) glasova...

02-04-2010, unknown_heroine
odi ti lijepo druge godine na prijemni na biologiju na peemefu!!!

ja sam dala primjer (koji sam pobrisala, od silnog stida!:/):

za glasove, ako 100 dioničara ima 100 glasova onda treba 75 da nekaj prodje
za tk: ako od 100 dioničara 20 ih nema pravo glasa, 40 ih ima višeglasje(!), npr. 3 glasa, a 40 po jedan glas, onda je dovoljno da glasa ovih 40 sa po tri glasa da se izglasa, jer su oni 3/4 tk

to je blizu tvog primjera, ali opet mi je nejasno (zato sam ga pobrisala), jer se opet sve vraća na glasove.
hm.hm.hm. ma zapravo ne vraća se, al opet mi je nejasno.

02-04-2010, kukumka
Malo sam "cackala" po Barbicu i tamo pise da kod odluka za koje se trazi vecina od minimalno 3/4 TK zastupljenog na glavnoj skupstini treba uzeti u obzir onaj TK koji daje pravo glasa na toj skupstini a ne onaj koji je samo prisutan sto znaci da se nece racunati TK koji na glavnoj skupstini predstavljeju dionicari s dionicama bez prava glasa,ali ni kapital koji predstavljaju dionicari koji nisu u potpunosti uplatili svoje dionice ako po njima nemaju pravo glasa,a ako zbog djelomicne uplate imaju pravo glasa tada se uzima samo onaj dio temeljnog kapitalakoji odgovara onome sto je uplaceno i na temelju cega imaju pravo glasa na GS...A napisala sam i primjer al sam ga izbrisala jer mi se cini da brljam,mozda vise srice drugi dan..

07-04-2011, kresholino
mislim da tvoje pitanje pikira na nastavak osnivanja d.d.
dakle,3/4 TK zastupljenog na GSu znači da je zastupljen onaj temeljni kapital koji može valjano glasovati tj.da se ne računaju dionice bez prava glasa,vlastite dionice i s njima izjednačene dionice i one koje nisu u potpunosti uplaćene.
evo kod 3/4 ukupnog temeljnog kapitala
npr TK-1,200,000 kn
da bi odluka bila valjana za nju trebaju glasovati dioničari
čiji je ukupni tk 900,000kn

07-04-2011, petra73
ma i na nastavak osnivanja ali i na sve drugo gdje se navedene većine pojavljuju.. prvo sam pomislila da je 3/4 tk zastupljenog na GS kvorum od kojeg se onda traži većina glasova. ali kad sam pogledala u zakona shvatila sam da ne piše većina glasova od 3/4 TK zastupljenog na GS - pa ta konkluzija o kvorumu nee bi bila ispravna.

Aha, znači kod 3/4 ukupnog tk se misli i na sve ove koji ne mogu valjano glasovati? hm ali ako se glasuje zašto bi se uopće uzimale ili ne uzimale dionice koje imatelju tj dioničaru ne daju pravo glasa?

Sorry, malo sam zbunjena jer mi je glava puna svih tih informacija.. i dakako hvala na pomoći!

evo, ovo sam kopirala s 5. stranice foruma:

VEĆINA ¾ TK ZASTUPLJENOG NA GS
Računaju se SVI glasovi na GS (za, protiv, suzdržani, nevaljani)

e, sad koliko mi se čini to je obrnuto od ovoga što si ti napisao ...

07-04-2011, bigfoot
kaj nije 3/4 zastupljenog jednostavno 3/4 kapitala od onih koji su "dosli" na G. skupstinu?
tj 3/4 od kapitala koji je predstavljen,zastupljen na skupštini..oni koji nisu tu,nisu ni
zastupljeni ?
buduci da zakonom nije propisan kvorum i nije propisano niti da svi moraju dolaziti,imaju dnevni red pa mogu iz njega vidjeti i birati kad ce sudjelovati itd.
to i mene zbunjuje ,jer se u biti moze desiti da na skupstinu dodje recimo samo 10% od tk i sad 3/4 od tih 10 zastupljenih % glasa npr o promjeni statuta?
da ili ne? ili sam krivo pokopcao?
a onda kod npr. opoziva clana NO kad je potrebna vecina od 3/4 danih glasova..koji su dani?
sad mi je kupus totalni ,a ispit za 5 dana

07-04-2011, petra73
Upravo i mene taj kupus muči jer sam i ja mislila kao i ti da "zastupljeni" znači oni koji su ili osobno tamo ili putem punomoćnika.. ali se onda postavlja pitanje 3/4 danih glasova..
dakle, u istoj smo dilemi

stoga molim nekog ako može na najednostavniji mogući način objasniti razliku između 3/4 DANIH glasova, 3/4 glasova TK zastupljenog na GS i 3/4 od ukupnog TK (ovo posljednje mi je jasno samo po sebi ali ne i razlika u odnosu na srednju većinu).

Hvala!

07-04-2011, kresholino
petra i bigfoot,evo nakon dugog traženja i mozganja i dosadnog ispitivanja drugih,evo boljeg objašnjenja..
kod većina vrijedi sljedeće pravilo:
- ako se odlučuje (nekom) većinom danih glasova (npr 3/4) onda se ta većina računa uzevši samo glasove za i glasove protiv (suzdržani, kao i oni koji nisu došli se ne računaju).
- ako se odlučuje većinom zastupljenog tk (npr 3/4) promatra se samo onaj temeljni kapital koji je prisutan na glavnoj skupštini (oni koji nisu došli se ne uzimaju u obzir). Razlika je u odnosu na prvu većinu što faktično suzdržani u tome slučaju imaju isti učinak kao da su glasali protiv.
- ako se odlučuje većinom od 3/4 ukupnog temeljnog kapitala onda za moraju glasati oni dioničari na koje otpada 3/4 temeljnog kapitala dioničkog društva. (učinak je faktično kao da su oni koji nisu uopće došli glasali protiv.)

a sada kidam nalijevo za knjigu,pozdrav i sretno
Osnivanje društava i potrebne većine?

19-10-2007; outsider
par pitanja koja sam bila mailala bratu (ekonomist, ali ipak ga volim- krv nije voda :-D )

STATUT:
1) d.d. (dioničko društvo)
2) DUO (društvo za uzajamno osiguranje)

DRUŠTVENI UGOVOR (ugovor o osnivanju):
1) ortakluk
2) j.t.d. : javno trgovačko društvo
3) k.d. : komanditno društvo
4) g.i.u. : gospodarsko interesno udruženje
5) d.o.o. : društvo sa ograničenom odgovornosti

IZJAVA O OSNIVANJU DRUŠTVA:
1 osnivač d.o.o.

PODUZETNIČKI UGOVOR:
tajno društvo


Osnivačka skupština (sukcesivno osnivanje d.d.)
- potrebna je suglasnost SVIH upisnika i preuzimatelja dionica ze izmjene MATERIJALNIH odredbi statuta
- za promjene ostalih (FAKULTATIVNIH/ FORMALNIH) potreban je kvorum (da su na OS prisutni/ zastupljeni upisnici i preuzimatelji dionica čiji glasovi predstvljaju min 2/3 TK), a odluka se donosi jednoglasno

Inače za izmjenu statuta potrebna je većina od ¾ TK zastupljenog na GS.
Statutom se može predvidjeti i VEĆA većina.
GS može ovlastiti NO da izmjeni statut samo ako se radi o usklađivanju njegova teksta.

Svako povećanje/ smanjenje TK = izmjena statuta!!!


OBIČNA VEĆINA
= većina DANIH glasova - računaju se samo glasovi ZA i PROTIV

1) smanjenje TK povlačenjem dionica
2) načelo obične većine na GS (d.d.)/ S (d.o.o.)
3) opoziv člana NO
- kada više nisu ispunjene pretpostavke za imenovanje određene statutom
- zahtjev sudu (NO / dioničara min 1/10 TK) za opoziv člana NO
4) uprava odluku o sazivanju GS
5) kada NO MORA sazvati GS radi dobrobiti društva
6) GS imenuje posebne revizore društva
7) odluka GS o postavljanju zahtjeva za naknadu štete
8 ) odlučivanje NO (uz uvjet : kvorum: ½ propisanog broja članova, ali ne manje od 3 člana)


VEĆINA ¾ DANIH GLASOVA

Računaju se samo glasovi ZA i PROTIV
NE računaju se suzdržani i nevaljani glasovi

1) opoziv člana NO PRIJE isteka mandata
2) odluka GS o davanju suglasnosti U : na zahtjev U kada joj je potrebna prethodna suglasnost NO, a NO ju odbije dati
3) ukidanje/ ograničenje povlaštenosti dionica bez prava glasa

4) izmjena DU (društvenog ugovora : d.o.o.) (DU može i VEĆA većina)
5) odluka članova d.o.o. u obliku JB isprave o prestanku društva


VEĆINA ¾ TK ZASTUPLJENOG NA GS
Računaju se SVI glasovi na GS (za, protiv, suzdržani, nevaljani)

1) izmjena statuta
2) povećanje/ smanjenje TK
3) isključenje prava prvenstva (u cjelini/ djelomično) pri upisu novih dionica
4) prestanku društva (d.d.)
5) poslovnik o radu GS
6) poduzetnički ugovori
7) redovno priključenje
8 ) pripajanje i spajanje
9) nastavak osnivanja d.d. : odluka GS kojom odobrava ugovor

Statutom se može odrediti i MANJA većina, ali barem OBIČNA! za:
1) povećanje TK
- ulozima
- iz sredstava društva
2) obveznice (-> uvjetno povećanje TK)
- zamjenjive/ konvertibilne
- s promjenjivom kamatom

Statutom se može odrediti VEĆA većina za:
1) izmjenu statuta
2) povećanje TK
- uvjetno povećanje TK
-odobreni TK
3) izdavanje povleštenih dionica bez prava glasa (kod povećanja TK ulozima)
4) isključenja prava prvenstva (u cjelini/ djelomično) kod izdavanja novih dionica
5) smanjenja TK
- redovnog
- pojednostavljenog
6) prestanku društva
7) poduzetnički ugovori
8 ) redovno priključenje
9) pripajanje i spajanje
10) nastavak osnivanja d.d. : odluka GS kojom odobrava ugovor
11) odluka GS o davanju suglasnosti U kad ju NO odbije dati


specifične većine:

- suglasnost SVIH dioničara na koje se odnosi:
1) odluka o dodatnim obvezama
2) odluka za prijenos dionica na ime/ privremenica potrebna suglasnost društva (vinkulacija)

- ¾ UKUPNOG TK
nastavak osnivanja d.d. : odluka GS kojom se odobrava ugovor, ako se odluka donosi u roku od 1.g. od dana upisa u SR (statutom može i VEĆA većina)

- 1/10 TK na GS:
1) glasovanje o prijedlogu dioničara za imenovanje / izbor člana NO
2) zahtjev dioničara sudu za opoziv člana NO

- 2/10 TK na GS
na prijedlog dioničara sud će imenovati posebne revizore

Zalog dionica?

25-05-2011, malimrav85
Našao sam, 358.str ali to nije literatura.
Kako se zalažu nematerijalizirane dionice?

12-04-2011, mihaela
Zalozno pravo na nem. dionicama osniva se na temelju valjanog pravnog posla, UPISOM tog prava na racunu nemat. vp ili na temelju sudske odluke ili zakona - cl. 495 ZTK

Tko ostavruje prava u društvu po založenoj dionici?

12-04-2011, mihaela
Mislim da prava i dalje ostvaruje imatelj dionice.

Squeeze out?

01-06-2006; street
To ti je clanak 300f ZTD-a!!Glavna skupstina moze na zahtjev dionicara koji ima dionice koje se odnose na najmamje 95% temeljnog kapitala drustva (glavnog dionicara)donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dionicara uz placanje tim dionicarima primjerene otpremnine u novcu!!Glavni dionicar odredjuje iznos otpremnine u novcu!!

Squeeze out, kako , kojom većinom donosi G.S.odluku ?

02-04-2010, kukumka
Glavna skupstina o tome donosi odluku obicnom vecinom glasova,ako statutom za to nije propisana neka veca vecina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki...(squeeze out),tako kaze barba Barbic,a i cim se ne spominje nista posebno u zakonu onda se donosi obicnom vecinom.

02-04-2010, unknown_heroine
skviz aut (o krasan hrvatski jezik!), to ti je zapravo to s malim dioničarima, kad ih preuzmu veliki tj oni koji imaju 95% udjela, članak 300f je to (i dalje)
a kojom većinom, ne znam sad, al piše u zakonu sigurno tamo pod odluke GS

Od kada se netko smatra članom društva?

16-02-2012, Gracija
Od davanje prijave za upisu u knjigu poslovnih udjela. Zakon kaže da je član samo onaj koji je upisan u sudski registar i o čijem je članstvu obaviješten registarski sud, ali je ovo tumačenje.

Ukratko objasniti načelo jednakog položaja dioničara.Ima 8 strana u Barbiću, ali možda najbitnije što bi zadovoljilo odgovor na to pitanje.

11-04-2011, petra73
Načelo jednakog položaja dioničara znači da pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednak položaj u društvu. Taj položaj određuju prava i obveze koji ovise o njihovom udjelu u TK. Stoga se za iste uloge ne mogu stjecati različita članska prava.

Usmjereno je prema društvu, prvenstveno prema GS na kojoj bi dio dioničara mogao zadrijeti u prava drugih dioničara a da za to ne postoji nikakav interes društva kojim bi se to moglo opravdati.

NAčelo kojim se dioničar štiti protiv mjera organa, pa ne bi mogao zahtjevati od drugih dioničara da prema njemu postupaju jednako kao prema ostalim dioničarima.

Povreda načela podrazumijeva da:

1. postoji nejednako postupanje prema dioničaru
2. da za to nema stvarnog razloga
3. da to nije dopušteno odredbom statuta koja bi bila pravno dopuštena

Ne znači apsolutnu nemogućnost da se prema dioničarima ne može nejednako postupati, već samo da se pod jednakim uvjetima ne može tako postupati.

- primjena objektivnog mjerila, u obzir se ne uzimaju subjektivna kao što su namjera, znanje,...

Kaduciranje?

12-02-2011, the fish
kaduciranje=isključenje, 2 knjiga pod uplata uloga

Kaduciranje, 3 slučaja?

13-04-2011, petra73
Pretpostavljam da je ovo za Paraća:

1. zakašnjenje s uplatom uloga
2. squeez out
3. priključenje

Može li društvo imati imovinskopravni zahtjev prema dioničaru?

12-04-2010, primabalerina
drustvo moze imati imovinskopravni zahtjev prema dionicaru,- mozda jel nije u cijelosti uplatio dionice pa je time nastala steta drustvu (kod kaduciranja)
Radi se o čl.215 ZTD-a.; obvezi prednika isključenog dioničara da plati ono što nije platio isključeni dioničar.O čemu se tu radi?

01-11-2007;Belle Rally
Skužila sam! Obratite pozornost: dionice se mogu prenositi prije potpune uplate- na to se odnosi ovaj članak!
Prema ZTD-u, u tom slučaju moraju glasiti na ime! Detalje vidi čl.165 ZTD.

Mogu li se obavijesti d.d. a davati izvan skupstine? Zakon kaze da se moze samo dionicarima zbog njihovih svojstava. E sad mene zanima koja su to svojstva?

10-11-2008; jana_25
ne znam jel mislis na clanak 287.3 tj pravo na obavijestenost?
moze dati izvan skupstine ali onda mora svakom dionicaru na njegov zahtjev dati takvu obavijest na GS i kada to nije potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu. za postojanje te obveze bitno je da je nekome obavijest bila dana bas zato jer je dionicar, a ne zbog toga sto je ujedno i clan nadzornog odbora ili pak poslovni partner drustva pa mu je obavijest dana po toj osnovi. (prema knjizi drugoj str366)

11-11-2008; M
Mislila sam bas na to! Jasano mi sve bilo osim tog svojstva. Ne znam zasto su taj zakon pisali nepismeni ljudi! Mogli su onda napisat bas zbog svojstva ili tak nesto da razdvoje. Hvala puno! Jasno je!

Pravo na obaviještenost u dd izvan glavne skupštine? Postoji li uopće?

07-04-2009; LeniTriZvjezdice
Kak ne postoji, pa kad se traže tužbom obavijesti po sudskoj odluci daju se i izvan glavne skupštine. Onda se takva obavijest mora dati i ostalim dioničarima na narednoj glavnoj skupštini.
Ili sam ja nešto pomiješala??

07-04-2009; Starfish
Imaš pravo.
287. i 288. ZTD.

Bravo leni!

Uvjeti i rokovi za osnivanje prava prvenstva?

14-09-2007; mr.goodan
Svakom dioničaru koji to zatraži mora se dati pravo da upiše onaj dio novih dionica koji odgovara njegovom udjelu u dotadašnjem TK društva. Za to je potrebno da GS odlukom odredi rok od najmanje 14 dana (iako GS može na to ovlastiti i upravu).
Ako se pravo prvenstva ne iskoristi u tom roku, dioničar ga gubi i uprava može dionice ponuditi ostalim osobama.

Pravo prvenstva kod založene dionice?

12-02-2012, Gracija

založni vjerovnik koji drži dionicu u zalogu mora dioničaru omogućiti ostvarenje njegova prava prvenstva upisa novih dionica. Onaj tko drži dionicu u zalogu nema pravo otuđiti niti unovčiti pravo prvenstva, ali mu to založni dužnik može omogućiti. Založno pravo se ne proširuje na dionice stečene pravom prvenstva. Kod fiducije ovlaštenik na pravo prvenstva je onaj kome je dionica fiducijarno prenesena

14-04-2012,Mihaela88
ne znam bas puno o tome, ali znam da zalozni vjerovnik (on dakle drzi tu dionicu u zalogu) mora dionicaruomoguciti da ostvari svoje pravo prvenstva pri upisu novih dionica. u slucaju da dionicar iskoristi pravo prvenstva, zalozni vjerovnik necemocizalozno pravo prosiriti i na te nove dionice.

15-04-2012,yvonne
Pravo prvenstva upisa novih dionica pripada samo dionicaru, a ne zaloznom vjerovniku.

14-04-2012,Mihaela88
eto kako se moze i jednostavnije izraziti u jednoj recenici

Kada članovi stječu pravo glasa?

16-02-2012, Gracija
Pravo glasa ne ovisi o uplati uloga, što će reći da se stječe pravo kada uplate minimalne uloge koje moraju uplatiti po zakonu da bi se upisali u sudski registar, naravno ako nije drukčije uređeno DU.

Isključenje prava glasa kod imatelja redovite dionica? Kad bi to bilo?

29-05-2007; varnath
Isključenje prava glasa

Članak 293.

(1) Nitko ne može ostvarivati pravo glasa za sebe ni za nekoga drugoga kada se odlučuje o tome da li da mu se dade razrješnica, o njegovu oslobođenju od odgovornosti ili o zahtjevu kojega društvo ima prema njemu. Za dionice iz kojih dioničar na taj način ne može ostvarivati pravo glasa, to za njega ne mogu učiniti ni druge osobe

plus, pravo glasa ti nemaju ni dionicari koji prelaze pragove za objavljivanje ponude za preuzimanje, ako ju nisu objavili


Kad je isključeno pravo glasa u dd, što ako predsjednik GS ipak primi te glasove, što je s tim glasovima?

24-09-2006; Romana
Kad je pravo glasa iskljuceno i ak se dogodi da covjek ipak glasuje - dani glas je nistav. Znaci nije nistava i cijela odluka nego glas i odluka se moze pobijati.
Ako se tad radi o prividnoj odluci - a to je u ovom slucaju kad je umjesto proglasene odluke (prividne) zbog krivog brojanja glasova ipak bila donesena neka odluka (stvarna), ali suprotna onoj koja je proglasena - onda se mogu dic 2 tuzbena zahtjeva - u jednom se pobija proglasena odluka, a u drugom se trazi utvrdjenje stvarno donesene odluke (bez tih nistavh glasova).


Kod ograničenja prava glasa ako je npr. u statutu određeno da ne može imati više od 50 %, a on u tom trenutku ima npr. 60 % od svih glasova?

24-09-2006; Romana
Ovo pitanje ne kuzim.
Znam samo da se kod ogranicenja - izmedju ostalih nacina - moze ograniciti pravo glasa odredjivanjem najveceg broja glasa koji moze imati neki postotak sudjelovanja u t.k. Ne odredjuju se glasovi u postotku nego t.k. koji ti drzis u omjeru cijelog i na taj tvoj postotak se pukne neki najveci broj glasova koji mozes imat e da ne bi postao tamo gazda i drmao cijelim d.d.- om :-D jer da nema tog ogranicenja bi onda to bilo upravo tako.

24-09-2006; Dario
Pa dobro si skuzila jedino sto sami dionicari postavljaju to ogranicenje broja glasova to nije odredeno zakonom tak da ako postoji samo jedan dionicar onda on ima 100% glasova. A sto se tice toga da neki dionicar koristi vise glasova nego sto ih on ustvari ima to se nebi trebalo moci dogoditi jer na GL sudjeluje javni biljeznik koji brine o tome, a ako se desi onda bi to bilo kao i u prvom primjeru odluka GS koja se moze pobijati.

Kakve su to tuzbe (ili tuzba) kojima se moze koristiti opozvani clan uprave?

09-04-2009; Lila
a. tužba na utvrđenje - da odluka o opozivu nije valjano donesena, da je uopće nije bilo
b. tužba kojom se traži utvrđenje da je odluka ništava

09-04-2009; karlovacko
pa jel to sve skupa jedna tuzba??

09-04-2009; Lila
pa ne. valjda će svaku upotrijebiti ovisno o oklonostima.

[Robierre de Cochon]

Upravljačka prava kod povlaštenih dionica?

09-04-2011, mihaela
Povlastene mogu biti bez prava glasa (koje je jedno od upravljackih).

09-04-2011, petra73
Eh, i mislila sam da će netko dati odgovore koje i sama znam - svejedno hvala. Nego, stvar je u tome što mi se nameće pitanje: koja su to redovna prava - da li: pr.glasa, pr.na dividendu i pr. na isplatu dijela lik. i stečj.mase? jer u ztd-u piše to, a što je s ostalim upravljačkim pravima - pr. sudjelovanja na GS, pr na obaviještenost i pravo na pobijanje odluka GS? da li ta prava imaju svi dioničari redovnih dionica? I da li se povlaštenost dionica daje samo s obzirom na imovinska prava pa povlašteni dioničari imaju sva upravljča prava kao i redovni samo imaju još neka imovinska prava koja redovni nemaju?

09-04-2011, petra73
Tako sam si i ja to nekako objasnila iako mi nije jasno zašto zakon propisuje kod redovnih dionica samo ta tri prava. A Brbić kaže da su povlaštene sam u odnosu na imovisnka prava pa mi je to jasno, ali sam htjela provjeriti s nekim.

Povlastene dionice bez prava glasa cine zasebni rod dionica, jel? da li onda dionicari koji ih imaju kada se traze za neke odluke suglasnosti dionicara svih rodova ili nekih.. oni imaju pravo glasa na svojim skupstinama jelda? dali se one uzimaju u obzir pri donosenju odluka koje se racunaju prema temeljnom kapitalu?

05-02-2007; Buby_mir
Nije bas sasvim tako. Povlastene dionice cine zaseban rod dionica, ali je njihova suglasnost (3/4 od danih glasova na posebnoj skupštini ili posebnim glasovanjem na glavnoj skupštini) potrebna samo kada se povlaštenost ukida ili ograničava (čl. 297. ZTD), jer what's the point da su bez prava glasa ako bi se svaki put trazila njihova suglasnost.

U čl. 296.st.2. piše da se one uzimaju u obzir pri izračunavanju veličine sudjelovanja u temeljnom kapitalu koja se traži po zakonu ili statutu društva samo u slučaju kada dioničari steknu prvo glasa jer im nisu bili isplaćeni povlašteni iznosi na ime dobiti.

Nešto slično piše u čnaku 291.st.1. (Pravo glasa) samo što se tu radi o OGRANIČENJU prava glasa. Tamo se propisuje da se ograničenja prava glasa ne uzimaju u obzir pri donošenju odluka za koje je zakonom ili statutom propisano da se donose nekom većinom koja se određuje po temeljnom kapitalu društva (npr. izmjena statuta, smanjenje ili povećanje t.k., preoblikovanje d.d. u neko drugo društvo...)

Povlaštena participativna dionica?

19-10-2007; outsider
par pitanja koja sam bila mailala bratu (ekonomist, ali ipak ga volim- krv nije voda :-D )

Povlaštena participativna dionica daje pravo svom imatelju pravo praktično na dvije dividende (naravno ukoliko uopće ima dividende u toj godini u tom društvu), i to prvo onu koja je definirana kod povlaštenosti ovih dionica (npr 7% nominalne vrijednosti svake povlaštene dionice svake godine, ili npr. alternativno 30 kuna po povlaštenoj dionici svake godine - i ova definicija se ne mijenja kroz godine: uvijek je npr 7% ili 30 kuna ako je tako na početku definirano, te ako ima dobiti u toj godini dovoljno za isplatu (kad se podmire sve zakonske rezerve i sve ostalo što ide prije dividende, npr. pokriće gubitka iz ranijih godina) ova dividenda se uvijek isplaćuje u tako definiranom iznosu), a zatim još drugo i na dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica i koja je npr. te godine 45 kuna po redovnoj dionici, slijedeće godine 65 kuna po redovnoj dionici, treće godine uopće nema dividende za redovne dionice ali ima za povlaštene, četvrte godine je društvo ostvarilo gubitak pa nema dividende za nikoga, itd.

Ugovor o vezanju glasova?

14-09-2007; mr.goodan
To je pravni posao kojim se uređuje buduće postupanje pri glasovanju. Skapaju ga članovi društva međusobno, ali i s nečlanovima.

19-10-2007; outsider
UGOVOR O VEZANJU GLASOVA

- dioničari mogu između sebe sklapati ugovore kojima se obvezuju kako će glasovati na GS/ da uopće neće glasovati.
- obvezuju se na OBVEZNOpravnoj osnovi i mogu slobodno ugovoriti sve uz ograničenje autonomije iz čl. 2. ZOO
- sam ugovor uređuje se ZOO; nije propisan oblik
- ima učinak samo inter partes- ne djeluje prema trećima, uključujući i društvo
- cilj: da se postigne zatvorenost društva; sprečavanje preuzimanja, zaštita svojih posebnih interesa

- NIŠTAVI su:
1) ug koje bi sklopio dioničar kojem je inače zabranjeno korištenje pravom glasa tako da obveže koga drugoga da glasuje onako kako bi on inače htio
2) ug kojima bi se dioničar obvezao glasovati prema uputama *društva, *člana U/NO ili *ovisnog društva

- glasuje li dioničar suprotno sklopljenom ug o vezanju glasova : njegov glas je VALJANO dan i to ne može utjecati na valjanost odluke GS. Ona se NE bi mogla pobijati zbog tako danog glasa

- obveze iz takvih ug mogu se utužiti i ovršnim putem provoditi odluke suda -> u konačnici sve se svodi na naknadu štete što može djelovati preventivno
- najjednostavnije rješenje je u samom ugovoru ugovoriti:
1) ug kaznu ili
2) klauzulu liquidated damages za slučaj povrede ug

Kojim redom se popunjavaju rezerve kod d.d. / d.o.o?

12-04-2010, primabalerina
popunjavaju se( prvo pokrivaju gubici)zakonske rezerve, pa rezerve kapirala, pa rezerve odredene statutom i onda eventualno rezerve dobiti

Koje se rezerve moraju evidentirati u pasivi?

12-04-2010, primabalerina
koje se evidentiraju u pasivi ? pasiva je temeljni kapital , pa mozda rezerve kapitala je onda odgovor.

Tko i kako odlučuje o raspodjeli dobiti?

05-06-2007; merlinka
ovo bi zahtijevalo predug odgovor, pogledaj ztd. čl.220-224.

05-06-2007; Gogilli
OK, jasno mi je da se pri raspodjeli dobiti moraju poštivati ondje propisane odredbe, i to o redoslijedu upotrebe, itd no nije mi baš sjelo tko konkretno raspodjeljuje dobit?
Uprava i NO do pola iznosa preostale dobiti (osim ako ih se ovlasti na više statutom), a ostatak GS? Dakle, uvijek sva 3 organa ili pojedini od njih ovisno tko utvrđuje god.fin.izvješća?

Kod UPOTREBE DOBITI:
neto dobit ostvarenu tijekom posl.godine društvo mora upotrijebit najprije za:
1.pokriće gubitaka prenesenog iz ranijih godina
2.za unos u zakonske rezerve
3.za unos u rezerve za vlas.dionice
4.za unos u statutarne rezerve,ako ih ima

to mi sve štima! e sad, kad se sve to namiri tim redoslijedom, ŠTO DRUŠTVO ČINI S OSTATKOM?

12-06-2007; maximus
Sa ostatkom u jednom dijelu raspolaže NO i uprava ,a u drugom djelu GS i to u omjeru kojeg odredi statut.

I jedni i drugi mogu u rezerve unositi dodatne iznose

12-06-2007; Mose Pijade
dakle, kad se sve namiri prema zadanom redoslijedu, OSTATAK se može podijeliti tako da se 1/2 unese u ostale rezerve, a druga polovica isplati kao dividenda itd..
-jel bi to pojednostavljeno bilo najsretnije "rješenje"?

12-06-2007; maximus
Može ali nužno i nemora biti baš tako - ali ako će te to zadovoljiti to je jedna od opcija ,druga je da se dividenda uopće ne isplaćuje nego da se ostatak dobiti prenese (zadržana dobit) u sljedeću poslovnu godinu te da se tek tada dijeli ako se podjela ne bi ponovno prolongirala za "neka bolja vremena".

Što je točno kapitalna dobit?

30-06-2007; legionar
netko je markirao iz političke na prvoj godini
kapitalna dobit je prihod ostvaren na razlici prodajne i kupovne cijene.

01-07-2007;Mose Pijade
ja sam s istim pitanjem došla kod Miladina na konzultacije i on mi je vrlo pojednostavljeno odgovorio da su to rezerve društva.

03-07-2007; blondie
Da jesu rezerve društva, u biti to su dobici koji se ostvaruju npr. kad prodaš dionice iznad nominalne vrijednosti odnosno vanjska ulaganja odnosno premije na emitirane dionice.

Odluka o isplati dividende?

05-02-2007; varnath
odluka o isplati dividende dio je odluke o uporabi dobiti, koju predlaze uprava a donosi uvijek glavna skupstina.

Može li društvo odlučiti da ne da dividendu dioničarima iako posluje s dobiti?

05-02-2010, TENA14
Može!
To ti piše u ZTD-u onaj članak upotreba dobiti,220.,220 i neki,ne znam točno sad koji..Počinje ti s time kakao se dobit prvo mora upotrijebiti za 1.pokriće gubitaka,2.za zaonske rezerve..
E sad,neki tamo st.6 mislim ti kaže da -dioničari imaju pravo na isplatu dobiti OSIM ako gl.skupština u skladu s zakonom i statutom odluči da dobiti upotrijebi za druge namjene(isplata zaposlenicima npr.) ili da ostane u druvštu kao prenesena dobit.

Ugl,gl.skupština to može odlučiti,ali mora imat takvu ovlast predviđenu u statutu.

I onda ti tamo kod pobijanja odluka gl.skupštine piše da-dionićari mogu pobijati odluku o neisplati divodende ako nije bila gospodarski opravdana-nešto u to stilu..znači gl.skupština mora paziti i na to da je to gospodarski opravdano..

Piše to i u Barbiću kod imovinskih prava-ali majke ti mile ako od tamo itko uspije išta shvatit-svaka čast!

Odluka o upotrebi dobiti se donosi kad, od strane koga, s kojom vecinom?
O upotrebi dobiti govori clanak 220. ZTD-a ,ali tu ne vidim ni kad ni s kojom vecinom.

08-04-2011, petra73
E sad, da ne vrtim knjigu iz koje to nisam radila pa ću probat na temeju ZTD-a: prijedlog odluke o upotrebi dobiti predlaže uprava/id zajedno s GFI i izvj.o stanju društva koje podnosi NO/UO a koje onda ono ispituje i podnosi svoje izvješće GS. - to je članak o GFI

Dakle, prijedlog podnosi uprava/id a odluku donosi GS. S obzirom da se ne propisuje posebna većina ztd-om to bi značilo da donosi običnom većinom jer GS uviejk tako odlučuje ako nema drugačijih odredbi u statu ili zakonu.

Kad? Pa rekla bih 1 godišnje s obzirom da je riječ o GFI koja su godišnja, i to na kraju svake poslovne godine.

Molila bih da me netko ispravi ako u Barbiću piše nešto više, jer ovo je samo povezivanje an temelju ZTD-a, smatrala sam da ovo nema potrebe raditi po knjizi. Nadam se da me nitko neće ispraviti.

Može li dioničar disponirati s dividendom, neovisno o založnom pravu?

12-04-2011, Victoria
Mislim da može. Založni vjerovnik ima samo pravo da se naplati iz vrijednosti zaloga, ako mu tražbina o dospijeću ne bude podmirena. Koristi od zaloga pripadaju založnom dužniku (dioničaru). neka me netko ispravi ako sam u krivu.

Kako će društvo znati kome isplatiti dividendu u slučaju ugovora o prijenosu dividende na drugog?

03-02-2012, frishko
moze se napraviti zabiljezba i u ispravi i na racunu u skdd.

Račun dobiti ili gubitaka, podjela dobiti, dividenda?

19-10-2007; outsider

RAČUN DOBITI ILI GUBITAKA (P&L- profit or loss statement)
Za godinu: 2007. (# bilanca- na dan!)

PRIHODI
od prodaje proizvoda i usluga
financijski- kamate, tečajne razlike i sl.
izvanredni

RASHODI
poslovni
financijski
izvanredni

PRIHODI VEĆI od rashoda -> BRUTO DOBIT (dobit prije oporezivanja!)

RASHODI VEĆI od prihoda -> gubitak


BILANCA
Na dan: 31.12.2007.
(# računa dobiti ili gubitka koji se radi za određenu godinu; bilanca se radi za određeni dan -> kvartalno, polugodišnje, godišnje, a najvažnije je stanje na dan 31.12.)

AKTIVA (ili IMOVINA)
DUGOTRAJNA
zgrade
zemljište
oprema (strojevi)
financijska
nematerijalna (npr.patenti)
KRATKOTRAJNA
zalihe
potraživanja
novac na računu

PASIVA
KAPITAL
temeljni kapital
agio (premija na emitirane dionice) ili kapitalna dobit
zakonske rezerve
statutarne rezerve
ostale rezerve
zadržana/ prenesena/ narespoređena dobit
dobit tekuće godine
---------------------------------------------------------------------------------
ukupno kapital
(ako ga se podijeli sa brojem dionica dobije se knjigovodstvena vrijednost dionice)
DUG
dugoročni
kratkoročni (bankarski krediti, obveze prema dobavljačima, radnicima i sl.)

ad pasiva- kapital- zadržana/prenesena/ neraspoređena dobit:
riječ je o neto dobiti iz prethodnih poslovnih godina i u slučaju da su tijekom tih prijašnjih godina akumulirana sredstva dostatna za isplatu dividende u tekućoj godini- dividenda će se isplatiti iako u tekućoj godini društvo posluje sa gubitkom! (račun dobiti i gubitaka)

Čl. 220. ZTD UPOTREBA DOBITI

Iz računa dobiti ili gubitka, u slučaju kad su prihodi veći od rashoda! dobijemo
BRUTO DOBIT (dobit PRIJE oporezivanja)
Ta dobit se oporezuje porezom na dobit (20% - točnije postoji više stopa, ovisno o ... to spada u Fin. pravo i fin. znanost 8) ) i ono što ostane je
NETO DOBIT (dobit POSLIJE oporezivanja) = predmet raspodjele čl. 220.

Neto dobit se upotrebljava:
1. za pokriće gubitka
2. za zakonske rezerve
3. za rezerve za vlastite dionice
4. za statutarne rezerve
-----------------------------------------
5. (za ostale rezerve)

Neto iznos koji ostane nakon 1. : 4. se
ili isplaćuje kao dividenda
ili zadržava kao zadržana/ prenesena/ neraspoređena dobit.

Odluka o isplati dividende dio je odluke o upotrebi dobiti : koju predlaže U + NO, a donosi GS. O iznosu neto dobiti nakon 1. : 4. u ½ odlučuje U + NO, a u drugoj ½ GS. Uprava će češće predlagati da se dividenda NE isplati dioničarima, te da se taj iznos akumulira kao zadržana/ prenesena/ neraspoređena dobit i na taj način se postiže trajna rentabilnost društva, dok GS (= dioničari!) uglavnom žele da im se isplati dividenda.

# d.o.o. odluku donosi samo skupština! (= članovi društva/ d.o.o.)

(Neto dobit iz posljednje poslovne godine +
zadržana/ prenesena/ neraspoređena dobit iz ranijih godina +
ostale rezerve)
-
(gubitak iz ranijih poslovnih godina +
zakonske rezerve +
statutarne rezerve)
---------------------------------------------------------------------
= max iznos dividende

pojednostavljeno: neto dobit (iz posljednje + prijašnjih poslovnih godina) umanjena za gubitke i rezerve (zakonske i statutarne)
Post Postano: pet lis 19, 2007 1:46 pm



ZAKONSKE REZERVE
1/20 dio dobiti (= 5% neto dobiti) zajedno sa kapitalnom dobiti (=agio) svake godine u zakonske rezerve dok ne dođe do 5% TK

REZERVE ZA VLASTITE DIONICE
v. čl. 233. ZTD!
Udio TK koji se odnosi na vlastite dionice max iznosi 1/10 dio TK

STATUTARNE REZERVE
Ako su predviđene statutom d.d. : na način određen tim statutom (npr. 10% neto dobiti)

OSTALE REZERVE (čl. 220/3 ZTD)
Neto dobit se upotrebljava:
1. za pokriće gubitka
2. za zakonske rezerve
3. za rezerve za vlastite dionice
4. za statutarne rezerve
-----------------------------------------
5. (za ostale rezerve)

ad 5)
Neto dobit nakon što se upotrijebi za 1. : 4. ono što ostane!
½ odlučuje GS, a o drugoj ½ U + NO

Statutom se može ovlastiti U + NO da koriste više ili manje od polovine tog iznosa.
Ako se statutom U + NO da ovlast da odlučuje o VIŠE od ½ iznosa (neto dobiti koji ostane nakon njene upotrebe za 1. : 4.) ta ovlast vrijedi samo dok ostale rezerve iz dobiti (t. 5!) ne dosegnu visinu koja je jednaka ½ TK društva -> do max ½ TK!

Koja je posljedica ako društvo stekne vlastite dionice originarno?
(što mora učiniti da ne bi došlo do prestanka društva, budući da je društvu zabranjeno stjecanje vl.dionica originarnim putem?)

07-06-2007; maximus
uprava odgovara za prekršaj i za štetu--a iste se moraju otuđiti u roku godine dana ili ih se mora povući ako se ne otuđe


Kada je moguce povlacenje dionica bez smanjenja tk?

05-02-2007; ultraviolet
mislim da se ovdje radi o čl. 252. st. 3 gdje se kaže da se pri povlačenju dionica ne treba postupiti po odredbama o redovnom smanjenju temeljnog kapitala ako su dionice za koje je uplaćen u cjelosti iznos za koji su izdane:
-besplatno dane na raspolaganje društvu
-povučene na teret dobiti ili ostalih rezervi ako se one mogu za to koristiti
-dionice bez nominalnog iznosa i odlukom gl skupštine je određeno da se povlačenjem dionica povećava udio preostalih dionica u tem. kapitalu društva
iako me zbunjuje onda sljedeći stavak.

05-02-2007; varnath
nazalost mislim da to nije tocan odgovor.. naime u tim slucajevima dolazi do smanjenja tk na pojednostavljeni nacin, ali ipak smanjenja.. citaj knjigu od barbica, str.804 805... logicki da, ono te dionice tada ne stjece direkt na teret TK jer ili ima vec rezerve za to ili ih stjece besplatno, no ipak donose odluku o smanjenju tk i te pare se uvaljuju u kapitalnu dobit .. bar tako sam ja to uspjela shvatit.
btw, to je jedno od pitanja s liste za paraca, zato me zbunilo...
a sto je s amortizavijom dionica? bi li to ulazilo u povlacenje starih iako se izdaju nove isprave???u tom slucaju, s obzirom da je jednak postupak kod kaduciranja, bi li to onda moglo uci u to ?

05-02-2007; Buby_mir
O povlačenju dionica govori se i kod vlastitih dionica (čl 236.st.3. ZTD) - ako ih društvo ne otuđi u propisanim rokovima.

05-02-2007; varnath
jap. znam, ali i u tom slucaju da bi ih povuklo mora se sazvati GS da donese odluku o smanjenju TK

12-04-2010, primabalerina
kod stjecanja vlastitih dionica, pa 8 slucajeva kada je dopusteno zakonom , 7 je povlacenjem dionica
U kojem se jedino slučaju mogu ostvariti prava iz vlastitih dionica?

04-07-2009; Starfish
Mislim da je odgovor na tvoje pitanje ovaj kultni čl. 336, st. 1. ZTD
Vlastite dionice sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala društva.
Na temelju već postojećih vlastitih dionica, društvo stječe nove.

Kad se ipak vlastite dionice mogu orginarno steći?

24-01-2010, TENA14
Markovinovićevo pitanje- odgovor je kad se povećava TK iz vlastitih sredstava kao..wtf?Ne vidim vezu tu nikako.

26-01-2010, LeonaM
ok, oko tog orginarnog stjecanja vlastitih dionica...
- u pravilu nije moguće jer zakon brani da društvo pri osnivanju stječe vlastite dionice, ali moguće je takvo stjecanje pri povećanju TK ulozima koliko sam ja shvatila, a ne pri povećanju TK iz sredstava društva (od kud vam taj podatak?)
- pri povećanju tk ulozima izdaju se nove dionice, moguće je da se dogodi da si i društvo upiše par (makar ne bi smjelo- ne znam točno kak se to dogodi) i da se onda to sve skupa upiše u sudski reg. nakon što je upisano u sudski registar, stjecanje je valjano- dakle mislim da bi se ovdje radilo zapravo o pogreški reg. suda
tak sam si bar ja to shvatila, može bit da sam u krivu, s ovom materijom nikad nisi na čistom

26-01-2010, unknown_heroine
ne znam, kolegica je kazala da je to odgovor, valjda je slušala ispit,
a ja sam povezala s tim da se rečenica o vlastitim dionicama nalazi u čl 336/1 koji je u pododjeljku povećanje TK iz sredstava dr.
iako ništa mi od toga nije jasno.
po meni bi se isto logički stjecale izdavanjem novih, ali ne znam zakaj je ta rečenica u tom pododjeljku

26-01-2010, TENA14
Ovaj podatak o vlastitim dionicama sam našla u Markovinovićevim pitanjima,mislim da ih ima u onom folderu na prvom postu i to je netko 2,3 puta masnim slovima napisao.Nisam osobno to čula,ali ako zavšimo kod njega,dosta su velike šanse da nas to zadesi jer čovjek naprosto voooollii povećenje i smanjenje TK s primjesom vl.dionica!To mu je špica!

Leona,znam na šta misliš glede one pogreške registarskog suad kad upiše povećenje,pa je tad upis vl.dionica valjan,neovisno o zak.zabrani,a čl,uprave odgovaraju za punu uplatu..bla..
Ali mislim da ovo Markovinovićevo pitanje se ne odnosi na to..Ovo je neka caka..

29-01-2010, BaF
mislim da ste se zapetljale i pricate o dvije razlicite stvari.

1. Kod povecanja TK ulozima - drustvo ne moze i ne smije originarno stjecati vlastite dionice. Barbic doduse spominje tu jednu recenicu da se to tehnicki moze dogoditi ako sud ne pazi, ali je to totalno nebitno i treba spadati u fusnotu, a ne standardni tekst i za to studenta nije i ne mora bit briga pa da ne znam tko ima ne znam kakav dan.
Ujedno, to nije odgovor na ovo sto Markovinovic pita.

2. Kod povecanja TK iz sredstava drustva - tu nema novih uloga. Restruktuiramo imovinu drustva i pumpamo TK iz dobiti i rezervi. Pretpostavke za obavit ovo su te koje jesu i pisu u knjizi, necu u detalje.

Buduci da nema novih uloga, nego samo preljevamo iz jedne case u drugu, ne raspisujemo prospekt za upis dionica, nema novih dionicara, nema uplata.

Ako smo ovako povecali TK kod dionica s nominalnim iznosom, ondak ili dionicari dobivaju nove dionice ili se povecava nominalni iznos starih (uskladujemo ih s novim iznosom temeljnog kapitala).

Recimo da se odlucimo na izdavanje novih dionica pa to i napravimo.
Stvar je u tome da je, osim dionicara, dionice prije povecanja TK moglo drzati i samo drustvo (vlastite dionice).
Ako je drustvo drzalo vlastite dionice -> i samo drustvo ima pravo dobiti nove (vlastite) dionice.
To je clanak 336. (1) koji unknown spominje, a koji kaze da (i) vlastite dionice sudjeluju u povecanju temeljnog kapitala drustva, kao sto sudjeluju i ostale.

Stjecanje je originarno i sasvim neproblematicno.

Originarno stjecanje vlastitih dionica?

02-07-2009; Provincijalka...
Danas mi je prof. Markovinovic na konzultacijama potvrdio da je kod STJECANJA TK IZ SREDSTAVA DRUSTVA rijec o originarnom stjecanju tk a i to da se u tom slucaju radi o ZAKONSKI IZRICITO DOPUSTENOM STJECANJU VL. DIONICA
Pitala sam bas vezano uz pov. tk iz sredstava drustva pa vrijedi ovo kaj sam napisala .....Ali imas u Barbi jos slijedece,>>> > Zakonski postoji ta zabrana upisa....No iako se radi o takvoj zabrani upis se moze dogoditi pri povecanju temeljnog kapitala, pa i biti valjan ako registarski sud upise povecanje tk u SR. Tada drustvo i clanovi uprave odgovaraju za prekrsaj. Clanovi uprave jos odgovaraju za uplatu tako upisanih dionica i za naknadu stete. Drustvo ne moze iz takvih dionica ostvarivati prava i mora ih u roku godine dana otuditi , tj. povuci......To je analogija s derivativnim stjecanjem.

E da , sad sam se sjetila da je rekao da se vlastite dionice koje stekne na temelju pov. tk iz sred dr. ne trebaju otuditi jer je tu zakonom dopusteno stjecanje i to izricito......
Povecanje temeljnog kapitala iz sredstva drustva pa to povezati sa vlastitim dionicama, i posebno povezati s pravom prvenstva?

04-02-2012, Username

Pa u povecanju T.K. iz sredstava drustva sudjeluju svi, sto znaci da svi dobivaju dio novoizdanih dionica u srazmjeru s dotadasnjim udjelima, pa tako i drustvo sa vlastitim dionicama. Odluka o drugacijoj podjeli bi bila nistetna. (cl. 333., 336.)

A sto se tice prava prvenstva, mislim da ga ovdje ni nema u onom smislu kao kod ostalih povecanja, jer dotadasnji dionicari svakako postaju imatelji novih dionica. Jedino sto je donekle slicno tomu je cl. 335. ali se ne radi o pravu prvenstva...

05-02-2012, mashaa
Ja sam imala to pitanje na ispitu i odg. najprije opcenito o povecanju tk iz sredstava drustva,a zatim da se i na temelju vljastitih dionica moze povecati tk iz sredstava drustva jer i one same jesu na neki nacin sredstvo drustva i da je to jedini slucaj koji je zakonom izricito dopusten da vl.dionice sudjeluju u povecanju tk. a sto se tice pr.prvenstva rekla sam da je u ostalim slucajevima povecanja to obvezno da dionicari imaju pr.prvenstva,a da u ovom slucaju samo ako to zatraze imati ce pr. prvenstva.

06-02-2012, lucy8
ok,ovo sa vlastitim dionicama mi je jasno.
ali kako je obavezno u drugim slucajevima kad u cl. 308 pise da svakome dioničaru koji to zatraži mora se dati pravo...znaci onome koji zatrazi...
a u zakonu kod povecanja iz sredstva drustva ni ne pise nista o povecanju iz sredstva a znam da to dolazi kao pitanje.

06-02-2012,yvonne
Sto se tice vlastitih dionica i povecanja tk iz sredstava drustva-ako drustvo pri povecanju drzi vlastite dionice- ima pravo na dodjelu novih dionica-mislim da je bitno rec da je to iznimka od toga da se vlastite dionice ne mogu stjecati originarno.

Kad društvo stječe naplatno vlastite dionice, ono mora stvoriti rezerve za njih, no što ako ih ne stvori?

05-06-2007; merlinka
mora ih otuđiti u roku od godinu dana, a ako to ne učini, mora ih povući.u barbiću piše da se to pravilo odnosi i ako su se pri stjecanju koristila sredstva koja nisu za to dopuštena.

Monističko/dualističko uređenje tj. ustroj organa?

29-08-2008; LeniTriZvjezdice
još nije elaboriran u knjigama, a stvari stoje s njim ovako.

Monističkim ustrojem društava kapitala koncentriraju se u jednom tijelu i ovlasti uprave i ovlasti nadzora. Taj ustroj je tipičan za anglosaksonski pravni sustav. U njemu imate tzv. upravni odbor ili board of directors koji i upravlja i nadzire poslovanjem društva i glavnu skupštinu.

prema ZTD-u u monističkom sustavu imate upravni odbor i glavnu skupštinu. Upravni odbor imenuje izvršne direktore, ali se oni ne smatraju posebnim tijelom. Izvršni direktori mogu biti i članovi upravnog odbora, ali ne mogu zauzimati više od pola mjesta u upravnom odboru.
Upravni odbor bira direktno glavna skupština.

Dualističkim ustrojem se razdvajaju ovlasti i funkcije upravljanja na dva različita tijela s različitim položajem i ovlastima - nadzorni odbor koji vrši nadzor i upravu koja upravlja društvom. Dakle, funkcije su strogo odvojene na dva različita tijela. Ovaj sustav je karakterističan za europsko-kontinentalni pravni krug.

Prema ZTD u dualističkom sustavu imate upravu (ne upravni odbor!!!!), nadzorni odbor i glavnu skupštinu. Glavna skupština imenuje članove nadzornog odbora, a onda nadzorni odbor imenuje upravu. U ovakvom ustroju nemate izvršne direktore niti board of directors.

Velika promjena uvedena je u hrvatsko pravo društava novelom koja je stupila na snagu ove godine, jer sada dionička društva mogu izabrati hoće li ustrojiti dd po monističkom ili dualističkom principu. Također postoji mogućnost da mijenjaju ustroj, ali to moraju upisivati u sudski registar.

Za d.o.o. ne vrijedi ova izmjena!!! Dakle, d.o.o. ima upravu i gl. skupštinu, a po volji i nadzorni odbor. Doduše, zakon propisuje kad je i za d.o.o. obvezatan nadzorni odbor, pa na to obratite pažnju.

01-09-2010, Tony Montana
Radi se o dioničkim društvima. Konkretno monističko uređenje znači da d.d. ima samo dva obvezna organa, a to su skupština i upravni odbor. Monističko uređenje je kod nas uvedeno novelom zakona iz dve hiljade i sedme, a uvedeno je iz potrebe usklađivanja domaćeg zakonodavstva s EU. Dualističko uređenje kod nas postoji otprije i odnosi se na to da d.d. ima kao obvezne organe skupštinu, nadzorni odbor i upravu. Dakle, razlika izmedu ova dva uredenja jest u obveznim organima i spajanju njihovih funkcija.

Sto znaci "utvrditi GFI"? Mora li uprava podnjeti GFI glavnoj skupstini? Sto ako uprava ne izradi GFI?

19-09-2009; lillla1
uprava mora podnijeti izvješće nadzornom odboru skupa s izvješćem o stanju društva te prijedlogom odluke o uporabi dobiti a onda kad od nadzornog odbora dobije izvješće o GFI onda to sve skupa podnosi glavnoj skupštini.tako da bih ja rekla da mora podnijeti ali tek nakon što podnese nadzornom odboru. a 2 su slučaja kad glavna skupština utvrđuje GFI : ako se tako dogovore čl uprave i nadz odbora ili ako nadzorni odbor ne da suglasnost na GFI
Ako uprava ne izradi GFI onda mislim da je tu isto supsidijarna nadležnost glavne skupštine da ga utvrdi!!!
a sad što znači utvrditit GFI?! ne znam točno ali GFI se utvrđuje iz poslovnih knjiga društva , a iz GFI se vidi da li društvo posluje s dobiti ili gubitkom. ne znam, nešto iz toga probajte izvući, ne mogu ništa smisleno izvući, nemam ni knjigu ni ZTD kod sebe

19-09-2009; maus
dobro sto nije uprava DUZNA utvrditi gfi.....pa je duzna kad ih utvrdi+stanje dr. + raspodjelu dobiti sazvati gs....
zasto mi se cini da uprava ne moze prenijeti izradu gfi na no, jer no ima nadzornu ulogu- pa izmedju ostalog nadzire i da li su gfi ok ,, utvrdjeni,,
...sad logikom ( uvrnutom , doduse) :ako uprava ne sastavi gfi- onda ne ispunjava svoje duznosti...pa vec po tome no moze sazvati gs jer to nalazu interesi drustva.....

19-09-2009; lillla1
uprava mora podnijeti GFI nadzornom odboru i tek kad dobije izvješće NO podnosi sve to skupa glavnoj skupštini, dakle saziva ju a dužna ju je tak0ođer odmah sazvati u slučaju kad utvrdi gubitak u visini jedne polovine temeljnog kapitala, i ne može prenijeti izradu na nadzorni odbor već NO i uprava mogu se suglasiti i prenijeti ovlast utvrđivanja GFI na glavnu skupštinu

19-09-2009; maus
sve je to tocno....ali pogledaj ta 3 pitanja..mislim da se ne cilja na redovni put uprava-no-pa gs...
jer 2) Mora li uprava podnjeti GFI glavnoj skupstini? - mora...uvijek...cak i sazvati gs...neovisno da li ce no prihvatiti ili ne gfi ( zakon ne spominje, ali ako no ukaze na neke nedostatke gfi i ne da sugl.,pitam se moze li ih uprava ponovo doraditi??)
i sad 3) Sto ako uprava ne izradi GFI? -neuobicajena situacija, jer je to duzna napraviti...mozda ne zeli ni prenijeti gs da ih utvrdi npr. - i sto onda? mislim da pitanje ide u smislu ako uprava jednostavno ne postuje svoju obvezu, barem ja to tako shvacam...

ps. gledam tajno drustvo kod petrovica - kaze covjek da se ugovorom ne moze odrediti da tajni cl. nema udio u dobiti dok cl. 151 kaze da je to moguce....i tko je tu sad od koga pogresno prepisao??

21-09-2009; Iudex_25
Vrlo jednostavno... u 6 koraka

korak prvi - uprava izrađuje GFI.

korak drugi- uprava podnosi GFI nadzornom odboru.

korak treći- nadzorni odbor mora GFI ispitati ( o rezultatima ispitivanja obaviještava glavnu skupštinu ali kad se redovno sazove, ne saziva ju se samo zbog toga.)

korak četvrti - nadzorni odbor mora taj svoj izvještaj o GFI ( nakon što ga je ispitao) dostaviti upravi u roku od 30 dana. Ako to učini smatra se da je dao svoju suglasnost na ta izvješća a ako ne, smatra se da nije dao suglasnost pa tu suglasnost uprava može tražiti od glavne skupštine.

korak peti- ako je dao suglasnost ( dakle ako sve ide prema planu bez kompliciranja sa tom suglasnošću) smatra se da su GFI utvrdili i uprava i nadzorni odbor.

korak šesti - sve se to onda lijepo predaje radi upisa u sudski registar.

A ako su pak uprava i nadzorni odbor to prepustili glavnoj skupštini, onda ona utvrđuje GFI.

To je to, nadam se da je jasnije.

Kada se mora obaviti revizija godisnjih financijskih izvjesca?

09-05-2006; Bonnie
Zakon o reviziji 2005.

19-10-2007; outsider

Reviziji financijskih izvješća podliježu:

1. sva dionička društva
2. D.O.O:
-ako im ukupni prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi 30 milijuna kuna
-ako je to predviđeno društvenim ugovorom
3. povezana društva ako vladajuće društvo podliježe reviziji
reviziji financijskih izvješća podliježu sva d.d.!
U sastavlja GFI, a NO i revizor ga ispituje! to znaci da GFI koje je sastavila U provjeriti će na način- prekontrolirati će poslovne knjige; provjeriti navode U o tekućim poslovima (npr. nazvati dužnike i pitati da li duguju taj i taj iznos, isto s vjerovnicima- da li potrazuju to i to), ... sve to regulirano je Z o reviziji, što ne spada u ovaj ispit, pa se ne time opterećivati
Post Postano: pet lis 19, 2007 1:59 pm



GFI/ godišnja financijska izvješća
- sastavlja U (uprava)
- ispituje NO (nadzorni odbor) i revizor "obicni"
- utvrđuje:
1) U i NO
2) GS ako
a) U i NO prepuste da to učini
b) NO NE da suglasnost na GFI koja joj podnese U
Post Postano: pet lis 19, 2007 2:04 pm

Kada DD ne mora pisati izvješće o stanju društva?

16-02-2011, Face The Jury
čl. 250a tu obvezu nema društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik

Što ako je član uprave imenovan a nije upisan u sudski registar?

12-04-2011, stariprogram
Upis je deklaratoran,u knjizi piše ako je u sr upisan netko tko više nije član uprave, prema trećoj osobi koja je u dobroj vjeri radnje te osobe će bit valjane, odnosno društvo će ih morat prihvatiti, da li isto to vrijedi i kad je član uprave imenovan a još njegovo ime nije u sr upisano, da li i te poslove koje on poduzima društvo mora prihvatiti?

12-04-2011, BaF
da, ovo je izminka od generalno konstitutivnih upisa jer se smatra da bi društvo moglo pretrpjeti veliku štetu bez (člana) uprave u slučaju da mora čekati konstitutivan upis. član uprave to postaje imenovanjem, upis je deklaratoran.

12-04-2011, Victoria
stariprogram, ako član uprave nije upisan u registar to nema veze prema društvu, on je prema njima član uprave od odluke o imenovanju odnosno otkad prihvati tu odluku. Radnje prema trećima su također valjane, ali bi eventualno moglo doći do odgovornosti uprave koja nije pravodobno podnijela zahtjev za upisom odluke u SR, a mogao bi i treći koji s njima sklapa poslove tražiti dokaz da se radi o osobi koja je ovlaštena zastupati društvo jer prema SR to nije.

Čemu služi poslovnik uprave, jel to nesto tipa zapisnik kod GS-a? i zasto NO ima primat kod donosenja poslovnika?

09-04-2009; Starfish
Ne, zapisnik ti je nešto kao kratak sadržaj skupštine. Tipa - dana tog i tog, bili prisutni ti i ti, raspravljalo se o tome i tome, donijele su se te i te odluke. To se sastavlja na svakoj GS, i svaki puta, po prirodi stvari, izgleda drugačije...
npr. -http://zse.hr/userdocsimages/novosti..._skupstina.pdf

Poslovnik uprave je propis kojim se mogu urediti neka pitanja vezana uz rad uprave, tipa - podjela poslova među članovima uprave i sl...
http://www.adris.hr/Adris_i_Zajednic.../poslovnik.asp
(ovo je zaklada, a ne dd, al tek toliko da stekneš dojam kako to izgleda otprilike...)

Ako si pod "zašto primat NO kod donošenja" mislila na to kako se taj primat očituje - ZTD, 240/3
Ako si pitala za svrhu/ratio takvog primata - kontrola, nadzor, ne_znam, konzultiraj Barbića :-D

Tko i kako može postaviti ograničenja upravi u vođenju poslova društva?

05-06-2007; merlinka
uprava se u odnosu na društvo u vođenju poslova društva mora držati ograničenja postavljenih statutom, odlukama no i gl.sk. te poslovnikom o radu uprave.

05-06-2007; Gogilli
A kako je sa zastupanjem, je li ono uvijek neograničeno? Znači li to da je razlika između zastupanja i vođenja poslova samo (osim općenito u tome što je zastupanje vanjska manifestacija vođenja poslova) u tome što je zastupanje neograničeno, a vođenje poslova se može ograničiti?

Razlika između uprave i članova uprave?

29-08-2008; Starfish
Jedino objašnjenje koje vidim za to pitanje jest da je netko na prethodno pitanje "Odgovornost uprave prema vjerovnicima" provalio da uprava odgovara, a članovi ne; pa je uslijedilo gore navedeno pitanje. Cijenim zapisivače pitanja, ali molim oprez s ovakvim biserima. Kad naiđem na tako nešto nit na kojoj mi živci vise počne pucat u uvjerenju da je to supervažno pitanje na koje ja ne znam odgovor.

Koja je razlika uprave i članova uprave? Ako jedan član počini štetu, kod pojedinačnog zastupanja, hoće li i drugi odgovarati?

11-04-2011, kresholino
dakle,uprava je organ dd i ona ima ovlast a ne član uprave.uprava vodi i zastupa društvo,dakle,ona ovlašćuje svoje članove da zastupaju i vode društvo.ćlan uprave tu ovlast dobija imenovanjem od No i sklapanje ugovora o obavljanju poslova u upravi.rekli bi da su članovi u ugovornom odnosu sa društvom
nadalje,ako članovi uprave povrijede dvoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici.u slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su postupali s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Što ako uprava poduzme neku radnju za koju joj je trebala suglasnost/odobrenje nadzornog odbora, a isto je izostalo?

12-04-2011, stariprogram
Odgovor je nešto kao, ne odgovara ako je postigao korist za društvo, a ako nije odgovara.Jel zna netko gdje je to?Ne mogu naći u Barbiću
12-04-2011, megi555
možda...
član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva.

12-04-2011, Aries
Siguran sa da je gornji odgovor točan. A i spominje se ranije u Barbiću, da čak i ako NO daje upute i suglasnot Upravi, ona nije vezana istimi; radi osobne odgovornosti. A na to se onda vezuje i ona dvostruga uloga uprave po statusnopravnoj i ugovornoj osnovi.
Je li opoziv člana uprave pravni posao?, može li on i dalje obvezivati društvo, tko odgovara?

12-02-2012, Gracija
Je, to je očitovanje volje koje stvara pravne učinke od kada prispije članu uprave na koji se odnosi. Ne može obvezivati jer ugovori sklopljeni s neovlaštenom osobom ne obvezuju (ZOO 312.), osim ako društvo naknadno ne odobri posao. Odgovara taj član uprave osobi s kojom je “sklopio” ugovor. ISPRAVAK: Problem nastaje ako je on opozvan, a to nije još provedeno u sudskom registru - tada društvo mora prihvatiti obvezu, ako je treći bio u dobroj vjeri, zbog načela povjerenja.

Može li gs opozvati člana uprave ?

12-04-2011, stariprogram
nedavanje razrješnice samo po sebi nije dovoljno nego no mora donijeti odluku, no da li to može i gs učiniti tj.automatski ih opozvat?Ja sam nešto pročitala o tome u knjizi a sad to ne nalazim.

12-04-2011, petra73
GS ne može opozvati člana uprave ali mu može dati razrješnicu a kada mu da razrješnicu opoziva ga NO - barem sam ja tako shvatila. Davanje razrješnice je razlog i temelj za opoziv. Jer bez davanja razrješnice GS nikako ne može odlučiti o opozivu.
12-04-2011, stariprogram
Napisala si da GS, misliš nadzorni ne može odlučit o opozivu?

12-04-2011, petra73
Da, sorry.. laspus calami.. jedno mislila, drugo napisala.. a mislila sam na uskraćivanje razrješnice..

12-04-2011, BaF
edit na gornji post: davanje razrješnice znači da gs odobrava dosadašnji rad uprave i daje joj povjerenje za daljni rad. ono na što vi ciljate je nedavanje razrješnice, i to je bitan razlog za opoziv, ako se dobro sjećam.

12-04-2011, stariprogram
Da, sorry, mislim na nedavanje razrješnice

12-04-2011, Victoria
petra, zabrijala si. Razrješnica znači da GS odobrava rad člana uprave ili NO. (čl. 276.) Ne znači da ga razrješuje dužnosti.

GS ne može opozvati člana uprave, ali pošto ima ovlast u svako doba opozvati člana NO, time zapravo ako članu uprave ne da razrješnicu, šalje i poruku NO da s njim nije zadovoljna pa će ga NO opozvati ako se ne želi zamjeriti GS koja ih bira, kužiš?

12-04-2011, petra73
Pa GS ne može odlučivati o opozivu člana uprave jer je to u nadležnsoti NO. A s obzirom da je riječ o dualističkom sustavu, svaki organ ima odijeljenu funkciju u društvu. Ali je GS dopušteno da se miješa u opoziv članova uprave tako što će nekima dati razrješnicu i time odobriti rad i za ubuduće a nekima će je uskratiti na temelju čega će NO opozvati takvog člana uprave.

12-04-2011, petra73
Ma nisam zabrijala nego sam se krivo izrazila - nisam cijelu noć spavala, iamm hrpu tiga a poškuavam tu pomoći na brzinu pa se pogrešno odnosno krivo izrazila. Tenks, ali znam što je razrješnica i sve o njoj - to je nešto u što sam defintivno sigurna!

Je li osobna odg cl uprave vjerovnicima propisana u cl. 252 i 273

15-02-2011, bumblebeee
pa da

Mogu li clanu uprave ovlasti bit oduzete sudom

15-02-2011, bumblebeee
mislim da ne, samo NO opoziva

Da li se ovlasti uprave upisuju u SR?

15-02-2011, bumblebeee
nigdje ne pise u zakonu to kod prijava, trazila sam. ovlast za zastupanje se upisuje, opcenito kod svakog drustva, a ostalo mislim ne.

Zabrana konkurencije kod dioničkog društva?

23-04-2006; Bonnie
Čl. 248 ZTD i str. 455. i 456. druge knjige. Odnosi se na članove uprave i njihove zamjenike.

Kljucne razlike izvrsnih direktora i uprave te clanova uprave i uprave?

11-02-2011, bumblebeee
izvrsni direktori nisu samostalni nego postupaju po obveznim uputama UO-a i on ih moze opozvati u svako doba, a da za to ne treba vazan razlog.

Kod odgovornosti članova uprave za štetu društvu ( čl. 252. ZTD-a) predviđena je solidarna odgovornost ali nema ništa o tome kakva je odgovornost kod odgovornosti prema vjerovnicima društva, a tu se još razlikuje i pretpostavljena krivnja ( slučajevi nabrojeni u stavku 3) i dokazana krivnja (ostali slučajevi odgovornosti člana uprave). je li i u jednom i u drugom slučaju solidarna odgovornost članova uprave, bez obzira što vjerovnika mora dokazati krivnju određenog člana uprave?

01-04-2009; marcus
nisam siguran, ali mislim da i tada odgovaraju solidarno. u barbiću piše da je zahtjev vjerovnika akcesoran zahtjevu što ga društvo ima prema članu uprave (str. 512.), dakle da vjerovnik ostvaruje pravo društva, a ne da članovi uprave odgovaraju neposredno vjerovnicima

Da li se društvo može odreći zahtjeva za naknadu štete i pod kojim uvjetima?

13-06-2011, kišaaa
moze,sta se tice clanova uprave -clanak 252,stavak 4 ( dd),
kod doo-a skoro pa isto, al se ne moze odreci ako ispunjenje obveze potrebno da bi se namirilo vjerovnike

Prijedlog i protuprijedlog, o cemu se najprije odlucuje?

06-09-2008; angelique
znam da o protuprijedlogu ( a to znam jer mi je rekla frendica koja je slusala petrovica, to je njegovo pitanje), al da mi ona nije rekla, kak bih ja to trebala znati? ili sam blesava pa ne vidim di to pise, al ja o tome nisam nasla ni u barbicu ni u petrovicu, ni ztd-u

06-09-2008; jana_25
mislim da je to vezano uz izbor clanova nadzornog odbora.to se mora objaviti kao tocka u dnevnom redu s prijedlogom odluke o izboru. taj prijedlog stavlja prethodni nadzorni odbor.Clanovi se biraju po listi ili pojedinacno, ovisno kako je u statutu odredeno.uglavnom, svaki dionicar je ovlasten staviti protuprijedlog tome prijedlogu. u tom slucaju gs odlucuje o kojem ce se prijedlogu prvo glasovati, a ako ga stave dionicari koji imaju dionice na koje se odnosi najmmanje deseti dio tk zastupljenog na gs o njihovom protuprijedlogu se prvo mora glasovati.mislim da je to to.
i da ,to ti pise u barbicu, podnaslov izbor odnosno imenovanje clanova nad. odbora


06-09-2008; Starfish
Bokte di vade ta pitanja? Iskreno, nisam na ovo znala odgovor, pa sam krenula u opsežno istraživanje. Barbić 2, str. 698., u vezi sa člankom 294. ZTD.
Problemi – taj dio Barbića nije u literaturi, a i link mu baš nije jasan previše.

Moze li uprava utjecati ba izbor radnika u NO i mora li se odluka radnika poštivati?

15-02-2011, bumblebeee
ne. mora se postivati, al opet, taj clan se moze opozvati odlukom GS ili suda.

Predstavnik radnika u NO?

01-07-2009, msnz
Kad je posebnim zakonom propisano, u statutu se određuje broj čl. NO koje biraju zaposleni. To bi bio Zakon o radu.... preko 200 zaposlenih i 25 % u državnom vl., al netko mi je rekao da je prof. markovinović rušio zbog tih 25 % navedenih u petroviću!
Što je točno?

01-07-2009; gedeon
mislim da su oni alergični na riječ "vlasništvo", dakle ne 25% u državnom vlasništvu, nego država drži 25% udjela

01-07-2009; Starfish
let us see šta ZOR kaže....
Predstavnici radnika u nadzornom odboru
Članak 166. ZOR
(1) U trgovačkom društvu u kojem je zaposleno više od 200 radnika, kao i u trgovačkom društvu koje je preko 25% u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te u javnim ustanovama, neovisno o broju zaposlenih radnika u tom društvu, odnosno ustanovi jedan član nadzornog odbora, odnosno drugog odgovarajućeg tijela, mora biti predstavnik radnika.

01-07-2009; gedeon
da, to i jest zanimljivo, jer barbić na nekoliko strana elaborira kako je u zakonima krivo navedena riječ "vlasništvo" a društvo ne može biti u nečijem vlasništvu, nego taj može imati samo udjele itd
a i petrović u svojoj knjizi piše da država drži udjele 25%

01-07-2009; Starfish
Slažem se, izjava da je društvo u nečijem vlasništvu jest inače lijep povod za pad, ali rušiti nekog samo zato što nije spreman nevjerovat terminologiji zakonskog teksta i uočiti pogrešku koju očito nije uočilo ni pola ministarstva u kojem je odredba sastavljena, ni Odbor za zakonodavstvo ni tkojevećtrebao - that's just evil.

Može li sud opozvati predstavnika radnika u nadzornom odboru?

12-02-2012, mashaa
Članstvo predstavnika radnika u NO prestaje na isti načine na koje prestaje i članstvo drugih članova tog organa, što znači da može sud opozvati pred.radnika

Treba mi potvrda onih pretpostavki za obavezno članstvo u NO nekog od radnika, jel to i dalje više od 200 zaposlenih i više od 25% vl. države , jlrs?
u ZOR-u to nisam mogla nać zbog sveopćeg nesnalaženja u tom zakonu; u čl. 163 piše da mora imati predstavnika u organu poslodavca (ako je to to) ali ništa u kojim slučajevima (kao što je to u zakonu iz 04. di piše za tih 200 radnika i 25%)

01-02-2010, LeonaM
ZORom je određeno da radnici moraju biti predstavljeni u NO kod društava koja
-zapošljavaju više od 200 radnika
-koja su više od 25% u "vlasništvu" RH ili jedinica lokalne ili područne samouprave, bez obzira na broj zaposlenih
- i kod javnih ustanova bez obzira na broj zaposlenih- no javna ustanova nije društvo pa ti taj podatak zapravo ne treba

NO - danas mu je omiljeno bilo (Ceronji) dat primjer kad ih ima X članova NO a na sjednicu ih dođe 1/2X+1 - objasni kako donose odluke ( mora ih bit najmanje 3, natplovično za kvorum a onda donose odluke natpolovičnom većinom svih glasova - npr. ako ih je 11 a 6 ih bude na sjednici, imaju kvorum ali moraju jednoglasno svih 6 jer 6 je više od pola od 11)(nije 4 - natpol.danih)

13-04-2011, malimrav85
jesam jedini koji je minutu buljio u ovo i pokušavao skužit?
ha ha
matematiko moja jadna

13-04-2011, malimrav85
ha ha
ako odbor ima neki X broj članova, recimo 50 a na sjednicu ih dođe pola plus 1; znači 26

14-04-2011, Stormrage
ovo s Xevima je moja umotvorina , ne pita on tako.. ovo sa 6 od 11 je u brojevima,al isto je moglo 5 od 9 ili 11 od 20 itd. You get the point
vezano uz čl. 267 st. 1. ZTD-a. Druga rečenica prvog stavka glasi: Nema li u statutu o tome odredbi, nadzorni odbor može donositi odluke ako najmanje polovina od propisanog broja njegovih članova sudjeluje u odlučivanju, ali ne manje od 3.

Što to konkretno znači? Recimo da nadzorni odbor ima 11 članova (broj mora prema ZTD-u biti neparan),koliko je onda pola? Pretpostavljam da je polovica broj članova iznad polovice, a to je 6.
Također, kakve veze ima broj od 3 člana naveden u prvom stavku? Ja si to tumačim ovak nekak- Ako neki nadzorni odbor ima 3 člana što je i zakonski minimum, a na sjednicu dođu samo dva člana. Premda je postignuta polovica od ukupnog broja članova(točnije 2/3), nadzorni odbor nije podoban za odlučivanje jer treba biti prisutno svih 3 člana jerbo je to zakonski minimum.

31-01-2012, Username
Ne zelim zbunjivati, al ja sam shvatio da taj clanak mozda ne govori o kvorumu (prisutnost clanova na sjednici) vec o sudjelovanju pri odlucivanju, sto potvrduje onim da izostali clanovi mogu sudjelovati pisanim putem. (iako Petrovic to naziva kvorumom)

Al mene vise buni onaj dio koji kaze da se odluke donose vecinom danih glasova, iako se to treba shvacati vecinom svih glasova/clanova u NO-u..
Na ispitu je tako decko odgovorio Ceronji i bilo je tocno. Nakon toga sam na konzultacijama postavio primjer Ceronji i odgovorio je da je tako.

Znaci, NO ima 11 clanova. U odlucivanju ih sudjeluje 6. Obicna vecina danih glasova bi bila 4 glasa, cime bi se s 4 glasa u tijelu od 11 clanova moglo donositi odluke, sto je neprihvatljivo.

I mene to zbunjuje jer i Barbic i Petrovic spominju samo vecinu danih glasova sto je po meni u ovom primjeru 4 glasa...

Volio bi da me netko ispravi ako je pogresno...

31-01-2012, MZV
evo u ZTD-u također piše--->mora prisustvovat najmanje polovica članova NO-a, a nikad manje od 3. Odluka je donesena većinom danih glasova! Što znači, 11 članova, 6 došlo, 4 glasalo za, 2 protiv, odluka prošla. Po ztd-u, čl 267 stavak 1 i 2
Minimalni broj čl nadzornog je 3 i sva tri moraju doći...ako dođu 2 koja bi onda većina bila?? Ako jedan kaže za, drugo protiv čiji glas bi odlučivao,ovog trećeg ne mogu pitati jer nije ni došao...zato sam i ja shvatila kao i ti.

31-01-2012, veteran
Točno. Ono što nisu napisali je da je 3 kvorum. A ako je statutom određeno 11, onda je 6 kvorum. Radi se eto o kvorumu, samo su malo to išli zakomplicirati.

Kad NO može zastupati društvo?

07-06-2007; maximus
u odnosu na upravu-dakle kad uprava nešto "zezne" pa to treba ispravit

07-06-2007; klompa-classic
mala opaska. Ako uprava nešto zezne onda ju se smjeni. NO će zastupati društvo kada tužbu za pobijanje odluke GS podnese uprava ili koji od članova uprave.

Tko saziva pripremne komisije ?

11-02-2011, bumblebeee
NO?

Prijedlog koji formulira NO, a uprava se ne smije miješati?

07-06-2007; maximus
prijedlog za izbor članova NO i revizora.

Kako biste nadzornom odboru dodijelili sire ovlasti pa da postane sira uprava tj. strateski menadzment?

01-04-2011, kresholino
daklem,hm..
kako ztd kaže da nadzorni odbor nadzire vođenje uprave,čl 263 st.5 kaže da se to vođenje poslova društva nemože prenijeti na NO.čitajući dalje članak,statutom ili odlukom No može se odrediti da za određene vrste poslova mogu obavljati poslove uz suglasnost tog odbora.dakle nema govora o nikakvom strateškom menađmentu ak si to mislio.

[Romana]

Trebam malu pomoć vezanu za rokove kod sazivanja GS kod DD.
No ako je statutom sudjelovanje na GS uvjetovano pohranjivanjem dionica ili prijavom sudjelovanja na njoj - rok za sazivanje računa se prema danu do čijeg se isteka moraju pohraniti dionice odnosno mora prijaviti sudjelovanje na GS.
Da li sad taj rok od mjesec dana računa od ili do dana kada su dionice morale biti pohranjene? Ili kako drugačije?
Zakon kaže da se ti rokovi računaju od dana održavanja GS unatrag.

13-04-2009; karlovacko
nema vise pohranjivanja dionica, postoji jos prijavljivanje sudjelovanja i koristenja prava glasa, i onda se skupstina mora sazvati 30 dana prije isteka roka za prijavu sudjelovanja.a taj krajnji rok za prijavu mora bit najkasnije 7 dana prije odrzavanja skupstine.

Gramaticko-teleološko tumacenje odnosa clanaka 191, st. 6 i 252, st. 4. ZTD-a.
S naglaskom na dio - sto kako i kada i zasto ulazi/ne ulazi u zapisnik?

24-05-2010, kukumka
U zapisnik sa glavne skupstine se unose odluke donesene na njoj,zahtjevi i protivljenja dionicara i zahtjevi pojedinog dionicara da mu se da obavjestenje onda kad mu je ono bilo uskraceno. U zapisniku se jos navode i mjesto i vrijeme odrzavanja gl. skupstine,ime i prezime javnog biljeznika,nacin i rezultat glasovanja i utvrdjenje predsjednika o donesenim odlukama. Kad se radi o protivljenjima dionicara opcenito,svaki dionicar ima pravo traziti da se u zapisnik unese njegovo protivljenje odluci donesenoj na gl. skupstini jer o tome ovisi ostvarenje njegovog clanskog prava na pobijanje odluke donesene na toj skupstini. U slucaju kad se drustvo odrice nekog zahtjeva za naknadu stete ili o njemu sklapa nagodbu manjinski dionicari imaju pravo prigovoriti tom postupanju,to protivljenje se unosi u zapisnik,a sama cinjenica da je u zapisnik uneseno protivljenje dionicara koji imaju dionice na koje se odnosi najmanje 1/ 10 TK iskljucuje mogucnost da se drustvo odrekne zahtjeva...cak i ako bi vecina vikala jupiiii,go for it!!! Tako sam ja to skuzila...ima o tome u Barbicu,str 721. Formulacija u zakonu je jaaaako logicna

24-05-2010, Tony Montana
Hm da..baš zanimljiva situacija. Pogledom u najnovije izmjene ZTD-a situacija je ostala ista.

Jedino logično objašnjenje (bar meni) je teleološko tumačenje da se odricanje od zahtjeva za naknadu štete veže uz suglasnost glavne skupštine i da ne postoji nikakav prigovor manjinskih dioničara ovjekovječen u zapisniku glavne skupštine.

Kad bi se prigovor unio u zapisnik onda po zdravom razumu ne može doći do odricanja od zahtjeva za naknadu štete, jer ratio prigovora je da do toga ne dođe.

Stoga, ne unos > unos

Poziv na GS?

19-10-2007; outsider

Naslov: poziv na GS d.d.

Temeljem Statuta društva i Zakona o trgovačkim društvima čl.277, Uprava društva _________d.d., Zagreb, ulica i broj, saziva

GLAVNU SKUPŠTINU DIONIČKOG DRUŠTVA
__________d.d.

koja će se održati u utorak, 21.08.2007. godine u Zagrebu, u prostorima _____d.d., ulica i broj, s početkom u 12,00 sati i slijedećim dnevnim redom:

1. Otvaranje skupštine, verifikacija dioničara i utvrđivanje broja glasova, te izbor predsjedavajućeg
2. Izvješće Uprave o stanju društva i poslovanju za 2007. god
3. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru poslovanja za 2007.god
4. Usvajanje financijskih izvješća za 2007. god sa izvješćem revizora
5. Odluka o raspodjeli dobiti ostvarene u 2007. god
6. Davanje razrješnice Upravi za vođenje društva u 2007. god
7. Davanje razrješnice Nadzornom odboru za nadzor poslovanja društva u 2007. god
8. Usvajanje godišnjeg plana za 2007. god
9. Imenovanje Revizora za 2008. godinu
10. Nagrada članovima Nadzornog odbora za doprinose poslovnim rezultatima društva u 2007. godini
11. Izvješće Uprave o odnosima s vladajućim društvom za 2007. god.

Prijedlog odluka:

Ad2. Usvaja se izvješće Uprave o stanju društva i poslovanju za 2007. godinu.

Ad3. Usvaja se izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru poslovanja za 2007.god

Ad4. Usvajaju se financijska izvješća o rezultatima poslovanja društva u 2007. god. zajedno sa izvješćem Revizora društva o izvršenoj reviziji financijskih izvješća, sa slijedećim najvažnijim veličinama:
-ukupni prihodi ______kn
-ukupni rashodi ______kn
-bruto dobit ______kn
-porez ______kn
-neto dobit ______kn
-ukupna aktiva ______kn

Ad5. Skupština društva usvaja raspodjelu neto dobiti društva za 2007. u iznosu od ______kn na slijedeći način:
a) prijedlog Uprave
-5% u zakonske rezerve tj. ____kn
-dividenda po povlaštenoj dionici ___kn uz isplatu do 30.06.2008.(______kn)
-dividenda po redovnoj dionici _____kn uz isplatu do 31.10.2008. (______kn)
-u statutarne rezerve društva _____-kn.
-ostale rezerve ____kn
b) prijedlog Nadzornog odbora
-5% u zakonske rezerve tj. ______kn
-dividenda po povlaštenoj i redovnoj dionici _____kn uz isplatu za povlaštene dionice do 30.06.2008. a za redovne dionice do 31.10.2008. (_________kn)
-ostale rezerve društva _____kn

Ad6. Daje se razrješnica : odobrava rad Upravi društva za vođenje društva u 2007. god

Ad7. Daje se razrješnica : odobrava rad Nadzornom odboru za nadzor poslovanja društva u 2007. god.

Ad8. Usvaja se godišnji plan društva za 2008. godinu predložen od strane Uprave i Nadzornog odbora na nivou:
-ukupni prihodi ______kn
-ukupni rashodi ______kn
-bruto dobit _______kn
-porez ______kn
-neto dobit ________kn
-ukupna aktiva ______kn

Ad9. Za Revizora društva za 2008. godinu imenuje se tvrtka Audit, d.o.o. Zagreb.

Ad10. Glavna skupština utvrđuje nagradu članovima Nadzornog odbora u visini 1/10 (jedna desetina) iznosa nagrade Predsjedniku Uprave Društva po ostvarenom poslovnom rezultatu za 2007. g. U neto iznosu, na koji će Društvo platiti poreze prireze i doprinose.

Pravo sudjelovanja na sjednici Glavne skupštine imaju dioničari koji svoje sudjelovanje prijave Upravi društva najmanje 7 dana prije dana održavanja sjednice.
Na Sjednici mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica, te njihovi zastupnici i opunomoćenici koji imaju valjane punomoći za zastupanje.
Eventualne primjedbe i prijedloge na dnevni red i prijedloge odluka dioničari mogu dostaviti Upravi društva u pisanom obliku najduže u roku od 10 dana nakon što se u glasilu društva objavi sazivanje glavne skupštine.
Dioničar, odnosno opunomoćenik koji se nije prijavio neće moći prisustvovati radu Glavne skupštine.
Pisani materijali za Glavnu skupštinu bit će dostupni dioničarima u Upravi društva radnim danom od 10 do 14 sati, te na oglasnoj ploči društva.

Predsjednik Uprave:
U Zagrebu, 16.07.2007.

Podvrste uvjetnog povećanja temeljnog kapitala?

11-02-2011, bumblebeee
nemam pojma, il je fora u 4 svrhe, pa su to podvrste, ili ono ogranicenje- da nom. iznos uvjetno povecanog ne moze preci polovinu dotadasnjeg TK, a ako se izdaju zbog zaposlenika/priprema za pripajanje 10%.

Glede prava prvenstva pri UVJETNOM povećanju tk radi toga da VJEROVNICI ostvare svoje pravo zamjene zamjenjivih obveznica u dionice ili svoje pravo prvenstva na upis novih dionica - kaze ZTD u zadnjem stavku istog članka 313. da se odredbe o prvenstvenom pravu upisa novih dionica NA ODGOVARAJUĆI NAČIN primjenjuju i na zamjenjive obveznice - sad, misli li se tu na 308/1 - da DIONIČARI imaju pravo prvenstva (prije vjerovnika, sto mi nema smisla utoliko sto se tk povecava da VJEROVNICI ostvare ta svoja prava a ne dionicari, ali mozda to nema veze) - ili neki od narednih stavaka koji uređuju objavljivanje i mogućnost isključenja prava prvenstva?
također 341. kaze "dioničari imaju prv.pravo stjecanja zamjenjivih obveznica" - sto rekla bih nije kod povecanja tk nego kad se te zamjenjive obveznice izdaju?

02-07-2009; Provincijalka...
Cini mi se da se kod uvjetnog pov tk a radi o tome da prvenstveno pravo upisa dionica imaju imatelji tih zamjenjivih obveznica,jer se u zakonu navodi da ce se na odgovarajuci nacin primjeniti odredbe o pravu prvenstva . Tako da je po meni onda odgovarajuce da ce se pravo prvenstva upisa dati onima koji imaju te obveznice, jer se i samo pravo prvenstva kod upisa dionica daje dionicarima tj. onima koji vec imaju dionice........ Ali, kad se izdaju nove zamjenjive obveznice i obveznice s promjenjivom kamatom onda pravo prvenstva imaju dionicari ....
ja sam to tak shvatila :roll: al
dajte ljudi ak nije to tocno ispravite.

04-07-2009; Galijun
Dakle cijela poanta UVJETNOG povećanja TK, kao što je objašnjena njegova bit (ne zna se hoće li i koliko uvećati TK) jest da je to upereno zavjerovnika društva. Obveznica sama po sebi je v.p. koji imatelju daje, ajmo reć, jače pravo od prava koje bi imao imatelj dionice jer obveznica je zapravo v.p. koji jamči da će se imatelju neka obveza ispunjavati. Dioničarima se ne mora nužno isplaćivati dividenda, ako GS tako odluči.

Dakle poanta priče je povećati TK tako da se izdaju nove dionice kojima bi se prvo išli namirivati vjerovnici (ako društvo dobro posluje, a ima ogromnu mrežu vjerovnika) čime bi dali opciju vjerovnicima da ili postanu članovi društva ili ostanu u ovom položaju u kojem su u trenutku donošenja odluke. I oni kao takvi imaju pravo prvenstva pred ostalim dioničarima.

Kod ostalih slučajeva dolazi do ispunjenja prava prvenstva pri izdavanju novih dionica - dakle ako postojeći dioničari žele preuzeti nove dionice, imaju pravo, nakon toga se, pretpostavljam, ide dalje. Ali to se odlučuje, pretpostavljam, u Gskupštini ili statutom...za zadnju rečenicu me ne držite za riječ...

Pandan pojednostavljenom smanjenju kapitala?

11-02-2011, bumblebeee
povecanje iz sredstava drustva?

Članak 349., st.2. Glasi vako:
Pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga kapitala dopušteno je samo nakon što se potroši dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala za koji one prelaze pet posto (5%) temeljnoga kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala kao i da su potrošene statutarne i ostale rezerve iz dobiti. Smanjenje temeljnog kapitala nije dopušteno dok društvo ima neraspoređenu dobit.
Što to znači ?! Zbunjen sam ovim stavkom...jel to znači da prvo ide redovno smanjenje, zatim pojednostavljeno il?

04-07-2009; Provincijalka..
Brijem da ne treba prethodno ic redovno smanjenje....Inace zakon taj iznos od 5 posto TK a trazi da se s njim napune zakonske rezerve i rezerve kapitala koje skupa cine vezane rezerve, e sad ak se iznos zakonskih rez. smanji ispod tog iznosa tek onda se kapital smije i moze smanjiti na pojednostavljeni nacin.....jer svrha pojednostavljenog smanjenja tk a i je da se izmedu ostalog iznos za koji se smanjuje unese u rezerve kapitala.....tak da bi na kraju opet te rezerve iznosile koliko trebaju....To je moja interpretacija tako da moze bit i da nije tocna.

04-07-2009; Galijun
Ispravak, ispravak, malo sam zajebo...dakle slučaj koji sam ja opisao nije pojednostavljeno, jer tome zakonske rezerve i služe, nego, u slučaju da je statutom propisan postotak zakonskih rezervi/kapitalnih rezervi od 5% (recimo, 8% TK), onda tek kada se prijeđe iznos od 5% se kreće u pojednostavljeno smanjenje....dakle trebaju se iscrpjeti prvo sve rezerve, da bi se ono što prekorače (u ovom slučaju 3% ili do 0.1%) uzimalo iz TK...

Stupanje na snagu odluke o povećanju tk-a(koje dvije odluke)?

03-02-2012, frishko
imas dvije odluke kod povecanja i smanjenja tk koje trebas razlikovati.
Kod povecanja tk ulozima imas odluku gs o povecanju koja se upisuje u sudski reg i upis da je povecanje provedeno. Tk je povecan upisom da je provedeno povecanje. kod uvjetnog tk, imas odluku gs da daje odobrenje upravi da poveca tk u tocno odredjenim slucajevima koja se upisuje u sud reg, onda kad uprava odluci to napraviti trazi odobrenje nadzornog odbora, a posto se ne moze tocno znati za koliko ce biti povecan tk, tk se povecava izdavanjem dionica. kod odobrenog tk je isto kao i kod povecanja ulozima, a kod povecanja tk iz sredstava drustva je upisom odluke gs u sudski reg.


Koja je svrha smanjenja TK uz njegovo istodobno povećanje? Nema mi smisla zašto bi se to radilo?

25-04-2011, stariprogram
Svrha je da se računovodstveno usklade aktiva i pasiva (tako barem kaže Barbić)....

Kakva je razlika između upisa odluke o povećanju u sud. reg i upisivanja povećanja u sudski reg, tj. koja je funkcija prethodno nabrojanog?

30-01-2012, Username
Kod upisa odluke o povećanju se zapravo radi o obznanjivanju namjere i obavjestavanju vjerovnika drustva da se u onim rokovima jave radi davanja osiguranja za njihove trazbine.
A upis povecanja je potreban da bi povecanje imalo ucinak, posto je upis konsitutivan.

To je neko moje shvacanje


Kojom se tužbom ustaje u slučaju prividnih odluka GS?

05-06-2007; merlinka
tužbom za pobijanje.

Tko se i u kojem roku moze pozivati na nistetnost?

05-11-2011, masa
da li je odgovor svi u svako doba kao sto je to inace odredeno ?
jer u ztd-u se navodi samo da ako podize dioničar, čl.uprave , uprava, cl. NO/Uo da se primjenjuju odredbe o pobijanju..
nekako mi to sve skupa nije jasno, a moguce da mi je mozak vec pregorio :/

05-11-2011, bunny rabbit
Svi koji imaju pravni interes, s tim da uprava, cl uprave, dionicar, cl NOa i NO ne trebaju dokazivati pravni interes
Takoder, tom odredbom upravi je dana ius standi in iudicio

Generalno vazi da se mogu pozivati neograniceno, s tim da se na povrede o osobama koje su sazvale sk, sadrzaju poziva i objavi u glasilima/preporuceno, povredi morala, biti, odredbi o interesu vjerovnika i javnom interesu moze pozivati samo 3 god otkako su upisane u sud

Kada dioničari mogu pobijati odluku da im se ne isplati dobit?

06-11-2010, Maat
imaš tamo kod ništavosti i pobojnosti odluka glavne skupštine u ztd-u. jedan članak je pobijanje odluke o uporabi dobiti, zato jer uz opće ima i specifičan razlog za pobijanje - kad im je, postupanjem dobrog gospodarstvenika, trebalo podijelit dobit. ak me pamćenje dobro služi

Primjer odluke bez pravnog učinka?

08-11-2010, shvila
Ja mislim da je primjer pendentne odluke kad se npr. uvodi vinkulacija dionica, onda oni dioničari na koje se to odnosi moraju dat svoj pristanak. dok oni ne daju svoj pristanak odluka je bez učinka.

08-11-2010, unknown_heroine
Odluka je bez pravnog učinka ona za koju je ispravno utvrđen i proglašen rezultat glasovanja a javni ju je bilježnik unio u zapisnik, ali se za to da bude s pravnim učinkom mora još ispuniti neka dodatna pretpostavka. Dakle ne radi se o odluci koja je protivna zakonu ali je njeno valjano donošenje samo dio onoga što se zakonom traži da bi imala pravni učinak (čeka se ostvarenje još i dodatne pretpostavke). Takva odluka u stanju je pedentnosti sve dok se ne ispuni i ta dodatna pretpostavka koja se traži za njezin pravni učinak.

gugl! http://burza.com.hr/novac/pravo-u-pr...vne-skupstine/

08-11-2010, little bee
hm, mislim da su to pendentne odluke- znaci da je propisno donesena na skupstini, ali da bi proizvela pravni ucinak, potrebno je ispunjenje jos neke dodatne zakonske pretpostavke. To je npr. cl. 302 st. 1 i 2 kad se za pravni ucinak odluke trazi da se s njom suglase odredeni dionicari drustva ili kada se dionicarima namecu dodatne obveze. To je npr. cl. 301 st. 1 o davanju suglasnosti dionicara pojedinih rodova dionica na odluku o promjeni statuta kojim se mijenja dosadasnji odnos medu rodovima dionica. Nekad je za pravni ucinak odluke bitan njezin upis u sudski registar, sto je slucaj npr. s upisom izmjene statuta u sudski registar (čl.303 st. 2). Nadam se da sam ti barem malo pomogla

Koji su sve razlozi za pobojnost odluka?

10-02-2012, Gracija

Prvenstveno ako su donesene protivno zakonu ili statutu društva, a takav postupak je utjecao na donošenje odluke. (360/1)

Ostalo:
1. Ako je dioničar glasovanjem pokušao za sebe ili nekog drugog postić korist na štetu društvu ili drugih dioničara, a pobijanom odlikom se to postiže. (360/2)
2. Ako su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini (360/4)
3. Odluka o podijeli dobiti, uz navedene razloge, ako se odluči da se dobit ne dijeli dioničarima, iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti (365)
4. Odluka o povećanju temeljnog kapitala ulozima, uz navedeno, ako je u cjelini ili djelomično isključeno pravo dioničara da stječu dionice, a iznos na koji se one izdaju ili najniži iznos ispod kojega se neće izdavati je neprimjereno nizak.


Konvalidacija ništetnih odluka glavne skupštine dd-a?

31-01-2011, Lady Justice
ovo što BaF reče. konkretnije, članak 356.

01-02-2011, tralalala
ako je odluka ništetna zbog toga što nije unesena na propisan način u zapisnik, konvalidira nakon šta se ta odluka upiše u sudski registar...
ako je odluka ništetna jer GS nije sazvana na zakon propisan način, ili odluka nije u skladu s biti društva, protivna propisima koji se štite interesi vjerovnika, odnosno koji su doneseni radi zaštite javnog interesa, ili je odluka suprotna moralu odluka konvalidira protekom 3 godine od upisa u sudski registar osim ako se ne pokrene tužba za utvrđenje ništetnosti...


Knjiga treća: Društvo s ograničenom odgovorošću

Doo s 1 članom, na sta se tu misli? na sjedinjenje svih udjela kod 1 clana ili kako osniva ak je samo jedan i kako donosi odluke il ima negdje nesto posebno o tome, a da ja ne znam za to?

15-02-2011, betty boop
DOO s 1.clanom ti je iz barbica.....znaci on djeluje kao od drustva odvojena osoba te ne odg.za obveze osim iznimno u sl.zloporabe.zatim on mora dati izjavu o osnivanju kod jb- te mora prije podnosenja prijave dati osiguranje da ce ono sto nije uplaceno biti uplaceno u dogledno vrijeme ili moze dati osiguranje za to.....i da tu spada i onaj dio kada se kod njega sjedine udjeli ostalih clanova(ukoliko se to desi u roku 3g.on mora u roku 3mj.izvrsiti uplate u novcu,dati osig ili prenijeti udio 3.osobi.Kod unosa u sr osnivac se upisuje kao clan a kod dr.sa vise clanova se dostavlja samo njihov popis!

15-02-2011, bumblebeee
joj hvala, tak sam i mislila, malo o osnivanju i uplati i jos bi dodala kak donosi odluke na gs, i to sjedinjenje, i to je to!
hvala hvala

Prikriveni ulog kod d.o.o.-a?

17-04-2012,bambus18
mislim da se to odnosi na čl. 398. st. 4 i 5.

Podjela poslovnih udjela u doo, čl. 416, Barbić str. 1083-1089//
Da li podjela poslovnog udjela mora biti predviđena za nasljednike u društvenom ugovoru ili oni to pravo imaju po zakonu? Ja bih rekao da ga imaju po zakonu ali me bar(a)ba Barbić zbunjuje

08-06-2007; maximus
-poslovni udjeli se nemogu djeliti nasljeđivanjem,čak se za iste mogu postaviti i ograničenja pri raspolaganju u slučaju nasljeđivanja

Kod podjele poslovnih udjela
A) da lli je za podjelu prilikom razvrgaanja nasljednicke zajednice potrebna suglasnost drustva i sto ako inace DU ne predvidja mogucnost prenosa dijelova da li i dalje mogu nasljednici podijeliti?
b)zakon 416/5 kaze "nije dopusten istodobni prenos vise dijelova jednog poslovnog udjela na istog stjecatelja2 dok barbic u knjizi 2 str.1085, rec.2. (izd. 2005) kaze da tome istome nema zapreke...?
neznam za vas ali ovo nije jedina proturijecnost zakona i knjige sto sam ja nasla, ali ta podjela poslovnih udjela kako je sistematizirana u knjizi i kako je nazvana i razjasnjena u zakonu me totalno zbunjuje ..

20-12-2006: Buby_mir
Odgovor na pitanje A: Ja mislim da za podjelu prilikom razvrgavanja nasljednicke zajednice nije potrebna suglasnost društva ako d.u.-om nije određeno da je suglasnost potrebna (članak 416.st.2.).

Isto tako, ako d.u. ne predviđa mogućnost prijenosa, nasljednici i dalje mogu podijeliti jer u čl.416.st.1. piše: "Poslovni udio može se dijeliti, IZUZEV NASLJEĐIVANJEM, samo onda ako je članovima društva društvenim ugovorom dopušteno da prenose dijelove svog poslovnog udjela."
te stavak 2.: "Društ. ugovorom može se odrediti da je suglasnost društva potrebna i za podjelu poslovnog udjela nasljednicima umrloga člana društva."

21-12-2006; varnath
aha, thanx.. mislim da sam shvatila razliku i kod vinkulacije.. ali nisam sigurna. razlika je da se kod dd ako postoje dodatne cinidbe vezane za PU, uvijek treba suglasnost za prijenos, a kod doo, samo ako je to DUom prompisano.. ??? jesam li u krivu

Kod prijenosa poslovnog udjela potrebna su dva pravna posla...
No, sto se dogadja ako je prvi nistav?

11-04-2007; varnath
prvi je cisti obveznopravni posao... isto sto se desava i ako je bilo koji obp posao nistav.. ne postoji pravna osnova za prijenos dionice... dakle imas stjecanje bez osnove ako je upisana itd
Hvala vam varnath i merlinka.
U biti, ono sto vrijedi za prijenos dionica, vrijedi i za prijenos poslovnih udjela?

12-04-2007; Gogilli
Znaci li to da bi onda ovo sljedece bilo ok receno?
"I kod prijenosa dionica i kod prijenosa poslovnih udjela treba razlikovati 2 pravna posla:
a) kojim se preuzima obveza prijenosa dionice/udjela
b) kojim se dionica/udio prenosi.
Ako je prvi pravni posao nistav, nistav je i drugi pravni posao.
Ako je ipak stecena dionica ili poslovni udio po toj osnovi, morat ce se vratiti i to posebnim pravnim poslom prijenosa dionica/poslovnog udjela na prenositelja."

Kad se radi o prijenosu poslovnog udjela - jasno mi je da su potrebna dva posla-posao kojim se preuzima obveza prijenosa tog udjela, te posao kojim se prenosi udio. pitanje je kaj se desava kad je koji od tih poslova nevaljan. barbic kaze da svaki od tih poslova ima odvojenu pravnu sudbinu. prvi se ravna po pravilima zoo-a koja se odnose na taj tip posla, znaci ako je to kupoprodaja i iz zakonom odredjenog razloga ispadne da je nistetna, a to akteri ne skuze, pa pristupe poslu prijenosa udjela - kaj bu se desilo??? ili obrnuto, kupoprodaja je ok, ali taj drugi posao je nistetan, jer npr. poslovni udio nije dovoljno odredjen.

22-09-2008; Starfish
1. Prvi posao (ovaj ZOO/obveznopravni) valja; ovaj drugi (zdavoseljački – cesija) ne valja - neće doć do prijenosa poslovnog udjela.
Kupoprodajom se ti obvezuješ meni prenjet udio, a ja tebi isplatit cijenu.
Ko što se stvari prenose tradicijom, nekretnine upisom u ZK (bez obzira na kupoprodajni ugovor), tak se otprilike poslovni udio (koji je po pravnoj prirodi pravo) prenosi cesijom. Bez te cesije nema učinka, prenesen je kad se cedira bez obzira na ugovor o kupoprodaji. Ak nema cesije, nema modusa, if I can say so...
Dakle, bez obzira na potpisani npr. kupoprodajni ugovor, ako je ugovor o cesiji ništetan - do prenosa nije došlo. Naravno, ostaju ti prava iz ovog obveznopravnog ugovora (kupoprodaje), pa vjerojatno opet možeš tužit na sklapanje ugovora o cesiji (sklapanje ugovora o cesiji je u biti prodavateljeva obveza iz tog ZOO posla), al dok nema cesije - poslovni udio je prodavateljev.

2. Kupoprodaja ništetna, cesija valjana - doći će do prijenosa.
Jednom kad sklopiš taj ugovor o cesiji, gotovo je buraz. :evil: Cesija je apstraktni pravni posao (dakle - nije važno jel sklopljen zbog kupoprodaje, darovanja, u biti može biti sklopljen bezveze...), i zato nije vezan za valjanost kupoprodaje.
Naravno - ako je ugovor o kupoprodaji ništetan, to ima za posljedice sve ono što u ZOO piše, restitucija, šteta, bla bla bla. Al to sve ostaje u obveznopravnoj sferi. Sam poslovni udio na osnovi toga ne možeš dobit natrag, baš zato što je prenesen tom cesijom koja pravno s tom kupoprodajom nema veze.

Malo je komplicirano, i nisam ni sama sigurna jel to 100% točno; al nadam se da ti je jasnije...

Kod prijenosa poslovnog udjela - što ako je prvi pravni posao ništav?

05-07-2010, leuta
kod prijenosa posl udjela ako je ugovor kojim se preuzima obveza nevaljan (kupoprodaja, darovanje...) a ugovor o prijenosu (cesija) valjan prijenos posl udjela je valjan.... u obrnutoj situaciji nije!

Što kada ima više ovlaštenika poslovnog udjela?

13-06-2011, kišaaa
prava ostvaruju zajedno, odgovaraju solidarno

Prijenos vinkuliranog poslovnog udjela?

22-09-2008; angelique
kad ztd razglaba o prijenosu vinkuliranog poslovnog udjela, konkretno o prodaji tog udjela u ovrsnom postupku, fino se navodi kak ovrsni sud mora procijeniti vriejndsot tog udjela, o odobrenju prodaje obavijestiti sve te tam ljude..pa procjena nije potrebna u odredjenom lsucaju…i onda najenput pise “ako kupac kojeg odredi drustvo ne preuzme poslov. udio u roku….blablabla…ali nigdje, nigdje, prije te recenice ne pise da drustvo tada ima pravo odrediti kupca! a ja mutava citam, citam, nije mi jasno, pa pogledam kaj barbi ima za rec, i eto meni nedostajuce karike. tu zapravo nist nisam htjela pitat, nek sam komentirat.

22-09-2008; Starfish
Do te sam spoznaje ja došla direktno na usmenom... :-D

Amortizacija poslovnog udjela?

13-04-2012,maryelizabeth
amortizacija poslovnog udjela se odnosi na slučaj kada se poništava poslovni udio tako da time i prestaje članstvo u društvu.
ono može biti dobrovoljno i prisilno,u oba slučaja mora biti predviđeno društvenim ugovorom.odluku o povlačenju naravno donosi skupština.

.
Ztd 391/4
(4) Ako obveza dodatnog plaćanja nije ograničena određenim iznosom, član društva koji je u cijelosti uplatio ulog može se osloboditi obveze plaćanja koja otpada na njegov poslovni udio tako da u roku od mjesec dana nakon što se od njega zahtijeva plaćanje društvu stavi svoj poslovni udio na raspolaganje. Ako on u tome roku ne plati ono što se od njega traži niti se koristi spomenutim pravom, društvo ga može preporučenim pismom obavijestiti da se smatra kako je svoj poslovni udio stavio na raspolaganje društvu. Društvo mora u roku od mjesec dana od primitka spomenute izjave člana društva, odnosno od spomenute obavijesti članu, njegov poslovni udio izložiti prodaji javnim nadmetanjem, a prodaji na drugi način samo ako se s time suglasi član društva o čijem je poslovnom udjelu riječ. Društvo je dužno iznos postignut prodajom koji preostane nakon pokrića troškova prodaje i podmirenja obveze dodatnog plaćanja isplatiti članu društva. Ne može li se tražbina društva podmiriti utrškom od prodaje poslovnog udjela, ovaj pripada društvu koje ga može otuđiti za vlastiti račun. Društvenim se ugovorom način podmirenja obveze člana društva određen ovim stavkom može ograničiti na slučaj kada zahtijevano dodatno plaćanje društvu prelazi neki određeni iznos.???

23-03-2010,
morgi
Ne kužim šta ti u toj rečenici nije jasno, al kolko sam ja skužila, ta tražbina je dodatna činidba člana, pa ako se nakon prodaje njegova poslovnog udjela ista ne može podmiriti (jer je skuplja od onog što je društvo dobilo za udio), društvo će to što je dobilo od prodaje, zadržati za sebe. A tražbinu koju član nije ispunio, vjerojatno će pokušat namirit na drugi način ili će ostati neispunjena.

23-03-2010, bob rock
dosta toga

on u tom članku 15 jebenih minuta prodaje taj udio, pa kad ne uspije postići cijenu za taj udio kojim je raspolagao, udio će preći društvu da ga "otuđi za svoj jebeni račun" mada to nije bilo sposobno učiniti prije. logično?

u pokušaju razjašnjavanja posegnuo sam za gorencovim komentarom ztda u kojem kaže:
"U slučaju da iznos postignut prodajom bude manji od dužne dodatne uplate novca, poslovni udio prelazi društvu ex lege, te ga društvo može otuđiti za svoj račun"

Kad se stječe pravo glasa u skupštini d.o.o.-a?

07-11-2007; Belle Rally
Pravo glasa u doo ne ovisi o uplati temeljnog uloga kao u dd, gdje je temeljno pravilo da se pravo glasa stječe uplatom uloga u cijelosti, s tima da se statutom može odrediti da se već uplatom najnižeg iznosa stječe pravo na 1. glas...tj. ako nijedna dionica nije uplaćena u cijelosti, onda već po samom zakonu uplata najnižeg iznosa daje pravo na 1 glas...(čl. 291.)

Kod doo pravo glasa se stječe samim stjecanjem poslovnog uloga, s tim da se u odnosu prema društvu smatra njegovim članom samo onaj tko je upisan u knjigu poslovnih udjela i o čijem je upisu obaviješten registarski sud, odnosno ta osoba može ostvarivati svoja članska prava s danom prispijeća prijave za upis u knjigu p.u., ako je potpuna i ispunjava sve potrebne uvjete.

Tako da bih ja rekla da se pravo glasa stječe već samim stjecanjem poslovnog uloga, neovisno o uplati temeljnog uloga, upisom u knjigu poslovnih uloga odnosno prispijećem valjane prijave za upis.


Rezerve u d.o.o. ?
onak, zdravoseljacki. imas te i te rezerve, u njih ulazi. procitala sam clanak 20puta i sam mi nekaj ne stima. i koji k se sam pozivaju na d.d., kad neke stvari mi jednostavno ne ide u u d.o.o

22-09-2008; Starfish
Doo ima:
Rezerve kapitala - njih čine
1. dio uplaćenih iznosa za koje se izdaju poslovni udjeli koji prelazi nominalne iznose temeljnih uloga,
2. iznose dodatnih plaćanja članova društva radi stjecanja posebnih prava u društvu,
3. iznose ostalih dodatnih plaćanja članova društvu kao npr. dodatnih činidbi,
4. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.

Rrezerve iz dobiti = rezerve za vlastite poslovne udjele, rezerve predviđene društvenim ugovorom i ostale rezerve, njih čine
- iznosi iz neto dobiti poslovne godine ili
- iz neto dobiti iz ranijih poslovnih godina,

Stavak 3 ti govori na što se zakonske rezerve do 5% i iznad 5% TK smiju trošiti.
Važno je da skužiš da doo nema zakonske rezerve

Odlučivanje članova doo izvan skupštine.

11-04-2011, stariprogram
Članovi mogu odlučivati izvan skuštine u dva slučaja:
1. ako se u pojedinom slučaju svi članovi u pisanom obliku dogovore o odluci koju treba donijeti, ili
2. izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje u pisanom obliku

Za odlučivanje izvan skupštine traži se umjesto obične većine većina ukupnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva.To je tako radi zaštite članova društva jer oni ne odlučuju na skupštini pa im se time omogućava potreban utjecaj na donošenje odluke.Ako društvo ima samo jednog člana on mora odmah nakon donošenja odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga. I naglasak da u ovom drugom slučaju članovi se samo slažu o tome da će glasovati pismenim putem, a mogu različito glasovati o odluci (npr.protiv nje). Tako kaže Barbić!

Koji prigovor moze staviti isključeni član prilikom kaduciranja?

06-04-2011, mihaela
Pretpostavka za isklj. clana jest da je u zakasnjenju s uplatom p. udjela, pa moze istaknuti prigovor kojim bi otklonio nastupanje zakasnjenja npr. da drustvo nije postupilo po pravilu o jednakom postupanju sa svim clanovima pa nije pozvalo i druge clanove da uplate p. udjele

06-04-2011, bigfoot
ako spominjes p .udjele onda je ovo za doo,ali jel ima i dionicar ovo pravo prigovora kod isključenja? btw koji bi to clanak ztd-a bio?
niti u 213,214 ,a niti u 400 ja ne vidim taj prigovor isključenog člana pa pretpostvljam da je to iz barbica ?

06-04-2011, mihaela
Da to je iz Barbica, doo
kod dd-a Barbic ne spominje nikakve prigovore, ali vjerujem da bi se valjda i tamo to moglo primjeniti prema pravilu o jednakom postupanju prema svim dionicarima, valjda

Tko je uopce od prof. postavio ovo pitanje?
Ocito idu u detalje... Ja sam se nadala da nisu toliko detaljni...

13-04-2012,maryelizabeth
kod kaduciranja je gotovo isto kao i kod d.d.-a.znači član nije uplatio ostatak iznosa poslovnog udjela na koji se obvezao pri sklapanju društvenog ugovora i nakon što ne uplati ni u roku određenom dr. ug. (a ako nije u ugovoru onda kad ga uprava društva pozove) on je u zakašnjenju i tada ga opet uprava poziva preporučenim pismom i daje mu rok koji ne može biti kraći od mjesec dana. Ako ni tada ne uplati,isključuje ga.znači ne radi se o nekoj sankciji prema samom članu,nego društvo to radi (kaducira ga) zbog ona 2 temeljna načela održanja kapitala i unosa kapitala u društvo,znači zato da ima onaj iznos kapitala određen dr. ugovorom.I nakon što ga kaducira njegova obveza i dalje ostaje,ali tada nastupaju oni njegovi prednici koji plaćaju sve dok ne namire društvo tj onaj iznos koji je kaducirani član trebao uplatiti,a ako se ni od njih ne namiri,onda ide javna prodaja (dražba) što se tiče prigovora,kad ga prvi put pozove uprava,tada može član staviti prigovor da društvo ne postupa pema načelu lojalnosti jer nije i druge pozvalo da uplate,i može tražiti obavijest da li je uopće ostale članove društvo pozvalo na uplatu.Dok član ne dobije tu obavijest od društva,ne pada još u zakašnjenje,znači može ga stopirati dok ne dobije obavijest.

Actio negatoria?

04-09-2010, imported_nely
Actio negatoria= čl.druš. može braniti svoje manjinsko pr. i time da ustane s tužbom protiv druš. tražeći da uprava propusti obavljati radnje kojima zadire u nadlež.skupš. druš.
Riječ je o slučajevima kada uprava svojim radnjama zadire u isključivu nadlež. skupš. i tako remeti odnose u društvu.
To bi se primjerice moglo dogoditi kada je većinski čl. ili čl. sa naročitim utjecajem na ostale članove druš. ujedno i jedini čl.upr. ili takav njezin čl. koji očito utječe na 2 čl. tog org.

Koja prava imaju članovi d.o.o-a a nemaju članovi d.d.-a?

16-02-2012, Gracija
Actio pro socio, actio negatoria.


Actio pro socio i actio negatoria?

01-02-2011, lily
actio pro socio i negatoria nema u ztd-u, već u knjizi barbićevoj gdje se obrađuje doo.

01-02-2011, Southern comfort
Zajednicki pri stjecanju dionica djeluju osobe koje suradjuju medjusobno ili s ciljnim drustvom na temelju sporazuma, izricitog ili presutnog, sklopljenog usmeno ili pismeno kojeg je cilj stjecanje dionica s pravom glasa, uskladjeno ostvarivanje prava glasa ili sprjecavanje druge osobe u provodjenju postupka preuzimanja.
actio pro socio-cl. 453.

12-02-2011, the fish
actio pro socio i acti negatoria 3 knj-pod upravljačkim pravima

Objasniti actio pro socio?

01-07-2009; samahani
naime našla sam kod Barbića napomenu da je "to zapravo actio pro socio" izvan onoga što sam zaključila po Petroviću i o tome što bi to moglo biti, a u ZTD-u to uopće nisam našla; u skripti mi nije baš smisleno.

01-07-2009; Provincijalka...
Ukoliko drustvo ima neki zahtijev protiv svog clana, tada taj zahtjev moze ostvarivati i drugi clan drustva. Tada on zapravo procesnopravno stupa na mjesto drustva, ostvaruje zahtjev koji to drustvo ima prema tom nekom clanu…….Clan dustva to cini za racun drustva, znaci da korist na kraju pripada drustvu, a ne clanu koji je ostvarivao zahtjev……

Bitno je da je action pro socio moguce podnijeti samo ako se radi o clanskim pravima.
To pravo clana drustva ne moze se iskljuciti jer se radi o prisilnom pravu.
Zahtjev se ne moze podici prema clanu organa, jer clanovi organa nemaju clanska prava. Iznimno bi i to bilo moguce ali samo ako je clan organa ujedno i clan drustva , pa prema tome ima i clanska prava. Zahtjev je nemoguce podici niti prema trecim osobama
( onima koji nisu clanovi drustva ).

Zajam kojim se nadomješta kapital?

14-02-2011, BaF
Zajam kojim se nadomjesta kapital je pak divan institut kojim tjeramo clana da bude dobar i uredan gospodarstvenik i pomaze drustvu. Naime, drustvo je u teskom polozaju i u krizi je pa bi mu clan trebao dati svoju lovu da mu pomogne. zasto? jer to radi uredan gospodarstvenik koji je clan drustva.
Radi se o tome da da clanovi inace (kad drustvo nije u gubitku) mogu birati kako ce financirati drustvo - mogu ga financirati vlastitim kapitalom (unosom uloga u drustvo) ili financiranjem tudim kapitalom (dodatnim cinidbama drustvu ili davanjem zajma drustvu). Ovakvo dvostruko financiranje omogucuje izigravanje i izbjegavanje snosenja poduzetnickog rizika, pa se u slucaju kad je drustvo u krizi zakonski ureduje. To znaci da se zajmovi clanova drustva (i trecih osoba kojima su za taj zajam clanovi drustva dali osiguranje; dakle ne svim trecim osobama) smatraju kapitalom ulozenim u drustvo, a ne zajmovima koje bi im ono trebalo vratiti. Bitno je da clanovi drustvu daju kapital formalno putem zajma, ali se on zbog odredbi ZTDa kvalificira iskljucivo kao vlastiti kapital (a ne zajam), pa se na njega onda i primjenjuju pravila o vlastitom kapitalu, a ne zajmu. To ce se prosudivati tako sve dok drustvo ne izade iz te krize i ne bude moglo samo vracati zajmove iz svojih sredstava.

Zakonski je posljedica ovo, cl. 408 ZTD:
(1) Član koji društvu u vrijeme kad je ono u krizi umjesto da mu pribavi vlastiti kapital, kada bi mu ga inače uredni gospodarstvenici trebali pribaviti, dade zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda.

(2) Treća osoba koja društvu u vrijeme iz stavka 1. ovoga članka dade zajam umjesto da mu članovi pod tamo navedenim uvjetima pribave vlastiti kapital i kojoj član društva dade neko osiguranje za povrat zajma ili joj to jamči može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo za onaj iznos za koji se nije uspjela namiriti iz dobivenog osiguranja odnosno jamstva.
a to u prijevodu znaci ovo sto sam gore napisala. Ako drustvu treba pomoc, imas mu pomoc vlastitim kapitalom. Ako mu ipak das zajam, po ZTDu se to ipak prosuduje kao vlastiti kapital pa te sprecavamo da budes zao i neuredan gospodarstvenik. Eto. Citajte Barbica, ako vec ne po redu, a onda bar po kazalu iza kad naletite na ovakve pojmove.

Uzimanje u zalog vlastitog poslovnog udjela?

12-02-2012, Gracija
zalog vlastitog poslovnog udjela:
Društvo ima tražbinu prema članu u iznosu od npr 1.000 kn. Društvo može uzeti poslovni udio u zalog ako je vrijednost poslovnog udjela veća od 1000 kn. Može uzeti zalog i ako vrijednost poslovnog udjela nije veća od 1000 kn - ako društvo ima imovinu koja je veća za bar 1000 kn od temeljnog kapitala. Bar san ja sebi to tako objasnila ...


Da li clan uprave DOO mora dati izricit pristanak na imenovanje u obliku JB isprave ( petroviceva knjiga) ili je dovoljno i konkludentno(barbic)?
u zakonu ne vidim ni spominjanje jednog ni drugoga

10-01-2007; jacktheripper
Pa ja bih rekao da moze i konkludentno jer kad clan uprave potpise ugovor o radu na mjesto clana uprave on i presutno prihvaca imenovanje. A prema praksi, odluka o imenovanju djeluje od dana donosenja i nije potrebno da imenovana osoba da izjavu kod jb da prihvaca imenovanje.

No, ta odluka o imenovanju ce morati biti u obliku jb isprave jer se mora upisati u sudski registar.

Članove uprave doo imenuje skupstina, odluku o tome donosi obicnom vecinom...
Članove nadzornog izabire skupstina a odluku o tome donosi obicnom vecinom..
Koja je konkretna razlika izmedju izbora i imenovanja ako se o oba donosi ista odluka? Zar se i u gornjem slucaju zapravo ne radi o izboru?

11-01-2007; jacktheripper
U oba slucaja se radi o izboru, samo sto zakon kod uprave koristi termin imenovanje, a kod nadzornog odbora izraze imenovanje i izbor.

Uprava moze biti imenovana:
drustvenim ugovorom
odlukom clanova drustva(pisani oblik)
odlukom skupstine

NO moze biti izabran od strane clanova drustva, imenovan od clanova koji su odredeni u drustvenom ugovoru i imenovan od strane radnika prema zakonu o radu.

Kod razlike izmedju opoziva članova uprave kod d.d. i d.o.o pa me zanima savjet bistrijih glava:
1) kod dd - nadzorni odbor moze opozvati clana samo iz vaznog razloga, ali i b) sud koji je imenovao nekog clana uprave koji je nedostajao moze opozvati tog clana uprave... Treba li i tom sudu (kao i u doo) vazan razlog?
2) a kod doo - a) skupstina moze u svako doba, i to bez vaznog razloga.
Uz to, kod doo moze jos do opoziva doci i b) od strane suda (mora biti vazan razlog), ali i c) u ostalim slucajevima propisanim drustvenim ugovorom.
Dal bi to bilo dobro receno?

17-04-2007; ultraviolet
1) u knjizi nisam pronašla ništa. piše samo da sud imenuje člana uprave u hitnom slučaju i da mandat tako imenovanog člana traje dok nadzorni odbor ne imenuje novog člana..... :?
(iako, ja bi rekla da treba važan razlog. ako već piše da treba u d.o.o. - u)
2) -članove uprave d.o.o. - a mogu opozvati članovi d.o.o . svako doba (nije im potreban važan razlog kao kod d.d.). važan razlog mogao bi se odrediti društvenim ugovorom kada se članovi imenuju društvenim ugovorom).
-ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, on ih i opoziva (ako društvenim ugovorom nije predviđeno drugačije).
-može ih opozvati sud zbog važnog razloga
18-04-2007; Kokolo
Da, nisam ni ja na cistu, no mene pak vuce da ne treba vazan razlog, kad vec ionako samo moze to uciniti u "hitnom slucaju". Pretpostavljam da bi to bio neki surogat za vazan razlog. Bah... Laprdam, misliti je ***** znati.

19-04-2007; varnath
ultraviolet i kokolo..samo mali detalj..
nemojte brkati hitan slucaj i vazan razlog..
vazan razlog za opoziv je gruba povreda duznosti, nesposobnost za obavljanje duznosti isl., a hitan slucaj postoji kada uprava nema dovoljno clanova za donosenje odluka
i jedan savjet.. nemojte se ubijati takvim detaljima..ja izgubila way too much time s takvim spremanjem..
no
probajte to sagledat iz sireg kuta- vazan razlog trazi se kada postoji mogucnog sudskog preispitivanja dali je on postojao.. dakle sud i kada opoziva, on to cini na neciji prijedlog, i mora imati neku bazu za odlucivanje, dakle mora imati vazan razlog za takav opoziv ...

U ZTD-u piše da Upravu može opozvati sud na zahtjev zainteresirane osobe iz važnog razloga. Što su to važni razlozi? A tko je zainteresirana osoba?

16-02-2011, Face The Jury
to je samo kod Doo-a i odnosi se na opoziv člana a ne cijele uprave a važan razlog je vjerovatno isti kao i kod opoziva člana uprave u DD gruba povreda dužnosti i nesposobnost za obavljanje poslova.
A što se tiče zainteresirane osobe u čl. 424 (ako na taj misliš) ne spominje se uopce da će opozvat na zahtjev zainteresirane osobe, to je samo kod imenovanja

16-02-2011, Drakon1
Na brzinu sam pisao pa sam krivo napisao. Pomiješala su mi se pitanja
Mislio sam napisati imenovanje člana uprava u DD u hitnom slučaju od strane suda na zahtjev zainteresirane osobe. Što je to hitni slučaj? i tko je zainteresirana osoba? To je članak 245.
Da li je hitni slučaj kada slijedi sjednica na kojoj se treba glasovati a nema dovoljno članova uprave pa se treba imenovati osoba dok nadzorni odbor ne imenuje stalnog člana uprave?

16-02-2011, Face The Jury
U tom slučaju zainteresirana osoba je npr vjerovnik drustva ili neki od dioničara a sto se smatra hitnim slučajevima ovisi o KONKRETNIM OKOLNOSTIMA. ;-)

16-02-2011, Drakon1
Onda je vjerojatno jedna od tih hitnih okolnosti ova koju sam naveo. Meni se sve čini da ću ja morati uzeti barbića i po njemu upotpuniti gradivo ako u petak padnem.

Odgovaraju li članovi uprave d.o.o. - u za naknadu štete? Razlika sa d.d.!

29-08-2008; Starfish
Odgovaraju isto i kod d.o.o. i kod d.d., ili ne? Kao razlika mi pada na pamet jedino to da u Barbiću piše da se ta odgovornost može isključit kod d.o.o., a kod d.d-a ne... A i to mi nije jasno - zašto se kod jednog bi, a kod drugog nebi mogla isključiti?

Donošenje odluka izvan GS DOO-a?

20-01-2010; Amadeus
Članovi doo mogu se dogovoriti za donošenje odluka izvan skupštine i to:

a) članovi doo mogu se sporazumjeti za donošenje odluke izvan skupštine kada se glasovi daju pisanim putem
b) članovi doo mogu se sporazumjeti (dogovoriti) za donošenje odluka izvan skupštine kada se odluke donose jednoglasno tj.kad se traži jednoglasnost

15-04-2012,Brundo
članovi društva mogu odlučivati van skupštine kad god se pisanim putem u pojedinom slučaju o tome svi suglase. čl.440

Razlika u sazivanju skupštine dd i doo?

12-02-2012, Gracija

- sazivanje od strane dioničara: postotak dioničara koji je potreban za sazivanje- dvadesetina/desetina, kod doo nije potrebno tražiti odobrenje suda ako uprava ne udovolji zahtjevu
- način sazivanja: objava u službenom glasilu/preporučenim pismom
- rok sazivanja: 30 dana prije/7 dana prije
- dopuna dnevnog reda od strane dioničara: 24 dana prije/3 dana nakon primitka poziva

[Romana]

Zakon o trgovačkim društvima

Od čega se sastoji ztd?

13-06-2011, kišaaa
nemam pojma-ja bi tu mozda pokusala s nabrajanjem glava zakona..ugl.glupo pitanje

Što je koncern?

01-11-2007;Belle Rally
Ovak bi ja to rekla:
Koncern = skup pravno samostalnih društava međusobno objedinjenih jedinstvenim vođenjem.
Mogu ga činiti:
1. vladajuće i 1/više ovisnih drustava ako se objedine jedinstvenim vodjenjem vladajućeg društva.Pojedinačna društva su društva koncerna.
2.Pravno samostalna društva koja nisu u odnosu ovisnosti ako su objedinjena jedinstvenim vođenjem(=koncern ravnopravnih društava).Pojedinačna društva su društva koncerna.

Koje su to presumpcije kod koncerna?

01-11-2007;Belle Rally
1. NEOBORIVA ZAK. PRESUMPCIJA da čine KONCERN VLADAJUĆEG I 1/VIŠE OVISNIH DRUŠTAVA društva koja ispunjavaju A ili B:
Smatra se da su jedinstvenim vođenjem objedinjena društva:
A. među kojima je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, ili
B.od kojih se 1 društvo priključuje drugom.

2. OBORIVA ZAK. PRESUMPCIJA
Ovisno i vladajuće društvo čine koncern.

Koje su 4 karakteristike koncerna?

01-11-2007;Belle Rally
Pada mi na pamet da se radi o pravno samostalnim društvima pa koncern nije pravna osoba (?), da postoji ta objedinjenost jedinstvenim vodjenjem.. (Sad zamišljam kak mi govori: "Kolegice, sjetite se kolegice" a meni mozak blank i sam mislim kak bi doma)
Jel ovo točno? Koje su te 4 karakteristike??

03-11-2007; Siki
1) pretpostavlja se da postoji između ovisnog i vladajućeg društva
2) smatra se da postoji kad su objedinjena jedinstvenim vodstvom društva među kojima je sklopljen ugovor o vođenju poslova,
3) kao i kad se jedno društvo priključuje drugom, a
4) koncern čini i skupina društava koja su pravno samostalna iako nijedno od njih nije ovisno o drugome, ako su spojena zajedničkim vođenjem.

Evo to su te 4 karakteristike (provjereno).

Što treba znati o koncernu?

13-02-2008; ela
KONCERN = ako se vladajuće i 1 ili više ovisnih druš. objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućeg druš., ona čine koncern.
DRUŠTVA KONCERNA – pojedinačna druš.

Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena druš. među kojima je:
1)sklopljen ug. o vođenju poslova druš. ili
2)od kojih se 1 druš. priključuje 2

Ako su pravno samostalna druš., a da 1 nije ovisno o 2, spojena zajednič. vođenjem – ona čine koncern, a pojedinačna druš. – su druš. koncerna

VRSTE KONCERNA:
1)ugovorni – na temelju ug. o vođenju poslova druš.
2)faktični – bez ug., 1 druš. ima već. udio
3)koncern s ravnopravnim društvima – druš. neovisna, ali povezana zajednič.vođenjem
Kad je sklopljen ug. o vođenju poslova – neoboriva presumpcija

DRUŠTVA U KONCERNU – DA LI JE TO JEDINSTVENO PODUZEĆE ?
= Da.
ČIME SU POVEZANA DRUŠTVA U KONCERNU?
Objedinjeni zajedničkim vođenjem poslova.

ŠTA JE SPECIFIČNO ZA KONCERN?
= Nije pravna osoba.

Pitanje odgovornosti vladajućeg društva u slučaju nepostojanja ugovora o vođenju društva?

04-04-2008; scheje
čini mi se da je to odgovornost kod faktičnog koncerna i da je to redovno pitanje

Konsolidirana financijska izvjesca?

19-10-2007; outsider
par pitanja koja sam bila mailala bratu (ekonomist, ali ipak ga volim- krv nije voda :-D )

U principu dobro si shvatila da je to kod koncerna, samo što računovodstveni standardi to zovu Grupa (a ne koncern). Dat ću ti prvo definicije iz MRS-a - MRS znači Međunarodni Računovodstveni Standard), a zatim još malo objasniti:

Konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe, prikazani kao da su jedan subjekt.
Grupa je matica i sva njezina ovisna društva.
Matica je subjekt koji ima jedno ili više ovisnih društava.
Ovisno društvo je društvo koje kontrolira drugi subjekt (znan kao matica)
Kontrola je pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti.
Smatra se da kontrola postoji kad matica posjeduje, izravno ili neizravno preko ovisnog društva, više od polovine glasačke moći nekog subjekta, osim ako u iznimnim slučajevima, može biti jasno dokazano da takvo vlasništvo ne predstavlja kontrolu.

(sve ove definicije su iz MRS 27). A sad iz života:

Dakle, kad neko trgovačko društvo posjeduje više od 50% dionica s pravom glasa u nekom drugom društvu i možda još i u drugim društvima onda se takvo društvo zove Matica (ili društvo majka) i ono je vladajuće društvo u odnosu na sva ova Ovisna društva (ili društva kćeri). Matica i ovisna društva svi zajedno čine Grupu (ili koncern po ZTD-u).

I matica i sva ovisna društva, svako za sebe, izrađuje financijske izvještaje - od kojih su najvažniji: račun dobiti ili gubitka i bilanca.

Naknadno, u drugom koraku, svi ti individualni računi dobiti ili gubitka i bilance se zbrajaju (konsolidiraju) redak po redak, tako da svi zbrojeni prikazuju Grupu kao da je jedno društvo (subjekt). Pri zbrajanju se izbacuju međusobni prometi članica Grupe (što su jedno drugome tijekom godine fakturirali), kako bi se dobio samo vanjski promet, kao da se radi o jednom subjektu (tj. društvu) koje posluje sa ostatkom svijeta..
1. kod spajanja dionica - kaže da se provodi na temelju odluke GS o izmjeni statuta, i da je za to potreban pristanak svakog dioničara koji ima dionice koje se spajaju jer pri spajanju postoji opasnost da se izgubi pravo (za razliku od cijepanja dionica gdje to nije potrebno jer opasnosti nema). Nije mi jasno kako bi dioničar pri tome mogao izgubiti svoje pravo?

O tome piše Barbić, knjiga druga, str. 51. - "Pristanak je potreban zbog toga što pri spajanju postoji opasnost da se izgubi pravo, odnosno da dioničar bude u lošijem položaju nego što je bio prije spajanja dionica. Prije svega, dobivanjem dionica većeg nominalnog iznosa u gospodarskom se smislu umanjuju izgledi dioničara da raspolaže dionicom, jer su dionice s manjim nominalnim iznosom pogodnije za promet. Osim toga, kako se pri određivanju nominalnog iznosa dionica nastalih spajanjem moraju poštovati odredbe ZTD-a o nominalnom iznosu dionica, računski se može dogoditi da dioničar dobije nove dionice čijim nominalnim iznosima nisu potpuno obuhvaćeni cijeli nominalni iznosi svih njegovih dionica koje su spojene u nove dionice. (Nota 51 - Kraft: Ako primjerice jedan dioničar ima 21 dionicu, svaku nominalnog iznosa od po 200 kuna, a spajanjem nastaju dionice nominalnog iznosa od po 400 kuna, taj će dioničar dobiti 10 novih dionica nominalnog
iznosa od po 400 kuna, ali će mu ostati iznos od 200 kn za koji mu se ne mogu izdati dionice, jer dionica s takvim nominalnim iznosom u društvu više nema. U takvim slučajevima mogu se, primjerice neke dionice izdati većem broju dioničara tako da na njima postoji više ovlaštenika (čl. 288 ZTD-a). Za to je potrbna suglasnost svih dioničara ....

Dakle, da ja malo rezimiram poslije Barbića, ne radi se o tome da bi dioničar izgubio sva svoja prava, već bi mu po mišljenju Barbića bila umanjena neka od prava (jer je npr. "manju" dionicu lakše prodati nego "veliku", i sl.) pa je zbog toga potrebna suglasnost svakog dioničara.

Kod cijepanja dionica nema tog problema, jer od jedne nastaje više novih dionica, ali svejedno su potrebne propisane većine za donošenje takve odluke i za promjenu Statuta (75% (ili 3/4) temeljnog kapitala zastupljenog na skupštini pri odlučivanju).


Zašto društva osoba nemaju temeljni kapital?

03-02-2012, frishko
jer odgovaraju neograniceno cijelom svojom imovinom

Kod javnog trgovačkog društva - što će bit u slučaju ako jedan od članova želi istupiti iz društva, a ostali članovi mu to ne dopuštaju? što taj član društva onda može učiniti?

19-05-2007;maximus
član JTD može otkazati članstvo u društvu na način predviđen društvenim ugovorom,ako takve odredbe ne postoje u istome onda uz suglasnost ostalih članova--dakle ako on silno želi istupiti iz društva preostaje jedan od načina koji će se okarakterizirati kao "važan razlog" za istupanje ili isključenje iz istog društva (to mi jedino pada na pamet)

19-05-2007; varnath
mislim da on u tom slucaju moze traziti prestanak drustva

19-05-2007;maximus
do prestanka društva može doći samo odlukom SVIH članova,dakle pojedinačno ne mogu inicirati prestanak pa to ne bih bila jedna od opcija za izlazak iz društva-->kao solucija se eventualno nameće otkaz istog člana koji bi doveo do prestanka

Davanje prokure kod javnog trgovačkog društva.
dakle, prokuru u jtd mogu dati osobe ovlastene na zastupanje drustva(bez suglasnosti ostalih) a osobe ovlastene na vodjenje poslova samo ako za to imaju suglasnost svih ostalih clanova drustva?

30-01-2007; mr.goodan
Hm. Koliko sam uspio shvatiti, mogu je dati samo oni koji mogu voditi poslove društva (tj. svi clanovi JTD, izuzev kad se drustvenim ugovorom iskljuci ovlast pojedinim clanovima). Ipak, i u posljednjem slucaju, i ovi clanovi JTD kojima je iskljucena ovlast vodjenja poslova moraju dati suglasnost za davanjem prokure ako postoji opasnost od odgadjanja poslova.

30-01-2007; Buby_mir
Tako da. Član koji može zastupati društvo može samostalni dati i prokuru. Dok je za prokuru kod vođenja posla potrebna suglasnost svih članova ovlaštenih za vođenje poslova... Tako pise z zakonu. Samo sto isto tako pise da je svaki clan ovlasten i voditi poslove društva i zastupati ga. Sto znaci da član jtd ne treba suglasnost ostalih za davanje prokure, osim ako je isključen od zastupanja. E jesam zakomplcirao..

30-01-2007; varnath
eh sada. sve bi to mejbi i stajalo da u clanku o ovlastima st. 3. cl? za vodjenje poslova izricito ne pise da je za davanje prokure potrebna izricita suglasnost svih clanova, to me je i zbunilo, jer ne razumijem zasto bi oni koji su ovlasteni za vodjenje poslova, dakle svi andu trebali suglasnost ostalih za dati prokuru, a oni koji su ovlasteni zastupati, andu svi, to mogu bez ikakve suglasnosti?? zato mislim da nesto ne vidim. Usp. cl.81/3 i cl 92. ZTD..
ili je u oba slucaja potrebna suglasnost svih... :roll: :oops:
btw, pitanje cesto je tko moze u kojem drustvu dati prokuru i kako se daje...pa bi to inter alia ulazilo u odgovor

30-01-2007; mr.goodan
Hm. Nisam ziher mislimo li na istu stvar... Evo kako sam to shvatio...
Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih - ali "ovlastenih" clanova ("potrebna je suglasnost svih clanova ovlastenih da vode poslove drustva", cl.81/3). To je ovlast koju svaki clan ima po ZTD-u, osim ako je od toga iskljucen drustvenim ugovorom (čl.78/2).
Ipak, morat ce dati suglasnost za davanjem prokure i ostali clanovi JTD (dakle, tu se ubrajaju i oni koji su drustvenim ugovorom iskljuceni od vodjenja poslova), ako "bi postojala opasnost od odgadjanja", čl. 81/3)

S time ne bi bio u neskladu cl.92/1 jer on opet spominje tek opcenitu zakonom danu ovlast clanova drustva da daju i opozivaju prokuru (dakle, tada bi valjalo primijeniti ono sto je vec posebno propisano za vodjenje poslova drustva iz cl. 78/1 i 2), ali se onda mora dati pod tim posebno propisanim uvjetima iz cl.81/3.

30-01-2007; Buby_mir
Od ograničenja se upisuje samo ograničenje na poslovanje podružnice, a posebne ovlasti nisu ograničenja pa se mogu upisati u sudski registar,

30-01-2007; mr.goodan
?
Nije istina - to je također jedno od ograničenja ovlasti prokure.
Izvor: Petrovićeva knjiga, str. 48. (ne spremam ispit po njoj, već je koristim samo za ponavljanje i uočavanje bitnog).
(a mislim da sam isto i kod Barbića pročitao).

31-01-2007; Buby_mir
Miskuzi , nesto sam te krivo shvatio... dakle ovako ovako - u prvoj Barbicevoj knjizi pise (str. 420):

"Za sklapanje poslova i poduzimanje pravnih radnji kojima se otuđuje i opterećuje nekretnina opunomoćitelja prokurist mora imati posebnu ovlast. Opunomoćitelj je može dati općom klauzulom ili za svaki pojedini slučaj, ovlast ograničiti samo na otuđenje ili samo na opterećenje nekretnine. Riječ je o stvarnom proširenju ovlasti prokurista koje bi trebalo učiniti izričito i upisati u sudski registar."

31-01-2007; mr.goodan
Ma nema problema, nego da probamo to sad reutvrditi... znaci li to ovo:
Ogranicenje na poslovanje jedne ili vise podruznica mora se upisati u sudski registar (de lege lata). Ali, trebalo bi upisati u sudski registar i posebnu ovlast za sklapanje poslova i poduzimanje pravnih radnji kojima se otuđuje i opterećuje nekretnina opunomoćitelja (de lege ferenda).

I jos nesto... Sto je s ostalim slucajevima zakonskih ogranicenja (tocke 2.- 6. na str 420 - 421 knjige) - tj. hoce li se i ti slucajevi ogranicenja morati ili trebati upisati u sudski registar?
Ispravak - htio sam napisati tocke 2 i 6 (dakle, kad se ogranicenje odnosi na izjave i poduzimanje pravnih radnji kojima se zapocinje stecajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka drustva te slucaj kad se ogranicenje odnosi na tzv. "sklapanje ugovora sa samim sobom", kad se takodjer zahtjeva posebna ovlast drustva).

Cini mi se da bi se po ranije spomenutoj logici trebalo upisati u sudski registar i ovo ogranicenje iz tocke 2, ali nisam ziher vrijedi li to i za tocku 6 (i tu bi se zapravo radilo o "prosirenju ovlasti").

I jos nesto - bi li se i koluzija mogla podvesti pod slucaj oganicenja ovlasti iz prokure (buni me tekst na str.423 Opceg dijela)?

31-01-2007; Buby_mir
Ako imas prvu Barbicevu knjigu, pogledaj na str. 420 pa dalje. Tamo se navode ogranicenja kod prokure i objasnjava kada prokurist moze poduzeti te radnje.

Ako se dobro sjecam, pise da za točku 2. vrijede ista pravila kao i za 1. (opterećenje i otuđenje nekretnine), a i ovlast za sklapanje pravnoga posla s društvom kao druga ugovorna strana mora se upisati u sudski registar...

Ono za koluziju ne znam.

05-02-2007; popy
Ovo kod ograničenja prokure koja se upisuju u sudski registar, upisuje se uz ograničenje na podružnice i skupna prokura.

Razlika između ortaštva i javnog trgovačkog društva u vođenju poslova i zastupanja? (miladinovo pitanje)

01-02-2011, karly
Pravo na vođenje poslova ortakluka pripada zajednički svim ortacima.
Odluke u vođenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju zajedničkom stvarju u suvlasništvu.

a kod JTD-a svaki član je ovlašten voditi poslove društva,osim ako drugačije nije određeno Dr.ugovorom, tj. on ima pravo i dužnost voditi poslove društva.


Kod komanditnog društva - ako društvo ima samo dva člana, a jedan član umre-društvo prestaje, al što bi ipak mogao tražiti preostali član?
(odgovor nije da će se društvo preoblikovati u d o.o.)

19-05-2007;maximus
smrt ili prestanak jednog od dva člana KD nemora nužno biti razlog za prstanak istog jer se drugačije može propisati u ugovoru o osnivanju društva pa će u skladu stim jedan član moći nastaviti egzistenciju društva

19-05-2007; varnath
mislim da jedan clan nemoze nastaviti egzistenciju KD jer ono po definiciji mora imati jednog komplementara i jednog komanditora

19-05-2007;maximus
prilikom pisanja odgovora sam se dvoumio jer iz samog pitanja nije dovoljno jasno radili se o smrti ( prestanku ) komanditora ili komplementara-->vodio sam se mišlju da je riječ o komanditoru pa samo stoga tako i odgovorio jez zakon kaže :"Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva."

02-07-2007; blondie
Nije točno, za KD mora jedan član biti komplementar i jedan komanditor, ako nitko ne dolazi na njegovo mjesto društvo prestaje

01-07-2007; Mose Pijade
naravno da društvo prestaje , to nije sporno, ali poanta odgovora je naglasiti da preostali član ipak može nastaviti djelovati u pravnom prometu upisom u sr kao trgovac pojedinac!

02-07-2007; blondie
Da može, ali onda ono gore nije točan odgovor, odnosno nepotpun je..., trebaju malo pažljiviji odgovori...
Također, nije da prestaje nego se može preoblikovati u JTD ako nema nasljednika ili dr. osoba koje bi stupile kao komanditori. A da bi on bio trgovac pojedinac mora okončati KD i ponovno se registrirati u sud. reg. kao trgovac pojedinac :-)
Nije moguće preoblikovati KD u trgovca pojedinca ali je moguće KD u JTD ili JTD u KD.


Kakvi su to poduzetnički ugovori?

08-02-2012, creative

Poduzetnički ugovori (njem. Unternehmenverträge);

1. takvi kojima se društva povezuju ugovorima, pa se s obzirom na to radi o ugovornom (formalnom) povezivanju kojim se društva čvršće povezuju od faktičnog povezivanja, tj. bez ugovora (npr. kupnjom dionica drugog društva). Poduzetničkim ugovorima dva ili više društava povezuju se u pogledu zajedničkog vođenja poslova, pojačanog odnosa uprava društava, utvrđivanju računa dobitka i gubitka, pričuva društava itd. Tu je i glavna razlika između običnih obveznopravnih ugovora i poduzetničkih ugovora koji se ubrajaju u organizacijske ugovore. Intenzitet povezanosti utječe na gospodarski položaj društva s određenim pravnim učincima i posljedicama;

2. naše i njemačko pravo utvrđuju sljedeće oblike poduzetničkih ugovora:

a) ugovor o vođenju poslova,
b) ugovor o prijenosu dobitka,
c) ugovor o zajednici dobitka,
d) ugovor o djelomičnom prijenosu dobitka,
e) ugovor o zakupu pogona,
f) ugovor o prepuštanju pogona, s tim da nije postavljen numerus clausus njihova oblika (kao što je za trgovačka društva), čime je otvorena mogućnost praksi u stvaranju i novih oblika i kombinacija postojećih;

3. za sve poduzetničke ugovore na jedinstven način uređeno je sklapanje, izmjena i prestanak ugovora, uz iznimno drukčije uređenje kad je to nužno (npr. kod ugovora o prijenosu dobitka, osim svih podataka koje moraju sadržavati ostali ugovori, taj ugovor mora sadržavati i sporazum o visini dobitka koji se prenosi).

Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji čine najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobitka valjan je ako je ugovorna strana koja obavlja karakterističnu činidbu društvo kapitala, i kada se s njime suglasi skupština toga društva. Ako je i druga ugovorna strana društvo kapitala, za donošenje ove odluke također je potrebna navedena većina glasova skupštine kao i za prva društva.

Nakon sazivanja skupštine koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na konkretni ugovor, dioničarima, odnosno članovima društva s ograničenom odgovornošću mora se omogućiti da razgledaju ugovor u poslovnim prostorijama društva. Na njihov zahtjev svakome se od njih mora uručiti prijepis ugovora. I na skupštini se mora omogućiti razgledanje ugovora. Uprava ga mora objasniti na početku rasprave. Treba ga priložiti zapisniku. Svaki dioničar, odnosno član društva, mora biti, na svoj zahtjev, na skupštini koja odlučuje o ugovoru o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobitka, obaviješten o svemu što je bitno u vezi s društvom s kojim treba sklopiti ugovor. Ove naizgled formalne pojedinosti utvrđene su radi zaštite svakog člana društva, budući da se svi ne moraju složiti sa sklapanjem ugovora. Na izmjene ugovora odgovarajući se primjenjuju odredbe propisane i za sklapanje ovih ugovora.

Svi poduzetnički ugovori i njihove izmjene moraju biti sastavljeni u pisanom obliku, moraju se upisati u trgovački registar, a stupaju na snagu njihovim upisom u trgovački registar sjedišta društva. Ugovor može prestati otkazom, a može se i raskinuti iz važnih razloga (npr. kada se može predvidjeti da druga strana neće moći ispuniti svoje obveze iz ugovora). Odmah po prestanku poduzetničkoga ugovora mora se registarskom sudu podnijeti prijava za upis prestanka toga ugovora u trgovački registar i navesti razlog i vrijeme prestanka.
Ovo je s limun.hr-a a inace su u Petrovicu str.217 odn ZTD čl.479 na dalje...


Zakon o trgovačkim društvima - Statusne promjene

Kod pripajanja: čl. 520/1 ZTD
društvo preuzimatelj ne smije povećati TK da bi provelo pripajanje ako:
1.drži dionice društva koje se pripaja,
2.društvo koje se pripaja drži vlastite dionice,
3. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u potpunosti uplaćen iznos za koji su izdane iako ga je trebalo uplatiti.

Kako ovo pod 1. ima smisla?
Ima smisla jedino ako društvo preuzimatelj drži sve dionice društva koje se pripaja. Ima smisla i ako drži neke pa onda za te neće povećavati kapital (neprecizno se izražavam al trenutno ne znam bolje) . Al ovak kako piše ispada da bez obzira koliko tih dionica drži nikad neće povećati TK da bi provelo pripajanje a to nema smisla.

Ovo pod 3.- smisao je provođenje načela unosa TK-a (barem sam to zaključila po onome što kaže Barbić) al nisam sigurna točno kako :smt017 .
Dal se time zapravo želi spriječiti da: društvo preuzimatelj poveća kapita l- time izda nove dionice - te dionice zamijeni za dionice koje nisu u potpunosti uplaćene - tako unese uloge (imovinu) koja je manja od tog nj. "novog" povećanog TK-a i povrijedi gore navedeno načelo?
Nije da filozofiram nit idem u prevelike dubine- to Petrović pita.

02-11-2007; varnath
pod 1)
naravno da ima smisla jer ne treba sam sebi isplacivati dionice
ono povecava kapital za onoliko koliko ce mu trebati da plati dionice koje se pripajaju, nema smisla da ih sam sebi placa, jel tako
pod 3)
to ti je zapravo svojevrsno prebijanje: ako ja imam dionice i nisam ti ih platila, dakle dugujem ti npr 300kn(ajmo tako stupidno pojednostavit), a ti kupujes sve dionice koje ja imam, dakle i svoje koje ti jos nisam platila, onda opet nema smisla da mi platis te iste, tocnije, ako ti ih nisam platila, nije unesen ni taj temeljni kapital koji se na njih odnosi..neznam jesam li se bas najtocnije izrazila ali to ti je nekako poanta, probaj to povezati sa smislom zabrane stjecanja vlastitih dionica..

01-11-2007;Belle Rally
Mislim da smo se skužile
Mene zasmetalo (da tak kažem) što je ta negacija tak apsolutno postavljena pa navodi na neke pogrešne zaključke.
npr. u 1. slučaju bi po textu zakona ispalo da ako društvo preuzimatelj drži i samo 3 dionice društva koje se pripaja ono ne smije povećat svoj TK.
Al mislim da kužim.

02-11-2007; varnath
mozda zvuci apsolutno, da, ali radi se o tome da se zabrana povecanja tk zapravo odnosi samo za onaj iznos koji otpada na dio koji se odnosi na doticne dionice, naravno da mora povecati tk za sve ostale dionice koje ce preuzeti

Pripajanje-koliko detaljno treba znat postupak? Petrović trazi 3 pr.posljedice pripajanja a Barbic ih nabraja 5?

01-11-2007; Siki
Kod učinaka piripajanja te su 3 pr.posljedice:
1) imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja,
2) pripojena društva prstaju ex lege, i
3) dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja.

Kod pripajanja jednog društva drugom - pripojeno društvo prestaje postojati,
ali kako pripojeno društvo ipak može i dalje nastaviti s postojanjem?

07-06-2007; maximus
po definiciji : pripojeno društvo pravno prestaje postojati ali se gospodarski i dalje nastavlja u društvu preuzimatelju !

07-06-2007; Mose Pijade
hm.. ja mislim da bi odgovor na pitanje br.5 bio - odvajanjem, odnosno podjela s osnivanjem?

07-06-2007; maximus
Teško -- jer podjela i pripajanje nisu isto iako djele isti nazivnik,tj.to su statusne promjene

Da li je prikljucenje isto sto i pripajanje?

11-04-2011, petra73
Nije. Priključenje > priključena društva čl.503 ZTD

Priključena društva su povezana društva?

14-05-2007; ultraviolet
ne, jer ne postoje kao posebna vrsta povezanih društava jer nisu izričito navedena u članku 473.

„Vrste povezanih društava
Članak 473.
Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:
1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju,
2. ovisno i vladajuće društvo,
3. društvo koncerna,
4. društva s uzajamnim udjelima i
5. društva povezana poduzetničkim ugovorima.“

no do priključenja može doći kada su društva povezana na taj način da je jedno društvo steklo u drugom sve dionice (ili 95% - priključenje odlukom većine). dakle, kod povezanih društava, pod određenim uvjetima može doći do priključenja.

Što je prakticno bolje razdvajanje ili odvajanje drustva?

19-10-2007; outsider

(to je kraj ZTD statusne promjene)
Kao što jasno kaže ZTD u članku 550 a.: "(1) Društvo kapitala može se podijeliti. Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.
(2) Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem)
(3) Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s preuzimanjem).
(4) Dopušteno je podjelu provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova i na društva koja već postoje.

Dakle, očito je da kod razdvajanja nestaje originalno društvo i sve se prenosi na nova društva, a kod odvajanja nastavlja postojanje i originalno društvo i društva na koja se prenosi dio imovine i obveza. Očito, ako je originalno društvo imalo "dobro ime" odnosno brand, tj. ako je bilo poznato u javnosti i to kao uspješno i sa kvalitetnim proizvodima i uslugama, onda bi bilo šteta da se to dobro ime ugasi i nestane. Ako je s druge strane "originalno" društvo imalo lošu reputaciju onda je bolje da nestane. To je vjerojatno samo jedan od aspekata koji mi trenutno pada na pamet, a vjerojatno ih ima još.


Zakon o preuzimanju dioničkog društva

Javna d.d.?

07-02-2012, michael clayton
Kad je donesen, ZPDD je imao odredbu da su ciljna društva javna d.d. u smislu Zakona o tržištu vrijednosnih papira.
ZTVP je 2009. zamijenjen Zakonom o tržištu kapitala.
ZTK je izbacio iz primjene javna d.d. i više ih ne uređuje, ali su u ZPDD unesene pretpostavke koje se trebaju ispuniti da bi neko društvo bilo ciljno društvo.
Te su pretpostavke iste one koje su se nekad tražile da bi neko d.d. bilo javno d.d.
Dakle, može se reći: javno d.d. = ciljno društvo.

Pojam preuzimanja?

10-04-2011, Victoria
Što se pojma preuzimanja tiče : Zakon o preuzimanju d.d.-a o kojem bi fakat trebalo znat bar neke osnove i koji nije velik. Ako pročitaš bar prvi dio tog zakona, bit će ti jasno. Uzmi si pola sata za to jer ako ne znaš baš ništa o tome, a dobiješ to pitanje, sumnjam da će ti progledati kroz prste.

Zajedničko djelovanje kod preuzimanja dd?
( ovo se zajedničko djelovanje svako malo pojavljuje )

15-02-2011, bumblebeee
Smatra se da prema Z. zajednički djeluju pr. ili fizič.o.:
1.ako 1 od njih izravno ili neizravno kontrolira 2. osobu ili 2. osobe
2.ako su te sve osobe pod kontrolom 3. osobe
3.ako su takve osobe sklopile ug. ili su se sporazumjele ili je 1 ponudila 2., a 2. prihvatila preuzim.obveze da zajednički ili usuglašeno djeluju prema DD
4.ako 1 osoba nastupa za račun 2.

02-04-2011, bigfoot
zajednicko djelovanje ti je u Zakonu o preuzimanju dd...clanak 5. i clanak 6. i 7 - posljedice zajednickog djelovanja

http://www.zakon.hr/z/360/Zakon-o-pr...-dru%C5%A1tava

04-04-2011, malimrav85
http://www.google.hr/url?sa=t&source...ZJzU-A&cad=rja
slide 5 ja mislim

01-02-2011, lily
zajedničko djelovanje je čl.5 Zakona o preuzimanju dd-a.

Ponuda za preuzimanje kod d.d.?

28-05-2011, malimrav85
„2. ponuda za preuzimanje je javno objavljena ponuda, obvezna ili dobrovoljna, upućena svim
dioničarima ciljnog društva za stjecanje svih dionica s pravom glasa, uz uvjete i na način
određen ovim Zakonom. Ponuda za preuzimanje može istodobno biti upućena i za stjecanje
povlaštenih dionica bez prava glasa, „
http://www.pravo.hr/_download/reposi...N-109-2007.pdf

Postupak preuzimanja?

29-08-2008; bobo smrade
uređen je Zakonom o preuzimanju dioničkih društava NN br.109/07

POSTUPAK PREUZIMANJA DD-a?
Kada postoji obveza stavljanja javne ponude?
- onaj tko u dd-u stekne dionice tako da u gs ima više od 25% ukupnog broja glasova, dužan je:
1. o tome obavijestiti hanfu i
2. u roku od 7 dana od dana stjecanja objaviti javnu ponudu za kupnju svih dionica koje daju pravo glasa u gs pod uvjetima koji su propisani tim zak.,osim u slučajevima koje izričito određuje.

jel mi može ko pojasniti ovo pod 2 ?

03-04-2007; ultraviolet
osoba koja je stekla dionice izdavatelja koje zajedno sa dionicama koje već ima joj daju više od 25% od ukupnog broja glasova dužna je obavijestiti o stjecanju izdavatelja, javnost, HANFU i objaviti ponudu za preuzimanje. prije objave ponude za preuzimanje, u roku od 30 dana od nastanka obvezeo bjavljivanja iste, ponuditelj je dužan HANFI postaviti zahtjev za odobrenjem objavljivanja ponude. HANFA o zahtjevu odlučuje u roku od 14 dana. ponuda važi 30 dana od objave. rok važenja može se produljiti u slučaju konkurentske ponude. ponuditelj je dužan ponudu objaviti u NN i još jednom dnevnom listu koji se prodaje na čitavom području RH u roku od 7 dana od primitka rješenja HANFE kojim se odobrava zahtjev za odobrenjem objave ponude. dioničari društva prihvaćaju ponudu ako dionice koje su predmet ponude pohrane kod depozitara.
to bi ukratko bio postupak preuzimanja dd. radi se o tome da se ovim zakonom omogućava da dioničari koji to žele izađu iz društva kada je većinsko sudjelovanje u njemu u rukama jednog ili nekih dioničara, pa ne mogu ostvarivati svoje interese u tolikoj mjeri. dakle, čim neki dioničar stekne određeni broj dionica (broj koji mu daje više od 25% od ukupnog broja glasova), dužan je ostalima podnijeti ponudu za preuzimanje, radi kupnje ostalih dionica izdavatelja s pravom glasa.

Postoji li obveza glavnog dionicara da u slucaju iskljucenja manjinskih dionicara objavi ponudu za preuzimanje (tj. primjenjuje li se ZPDD i na squeez out)?

17-04-2007; ultraviolet
mislim da ne. jer je u Zakonu o preuzimanju d. d izričito rečeno da je izdavatelj uvijek javno dioničko društvo. dakle, da stjecatelj koji je stekao dionice izdavatelja koje zajedno sa dionicama koje već ima mu daju pravo na 25% od ukupnog broja glasova dužan je objaviti ponudu za preuzimanje.
kada ZTD govori u squeeze - outu, govori o dioničkim društvima općenito. svaki dioničar kji postane glavni na način da stekne dionice koje se odnose na 95%tk ima pravo od gl. skupštine zatražiti da donese odluku o prijenosu dionica manjinskih dioničara njemu.
Kako se formira cijena dionice u ponudi u svim onim slucajevima koje doticni clanak o tome nabraja i sto se desava ako to ne ucine (dakle, ako ne objave ponudu)?
-odgovor je da nemaju upravljacka prava po time dionicama dok to ne ucine

15-04-2007; ultraviolet
moglo bi se još nadopuniti čl.32. st.7. u kojem je rečeno da ako osoba koja je dužna objaviti ponudu za preuzimanje to ne učini u roku, HANFA će postojanje njene obveze utvrditi rješenjem oje će dostaviti izdavatelju, dioničarima, depozitaru te burzi i uređenom javnom tržištu. svaki je dioničar ovlašten putem mjesno nadležnog trg. suda zahtjevati obvezno sklapanje ugovora o prodaji dionica pod uvjetima pod kjima je morala biti objavljena ponuda.

Gdje se nalaze kontrolni, dodatni i konačni prag kod preuzimanja društva?

15-06-2009; dance
Kontrolni, dodatni i konačni prag nalaze se u Zakonu o preuzimanju dion. društava. Po meni je to dobro objašnjeno u onoj jednoj skripti s pravokutnika od 15 strana. Skriptica koja obuhvaća zakone koji se uz ZTD moraju znati.

Ograničenje djelovanja uprave i nadz.odbora ciljnog društva(što ne smiju činiti)?

12-02-2012, Gracija
Ovo ograničenje djelovanja uprave i nadzornog odbora je čl. 42 Zakona o preuzimanju dd:
(1) ... uprava i nadzorni odbor ciljnog društva ne smiju, bez odobrenja glavne skupštine ciljnog društva:
1. povećati temeljni kapital,
2. sklapati poslove izvan redovitog poslovanja ciljnog društva,
3. djelovati na način koji bi mogao ozbiljnije ugroziti daljnje poslovanje ciljnog društva ili sklapati poslove koji bi mogli ozbiljnije ugroziti daljnje poslovanje ciljnog društva,
4. odlučiti o stjecanju i otpuštanju vlastitih dionica ciljnog društva ili vrijednosnih papira koji daju pravo na te dionice,
5. djelovati na način koji bi imao za cilj ometanje ili onemogućavanje ponude za preuzimanje.


Zakon o tržištu kapitala

Gdje mogu naci odgovor na pitanje "prospekt"?

02-02-2012, hellokitty
cl.196 ztd

08-02-2012, bambus18
detaljnije ti je prospekt razrađen u zakonu o tržištu kapitala

Gdje se izdaje prospekt i zašto?

12-02-2012, Gracija

Kod društva koja žele staviti vrijednosni papiri na uređeno tržište i kad se želi dati javnu ponudu vrijednosnih papira jer je u tim slučajevima prema zakonu obvezno izdavanje prospekta.

Tko potpisuje prospekt za izdavatelja, tko je regulator?

12-02-2012, Gracija
Svi članovi uprave i nadzorni odbor. A regulator rekla bi HANFA jer ona odobrava prospect.

Prospekt i skraćeni prospekt? Primjer?

04-07-2009; Starfish
Jesi znao da se po ovom novom ZTK kojeg si spominjao SDA sad zove Središnje klirinško depozitarno društvo?
http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:7:...5284835::NO:::

Kako mi još uvijek ignoriramo taj zakon i učimo po ZTVP - mislim da je dosta znat ono iz skripte - Puni naziv, čime se bave (poslovi depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i poslova prijeboja i namire sklopljenih pravnih poslova s tim papirima), da imaju formu dd-a i kojim su zakonom uređeni...

Što se skraćenog prospekta tiče -
Moraš znat koji ga zakon uređuje i kad se mora izdati (u slučaju privatne ponude, ako se dobro sjećam) i ovo što si spomenuo - ima isti sadržaj kao i onaj koji se izdaje kod javne ponude s nekim razlikama, a tim da ne moraš nabrojat koje su to razlike nego samo možeš reć da sadrži manje informacija nego "obični" prospekt...

Evo vam i primjeri ako nekog zanima kako prospekti izgledaju:

Prospket
Skraćeni prospekt

210 strana : 50 strana, sad ti je jasno zašto se ovaj drugi zove skraćeni...

Što je skraceni prospekt?

17-04-2007; ultraviolet
mislim da je to prospekt koji objavljuje izdavatelj koji izdaje dionice putem privatne ponude. prospekt koji objavljuje on ne treba sadržavati sve što sadrži prospekt kod javne ponude (točnije, podatke o imovini, zaduženosti, financ. položaju izdavatelja samo za prethodnu i tekuću godinu, dok kod prspekta koda javne ponude treba sadržavati te podatke i za poslijednje 3 godine). čl. 26. st. 2. Zakona.
spominje se i kod javnih dioničkih društava kada se govori da su prilikom uvrštenja svojih dionica u kotaciju dužni objaviti skraćeni prospekt.

Što je prospekt po pravnoj prirodi - jel javna ponuda?

12-04-2011, mihaela
Prospekt je javni poziv na upis i uplatu dionica!

07-02-2012, michael clayton
Poziv da se stavi ponuda.Zato se još i zove "javni poziv".Dok je, s druge strane, javna ponuda zapravo opća ponuda, sa samo malo preciznijim uvjetima ponude.

Postoji li sad obaveza društva da ide na burzu kao što je prije bilo po ztvp?

26-10-2011, face to face
nema. vp se uvrštavaju na uređeno tržište na temelju zahtjeva, ali postoje slučajevi kada burza može uvrstiti vp i bez suglasnosti izdavatelja (npr. kada su već uvršteni na uređeno tržište neke države eu ), mora im samo poslati obavijest o tome. imaš u barbiću, 2. knjiga str. 120. - 127.

02-11-2011, MZV
ta je obveza ukinuta novim Zakonom o tržiptu kapitala (ZTK) jer se s njim uvode liberalnija rješenja i dopupta se društvu da samo odluči (tako piše u Petrovićevoj knjizi

Što je hanfa?

12-04-2011, mihaela
HANFA je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Ona provodi nadzor nad SKDDom, odobrava prospekt itd.

Ovlasti hanfe za burzovnu trgovinu?

03-02-2012, frishko
hanfa daje burzi odobrenje za rad, nadgleda trziste i moze stopirati trgovanje dionica u slucaju sumnje na neke neispravnosti u trgovanju.

Što je Komisija za VP?

04-11-2007;Belle Rally
Evo ako je netko imao dvojbe kao i ja :

Temeljem Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga objavljenog dana 28. studenog 2005. godine (Narodne novine br. 140/05) Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske, Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja i Direkcija za nadzor društava za osiguranje prestale su s radom 1. siječnja 2006. godine.

Istim danom s radom je započela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao njihov pravni slijednik.

SDA-- postoji li jos?

29-08-2008; bobo smrade
SDA-središnja depozitarna agencija uređena je Zakonom o tržištu vrijednosnih papira 84/2002. i 138/2006

29-08-2008; LeniTriZvjezdice
Ne, nije to stranka Alije Izetbegovića. :-D To vam je ono neko tijelo koje se spominje u Zakonu o preuzimanju DD-a kojeg također morate naučiti. Isto tako, kod SDA se vodi registar dionica u obliku elektroničkog zapisa. (dionice mogu biti pisane isprave ili elektronički zapisi) tako da to morate znati.

15-04-2009; zagor
Od 13.3.2009 godine vise ne postoji SDA već je ta agencija preimenovana u HRVATSKO KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO d.d. :smt006
malimrav85; 05-02-2011
nemojte na usmenom govorit sda, to vas baca u nazad 10 koraka

Inicijalna javna ponuda i institucionalni ulagatelji

15-02-2011, bumblebeee
inicijalna ponuda- prva javna ponuda dionica, kad se prvi put izlazi s njima na trziste, institucionalni ulagatelji- brokerska drustva, investicijski fondovi, banke blabla pravne osobe koje se bave trgovanjem vrijednosim papirima...

Što je to javno dioničko društvo i gdje se to uređuje?

02-02-2011, ljube
ZTVP, dd koje ima +100 dioničara i tk +30 mil. kuna ili izdaje dionice javnom ponudom. mora uvrstiti dionice u kotaciju jdd na burzi ,a prije toga skdd-u dostaviti podatek o dionicama i njihovim imateljima radi dematerijalizacije.

02-02-2011, karly
zar nije ztvp prestao važiti?

02-02-2011, ljube
je, u pravu si. ukinut je zt kapitala. i on veli: (6) Vrijednosni papiri uvršteni u kotaciju za javna dionička društva i kotaciju za zatvorene investicijske fondove na temelju ZTVP-a, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, smatrat će se uvrštenim na redovito tržište u skladu s odredbama ovog Zakona. hm...

02-02-2011, karly
da...nikako skužit. zadnji put je bilo pitanje "što je javno dioničko društvo, osoba ili kapitala" :/

02-02-2011, ljube
dal je jdd društvo osoba ili kapitala? pa kapitala, kakvo god da je i postoji li uopće. ili?

02-02-2011, karly
Pa tom sam logikom i ja išla...ali mislim da je odgovor bio netočan, kolegica je to odgovorila, ili sam ja krivo čula. Sad stalno tražim i ne mogu to nigdi naći, uopće da se definira jdd.

02-02-2011, abc
Javno dd zamijenjeno je izrazom ciljno društvo koje se nalazi u čl.2 Zakona o preuzimanju dd

02-02-2011, ljube
nebi rekla da je zamijenjeno tim izrazom. ciljno društvo je u smislu tog zakona jdd i ovo drugo kaj piše, a ne i inače.

02-02-2011, abc
Barbić,društvo kapitala, dioničko društvo,strana 382.Naime zakon o tržištu kapitala( pogledaj i čl 592 st.6 u svezi sa kotacijom dionica bivših jdd-a)više ne previđa postojanje jdd-a kao što je to predviđao Ztvp.

11-04-2011, stariprogram
Vezano za javna dionička društva, ona više ne postoje.Sad se zovu ciljna društva i uređena su Zakonom o preuzimanju dioničkih društava.
Zašto je bitno je li d.d. javno ili ne?

14-09-2007; mr.goodan
Njihove se dionice moraju uvrstiti u kotaciju javnih dioničkih društava burze ili uređenog javnog tržišta, objaviti skraćeni prospekt, a dionice moraju biti u komp. sustavu SDA.

Što je kotacija?

18-04-2007; N/A
sto se tice kotacija, ni ja nemam pojma, ali znam da se i one pitaju - doduse mislim da se pita samo koliko ih ima (ima ih 2, ali se mogu propisati i jos), ali mi nije bas ni jasno o cemu se tu radi.

18-04-2007; ultraviolet
evo, ultraviolet je bila snalažljiva i uz tonu materijala iz prava društava koji zauzimaju njen radni stol odličila proširiti izvore iz kojih uči i na internet.

Kotacija (engl. quote, admission, listing, njem. Notierung):
1. registracija (uvrštenje, dozvola) vrijednosnih papira na burzi radi službene trgovine;
2. prikaz najviše cijene koju je kupac spreman platiti (engl. bid) i najniže cijene po kojoj je prodavalac spreman prodati (engl. ask) određeni vrijednosni papir koji je uvršten na burzu.
U uobičajenim izvještajima s burzi navode se uz "bid" i "ask" cijene i ukupna vrijednost prometa, cijena po kojoj je ostvarena zadnja kupovina toga dana i promjena u odnosu na prethodni dan.

Što podrazumijeva burzovna kotizacija d.d.?

14-09-2007; mr.goodan
Nisam siguran na što cilja, no ako je to ono na što sumnjam, onda bi ovo bio odgovor...
Da su dionice izdane u nematerijaliziranom obliku, u komp.sustavu SDA.
Burza mora propisati uvjete za najmanje 2 kotacije u koje se uvrštavaju vrijednosni papiri, a te kotacije su: 1) prva kotacija, i 2) kotacija za javna dionička društva.
U zadnjem slučaju to podrazumijeva i da je ispunjen koji od 2 zakonom postavljena uvjeta iz ZTVP da bi se neko društvo moglo smatrati javnim [(a)izdaju dionice javnom ponudom, ili (b) imaju više od 100 dioničara, a njihov temeljni kapital iznosi najmanje 30 milijuna kuna], i da je javno dioničko društvo objavilo skraćeni prospekt.

Privatno izdavanje dionica?

01-11-2007; Belle Rally
Nisam (dovoljno) detaljno naucila taj zakon da bi sad bila sva Ms. Samopouzdana al da probam..
U ZTVP-u se spominje javna i privatna ponuda VP-a a ne javno i privatno izdavanje dionica (iako je to sadrzajno vjerojatno isto).

Prema tom zakonu dionice su VP ali ne sve nego samo one za koje su izdane isprave o dionici i one koje se nalaze u obliku el.zapisa na racunima u komp.sustavu SDA.
Dionice koje ne spadaju u te 2 kategorije nisu VP i ovo dole se na njih ne odnosi. Znaci, gdje god sam u textu napisala VP ti mozes rec dionica pod uvjetom da znas/kazes ovo gore.

Izdavanje dionica se moze izvrsit javnom ili privatnom ponudom VP-a.
Javna ponuda VP-a je poziv za upis VP-a upucen neodr. br. osoba putem sredstava javnog priopcavanja.
Privatna ponuda VP-a je izdavanje VP-a u kojem je poziv za upis VP-a upucen samo institucionalnim ulagateljima, ili izdavateljevim dionicarima ili zaposlenicima te do 20 vanjskih ulagatelja.

U slucaju obje vrste ponuda se objavljuje prospekt (ako se VP izdaju u RH) kojeg mora odobriti HANFA.
Kod privatne ponude izdavatelj ne smije objavljivati prospekt (nego ga dostavlja potenc. ulagateljima) i sadržaj prospekta je uži .

Javna d.d mogu izdavati dionice samo u nemat obliku (u obliku el.zapisa na racunu..) i to (samo) javnom ponudom te ih moraju uvrstiti u kotaciju javnih d.d. burze ili uredjenog javnog trzista VP-ima .

Javna d.d su ona d.d. koja 1.izdaju dionice javnom ponudom ili 2. imaju više od 100 dioničara i TK od min 30 mil. kn.

Prema ovom sto sam napisala cini mi se da su se stvari izmjenile.

Sada d.d. moze za dionice koje imaju svojstvo VP-a izdavati isprave o dionicama samo ako :1. nije javno.d.d. i
2. to čini privatnom ponudom.
1. U javnoj ponudi se mogu izdavati samo nematerijalizirane dionice (VP).

2. Pojam skraćenog prospekta sam našla samo kod javnih d.d:
"Javna d.d. su dužna prilikom uvrštenja dionica u kotaciju javnih d.d.-ova objaviti skraćeni prospekt, .."-čl.114/3 ZTVP

19-10-2007; outsider
par pitanja koja sam bila mailala bratu (ekonomist, ali ipak ga volim- krv nije voda :-D )

PRIVATNO IZDAVANJE D.
Z. o tržištu v.p. propisao je obveznim izdavanjem nematerijaliziranih v.p. samo kada se izdaju uz jav. poziv.Iz toga proizlazi da nema:
1)obveze izdavanja d. u nematerijaliz. obliku kada se izdaju privatnim izdanjem, ali ni
2)zapreke za to da dd izda d. u tom obliku kada ih izdaje privatnim izdanjem, ako tako samo odluči
Pojam privatnog izdanja odredila je komisija za v.p. pravilnikom o sadržaju skraćenog prospekta i o uvjetima izdavanja v.p. privat. izdanjem.
Prema tom pravilniku PRIVAT. IZDANJEM V.P. SMATRA SE = takvo nj. izdavanje u kojem su nakon okončenja razdoblja ponude a prije početka upisa i uplate unaprijed poznati i određeni ulagatelji te visina nj. uplata
Hoće li biti riječi o privat. izdanju ili o javnoj ponudi odlučuje dd i to mora odrediti u odluci o izdavanju d., s time da kod privat. izdanja u njoj mora odrediti osobe koje sudjeluju u takvom izdanju te oblik i visinu iznosa njihova sudjelovanja.
Takvo je izdanje moguće samo ako u njemu sudjeluju:
1.postojeći dionič. u okviru svoga pr. prvenstva pri upisu novih d. društava
2.najviše 40 vanjskih ulagatelja ( prav. i fizič. o. koje nisu dionič. druš. i nemaju svojstvo institucionalnih ulagatelja i postojećim dionič. koji upisuju više d. od onih koji su imali pr. upisati na temelju svoga pr. prvenstva upisa novih d. druš. i
3.neograničeni br. institucionalnih ulagatelja

Ponude osim postojećim dionič., ne smiju se uputiti većem br. od 300 fizič. i prav. o. u razdoblju trajanja ponude za upis, a br. onih koji tako steknu d. do zaključenja privat. izdanja isključujući postojeće dionič. i institucion. ulagatelje, ne smiju prelaziti 40 fizič. i prav.o.
Ako su ispunjene spomenute pretp., dd nije obvezno izdati d. u nematerijaliz. obliku
D. u nemater. obliku:
1.glase na ime i
2.ne sadrže serijski i kontrolni broj niti
3.potpise ovlaš. osoba
4.neograničeno su prenosive u pravnom prometu.

Skraćeni prospekt : izdaje se samo kad se radi o privat.izdanju d.
Ako vrijed. cjelokupnog privat.izdanja prelazi 2.000.000 kn, društvo je obvezno izraditi i komisiji na odobrenje podnijeti skraćeni prospekt.

Ne mogu se izdati dionica za iznos koji je niži od nominalnog!
npr. nominalni iznos d = 200 kn
NE može se izdati ISPOD pari > 200 kn

MOŽE IZNAD pari < 200kn - npr. izda (emitira) se za 1000kn
U tom slučaju nominalni iznos (=200kn) ulazi u temeljni kapital, a
Razlika između prve emisije (= 1000kn) i nominalnog iznosa (=200kn) iznosi 800kn i to je AGIO (ili kapitalna dobit).
Agio je samo kod 1. emisije dionica, te kod povećanja TK

[Aramis]

Općenita pitanja

Ima li svako društvo skupštinu?

14-06-2009; dance
nisam sigurna, ali mislim da ne.

14-06-2009; Starfish
Paa...nema. Ako društvo ima samo jednog člana, čemu skupština?

Koja je razlika društvenog ugovora sa statutom, te koja je granica autonomije?

01-04-2011, kresholino
jedan razlika je u tome što je društveni ugovor nalazimo kod doo,jtd,kd,giu ,a statut kod dd.
Društveni ugovor kako sam riječ kaže je organizacijski ugovor-određuje se pitanje ustroa i unutarneg djelovanja društva.za njegovo sklapanje vrijedi -hoće li se ugovor sklopiti,s kim će sklopiti i koji sadržaj će unijeti.dakle za njegovo sklapanje vrijede pravila autonomije+naravno nesmije biti protivan ustavu RH,prisilnim propisima i moralu društva čl.2 ZOO!ako baciš pogled što mora društveni ugovor i statut imat kao obavezne satojke,vidjet ćeš da društveni ugovor ima puno manje ograničenja od statuta.

Drustveni ugovor - razlike sa statutom?

12-02-2011, the fish
pogledaj statut i dr.ugovor pa usporedi razlike u onome što se unosi-neznam što drugo

12-04-2010, primabalerina
ja sam si to odgovorila ovako: jedno je temelni ustrojbeni akt dd jedno doo. za nijansu su razliciti sastojci koje imas pobrojane u ztdu . i u statutu su svi obvezni a i drustvenom ugovoru dio je obveznih

Formalne i materijalne odredbe statuta i društvenog ugovora?

13-04-2012,maryelizabeth
Materijalne odredbe društvenog ugovora se odnose na članska prava i obveze i vezana su uz njih,ona se tumače objektivno kao norma i mjenjaju se onako kako se mjenjadruštv ugovor,a formalne odredbe su zapravo obveznopravni odnosi regulirani u društv. ugovoru i tumače se kao i obveznopravni ugovori (čl.319 ZOO) ono što je specifično za društveni ugovor i jedna od razlika prema statutu (upravo po pitanju ovih odredbi) je da se u statutu ne uređuju ti obveznopravni odnosi (ma da,zapravo nema zakonske odredbe koja bi to zabranjivala ali nije praksa da se to radi) dok kod društv. ugovora se to može raditi. kod statuta je identično kao i ovdje samo što je statut općenito više formaliziran i nema takve autonomije kao kod društv ugovora

Razlika obveznice i dionice?

11-02-2011, bumblebeee
obveznice daju pravo na kamatu. ma nemrem sad gledat vise, sutra ti to mogu kenjat o oboje, nemam snage, pogledaj obveznicu u petrovicu

Usporedba obveznice i dionice?Sto je bolje imati u smislu financijske pozicije?

04-04-2011, kresholino
hehe,to je pitanje od miladina prepostavljam..
hm,ovako reci da si dioničar PKT d.d. i imaš dionicu ti s obzirom da imaš tu dionicu snosiš rizik poslovanja tog društva(kad raste i pada njegova dobit odnosno kada raste gubitak),u tome se dionica razlikuje od obveznice.izdavanjem obveznice,društvo se obvezuje da će vjerovniku isplatiti ono na što se obvezalo bez obzira na poslovni uspjeh društva,podmirit će kao i svaku drugu obvezu i pod cijenu da trpi gubitak u poslovanju.da skratim jače ti je da imaš obveznicu,jer si sigurniji u naplati tvojih tražbina.

04-04-2011, Tony Montana
To s obveznicama je vrlo diskutabilno, jer one su danas teško naplative..primjerice, sjetimo se grčke. Nece tebi vjerovnik samo tako dat novce očekujući da ćeš mu ih vratit. Za njih mora postojat dobrano pokriće. Mislim da je najbolji mogući odgovor konvertibilne obveznice, (ne sjecam se tocno naziva pa me slobodno ispravite) koje se mogu pretvorit u dionice.

04-04-2011, kresholino
za obveznice dakle imaš fiksno koliko ti kao vjerovnik moraš dobit od društva,pa nećeš ti na lijepe oči dat pare dužniku.zato se sklapaju i ugovori,i naravno unosi se neko pokriće tj.osiguranje.
hehe,ma čovjek je pitao generalno takvo je i pitanje miladina.ovako imaš zamjenjive obveznice,onda obveznice sa promjenjivom kamatom i užitnice čl.341.ZTD

04-04-2011, Tony Montana
Ma sve 5. Pitanje je tricky, ''što je bolje imati u smislu financijske pozicije''? Ako gledamo s pozicije dobiti, onda je po meni bolji izbor dionica, jer su obveznice ako se ne varam unaprijed fiksno određene što se tiče kamatne stope, dok s druge strane kod dionica nema te neke fiksne određenosti i ti možeš ostvarit puno veću dobit. Ako gledamo s pozicije sigurnosti, onda su tu obveznice bolje, jer je dužnik dužan vjerovniku platiti, dok s druge strane dioničar ne može očekivati, odnosno izdavatelj dionice nema obveznu isplatiti dioničaru novac u slučaju gubitka. S treće strane, opet postoje te vrste obveznica prema čl.341 pa to dodatno komplicira situaciju..al kao što rekoh, sve ovisi s kojeg aspekta gledamo.

"odnos organa dd i doo"- na što se tu misli?
13-04-2012,Malecka
Nehijerarhijski - hijerarhijski.
D.d. organi su u nehijerarhijskom odnosu, svatko se bavi svojim poslom i ne možeš zapovijedat drugom organu što će radit. Eventualno ograničit upravu poslovnikom, propisivanjem npr. da mora tražiti prethodnu suglasnost NO.
D.o.o. organi su u hijerarhijskom odnosu, najviša je skupština, NO i skupština mogu davati obvezne upute upravi. Možeš opozvati upravu bez važnog razloga itd.

Položaj revizora i j.biljeznika u trg.društvu?

15-02-2011, bumblebeee
kenjaj o javnom biljezniku kod svih prijava mogucih i aktima koji se traze u obliku jb isprave/solemnizirane privatne, sudjelovanje JB na glavnoj skupstini... a revizori- pocni o reviziji osnivanja, pa kod ispitivanja gfi, pa i posebna revizija za radnje osnivanja, mjere povecanja/smanjenja TK, vođenje poslova


OUT OF ORDER (privremeno)

Filijala

11-02-2011, bumblebeee
poduzeće čiji kapital u nominalnoj vrijednosti većoj od 50% pripada, tj. u vlasništvu je drugog poduzeća ili grupe poduzeća. To drugo poduzeće, odnosno grupa, je matično poduzeće koje sudjeluje u upravljanju i kontroli poslovanja filijale kroz kontrolu izbora, sastava i rada upravnog odbora i izvršnih organa.

Definicija filijale?

30-01-2012, O-Ren Ishii
definicija s limun.hr:

FILIJALA (engl. affiliated company, subsidiary daughter company, njem. Tochtergesellschaft) poduzeće čiji kapital u nominalnoj vrijednosti većoj od 50% pripada, tj. u vlasništvu je, drugom poduzeću ili grupi poduzeća. To drugo poduzeće, odnosno grupa, jest matično poduzeće (engl. parent company) koje sudjeluje u upravljanju i kontroli poslovanja filijale kroz kontrolu izbora, sastava i rada upravnog odbora i izvršnih organa.

Matično poduzeće kontrolira bilancu filijale, tj. određuje i provodi politiku raspodjele dobiti, odnosno gubitaka, uzimajući u obzir interese grupe. Bez obzira na to je li filijala u stopostotnom ili manje (više od 50%, ali manje od 100%) vlasništvu matičnog poduzeća, odlučivati se može u matičnom poduzeću, na razini filijale, ili kooperativno. Najznačajnije varijable koje determiniraju mjesto odlučivanja u pojedinom slučaju jesu: proizvod i oprema, kompetentnost osoblja filijale, veličina i starost međunarodnog poduzeća, unutarsistemske cijene itd. Naravno, matično poduzeće ima najveću slobodu i fleksibilnost akcije kad je riječ o filijalama u stopostotnom vlasništvu.

30-01-2012, Username
Znaci, filijala je drustvo kcer?

30-01-2012, MZV
ovisna društva se često u odnosu na vladajuće društvo nazivaju DRUŠTVO KĆER,a vladajuće DRUŠTVO MAJKA. Filijala jest OVISNO poduzeće jer drugo društvo drži VIŠE od 50 posto kapitala tog poduzeća...stoga bi ja rekla da je to točno

Off shore društva?

06-05-2009; Starfish
Te off shore kompanije su mit pitanje... Tko to pita uopće?

Što su off-shore kompanije? koja je njihova bit?

19-10-2007; outsider
par pitanja koja sam bila mailala bratu (ekonomist, ali ipak ga volim- krv nije voda :-D )

Off-shore kompanije su kompanije osnovane na nekoj od "poreznih oaza" - najčešće je riječ o raznoraznim egzotičnim državicama i otocima - npr. Djevičanski otoci, Isle of Man, Lichtenstein, itd. (ali može biti i neko od posebnih područja unutar "normalne" države - npr. savezna država Delaware u U.S.A.). Dakle radi se o (kvazi)državicama koje ili uopće nemaju nikakav porez (naročito na dobit ili profit), ili je on simboličan, ili najčešće u vidu neke godišnje fiksne takse koja nije prevelika. Kompanije i bogati pojedinci tako osnivaju off-shore kompanije da bi izbjegli oporezivanje u svojoj domicilnoj državi (na koliko-toliko (polu)legalan način). Troškovi poslovanja takvih kompanija su minimalni, sve se najčešće može napraviti putem interneta, a najvažnija stvar je otvoriti negdje u nekoj banci račun te off-shore kompanije preko kojeg se onda "izvlači" novac. Princip rada je najčešće da off-shore kompanija domaćoj pravoj kompaniji fakturira neke usluge (često nepostojeće), koje su domaćoj kompaniji trošak poslovanja (pa umanjuju profit ili dobit) a profit i novci se sele u off-shore kompaniju (koja je najčešće bez ikakave kontrole bilo kakvih vlasti - poreznih, carinskih, državnih - policije i sl.).

Dakle off-shore kompanije mogu služiti u više svrha i namjena:
1) Velikim internacionalnim kompanijama da sele profit tamo gdje je najmanje (najčešće nikako) oporezovan, i onda ga dalje investiraju već prema svojim potrebama: u ovim kompanijama to je obično regulirano i pod kakvim-takvim nadzorom menadžmenta, revizora i sl.)

2) Pojedincima i malim kompanijama za "izvlačenje" novca iz domaćih kompanija bez poreza, najčešće za vlastite potrebe i bez znanja kontrolnih organa, dakle usput najčešće se radi i o potkradanju tih firmi (iako ne mora biti).

3) Za neki oblik klasičnog pranja novca - kad se nelegalno stečen novac od npr. droge, prostitucije, prodaje oružja i slično, putem off-shore kompanija ubacuje u normalni bankarski sustav i postaje na neki način legaliziran i "opran" novac, koji se onda kao takav može koristiti za investiranje u nekretnine, ili bilo što drugo što je legalno (npr. za kupnju dionica na burzi, investiranje u manje firme, kupovinu umjetnina, dragulja, i sl.).

Off-shore kompanije općenito su siva zona, na granici legalnoga.

Poslovne knjige?

12-02-2012, mashaa
evo što sam ja zapazila o poslovnim knjigama tijekom učenja iako nigdje konkretno nisam nište našla: posl.knjige vodi uprava, No je ovlašten pregledavati i ispitivati posl.knjige te davanjem suglasnosti od NO postaju obvezujuće za društvo i dioničare,tk u posl.knj.vodi kao upisani kapital i GFI se izrađuje u skladu sa stanjem u posl.knjigama.

12-02-2012, Gracija
Našla za poslovne knjige! Zakon o računovodstvu, članak 8.: Poslovne knjige se vode po načelu sustava dvojnog knjigovodstva. Wikipedija: Dvojno knjigovodstvo je sustav evidentiranja poslovnih promjena po kojem se svaka poslovna promjena iskazuje na (barem) dva konta, od kojih barem jedan konto duguje i barem jedan potražuje. Mislim da bi to, uz ovo što je Mashaa rekla trebalo biti dovoljno.

Actio Pauliana?

26-10-2010, semolina
actio pauliana je pobijanje prevnih radnji stečajno0g dužnika ali neznam gdje se to nalazi...

Actio popularis i Actio Paulijana?

01-04-2011, kresholino
ove actio paulijana i popularis to su tužbe kod obveznog prava,dakle radi se o nekim ugovorima npr.imamo ugovor o predruštvu to još nije trgovačko društvo po ztdu,samo je neformalni ili formalni ugovor o osnivanju društva..hm,tu bi se našlo mjesta za te tužbe u slučaju raskida za koje su popisane te tužbe..neznam što si mislio pod njima..

Tko su vanjski dioničari?

18-09-2011, papa
Vanjski dioničari su dioničari ili članovi društva s ograničenom odgovornošću, koji se nisu složili s odlukom svoga društva na povezivanje s vladajućim društvom. Koji će to dioničari konkretno biti, ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja.
Siniša Petrović ih definira kao sve one dioničare kojima ne pritjeću nikakve koristi iz ugovora koji je njihovo društvo sklopilo.
Dioničari ovisnog dioničkog društva i članovi društva s ograničenom odgovornošću, nakon što je njihovo društvo sklopilo ugovor o vođenju poslova i/ili ugovor o prijenosu dobiti, objektivno više ne mogu očekivati da će u okviru svog društva moći odlučivati o dobiti, jer će poslovanje ovisnog društva biti usmjereno na ostvarivanje dobitka u korist vladajućeg društva.

Da bi se spriječila zlouporaba prilikom sklapanja navedenih ugovora i kompenzirali štetni utjecaji koji sklapanje tih ugovora ima za te osobe, vanjski dioničari stječu posebna prava koja su određena prisilnim odredbama, a to su pravo na primjerenu naknadu i otpremninu.

Ako vladajuće društvo ima udjel ovisnog društva u iznosu od 100%, tada nema vanjskih dioničara (to je slučaj holdinga u našoj suvremenoj poslovnoj praksi oblikovanih na osnovu zakona o poduzećima ).

Vanjskim dioničarom ne smatra se dioničar koji je ujedno i vladajuće društvo-druga ugovorna strana u poduzetničkom ugovoru.

21-09-2011, Barfly
Na početku ZTDa su definicije tih pojmova.

EGIU?

12-09-2010, Tony Montana
Ako vas Tepeš ili bilo tko pita EGIU, slobodno napomenite da to nije u literaturi i amen. To je trik pitanje više, jer svi uče iz petrovićeve knjige pa onda odmah skuze po cemu si radio. Naravno da vam nece uzeti za zlo ako spremno odgovorite na to pitanje, ali slobodno možete napomenuti da je to van literature i da mi još nismo u EU pa nas to ne interesira trenutno, odnosno danom pristupa će te odredbe vrijediti.

Inozemni ulagatelji?
sta bi tocno trebalo odgovorit na to pitanje?znam da drustva mogu osnovati fizicke i pravne osobe,nema ogranicenja po pitanju drzavljanstva.

05-04-2011, mihaela
cl. 619. i 620.

Pretvorba?

14-06-2009; Starfish
Pretvorba - čl. 637. ZTD, to je ono nešto oko pretvaranja društvenih poduzeća u trgovačka društva i sveukupno usklađivanje dotadašnjih društava sa ZTD-om koje se imalo dogoditi do '96.


Sva pitanja i odgovori nalaze se i u Word dokumentu odgovarajućeg naziva na dnu prvog posta ovog topica.


Da se ne zaboravi...

„jer kad se odgovara njegovu knjigu Petrović prstom prati po knjizi tocnost odgovora???!!! Koliko je to istina i koji prof preporucujete, hvala!!!“
by pato

24-02-2009; Starfish
Istina je sve!! I onda odgovor moraš prevest na bugarski, ima i bugarski rječnik i gramatiku na stolu!!! Plus ti sveže ruke iza stolca, uperi ti flourescentnu žarulju u lice i koristi ine Guantanamo metode!!!! Na ispit moraš doć natašte, i donjet domovnicu!!! Obavezno!!!
Dosta skripta + ZTD, pomogni si Petrovićevom knjigom, bit će ti jasnije.
Od ispitivača - preporučam Petrovića!

Pise li negdje u ztd-u nesto i o smislu zivota ili to barbic nije uspio prevesti s njemackog?

04-02-2010, Starfish
Kako ne...
Ako uzmes rezerve za vlastite dionice u tekucoj godini i u te rezerve za vlastite dionice uneses iznose koji odgovaraju iznosima placenim za stjecanje vlastitih dionica i onda u tim rezervama za vlastite dionice iskazes iznos koji odgovara iznosu koji je za te dionice iskazan u aktivnoj strani bilance i onda u te rezerve uneses i iznosi iz statutarnih rezervi, ako je statutom određeno da ih se može koristiti za tu namjenu te iznos iz drugih rezervi iz dobiti koji prelaze iznose prenesenog gubitka koje nije bilo moguće pokriti iz neto dobiti poslovne godine, i onda te vlastite dionice smanjis za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti vlastitih dionica u aktivnoj strani bilance i ono sto ti ostane je the meaning of life. Kladim se da je.



Topic očišćen.
michael clayton 4.5.2012.

[eleonora akvitanska]

meni su osobno markovinovićeva predavanja predobra, a vidim i da drugim kolegama paše jer je dv. 4 ponedjeljkom ujutro 3/4 puna! čovjek sve potanko objasni (svi oni koji to čitaju po prvi/drugi put znaju da ima puno toga što ti nemože bit jasno bez dodatnog informiranja ili opetovanog čitanja). čovjek pazi na intonaciju, da nam pauzu svakih sat vremena, čeka dok ne zapišemo što trebamo, ispriča se ako ima digresiju i odma se vrati na ono o čemu priča. za ne vjerovat, ko da nije s pfzg-a ak hoćeš pisat ima puno bilješki, ak nećeš možeš samo i slušat, tak da ovisi o čovjeku koliko bilješki napravi. ja i kolega do mene redovito ispišemo nekoliko stranica teksta.

kažem, mislim da se stvarno isplati jer profesor svaki put naglasi "ovo, kolege, nikako nemojte zaboraviti...", "ovo, kolege nemojte mješati s onim drugim...", "ovo vam kolege ne treba na ispitu, ali evo da pojasnimo..." mislim da je to užasno bitno, bar dok obrađujemo neke osnovne pojmove, dok nam se sve ne složi u glavama. meni ovakva predavanja uvijek koriste jer mi skrate vrijeme potrebno za prvo čitanje. toplo preporučam!

[tikataka]

Dragi moji kolege po muci!!!

S obzirom da mi je ovo bio zadnji ispit, i nipošto nisam željela riskirati pad i mučenje do ljeta...pripremih sebi a sada poklanjam i vama jednu poslasticu!

Potpuno novu i updejtiranu skriptu iz Društava!!

Skripta je sačinjena po slijedećoj literaturi:
- Gorencov komentar ZTD iz 2007 ( omiljen u praksi)
- isti je nadopunjen izmjenama ZTD-a iz 2010. - novijih izmjena nakon toga nije bilo
- za tumačenje zakonskih nebouloza koristila sam Petrovića i sva objašnjenja su fino u skripti
- Barbić - samo najvažnije od klasifikacija, podjela, termina i onog što profesorima pada napamet..a nalazi se u prastarom Barbiću


Jedino što skripta ne sadržava su oni dodatni zakoni - Zakon o tržištu kapitala, Zakon o preuzimanju dd, al oni su ionako lijepo sažeti u skriptarnici, da nema potrebe ponovo ih izrađivati..

Dakle, trenutno za ispit Pravo društava osim nje i ovih dodatnih zakona ( tko želi veću ocjenu) ne treba učiti ništa više!!!


Skriptu sam predala u Skriptarnicu i sad ne ovisi o meni kad će osvanuti

I na kraju, kako sam pregurala ovaj ispit...

izgubih najprije mjesec i pol na izradi navedene skripte, zatim dva tjedan učenja, od kojih zadnja tri dana ubojito, i eto prošla ispit iz prve, dobila 3

Bila sam kod Markovinovića i pitao me svega par pitanja, upotreba dobiti, trgovac, trgovac pojedinac, sjedište...od svakog definiciju i još pokoje pitanje...

Svima želim sreću!!

a ja se hvatam diplomskog i doviđenja pravnom faksu....

[Malecka]

Osvanula je!
http://www.pravokutnik.net/materijal...-drustava-2012

[Dragutin]

Jel zna netko tko je cura koja se javila za prezentaciju na vježbama iz prava društava ovu srijedu? Nismo se dogovorili poslije vježbi kako ćemo to napraviti a ne znam tko je.

[dorian gray]

Dali itko zna za actio pro socio i actio negatoria gdje su normirani. Navodno nema ih u ZTD-u? Jesu li u ZOO-u?

[nivea]

može li mi netko reći u kojoj od knjiga i od koje do koje stranice se nalazi UVJETNO POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA? to mi je tema za seminarski rad, a knjiga mi neće trebati još neko vrijeme

[brch]

može li mi netko reći u kojoj od knjiga i od koje do koje stranice se nalazi UVJETNO POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA? to mi je tema za seminarski rad, a knjiga mi neće trebati još neko vrijeme

str. 1230-1242 knjige dioničko društvo

[nivea]

str. 1230-1242 knjige dioničko društvo

hvala puno!

[Cheeky_Lying_Git]

Jel mi može tko reći kad se održavaju predavanja iz ovog predmeta? Fala unaprijed!

[papricica]

Jel mi može tko reći kad se održavaju predavanja iz ovog predmeta? Fala unaprijed!

mene zanima kad su predavanja i koja je sljedeća tema?

[samogledam]

Jel mi može tko reći kad se održavaju predavanja iz ovog predmeta? Fala unaprijed!

ponedjeljkom od 8 do 14h, tmt 14 dv.4

[hellokitty]

a jel se zna tko ce predavati?

[hellokitty]

moze mi netko objasniti ''prikriveni ulog doo''? nisam nasla u ovim pitanjima iznad..
hvala

[Malecka]

Ima u pitanjima iznad:

Prikriveni ulog kod d.o.o.-a?

17-04-2012,bambus18
mislim da se to odnosi na čl. 398. st. 4 i 5.

[hellokitty]

hvala, valjda sam previdjela..ne znam zasto na ovom forumu ni skriptama ne radi F3??

i jos jedno pitanje- povlačenje dionica? (koji bi to clanak bio)

[Malecka]

352.

Možeš crtl + F.

[Little Wing]

Jel može netko tko ide na predavanja napisati kad su potpisi?
hvala.

[hellokitty]

upravo sam nasla sva mark.pitanja i upotpunila/potcrtala skriptu i sad slijede dva udarna tjedna...
jedino koje nisam nasla, sta treba reci kod: ustavne garancije stranackog ulaganja?

[samogledam]

upravo sam nasla sva mark.pitanja i upotpunila/potcrtala skriptu i sad slijede dva udarna tjedna...
jedino koje nisam nasla, sta treba reci kod: ustavne garancije stranackog ulaganja?

onaj clanak Ustava koji , izmedju ostaloga, govori o slobodi iznosenja kapitala, neznam jel samo to dovoljno

[jaroslava garava]

Jel može netko tko ide na predavanja napisati kad su potpisi?
hvala.

Molim odgovor.

[iii]

Možete li napisati u kojim treminima su predavanja? Na stranici katedre su samo naveli predavanja za trgovačko i to za 2009/2010...

[georgia]

Jel može netko tko ide na predavanja napisati kad su potpisi?
hvala.

Pratim na stranicama katedre, još ništa ne piše.
Ako netko slučajno zna, i mene bi zanimalo pošto sam upisala predmet u veljači radi kvote, ali nisam išla na predavanja pa nisam u toku.

[Big_cojones]

potpisi su u ponedjeljak u 8