IV. Međunarodno Privatno Pravo

[nova]

par pitanja:

1.navedite 3 autora koja se u svom ucenju o mppu pozivaju na prijateljsko dopustenje. objasnite njihovo stajaliste.
tko još osim savignyja??

2. Sto je to interpolacija?
jedno glupo, ali me zanima točna definicija...

3. kolizijsko i materijalnopravno shvacanje autonomije na primjeru rimske uredbe

4.Objasnite izravnu tužbu na primjeru iz važećeg međunarodnog ugovora koji je na snazi u rh

5.Koje rezerve nudi Newyorška konvencija i je li neke od njih prihvatila RH kao stranka navedene konvencije?
zanima me ovaj drugi dio pitanja...

6.Na konketnom važećem primjeru iz hr prava objasnite federalnu klauzulu
wtf?

ima još toga...ovo se sve pojavljivalo u pismenom+nalazi se u skripti, ali nigdi odgovora

1.story,huber i j.voet
2.interpolacija ili dvostruka egzekvatura-mgpp,skripta str 140
3.nemam pojma :-)
4.haaska konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama-clanak 9
5.mislim da da,kad smo postali stranaka konvencije notifikacijom o sukcesiji 8.10.1991
6.federalne su ti u haaskoj konvenciji za prometne nezgode clanak 14 i za proizvodjaca isto clanak 14

[maus]

3. u uredbi je upitanju materijalnopr. upucivanje...onaj clanak - sloboda izbora, pa stavak 3 a i 4...ako su svi drugi elementi relevantni za predmet.....
kolizijsko bi ti bilo da vrijede kogentne norme izabranog prava, sto ovdje nije slucaj...

[tuka]

K
4)Koju vrstu shvaćanja stranačke autonomije kod ugovora o plovidbenim odnosima

6)Navedite četiri primjera i napišite četiri pravna pravila kod kojih u mpp-u dolazi do podrednog upućivanja.

4. za ugovore o plovidbenim odnosima mjerodavno je pravo koje stranke odrede. to je kolizijskopravnoupućivanje jer one tako upućuju na cijeli pravni poredak, a ne implementiraju u svoj ugovor razna pravna pravila koja bi onda mila mjerodavna (to je kod materijalnopravne autonomije). otprilike tako nešto

6. 1.primarno kolizijsko pravilo se ne može prijijeniti jer stranke nisu odredile mjerodavno pravo (pa onda tu staviš onu odredbu iz zrs-a)
2. kad pravnu prazninu u primarnom kolizijskom pravilu popunjava podredno kolizijsko pravilo (to je ono da je za pravnu i poslovnu sposobnost fizičkih osoba mjerodavno lex patriae, ali ako se radio o osobama bez državljanstva, mjerodavno pravo određuje se prema prebivalištu)
3. kad primarna poveznica upućuje na nepostojeći pravni poredak ( za izvanugovornu odgovornost za štetu mjerodavno je lex loci damni ili lex loci delicti commissi, no ako je to mjesto na otvorenom moru, onda se zapravo upućuje nan epostojeći pravni poredak, i podredno sse primjenjuje odredba pomorskog zakonika da se za naknadu štete zbog sudara broda, koji se dogodio na otvorenom moru primjenjuju odredbe pz-a)
4. do podrednog upućivanja dolazi i kad se primarno mjerodavno pravo ne primjenjuje zbog zaštite domaćeg javnog poretka, sprečavanja fraudalozno zaobilaženja domaćeg prava i kad se mjerodavno pravo ne može utvrditi
... nadam se da to je to...

[Amadeus]

Kolegice i kolege, predstavljam vam... Pravne nedoumice Provjerite svoje znanje i pomozite kolegama! Sutra je rok, još malo pa gotovo! (s vremenom, ne nužno i ispitom)
Ako itko zna odgovor na išta, volim vas do u svemir <3 Ovo je sve iz starih testova, jel.

1)Objasnite poveznice za posebna pitanja i za glavno pitanje
2)Je li tocna tvrdnja da je lakše priznanje stranog pravorijeka prema odredbama ŽK iz 1927. nego prema odredbama NYK
3)Koji izvor europskog mpp-a i kako određuje pitanje primjene kolizijskih odredaba u predmetu ugovornih obveza za posebna područja?
4)Koju vrstu shvaćanja stranačke autonomije kod ugovora o plovidbenim odnosima
5)Kada se u primjeni postavlja prethodno, a kad prvotno pitanje?
6)Navedite četiri primjera i napišite četiri pravna pravila kod kojih u mpp-u dolazi do podrednog upućivanja.
7)Objasnite pojam prebivališta po Luganskoj konvenciji.
8)Navedite specifična pitanja o čeku koja nisu riješena.
9)Je li po izvorima hrvatskog unutarnjeg prava lakše priznanje stranog (kondemnatornog) pravorijeka ili strane sudske kondemnatorne odluke? Navodeći relevantne formalne pravne izvore obrazložite Vaš odgovor.
10)Navedite razlog uvođenje ove poveznice u mpp: Lex residentiae habitualis:
11)Po čemu su odredbe o izberivoj nadležnosti u BK iz 1968. specifične?
12)Koja je razlika između litispendencije pred domaćim sudom i litispendencije pred stranim sudom u hrvatskom pravu? Navedite relevantne izvore koji ta pitanja uređuju.
13)Navedite vrste ugovora o arbitraži. Kakvi su njihovi pravni učinci i od kada u višestranim međunarodnim ugovorima?
14)Koja je razlika između mjenične i čekovne sposobnosti u hrvatskom mpp-u?

Tnx unaprijed

ma otkud samo vadite takva pitanja? da mi je znat.

[Maat]

može li mi netko pojasnit izraz locus contractus: na šta se tu točno misli, locus actus / solutionis. s obzirom na rečenicu "za oblik pravnog posla proglašava mjerodavnim pravo mjesta zaključenja, a to je pravo mjerodavno i za ugovorne odnose, s tim što se locus contractus katkad smatra jestom zaključenja, a katkad izvršenja"
ne kužim šta točno locus contractus predstavlja u ovoj rečenici (i inače)

tko je postavio teoriju comitas gentium: voet ili huber?

kak me živcira što ovi tuntleki iz 13. do 17. st. imaju redom po šest imena! charles dumoulin, karol moline, carolus molineaus... mogli su uz knjigu izdat i kazetu s izgovorom

btw neka od ovih pitanja su mi horrendous, "navedite pitanja o čeku koja nisu riješena", a?? pravit ću se da nisam vidjela da to pitanje postoji

[spy]

1.lex causae je pravo mjerodavno za glavno pitanje tj. za sadrzaj pravnog posla to moze biti kod ugovora pravo koje su stranke izabrale na osnovi poveznice volje stranaka, a za sposobnost tih stranaka da uopce sklope ugovor mjerodavno je lex patriae poveznica drzavljanstvo, a podredno ako lex loci contractus, ako bi po tom pravu bile sposobne, sposobnost sklapanja ugovora je posebno pitanje u tom slucaju.
3. Uredba br.593/2008 Rim I. al ne znam koja su to podrucja.
5. Prethodno pitanje se postavlja nakon sto kp uputi na mjerodavno strano pravo za glavno pitanje, pa je pitanje po kojem pravu rjesavati o prethodnom pitanju jel po lex causae ili po lex fori.
Valja bi to bilo nesto od toga.
A ovo za cek se odgovarajuce primjenjuju odredbe o mjenici pa sad hm...
Ugovor o arbitrazi postoji u NYK 1958. Valjda ga je bilo i u Zenevskim 1923 i 1927 s obzirom da nema arbitraze bez sporazuma, moze biti kao posebni ugovor ili kao arbitrazna klauzula u glavnom ugovoru al vrijedi nacelo separabilnosti, da je valjanost klauzule neovisna od ostatka ugovora.
Poveznica redovnog boravista ulazi u hrv pravo kroz HK na snazi o obliku oporuke i odgovornost proizvodjaca i za nezgode, a moze bit da je poanta u tom sto ga mogu imat i nesposobni i mozes imat samo 1 rb, dok prebivalista po njem pravu mozes vise a nesposobni samo zavisno pa je utoliko zgodnije baratat rb.

[spy]

locus contractus je mjesto zakljucenja ugovora, a negdje je relevantno mjesto izvrsenja obveza iz ugovora umjesto mjesta zakljucenja tog ugovora, npr mjesto predaje stvari ili mjesto pruzanja usluge, ne znam bolje ni sebi objasnit.

[maus]

a pazi ovo : Pasquale Stanislao Mancini!

ps. smrt kolizijskim pravilima!!

[spy]

bio mi je drazi dok je bio samo Mancini e a ovo za Lugansku, ona je u biti isti klinac kao i BK tj BU I (ak nisam to pobrkala) pa bi definicija trebala bit ista tj samo za pravne osobe gl posl mjesto, statutarno sjediste ili gl uprava, a za fizicke nula bodova -po lex fori. Odbijam trazit drugi odgovor na to

[Southern comfort]

sto se tice uvodjenja redovnog boravista-mislim da je to zato sto se moze imat vise prebivalista (pr. njemacko pravo) ali ne i red. boravista jer se radi o fakticnom prebivalistu i sama cinjenica da se nalazis na jednom mjestu duze vrijeme iskljucuje mogucnost dr. red. boravista
osim toga prebivaliste zahtjeva animus manendi sto suzava polje primjene, jer ga onda ne mogu imat poslovno nesposobne osobe. to se isto izbjegava primjenom red. bor. pod pretpostavkom da su se posl. nesposobne osobe uklopile u zajednicu u kojoj borave. barem sam ja tako shvatila iz knjige

[Amadeus]

tvorac teorije o comitas gentium je Urlich Huber

[Southern comfort]

E, i ako bi se nekome dalo objasniti, koja je razlika s priznanjem konstitutivnih i kondemnatornih odluka? Mislim, znam iz ZRSa postupak priznanja, ovo sve ostalo su mi španska sela. Ili polja.

Sretno svima sutra *hang*

mislim da ti je razlika u tome sto kad se konst. prizna onda je s njome zavrseno, a kondemnatorne se jos moraju i izvrsiti. ako sam u krivu nek me netko ispravi.
a ovo s prvotnim pitanjem, jedino cega se mogu sjetit je razlika izmedju prethodnog i djelomicnog pitanja koje je dio kategorije vezivanja. mislim da nesto o tome pise u poglavlju o prethodnom pitanju

[maus]

koja je razlika s priznanjem konstitutivnih i kondemnatornih odluka? - e na ovome se padalo jedan rok..... uglavnom - nikakva, sto se tice priznanja...a ovrha, to je vec druga stvar, objasnjena dva posta iznad

[spy]

ja sam to shvatila ovak sve se priznaju u delibacijskom s tim da je kondemnatornim jos povrh toga da bi se mogle ovrsiti treba priznati i ovrsnost. A alternativno upucivanje (opet moja interpretacija) je kolizijskopravno upucivanje temeljem vise poveznica jednake vrijednosti izmedju kojih sud ili stranka bira povoljniju, tko bira ovisi o pravnom poretku. Vezano je za nacelo ubikviteta i nacelo favor. I mislim da se pod prvotno pitanje misli na glavno pitanje.

[maus]

a imas i mogucnost da se pojavi pred sudom kao incidenter sto bi valjda bilo prethodno pitanjce...to je slucaj kad se ne mora ici u delibacijski postupak...ali moze, ovisno da li ce sud zastati ( hm ili prekinuti ? ) i cekati rezultate delibacijskog ili ce sam o tome odluciti kao o prethodnom pitanju....

[bunny rabbit]

Kad netko otkrije koja je to odluka iz 2006. nek javi

Nego što nego sam našla odluku, ja sam ultimativna kraljica svemira <3 (nakon pismenog, naravno)
Onaj pamflet što se sramotno izdaje za Boučekovu knjigu o EU, str 43., skroz na dnu.

Poanta je da je sud 2006. izrazio mišljenje da neka Haška konvnencija spada pod isključivu nadležnost EZ.
Razlog zašto to nitko od ljudi koje sam ja čula nikad nije ni vidio, jeste što u idućoj rečenici kaže da je cijela ta zavrzlama riješena 2007. kad je EZ actually pristupula Haškoj konferenciji (to je informacija koju ljudi, recimo, znaju, i koja je, recimo, bitna).
Ali sve to skupa je POTPUNO irelevantno, s obzirom na to da je iste te 2007. došao Lisabonski ugovor, koji je nadležnost za ugovore prebacio na EU.
A i to je isto POTPUNO nebitno, s obzirom na to da će se sve iznebuha izmijenjati dok RH uđe u EU ^^

[LeonaM]

b)stajalište Eur.suda iz 2006.o sklapanju međunarodnih ugovora u svrhu unifikacije mpp-a na području eur.gospodarskog prostora.navedi formalni izvor

- mislim da je na ovo odgovor trebao glasiti nekako ovako-

-prema odredbama Ugovora o EZ, Zajednica je ovlaštena sklapati međunarodne ugovore s drugim državama i međunarodnim organizacijama. Novost u eu pravu je okolnost da je EZ aktivirala svoju vanjsku nadležnost za uređenje europskog mppa, premda se tom ovlašću prije nije koristila.

Vanjska nadležnost EZ aktivirana je i glede Luganske konvencije 1988 o sud. nad., priz. i ovr. odluka.. jada, jada, jada- koja je identičnu materiju (iz BK) uređivala između država članica EU i država članica EFTA u svrhu unifikacije mppa i na području europskog gospodarskog prostora. Važnost LK bila je znatno smanjena kad je BK postala BUI. Postavilo se pitanje: mogu li i dalje države članice EU same biti ugovorne stranke LK ili EZ zajedno s njima.

Europski sud je u svom mišljenju 1/03 2006. odgovorio da sklapanje nove Luganske konvencije u cijelosti pripada u isključivu nadležnost Europske Zajednice.
takvo stajalište E suda načelno sprečava države članice Eu u pravnim odnosima s trećim državama pozivati se na svoje pravo ili s njima sklapati dvostrane ugovore u okviru polja primjene BUI.
Nova Luganska Konvencija sklopljena je 30. 10. 2007- potpisali su je EZ i Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska

++ Nakon mišljenja E suda iz 2006 postalo je jasno da i HK o izboru suda iz 2005 potpada pod isključivu nadležnost EZ- pakleni plan je da se uredi potpuno isključivanje država članica EU iz pravosudne suradnje u građanskim predmetima s trećim državama u bilateralnim i multilateralnim okvirima na regionalnom i globalnom planu.
03. travnja 2007 EZ je pristupila HK za mppu čime je vanjska nadležnost EZa na području europskog kolizijskog prava ušla u novu fazu odnosa

sorry, al stvarno ovo nije moglo kraće- btw to je Bučekova knjiga str 42,43,44

[maus]

ma moras nabubati sve izvore..i to ono...po mogucnosti si povadis u biljeznicu pa pises poveznice....i onda molis sve slavenske bogove da ispravno razumijes pitanje na pismenom..na to se sve svodi....a najgore je ovo uciti ako nisi bio na predavanjima i / ili seminaru. jer ti nista nije jasno....sansa ti je jedina onda varadi koji je stvarno dobro napisan ali to ti opet dodatno uzima vrijeme....

[silvija]

[QUOTE=Iudex_25;504119]

- PISMENI- ne znam oko čega se digla tolika strka, pismeni je danas bio baš kao stvoren za one sa smislom za povezivanjem gradiva i logičkim zaključivanjem.

Dajte ljudi pa nismo na magisteriju...oprosti pitanja su bila za bubanje, kao i uvijek...od točnih naziva konvencija i godina pa do odredaba određenih članaka raznih konvencija...Ima nas koji ne možemo na pamet učiti.. nikako. U redu bilo je i logike za promjenu, koju pozdravljam, ali tko je to sposoban u tom (barem za mene ), velikom pritisku i ograničenom vremenu tako smisleno zaključivati, povezivati ..naravno pod pretpostavkom da si shvatio pitanje dobro... shvatiti što su točno htjeli kao odgovor...kolizijska razlike između ZRS i Haške..pa daj..ima ih sto...Pogotovo za filozofa kao ja...pa i oni sami po sebi nisu bolji...uz to uredno pisati..ostaviti mjesta za njihove "glose?????!!!!!!!!"...Sve što želim reći je da je ovdje dvojka krvava..Nebi li trebali biti tu da nam olakšaju život..budu pedagozi...Ok,ova katedra je jedna od rijetkih korektna i gospodska...ali bi trebali razmisliti o kriterijima...ili sam ja fulala faks...što isto nije isključeno...:-)

[LeonaM]

Btw- evo, ak nekoga zanima- razlika zrsa i haaške je u sankciji. jer zrs kao sankciju može primijeniti domaće ili strano pravo- zavisno od toga koje je mjerodavno, dok haška može primijeniti samo mjerodavno pravo jer nema "svoju" državu pa tako ni "domaće pravo"

i ajd mi sad nek neko objasni kak sam ja trebala doć doć do tog zaključka- inaače odgovor sam saznala od Boučekove seminaristice jer je to on njima naravno napomenuo na seminaru...

[maus]

i jos : zrs ima i pravo rh sto haska logicno nema

[kelj]

E pa to vam ja govorim...i sad ajde...budi pametan ..da je bilo vremena možda bi se i sjetila poveznica kao razlike ali ovako mi je sinulo samo polje primjene :-(..a razlika u imanju i nemanju institituta"renvoi" sinula mi je nakon ispita mada je i to upitno s obzirom na str 201-202 u knjizi Sajka...no dobro..nadajmo se da je to pitanje bilo "za 5"..hahaha..

Nego, kako ste odgovorili 5a i 5c...?

Pliz...ja neznam gdje bih više provjerila i bila sigurna u svoj odgovor...tragično...nakon ispita neznaš kako si napisao...

5.a. samo sam napisala da je boravište poveznica podrednog kolizijskog pravila (to mi nekako smrdi na krivo) i ona dva slučaja kad je nadležan hrvatsko sud ako tuženik ima boravište i to je to.

c)napisala sam da je moguće jer tako kaže ZRS i NYK. i to je tad ako je u pravorijeku odlučeno o predmetima koji nisu bili podvrgnuti arbitraži pa se taj dio odluke može odvojiti od dijela u kojem je odlučeno o podvrgnutim pa će se priznati samo taj dio pravorijeka.

[maus]

to je sve slicno ali nije isto, pogotovo ono sto ti dolazi kao pitanje....+ moras znati onaj pocetni dio bk, jer znaju nekad staviti ona 2-3 glupa pitanja o bk- na tome su prije dosta inzistirali, sada manje- ali vidim da se tu i tamo opet pojave

[silvija]

5.a. samo sam napisala da je boravište poveznica podrednog kolizijskog pravila (to mi nekako smrdi na krivo) i ona dva slučaja kad je nadležan hrvatsko sud ako tuženik ima boravište i to je to.

c)napisala sam da je moguće jer tako kaže ZRS i NYK. i to je tad ako je u pravorijeku odlučeno o predmetima koji nisu bili podvrgnuti arbitraži pa se taj dio odluke može odvojiti od dijela u kojem je odlučeno o podvrgnutim pa će se priznati samo taj dio pravorijeka.

Da...super ...ja sam napisala da nije moguće jer Rh pripada sustavu ograničene kontrole u kojem se odluka kao takva ili priznaje ili ne( jer i ZRS i NYK ima odredbi o priznanju ili odbijanju ali o djelomičnom p.ne..ispituje arbitrabilnosti sve one iz članka ali onda priznaje ili ne...očito ne vidim dobro)...nemože se mjenjati a djelomično priznanje stranog pravorijeka bilo bi na neki način mjenjanje...krivo...očito...ha?

[Iudex_25]

5.a) važnost poveznice boravišta u odredbama mgpp u ZRS-s. pun naziv tog formalnog izvora,
b)što je strana sudska odluka po ZRS
c)može li hrv sud djelomično priznati strani pravorijek. pravni izvor na kojem temeljite odgovor.

Ovako je trebalo odgovoriti:

a.- važnost poveznice: u određivanju nadležnosti suda RH. Ukoliko tuženik nema prebivalište u RH,niti u kojoj drugoj državi,nadležnost suda RH postoji ako tuženik ima BORAVIŠTE u RH. Te ako su parnične stranke državljani RH,nadležnost suda RH postoji i kad tuženik ima BORAVIŠTE u RH.
Puni naziv tog formalnog izvora : Zakon o rješevanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima ilivam ZRS. ( Ovdje je nastala nepotrebna panika ,samo je trebalo logiku uključiti, namjerno su tu cimalicu ubacili da zbune "protivnika")

b.- strana sudska odluka : ZRS ne definira što je konkretno strana sudska odluka. Za razgraničenje stranih od domaćih sudskih odluka može se primijeniti teritorijalni ili personalni kriterij. A koji će se od njih primijeniti ako nema međunarodnih pravila,ovisi o pravu države priznanja. Eventualno bi se iz odredbe ZRS-a - stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom,tj.nagodbom dalo zaključiti da se radi o teritorijalnom kriteriju razgraničenja.

c.- može li djelomično priznati pravorijek: Može. Pravni izvor na kojem se temelji odgovor - NYK o priznanju i izvršenju inozemnih arbitražnih odluka iz 1958. Odredba iz nje jest : ...ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitraži mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitraži,prve će moći biti priznate i izvršene.
Neki su tu spominjali zakon o arbitraži, međutim zaboravili očito na hijerarhiju pravnih izvora u nas.

Eto,to je to, no big deal

[kelj]

Ovako je trebalo odgovoriti:

a.- važnost poveznice: u određivanju nadležnosti suda RH. Ukoliko tuženik nema prebivalište u RH,niti u kojoj drugoj državi,nadležnost suda RH postoji ako tuženik ima BORAVIŠTE u RH. Te ako su parnične stranke državljani RH,nadležnost suda RH postoji i kad tuženik ima BORAVIŠTE u RH.
Puni naziv tog formalnog izvora : Zakon o rješevanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima ilivam ZRS. ( Ovdje je nastala nepotrebna panika ,samo je trebalo logiku uključiti, namjerno su tu cimalicu ubacili da zbune "protivnika")

ok, to mi je točno...

b.- strana sudska odluka : ZRS ne definira što je konkretno strana sudska odluka. Za razgraničenje stranih od domaćih sudskih odluka može se primijeniti teritorijalni ili personalni kriterij. A koji će se od njih primijeniti ako nema međunarodnih pravila,ovisi o pravu države priznanja. Eventualno bi se iz odredbe ZRS-a - stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom,tj.nagodbom dalo zaključiti da se radi o teritorijalnom kriteriju razgraničenja.

a u k, tu sam napisala neku kombinaciju definicije iz BU1 i ZRS-a, kao da je strana sudska odluka ona koju je donijelo strani sud, bez obzira na njen naziv.to je krivo dakle.
ali stavila sam i ono što piše u ZRS-u.
ovo je valjda polovično...

c.- može li djelomično priznati pravorijek: Može. Pravni izvor na kojem se temelji odgovor - NYK o priznanju i izvršenju inozemnih arbitražnih odluka iz 1958. Odredba iz nje jest : ...ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitraži mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitraži,prve će moći biti priznate i izvršene.
Neki su tu spominjali zakon o arbitraži, međutim zaboravili očito na hijerarhiju pravnih izvora u nas.

pa izvor su i ZA i NYK...da ga hebeš ZA nije netočan odgovor!


*prof.Babić djeluje kao normalan čovjek, sigurna sam da nas neće rušit zbog nebitnih detalja.

[Maat]

Neki su tu spominjali zakon o arbitraži, međutim zaboravili očito na hijerarhiju pravnih izvora u nas.

da treba vremena za skužit to u mpp-u, što je meni i najteži dio, ta raštrkanost izvora. treba imat stalno pred očima hijerarhiju m.ug., legis specialis, pa tek onda ZRS i formulirat u glavi odgovore sukladno tome. hvala

što se tiče briselske k, javlja se pitanje o razlikama s b1, činjenica da je to konvencija a b1 akt institucija EZ, koji europski sud više ne tumači na isti način i te neke sitnice. al i meni se čini ko da bi to sve trebalo bit 'za pet'

[Iudex_25]

pa izvor su i ZA i NYK...da ga hebeš ZA nije netočan odgovor!

E pa da ga ti hebeš netočan je.

Prvo, traži se u pitanju koji izvor a ne koji izvori ( jednina, ne množina).
Drugo, RH je jedna od država ugovornica NYK. E sad,što to znači u smislu izvora to je većina naučila još na prvoj godini (OTPP).

[ladyv]

ok, ZA nije izvor arbiražnog prava u RH i nigdje ne spominje djelomično priznanje pravorijeka. ja ću se pravit da nisam vidila čl.36. st.2. t.1. d)
btw. sretno svima, ajmo položit ovo!

da, ja se slažem s tobom.dobila sam 4 iz pismenog, a tako sam odgovorila i nije ništa križano bilo.
jer mislim da smo mi kao i 2/3 zemalja stavili rezervu na erga omnes primjenu NYK pa se onda ta odredba ZA primjenjuje u tim slučajevima..

[Iudex_25]

da, ja se slažem s tobom.dobila sam 4 iz pismenog, a tako sam odgovorila i nije ništa križano bilo.
jer mislim da smo mi kao i 2/3 zemalja stavili rezervu na erga omnes primjenu NYK pa se onda ta odredba ZA primjenjuje u tim slučajevima..

Eh ja odgovorio NYK i također ništa križano nije bilo, dapače. Kaj ćemo sad? Mislit ili znat?:roll: