IV. Međunarodno Privatno Pravo

[Pravokutnići]

*** ispitna pitanja se nalaze u privitcima na dnu ovog posta***

WEB KATEDRE
http://www.pravo.hr/mpp

ISPITIVAČI
Prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić - utorkom od 16 do 17.30,ĆM 4, soba br. 5
Prof. dr. sc. Vilim Bouček- utorkom od 15,45 do 17,15,ĆM 4, soba br. 4
Doc. dr. sc. Davor Babić - utorkom od 16 do 17,30,ĆM 4, soba br. 21
dipl.iur. Dora Zgrabljić Rotar - trenutačno NE održava konzultacije zbog boravka u inozemstvu
dipl.iur. Tena Ratković - utorkom od 16 do 17,30, soba br. 47 ĆM 4, soba br. 47

ISPIT JE PISMENI I USMENI!

ROKOVI 2010./11.
10.11.2010.
02.02.2011.
16.02.2011.
13.04.2011.
01.06.2011.
15.06.2011.
06.07.2011.
07.09.2011.
21.09.2011.

ZAKONI - pročišćeni tekstovi

ISPIT
andy, lis 02, 2007

kako stvari funkcioniraju sa prijavom, gdje se prijavljuje, jel treba indeks predat? prijava je sad u petak?

prijava u CM iliti na gornjem gradu, tamo gdje se prijavljuje uprava i mp - nemoj kasniti s prijavom, kutija stoji vani dok ne otkuca podne!
Indeks ti treba za pismeni, pogledaju dal si to ti.

jel mi moze netko reci koliko dugo se pise pismeni, koliko ima pitanja, koliko je moguce bodova, a koliko je potrebno za prolaz. hvala

Znalac-intelektualac, sij 26, 2009
Piše se 90 minuta...
5 pitanja, svako pitanje ima 3 podpitanja, a.,b.,c.
Treba ti pola za prolaz, iako kriterija nema....Čudno...

andy, lis 30, 2008
Nema odustanka - prozivaju po abecedi prije ulaska u dvoranu, i kad udjes, sjednes gdje ti kazu i dobijes test nema odustanka.

ultraviolet, ruj 20, 2006
*uz svaki izvor prava napisat puni naziv i godinu donošenja (u čitavom ispitu)
** nemojte prepisivat ljudi, dečku uzeo test sam tak...
***zatvarajte vrata pri ulasku i izlasku iz dvorane
****kul je što se ispit piše sat i pol, nisam to znala...nije ko na upravi da poslije nemožeš tjedan dana mrdnut rukom

Victoria, 09-03-2011

Imam jedno pitanje. Trebamo li nositi knjigu "MPP" od prof. Sajko na seminar i mora li biti orginal? Za ZRS znam da moramo nositi na seminar ali me zanima mogu li ga ja isprintati ili moram kupiti orginal za seminar?

Knjiga je obično korisna na seminarima. Za druge profesore ne znam, ali Babić je na zadnjem predavanju rekao da nema ništa protiv fotokopija za studentske potrebe. Mislim da knjige za četvrtu ukupno koštaju kao još nekoliko školarina tako da ne znam tko bi se imao obraza buniti što koristiš fotokopije.


***
Bouček ima rezultate i usmeni isti dan kad je i pismeni, a Sikirić i Babić obično ponedjeljkom. Za prolaz saznaješ neposredno prije usmenog. Veliki minus ove katedre i većine ostalih na našem faxu!


***

Da li ima issakrista da se na ovom ispitu rotiraju ispitivači?

ima više faktora koji utječu na to kod koga ćeš doći-seminari, konzultacije, koji put polažeš... mislim da samo "oni" to znaju.
točan odgovor je : NEMA STRIKTNE ROTACIJE (tipa ko na rspu, ak to misliš)


LITERATURA
Obvezna literatura

SAJKO, Krešimir, Međunarodno privatno pravo, 5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2009.
Iz obvezne ispitne literature izuzimaju se sljedeći dijelovi udžbenika:
I.4.2.2.2. Unifikacija prava Europske zajednice (od 70. do 76. stranice)
II.11.6. Primjena stranog prava u common law državama (od 237. do 242. stranice)
III.3. Moderne metode u SAD (od 359. do 379. stranice)
IV.2. Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. (od 413. do 428. stranice)
Dodaci (od 508. do 561. stranice; od 589. do 597. stranice i od 623. do 629. stranice)

VUKOVIĆ, Đuro; KUNŠTEK, Eduard, Međunarodno građansko postupovno pravo, Zgombić i partneri, Zagreb, 2005.
Iz obvezne ispitne literature izuzimaju se sljedeći dijelovi udžbenika:

IX. Međunarodna arbitraža

SAJKO, Krešimir, SIKIRIĆ, Hrvoje, BOUČEK, Vilim, BABIĆ, Davor, TEPEŠ, Nina: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Informator, Zagreb, 2001.
Iz obvezne ispitne literature izuzimaju se sljedeći dijelovi udžbenika:

II.1.13. Uredba o preuzimanju sredstava JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo RH
II.2.2.1. Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora iz 1969.
II.2.2.4.1. Haška konvencija o građanskom postupku iz 1954.
II.2.2.4.6. Haška konevncija o olakšanju pristupa sudovima iz iz 1980.
IV. Teze za hrvatski Zakon o međunardnom privatnom pravu

BOUČEK, Vilim, Europsko međunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu, Zagreb, 2009.
Dio obvezne ispitne literature su poglavlja:

I. Uvod
II. Europeizacija međunarodnog privatnog prava
III. Izvori europskog međunarodnog privatnog prava

Dopunska literatura

SAJKO, Krešimir, Međunarodno privatno pravo, 5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2009.
Dio dopunske literature su poglavlja:

I.4.2.2.2. Unifikacija prava Europske zajednice (od 70. do 76. stranice)
II.11.6. Primjena stranog prava u common law državama (od 237. do 242. stranice)
III.3. Moderne metode u SAD (od 359. do 379. stranice)
IV.2. Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. (od 413. do 428. stranice)
Dodaci (od 508. do 561. stranice; od 589. do 597. stranice i od 623. do 629. stranice)

SAJKO, Krešimir, SIKIRIĆ, Hrvoje, BOUČEK, Vilim, BABIĆ, Davor, TEPEŠ, Nina: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Informator, Zagreb, 2001.
Dio dopunske literature su poglavlja:
IV. Teze za hrvatski Zakon o međunardnom privatnom pravu

BOUČEK, Vilim, Europsko međunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu, Zagreb, 2009.

MATIĆ, Željko, Međunarodno privatno pravo – posebni dio, Izabrana poglavlja, Zagreb, 1982.



MEĐUNARODNI I UNUTARNJI PROPISI
Stranice katedre: http://www.pravo.hr/MPP/materijali - inače tamo nema cjelovitih tekstova svih međunarodnih propisa, ali ih možete skinuti u Skriptarnici:

BU I: http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/bu-i
RIM I: http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/rim-i
RIM II: http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/rim-ii

ZRS (skriptirani zakon s naslovima i dopunama): http://www.pravokutnik.net/zakonix/zakon_o_rjesavanju_sukoba_zakona.doc

Haske konvencije: http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/propis/haske-konvencije

NY Konvencija o priznanju stranih arbitražnih pravorijeka iz 1958. : http://www.pravo.hr/_download/reposi...itraz_1958.doc

Europska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži iz 1961.: http://www.pravo.hr/_download/reposi...it_konvenc.doc


MATERIJALI
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/mpp


Stari testovi (1997-2006): http://www.pravo.hr/_download/repository/Testovi1.doc

[dorro]

Komentar ZRSa, clanak 1.-45. http://www.pravokutnik.net/materijali/medunarodno-privatno-pravo/skripta/komentar-zrsa-clanak-1-45

KORISNI ČLANCI:
(klikni)
Vilim Bouček: UREDBA RIM II - KOMUNITARIZACIJA EUROPSKOG MEĐUNARODNOG DELIKTNOG PRAVA - DRUGI DIO:
OPĆE POVEZNICE DELIKTNOG STATUTA UREDBE RIM II HARMONIZACIJA HRVATSKOG MPP-A

Damir Klasiček, Autonomija u međunarodnom privatnom pravu – novije tendencije

Hrvoje Sikirić - Javni poredak kao razlog za poništaj pravorijeka

Hrvoje Sikirić, Razlozi za odbijanje priznanja i ovrhe sudskih odluka po Uredbi Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o sudskoj nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima

Mr. sc. Ivana Kunda, Uredba Rim II : ujednačena pravila o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze u Europskoj uniji

Dr. sc. Vjekoslav Puljko, Karmela Nuić, KOLIZIJSKOPRAVNA ZAŠTITA POTROŠAČA U HRVATSKOJ I EUROPI

Vilim Bouček: Smjernica kao izvor europskog međunarodnog privatnog prava

Zlatan Meškić, Kolizione norme za zaštitu potrošača u direktivama Evropske zajednice i Uredbi Rim I – novi izazov za ZRSZ

Hrvoje Sikirić, Mjerodavno pravo za ugovore u elektroničkoj trgovini u hrvatskom i europskom međunarodnom privatnom pravu

Krešimir Sajko, Europsko međunarodno privatno pravo ugovornih obveza de lege lata i ferenda
Vilim Bouček; Prijevozna sredstva u optici hrvatskog i poredbenog međunarodnog privatnog prava
Vilim Bouček, Zaručni statut u hrvatskom međunarodnom privatnom pravu

[Dario]

Kad pita mjerodavno pravo za *sadrzajna* pitanja oporucnog nasljedjivanja - kak se to kvalificira, kao jednostrani p.p. pa ide lex domicilii (ko sto ja mislim) ili to spada pod sposobnost za pravljenje oporuke pa ide lex patriae (ko sto misli covjeculjak u mojoj glavi)?

Hm ja mislim da se tu radi bas o glavnim pitanjima sto se tice nasljedivanja tj o tome tko su nasljednici da li su to osobe iz oporuke ili tu ulaze i nuzni nasljednici koliko je dio nuznih nasljednika pa samim tim koliko ostavitelj moze podjeliti oporucnim nasljednicima itd tak da bi se tu primjenjivalo pravo drzave koje je ostavitelj bio drzavljanin u trenutku njegove smrti. Sto se tice sposobnosti za pravljenje oporuke tu se uzima u obzir pravo drzave koje je ostavitelj bio drzavljanin u trenutku pravljenja oporuke. A u vezi oblika oporuke tu se uzimaju u obzir sve one alternativne poveznice koje su odredene u Haskoj konvenciji ili pak u ZRS.

Eto nadam se da ste skuzili kaj sam htio rec.

@UV Ja mislim da Haska konvencija govorio o obliku oporuke, a ne o sposobnosti oporucitelja, sto se tice sposobnosti tu se primjenjuje čl. 30 ZRS ako sam u pravu

[ultraviolet]

@UV Ja mislim da Haska konvencija govorio o obliku oporuke, a ne o sposobnosti oporucitelja, sto se tice sposobnosti tu se primjenjuje čl. 30 ZRS ako sam u pravu

:oops:
je, istina je, silly me
čitam sposobnost za pravljanje oporuke, u glavi imam oblik za pravljanje oporuke (jer, članak i haška se odnose na oblik). totalno sam krivo shvatila pitanje.

[Belle Rally]

Kad pita mjerodavno pravo za *sadrzajna* pitanja oporucnog nasljedjivanja - kak se to kvalificira, kao jednostrani p.p. pa ide lex domicilii (ko sto ja mislim) ili to spada pod sposobnost za pravljenje oporuke pa ide lex patriae (ko sto misli covjeculjak u mojoj glavi)?

Mislim da se to odnosi na sposobnost za pravljenje oporuke i da je naveden ovaj dio "sadrzajna pitanja" samo da bi naglasilo da se ne radi o formalnim pitanjima odnosno o obliku oporuke.
Gdje si nasla to pitanje?(pitam da pogledam ako imam taj test dal je neka divna osoba stogod napisala pored)

Ne znam kak je vama, meni je ovaj ispit zanimljiv za ucit al za polozit agh. Svako malo neko pitanje iskoci :smt031 sto me baci unatrag, ponekad i u ocaj. Znam da ne trebam na sve odgovorit al se bojim da na previse toga necu ako si sastavljac da truda pa ubaci npr. stecaj ili puno mgpp-a. :boggle:

Konkretno,imam neke nedoumice pa ako ima nekog tko bi mogao odgovoriti na ova pitanja bila bi mu /joj jako zahvalna:

1. Eu.konvencija uredjuje kompetenz-kompetenz problem?(kuzim sto znaci al ne i kak se rjesava)
2. tko i kako po hrv.pravu moze odlucivati o arbitrabilnosti?U objasnjenju navedite sve moguce pravne situacije.??
3. Osnovno konvencijsko nacelo Rimske konv (opca primjena, zar ne?), njegove odlike i ogranicenja? (Koja ogranicenja??Da je bitno da se postupak vodi pred sudom drz-clanice?)
4. Objasnite posebno rjesenje o promjenjivosti statuta na primjeru kol.pravila ZRS o pravu mjerodavnom za stjecanje vlasnistva. Koja 2 slucaja se u vezi s time mogu razlikovati? (tu mi svasta pada napamet. Jel misli na pitanja prilagodjavanja i stecenih prava ili na stjecanje vl. na pokretninama i nekretninama ili..sto? )
5.Hijerarhijska ljestvica svih izvora mpp-a u kojoj je na snazi EU mpp (to je pitanje s ispita skinuto s pravokutnika od 12.10.05)
6. u kojem postupku se u hrv pravu rjesava pitanje priznanja stranog pravorijeka? Postoji li iznimka?
7. Na koje sve načine se moze zasnovati nadleznost po Uredbi osim opceg pravila o nadl. (jel tu misli na sporazum o nadl, presutnu prorog. i iskljucivu nadl. ili na nesto 2??)
8. Navedite 2 posebna izvora hrv mpp-a koji sadrze posebna pravila o istitutu renvoi? ( jel su to ZM i ZA?Znam za odredbu ZRS-a ali me zbunjuje ovo "posebna izvora"..)
9. Postupak/postupci u kojem se rjesava pitanje priznanja strane odluke od hrv suda?-treba ih navesti.
10. Koji unutarnji izvor hrv mpp-a daje nadl tjelu primjene najvecu slobodu u izboru supsidijarno mjerodavnog prava za ugovore+ obrazlozite? (ZOSZP?)
11. Navedite 3 razlicite vrste sporova koji se mogu voditi pred sudovima u drzavama EU.
12. objasnite pravnu vaznost odredaba o izravnoj nadleznosti u BU 1? (no clue :smt102 )

Hvala unaprijed!! :hothead:

[Dario]

Ljudi,jel mi moze netko objasniti dvostruku egzekvaturu u mpp-u? Hvala puno :roll:

Dvostruka egzekvatura je situacija kada jedna država (recimo drzava A) ne priznaje odluku suda druge države (nazovimo ju drzava B) iz nekog razloga recimo ne postoji pretpostavka uzajamnosti, pa osoba trazi priznanje u nekoj trecoj drzavi recimo C koja priznaje odluke te drzave B, a isto tako odluke drzave C mogu biti priznate u drzavi A. I nakon toga osoba koja ima ispravu ili odluku države C o priznanje odluke države B podnese tu odluku u državu A na priznanje i eto tako posrednim putem ili putem dvostrukog priznanje ta osoba ipak ishodi priznanje odluke države B u državi A posredstvom ove treće države. To nekad upali nekad i ne ovisi o situacijama i odlukama.

Nadam se da sam vam pomogo i da ste razumjeli sto sto sam reko jer je lagano komplicirano

ma koma..dobro, bilo je i normalnih pitanja..mozda bi se i moglo proci..al to cu saznati tek u cetvrtak (??)..pa sad ti cekaj i strebaj do tada... koma..

O moj Boze ili bolje da kazem o moj Statute, stvarno bed meni je isto koma kad moram cekat tak dugo.

[Belle Rally]

Mene je iznenadilo kaj nije bilo nis iz ZRSa, PZa, ZOSZPa, ZM, haske isto nista :?

Jel mi tko zna objsniti one razike u pretpostavkama za priznanje u stranim sud.odlukama između ZRS-a i BU I? I šta je BU I? ](*,)[/quote]

BUI = Uredba 44/01
Ja sam napisala da prema Uredbi nema pozitivnih pretpostavki za priznanje stranih sud. odluka nego samo negativnih jer da se za priznanje odluka donesenih u 2. drzavama clanicama ne trazi nikakav poseban postupak (a Uredba samo to i regulira). Prema ZRS-u pozitivne pretpostavke su navedene u cl. 88, 93,94 i 95.
Dal je to tocno neznam.

Opcenito mislim da je ispit bio sastavljen kao za najgoreg neprijatelja kojeg hoces sje*** maximalno koliko mozes. :smt021
Bas prikladno za Sv.Nikolu kao poklon tak da bi neprijatelj imao sta radit preko praznika jer mu je sigurno dosadno u zivotu kad se profesionalno ne bavi mpp-om.
Profesoru Bouceku ocigledno nije nedostajalo inspiracije .
Pored svih normalnih pitanja koja se mogu postavit iz tog nemalog gradiva uspio je sastavit the best of listu onih nenormalnih.
Sto je sljedece? Recite koji broj noge je imao D'Argentre i kako mu se zvala majka te sto je ona mislila o osobnom statutu?
Sick sick sick!!!! Uzasno sam ljuta!!!!!!!!!! :smt062

[mrtva priroda]

ja sam napisao da su pozitivne pretpostavke po ZRSu podnošenje ZAHTJEVA za priznanje, ODLUKE čije se traži priznanje, te POTVRDE o pravomocnosti nadleznog stranog suda... (čl.87).. to je mislim tocno...a ne oni članci koji su iznad navedeni...

[danijelak]

Opcenito mislim da je ispit bio sastavljen kao za najgoreg neprijatelja kojeg hoces sje*** maximalno koliko mozes. :smt021
Bas prikladno za Sv.Nikolu kao poklon tak da bi neprijatelj imao sta radit preko praznika jer mu je sigurno dosadno u zivotu kad se profesionalno ne bavi mpp-om.
Profesoru Bouceku ocigledno nije nedostajalo inspiracije .
Pored svih normalnih pitanja koja se mogu postavit iz tog nemalog gradiva uspio je sastavit the best of listu onih nenormalnih.
Sto je sljedece? Recite koji broj noge je imao D'Argentre i kako mu se zvala majka te sto je ona mislila o osobnom statutu?
Sick sick sick!!!! Uzasno sam ljuta!!!!!!!!!! :smt062

Da,slažem se.Ja sam prvi put izašla na ispit,ali sam imala primjerke prijašnjih rokova i nisu bili tako glupa pitanja.Ali, činjenica je da nas je bilo jako puno na ovom roku i morali su nas nekako skresat ( na moju žalost ). Meni su sutra rezultati pa idem bar poslušati usmeni ako ništa drugo
U svakom slučaju,jedva čekam iduću turu pitanja da vidim jel se mogu nadmašiti ova s ovog roka.Sretno svima!!!!! :smt111

[Belle Rally]

Trenutno sam ko da su me lobotomirali pa cu bit kratka..
Bila sam kod Babica; zbilja je normalan.
Doshla sam po rezultate sa mishlju- nema shanse da sam proshla.
Al jesam. Nekim cudom je to sad iza mene.
Da ste me josh danas u jutro pitali rekla bi nema shanse i stavila ruku u vatru da je to jedini moguci ishod.
Uopce mi nije jasno kako sam na temelju onog sto sam napisala u pismenom mogla proc??
Tu vam je ta nepravda- da sam bila kod Sikirica i vjerojatno Bouceka (s obzirom da mu se nisam slizala) najvjerojatnije ne bi prosla ni pismeni.

Nemojte sad stec krivu sliku o Babicu. Pita on i za njega se treba znat al ne toliko picajzlasto kao za neke druge.
Koliko sam primjetila zbilja vrti neka svoja standardna pitanja ; tako je bilo i danas.nemas dojam da te ceka sam da nesto krivo kazes; pokusat ce nac smisao u onome sto kazes (makar ga sam taj cas ne nalazis)..
Svima puno srece
Buducim polagacima najiskrenije preporucam da poslusaju Babica koji rok i probiju se do njega za ispit. Tu je , po mom misljenju, glavna razlika izm onog da mpp polazes2/3mj ili pol godine i vise.
Lijep pozdrav :smt006

[mrtva priroda]

jel mi moze netko pliiizzzzz objasnit sta je to cijepanje statuta i kad se primjenjuje? ne mogu nikako naci odgovor i izludjuje me to :?

rimska konvencija, čl.3 st.1 ...stranke mogu izabrati pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio.

[ultraviolet]

hello ljudi, ja nedavno pocela spremati mpp, nadobudno za prvi rok u drugom mjesecu, bila seminarist bouceku pred tri godine pa se furam da ce mi to znanje se nekako vratiti, nego, jedno pitanje, ima li neko kakvu zbirkicu novijih pitanja, a uz to mozda sa sugeriranim odgovorima? moja su ona klasicna, do 2002 godine skinuta s njihove stranice, a s obzirom da uzivam u majcinstvu vec godinu i pol :-D :-D :smt030 , ne stignem bas ici slusati i skupljati testove niti se slizivati po konzultacijama 8) ..
ako neko ima, neka mi napise na private pa bim i platila ak treba da mi se posalje postom mnogo mnogo hvala

a čuj, nisam baš čula za neku novu kompilaciju pitanja (ja imala pitanja iz starih testova do 2000. godine mislim :shock: , al mogu ti reć da ima pitanja koja se ponavljaju, osobito iz povijesti mpp - a, možda malo preoblikuju pitanje, dodaju neki c), d) ili e)...)
toplo ti preporučam da dobro pregledaš ovaj topic, od prve do zadnje strane, ljudi su postali skoro sva pitanja sa pismenih al i usmenih. i skužit ćeš da postoje neka pitanja koja se jako često ponavljaju (osobito vezana za briselsku i rimsku konvenciju, arbitražu i sl.)
al u svakom slučaju, najvažnije ti je dobro nabiflat zrs, prvu knjigu (sajko), haške konvencije, briselsku i rimsku i one izvatke iz pz - a, zakona o zračnom i o mjenici. mgpp slobodno uči po skripti, ona knjižurina od 500 str je bzvz. skrpita ti ima 30 - ak stranica mislim, to si nabavi i dosta bu.
još ak se sa seminara sjećaš renvoi, prethodnog pitanja i sličnih finesa, sve bu super.
sretno!

[ultraviolet]

Zanima me kako su na kraju rijesena dva "slavna" slucaja iz mpp kod pitanja kvalifikacije:

1.Slucaj Bartholo
2.Tenesee mjenica

Kopala sam po internetu ali nisam uspjela naci nista sto nije na Francuskom ili Njemackom jeziku (ne razumijem ni rijeci )U knjizi mislim da je to postavljeno samo kao problem ali nije dano rijesenje.Ovo vjerovatno nije pretjerano bitno ali eto ako netko ima volje pa da mi odgovori...I jos nesto, sto se tice onih promjenjivih i nepromjenjivih poveznica (kod pitanja promjenjivosti statuta) nije mi jasno kako se rijesava slucaj kad se navodno nepromjenjiva poveznica (npr prvo zajednicko prebivaliste bracnih drugova) promijeni?Mislim na slucaj ako ta drzava u kojoj su mladenci poceli svoj bracni zivot nestane ili tako nesto?

ne kužim....imaš sajka?
na kraju lekcije o kvalifikaciji imaš rješena oba slučaja.
kod barthola sud odlučuje da je mjerodavno francusko materijalno pravo, dakle, da se radi o nasljednopravnom pitanju.
tennesse mjenica je rješena tako da njemački sud utvrđuje da američki procesni propisi u konkretnom slučaju (zastara) imaju istu funkciju kao njemačko materijalno pravo koje uređuje taj institut, pa te procesne propise treba kvalificirati po lex fori, tj. po njemačkom pravu.

[outsider]

Pokusala sam naci stari, dobri topic- knjigom do zivcanog sloma (ili nesto tako), kako nisam uspjela postat cu ovdje novi "najdrazi" citat :smt120

Autor Z. Matic: MPP posebni dio (izabrana poglavlja), Zgb, 1982., str.104

"... Sa stanovista tehnike normiranja, moglo bi se tvorcima Konvencije (o odg proizvodaca...) prigovoriti to sto su u tekstu prebacili supsidijarno mjerodavno pravo na mjesto ispred primarno mjerodavnog prava. Radilo se, medutim o koncesiji osjetljivostima pristalica tradicionalnog shvacanja o dominantnoj ulozi legis loci delicti kod vanugovorne odgovornosti za stetu. S obzirom na to da je sustav odredaba o mjerodavnom pravu bio rezultat kompromisa u kojem su pristase legis loci delicti, premda nevoljko, pristale na to da se pravu redovnog boravista ostecenog dade stvarno prvenstvo, ako je to pravo ujedno i pravo glavnog poslovnog mjesta stetnika ili pravo mjesta gdje je osteceni pribavio proizvod, zastupnici ovog potonjeg rjesenja prihvatili su da lex loci delicti vizualno bude stavljena na prvo mjesto u tekstu konvencije..."

:smt074 :smt072 :smt076

[Romana]

Da li netko mozda zna koje je pravo mjerodavno po ZRS za odricanje od prava vlasnistva? Ja sam u dvojbi izmedju lex rei sitae (cl. 18. za vlasnickopravne odnose i druga stvarna prava na stvarima....mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi) i lex domicilii (cl.26 za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo duznikova prebivalista odnosno sjedista).Kao sto se kvalificira odricanje od prava vlasnistva?Nije li to nekakvo jednostrano ocitovanje volje koje samo za sebe ili u vezi s drugim cinjenicama (npr brisanje iz zemljisnih knjiga) dovodi do prestanka prava vlasnistva?
Sto se tice sadrzajnih pitanja oporucnog i zakonskog nasljedjivana opredjelila sam se za shvacanje kolege Darija koji je napisao da se tu u oba slucaja primjenjuje cl. 30 (zna li netko da li je ovo ispravno?)
Jos samo pitanje koji su to slucajevi vadjenja potonulih stvari koji su ostali nerijeseni (svarni slucajevi ili hipotetski-o cemu se tu radi)
Znam da sam dosadna ali ako ima neka dobra dusa da mi pomogne bila bih zahvalna... :smt100

Ovo vadjenje potonulih stvari - mijenjao se PZ 2004. i to su sve sad zajednicke havarije, kolko se sjecam, tak da je to pitanje staro.

Za odricanje prava vlasnistva - ja bi rekla lex rei sitae.

[Dario]

Ja bi reko lex rei sitae kad govorimo o nekretninama, a cl. 26 kad se radi o napustanju pokretnina. Ali ne mora biti moguce je da se i za pokretnine primjenjuje pravo gdje ona nalazi u ovom slucaju bi to bilo pravo gdje se pokretnina napusta.

[mgrzetic]

Slazem se s vama da se u tom slucaju najvjerovatnije primjenjuje lex rei sitae ali me buni to da li se u slucaju odricanja od prava vlasnistva mjerodavno pravo promatra sa stajalista valjanosti tog jednostranog pravnog posla (pa tu dolazi u obzir cl.26 barem za pokretnine)ili se gledaju njegovi ucinci na vlasnickopravne odnose (tu obavezno dolazi cl.18.).I jos nesto koji su to uopce jednostrani pravni poslovi (osim ponude) koji ne ukljucuju stvari a nisu regulirani ovim drugim posebnim odredbama u ZRS (npr oporuka).Vidjela sam nekoliko takvih pitanja po starim testovima..

[Dario]

Sto se tice valjanosti pravnog posla i obvezno pravnih ucinaka tog pravnog posla primjenjuje se cl.26. znaci pravo mjesta prebivalista te osobo koja napusta stvar. A sto se tice stvarno pravnih ucinaka tu se primjenjuje lex rei sitae.. Znaci ako se radi o nekretnini koja je u RH to mora biti upisano u zemljisne knjige izjava mora biti ovjerena kod javnog biljeznika.... A recimo da li ta osoba mora ima 18 ili vise godina tu se gledaju pravila njegovog prebivalista. Eto poprilicno sam siguran da je to tocan odgovor

Jednostrani poslovi su najcesce ponuda i odgovor na ponudu i oporuka, mjenicai, cek koji su regulirani posebnim pravilima.

[mgrzetic]

Sto se tice nedoumica u vezi odricanja od prava vlasnistva-tu jos uvijek ne mogu tvrditi da sam sigurna, ali prihvatila sam misljenje kolege Daria (pogledaj na ovoj stranici malo iznad) koje mi se cini tocnim:

"Sto se tice valjanosti pravnog posla i obvezno pravnih ucinaka tog pravnog posla primjenjuje se cl.26. znaci pravo mjesta prebivalista te osobo koja napusta stvar. A sto se tice stvarno pravnih ucinaka tu se primjenjuje lex rei sitae.. Znaci ako se radi o nekretnini koja je u RH to mora biti upisano u zemljisne knjige izjava mora biti ovjerena kod javnog biljeznika.... A recimo da li ta osoba mora ima 18 ili vise godina tu se gledaju pravila njegovog prebivalista."
Za sadrzajna pitanja oporucnog nasljedjivanja opredjelila sam se takodjer za shvacanje kolege Darija- isto kao i zakonsko cl.30 ZRS
Jos samo da pohvalim nacin ispitivanja prof.Bouceka - ljudi covjek je sasvim korektan.Ne trazi nekakve zamisljene recenice, trazi razumijevanje (ovo mi je super) i naravno vazno je da se dobro napise pismeni,a onda ispituje uglavnom ono podrucje mpp-a koje se nije dobro napisalo u pismenom (sto uvelike olaksava stvar). Moj savjet je da se skupi sto vise starih testova (jer se pitanja uglavnom vrte ista) i njih predje barem jednom tako da te nista ne moze iznenadit..
Sretno

[danijelak]

Bok. Ovo Ti je kombinacija knjige i predavanja:
- postoje 4 metode KV od kojih je jedna metoda KV u 2° i ta metoda se primjenjuje u RH
- u 1° KV se po POLAZNOM pravu (po lex fori):
prvo se donosi ocjena s gledista MATERIJALNOG pravila polaznog prava koje se podvodi pod kategoriju vezivanja u odredenom KOLIZIJSKOM pravilu polaznog prava, a zatim to KP putem svoje poveznice upucuje koje pravo treba primjeniti, tj. koje pravo je po njemu mjerodavno (moze biti domace ili strano pravo)
- u 2° KV se po MJERODAVNOM pravu (po legis cause):
sva daljnja pitanja rjesavaju se po tom mjerodavnom pravu
? koja MAT pravila- O: sa gledista tog (stranog) prava
? koja KP- O: ona koja se sa gledista tog stranog prava trebaju primjeniti; podvodenje pod strano KP na nacin tog stranog prava- daje se MAT pr ocjena s gledista MAT MJERODAVNOG pr i onda se taj zakljucak podvodi pod kategoriju vezivanja u tom stranom pravu
cl. 9. ZRS: "Pravo strane drzave primjenjuje se prema smislu i pojmovima sto ih sadrzi"

u slucaju kad je mjerodavno strano pravo- problem instituta renvoi?
O: sadrzan u polaznom pravu:
1) polazno pravo moze izravno uputiti na MAT pravila mjerodavnog prava (M-pr upucivanje- nema renvoi!)
2) polazno pr moze uputiti na strano pr na sveobuhvatan nacin (K-pr upucivanje); u tom slucaju sva daljnja pitanja rjesavaju se po tom pravu

nadam se da Ti je sad malo jasnije, ne znam Ti bolje objasniti, pa ako netko zna kako to jasnije reci...

Hvala ti puno,pomogla si mi.Malo mi je jasnije,ali tako mi je to bezveze objašnjeno u knjizi,općenito mi je to koma.Trebali bi izbjegavati to pitanje.Ma trebalo bi izbjegavati puno pitanja-na primjer i skriveni renvoi ne kužim.....jel to znači da do njega dolazi SAMO u predmetima bračnog prava i odnosa roditelja i djece i to tako da u tim pravima postoje SAMO pravila o međ.nadl. koja se zasniva na prebivalištu stranaka..... nije mi to jasno- šta je s poveznicom državljanstva? Pa državljanstvo je u puno slučajeva primarna poveznica pa mi nije jasno da li skriveni renvoi dolazi do primjene tek u tim sporovima ako se ne može primjeniti poveznica državljanstva ili šta?
Oprostite ljudi ako vas zamaram ali nije mi to baš skroz čisto pa mi treba pomoć,a ne ide mi se na konzultacije :smt022
Hvala i sretno svima u ponavljanju.Nadam se da nas čeka neki lakši test :smt006

[outsider]

Prvo stupnjevita kvalifikacija, sad skriveni renvoi- hvala Ti sto me tjeras da ponovim najgore stvari za ispit
Opet kombinacija knjige i predavanja:
Primjeri za skriveni R: 1) obiteljski mpp pojedinih drzava (states) USA
2) izraelski mpp nasljedivanja
postoje samo pravila o med. nadl. (jurisdikciji) (PROCESNA pravila!) koja se zasnivaju na prebivalistu stranaka. Sudovi uvijek primjenjuju lex fori, dolazi do primjene lex domicilii stranke -> mjerodavno pravo odreduje se pomocu prebivalista tuzenika

o skrivenom vracanju natrag na polazno pravo govorimo kad
polazno pravo (npr. njemacko KP) uputi na takvo strano pravo (npr. americko) koje pitanje o tome koje pravo treba primjeniti ostavlja neodgovorenim buduci da sudovi te (USA) drzave UVIJEK primjenjuju lex fori kad su med. nadl. prema pravilima o med. nadl. tog stranog (USA) prava
varijanta A prebivaliste TK je u toj drzavi (USA)- nema skrivenog R! Americki sud primjenjuje vlastito materijalno pravo
varijanta B stranke NEMAJU prebivaliste u USA vec u nekoj europskoj kontinentalnoj drzavi (npr. Njemackoj) americko PROCESNO pravilo skriveno vraca na njemacko pravo kao mjerodavno na temelju cinjenice da je u Nj. domicil tuzenika

bit skrivenog R je da do uzvrata dolazi na temelju stranih (PROCESNIH) pravila o nadl., a ne na temelju kolizijskih pravila, a procesna pravila ulaze u podrucje javnog poretka- pitanje je javnog poretka da domaci sud odlucuje samo po domacem procesnom pravu, koje je ius cogens. Ovo je stav prof. Sajka, nisam upoznata sa stavovima ostalih na katedri :-D , a u knjizi pise da se nasa sudska praksa tek treba izjasniti o primjeni skrivenog R u RH pr...

njemacka doktrina smatra da je moguca primjena skrivenog R (kako u slucaju iskljucive nadl, tako i u slucaju izberive), a argument za takav stav nalazi u ulozi u kojoj se primjenjuje strano procesno pravilo- ono se primjenjuje ne samo u:
1) odredivanju nadl (PROCESNA uloga) vec ima i dimenziju
2) odredivanja mjerodavnog prava (skrivena KOLIZIJSKA uloga)
ta se pravila o nadl (USA) mogu okvalificirati, ne samo kao jurisdikcijska pravila o med. nadl., vec ona imaju onu funkciji koju imaju KP u njemackom pravu
? kako se u tom slucaju odreduje mjerodavno pravo
O: (skriveno) upucivanje se razumije kao MATERIJALNOpravno upucivanje na to mjerodavno pravo

Primjer iz knjige:
Njem sud odlucivao je o razvodu braka 2 irskih drzavljana, od kojih je 1 imao prebivaliste u Nj. Po njem KP- kat. vez. je razvod braka, a poveznica upucuje na domovinsko pravo supruga, tj. lex patriae (=irsko pr).
Po irskom Ustavu sve donedavno brak nije bio razvediv -> nije postojala materijalna norma
-> nije bilo KP sa kat. vez. = razvod braka
Medutim, zakonom iz 1986. o priznanju stranih razvoda brakova (procesna! pravila), priznavale su se odluke o razvodu irskih drzavljana, AKO je u drzavi odluke bar jedna stranka imala prebivaliste (sto jeste u konkretnom slucaju). Na temelju toga njem sud je zakljucio da irsko pravo skriveno vraca natrag na njem MATERIJALNE norme o razvodu

Sretno sa ponavljanjem, izdrzi jos malo, pa nadajmo se ovo ce biti iza nas [-o<
Pozdrav svima koji idu na ovaj rok :smt006

[outsider]

@Danijela: samo cu reci nessica sa cokoladom, a ako prodemo vodka sumsko voce

ne znam je li tocno, ja sam pisala opcenito o K-pr i M-pr autonomiji (str.142/143 knjige), s tim da je bitno navesti glavnu razliku- u slucaju M-pr stranke inkorporiraju u svoj ug samo DISPOZITIVNE norma odredenog pr poretka, cime te norme postaju dio SADRZAJA ugovora i u slucaju ug BEZ med obiljezja tumece se po pravilima polaznog pr, a u slucaju ug SA med obiljezjem po pravilima mjerodavnog prava na koje upucuje polazno pravo. Stranke u slucaju M-pr autonomije ne mogu mijenjati ius cogens polaznog pr
cl. 3/3 RK je M-pr upucivanje- ne da mi se sad tipkati to (v. str. 536/7)

K-pr autonomija je kod ug SA med obiljezjem (subjektivna teorija), stranke su slobodne izabrati sva PRISILNA i sva DISPOZITIVNA pravila izabranog prava -> gotovo se iskljucivo primjenjuje izabrano pravo, pa se iskljucuje primjena prava drzave koje bi se inace primjenilo da nema takvog izbora pr
Po meni je cl.3/1 RK primjer K-pr autonomije, ali to ne znam sigurno (Za M-pr sam negdje iscupala taj podatak), s tim da sam tu onda spomenula i cijepanje ug statuta i ne znam ima li to bas veze s pitanjem, ali ne trazi se koneksitet (od viska ne boli glava :-) )

sretno sa ponavljanjem! jos samo malo...

[outsider]

in favorem laboris -u korist radnika, u BU I je izrazena u cl. 19, po kojem radnik moze poslodavca tuziti alternativno u t.1. ili t.2 (v. str. 514 :-) ), dok poslodavac radnika moze tuziti samo pred sudovima domiclila posloprimca (cl.20)

[ultraviolet]

Ma ništa to još nije što oni tek mogu smisliti! Na zadnjem roku sam se šokirala kad sam vidjela pitanje da napišemo njihova osobna imena... HALO!!!!!! koga još briga kako se zove Savigny, kako Story ili ne znam ni ja tko sve ne... Nekad imam osjeæaj da samo žele nama kljucati po mozgu i istražiti dokle mogu :smt021 ](*,)

ja te stvari prvo i popamtim
sve što je nebitno moj mozak usisava
da je pisalo kolko je svaki djece imo, koje mu je bilo najdraže mjesto za izlazak i kolko je imao iz kemije u osnovnoj školi, uv bi popamtila. :-D
al kad je trebalo nabubat rimsku konvenciju, bilo je krvi, znoja i suza.

kolizijskopravna metoda je jedan od, ako ne i najvažniji dio gradiva.
povijest definitivno ostavite za kraj, i to po mogućnosti ponavljajte dan prije, čak i direkt prije pismenog jer se sva ta imena jako lako pomješaju. a i nije baš najjasnija distinkcija između mnogih teoretičara. na prvih par čitanja imaš filing da svi deru po jednom te istom. poslije skužiš nijanse.
e da, i stvar koju često ponavlajm - PITANJA! obavezno radit po pitanjima, iznenadi se čovjek kaj sve znaju stavit pod pitanje.
sretno svima, dao vam bog strpljenja i koncentracije, za mpp toga treba najviše.

[kelj]

dala sam si truda i izdvojila pitanja koja se odnose na europsko pravo, a koja su bila na zadnjim rokovima. s tim da rim 1 treba proć i po pitanjima iz skripte, samo što tamo piše rimska konvencija, pa treba pronać odgovore u samoj uredbi.


RIMOVI I EUR.PRAVO
1.Izvori evropskog mpp prije donošenja amsterdamskog ugovora 1997.
2. Što je do sada postignuto unifikacijom u okviru E(E)Z/EU?
3. Objasnite sve instrumente za unifikaciju odredaba europskog mpp-a Objasnite važnost 4. Suda EZ (Europskog suda) u suvremenom europskom mpp-u? Gdje je njegovo sjedište?
objasnite kako se u suvremenom europskom pravu unificiraju odredbe europskog mpp-

1. Iznimke od načela karakteristične činidbe pri određivanju najuže veze u Rimskoj
konvenciji
2. kako RK iz 1980 uređuje pitanje polja primjene mjerodavnog prava za ugovore
3. Kako pitanje subrogacije i retroaktivnosti uređuje Rimska konvencija?
4. Pravo mjerodavno za ugovore o nekretninama: usporedite rješenja iz europskog i hrvatskog prava.
5. Rimska konvencija - pravo mjerodavno za pojedinačni ugovor o radu.
6. Kako Rimska konvencija iz 1980. uredjuje pitanja:
aa)nejedinstvenog pravnog podrucja?
ab)javnog poretka?
ac)nesposobnosti ugovornih strana?
7. objasnite važnost R. konvencije u europskom mpp-u te navodeći njen puni naziv i godine, obrazložite da li u kontekstu njene primjene postoji relevantna veza i s hr pravom?
8. Kako Rimska konvencija iz 1980. ureduje stranačku autonomiju?
Navedite sva relevantna pitanja na koja odgovara.
9. Koje pravo je mjerodavno za obveznopravne odnose ugovora o prodaji nekretnina na području EU? Koji izvor (pun naziv i godina) to pitanje na području EU uređuje.
10. objasnite primarni ugovorni statut prema RK
11. koje je pravo mjerodavno za potrošačke ugovore prema RK
12. Koje je pravo prema RK mjerodavno za pojedinačne ugovore o radu?
13. Objasnite iz današnje pravne pozicije važnost Rimske konvencije u europskom mpp. 14. Navedite pun naziv i relevantne godine te perspektivu tog pravnog izvora.
15. Kada je i pod kojim nazivom stupio važeći izvor europskog primarnog mpp-a. Što to znači za međunarodne ugovore kao izvore europskog mpp-a?
16. Objasnite važnost glavnog unufikacijskog instrumenta u europskom mpp-u nakon 01. prosinca 2009
17. Kako Uredba RIM1 (navedite puni naziv i sve relevantne godine) uređuje mjerodavno pravo za ugovor o kupoprodaji pokretnina

BRISEL 1
1. Briselska uredba - promjene i prednosti u odnosu na Konvenciju
2. kako pitanja opće nadležnosti uređuje BU I (naputak)? koja latinska izreka to izražava?
3. koje vrste nadležnosti su u BU I obuhvaćene posebnom nadležnošću (kao višim rodnim pojmom). objanite i navedite primjere
4. Na koji način je u Brisselskoj uredbi izraženo načelo in favorem laboritoris?
5. Kako izvor pod b) uređuje nadležnost za sporove nastale iz djelovanja podružnice, odnosno zastupstva?
6. Posebna nadležnost za sporove iz ugovora prema Uredbi Bruxelles I.
7. U kojim slučajevima se prema Uredbi Bruxelles 1. priznanje odluke suda druge države članice može odbiti zbog nenadležnosti toga suda?
8. Kako BU I definira posebnu nadležnost ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora?
9. Kako BU I definira posebnu nadležnost ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti?
10 Na kojem općem pravnom nacelu se temelji opca nadleznost po BU I? Navedite pun naziv, godinu donosenja i datum stupanja na snagu tog izvora?
11. Kako se u drzavama clanicama primjenjuje BU I i tko su njeni adresati?
12. navodeći pun naziv i relevantne godine, objasnite sve vrste nadležnosti u odredbama BU I.
13. Prema odrebama BU I navedite tri primjera za isključivu nadležnost
14. Gdje prema odredbama BU I može biti tužen poslodavac s prebivalištem u državi članici? Objasnite sporazum o nadležnosti u odredbama BU I
15. Kako BU I definira odluku? Objasnite Vaš odgovor na primjeru ciparske sudske odluke?
16. Usporedite odredbe ZRS-a o litispendenciii s onima iz BU I? Navedite osnovne razlike
17. koje je stvarno polje primjene Uredbe Bruxelles I
18. kako Uredba Bruxelles I uređuje nadležnost za sporove iz ugovora
19. U kojem mjestu se, prema Urebu Bruxelles I., zasniva posebna nadležnost za zahtjeve za izvanugovornu odgovornost za štetu i za uzdržavanje?
20. Oblik izričite prorogacije prema Bruxelles I.
21. Navodeći pun naziv i relevantne godine, objasnite sve vrste nadležnosti u odredbama BU I.
22. Prema odredbama BU I navedite tri primjera za isključivu nadležnost .
23. U kojem mjestu, prema BU I, ima prebivalište trgovačko društvo, druga pravna osoba ili udruženje fizičkih osoba?
24. Kada se prema BU1 (navedite puni naziv i sve relevantne godine) odluka neće priznati

[nova]

E, ovaj...
Gledam ja dio o arbitraži u Sajku, gledam ja arbitražu u skripti.
Skripta radi samo Zakon o arbitraži, pa me zanima: jel treba radit ona tri ugovora o ulaganju (slo, it, njem), Washingtonsku konvenciju i međunarodno mirenje? Zakon o mirenju nije dio literature :/
A arbitraža je u knjizi toliko kriminalno loše napisana, uz tako jasan zakon :/ Rastužuje me ovaj predmet jako.

iz knjige o arbitrazi moras napravit vrste arbitrabilnosti i prvih 13 str,otprilike,znaci do te slovenije,njemacke...ZA ucis po clancima,kao i NY I EU konvenciju!to ti se sve nadovezuje na tih 13 str!koliko sam ja shvatila za tu arbitrazu je bitno shvatit usporedbe izmedju ta 3 izvora npr,mjerodavno pravo za bit spora po ZA a kako po NY!o mirenju,po mom saznanju treba zant samo definiciju mirenja!e sad,imam par pitanja pa ako bi mi netko znao odgovorit!vrlo je cesto pitanje iz mgpp-a u kojem se postupku po hrv pravu odlucuje o priznanju strane konstitutivne i kondemnatorne odluke????????vjerujem da postoji odgovor u knjizi iz mgpp-a ali buduci da to ucim po skripti nisam uocila odgovor!

[Maat]

pa jel nije u delibacijskom postupku? a to je izvanparnični postupak. osim ako se odlučuje incidentalno, kao o prethodnom pitanju..

btw koje tri vrste arbitrabilnosti; ratione materiae, personae i jurisdictione?

[maus]

jos jedna divota : kod negativnih pretpostavki javnog poretka - prvo pise da nije uperena protiv sadrzaja odluke, da bi kod rasprave o procesnom javnom poretku rekli da materijalni napada sadrzaj odluke....a mislim....a da se kresimir i sajko sjednu pa dogovore...

[Amadeus]

maus kaj se opterećuješ bezveze. ionako ovaj predmet nema nikakve logike.vidiš da ni oni sami ne znaju

[nova]

knjiga mi se već raspala i negdje mi je ispala prva stranica gdje počinje RIM1, pretpostavljam da u tom članku piše koje je polje primjene. pa ako ima koja TILA da mi napiše samo ukratko ovo što mi fali... hvala

uredba se primjenjuke na kolizijskopravne situacije ugovornih obveza u gradjanskim i trgovackim predmetima!ne primjenjuje se narocito na porezne,carinske i upravne predmete!iz podrucja uredbe su iskljuceni:pitanje status i pravne sposobnosti fiz osoba,obveze iz obiteljskih odnosa,ukljucujuci uzdrzavanje,zatim bracnoimovinski,vrjednosni papiri i trg drustva pogledaj u rim 2-isto je,zatim ugovori o arbitrazi i ug o sudskoj nadleznosti,osnivanje trusta,obveze iz predugovornih odnosa,te na dokazivanje i postupak!
to ti je ukratko,ali bi ti preporucila da pogledas tocno sve kaj pise,jer obozavaju to polje primjene