IV. Međunarodno Privatno Pravo

[maus]

ok, ZA nije izvor arbiražnog prava u RH i nigdje ne spominje djelomično priznanje pravorijeka. ja ću se pravit da nisam vidila čl.36. st.2. t.1. d)
btw. sretno svima, ajmo položit ovo!

pa zaprvo sve sto u ZA pise odnosi se i na djelomicne pravorijeke jer ZA kaze da se oni smatraju samostalnim pravorijecima.....
i ZAKON O ARBITRAZI nije izvor arbitraznog prava ?? e jbg sad

[spy]

e ak me pita prorogacija nadležnosti prema BU I mogu li tu zapravo pričati o onom sporazumu o (isključivoj) nadležnosti?

Pa o sporazumu o nadleznosti. Kakav sporazum o iskljucivoj nadleznosti? Ak je propisana iskljuciva nadleznost onda nije u pitanju sporazum. Postoje opca i posebne nadleznosti. Posebne su tri: elektivna, iskljuciva i sporazumna. Ak te pita prorogaciju, pita te sporazumnu.

[ladyv]

pitanje zasto RIM I djeluje erga omnes? Po meni ne djeluje.? Thnx

djeluje zbog onog članka 2.-univerzalna primjena.tak su rekli n apredavanju.isto vrijedi za rim 2

[Fandaluzija]

jel mi može pliz netko objasniti šta ovo znači

"Ova konvencija ne utječe na sadašnje ili buduće propise država ugovornica po kojima se priznaju oporučna raspolaganja u obliku koje određuje prava na koje se ne odnose prethodni članci"

u duhu mppovskih pitanja, reći ću samo da se radi o nekoj haaškoj konvenciji iz 1961 i sad morate pogađat

meni ta rečenica gramatički nema smisla tako da ni ne mogu ponuditi neka možebitna tumačenja. isto piše u skripti i u samom tekstu konvencije sa stranice faksa.
anyone?

[Maat]

ja mislim da to znači ovo: konvencija ne sprečava državu ugovornicu da propiše još upućivanje na neko dodatno drugo pravo (na koje ne upućuje konvencija) što se tiče oblika oporuke. dakle država ugovornica može još proširiti krug mogućih dozvoljenih oblika!

[Maat]

Jel bi mi mogao netko objasnit prethodno pitanje.....mislim, znam sto je to, ali me muci recenica; Prethodna pitanja su pravni odnosi iz dispozicije materijalne norme legis causae. I nakon toga sve one metode su mi se pobrkale....
Hvala ljudi

eeeh da to je u top 5 sajkovih rečenica
pričali su mi što je babić rekao na predavanju o tome
ustvari je vrlo jednostavno (česta rečenica na ovom topicu nakon čega autoru poželiš odgrist glavu, da, ukratko )
nadam se i ja da sam skužila...

o čem se radi, prethodno pitanje kao takvo ne treba brkat s prethodnim pitanjem u gpp-u. ono je supstancijalno isti institut i u mpp, u smislu da je to pitanje npr. valjanosti braka u sporu u kojem je glavno pitanje nasljeđivanje. što je bitno (mpp-ovsko) za tu priču je: da se ta pitanja otvaraju tek u fazi NAKON što je izvršeno upućivanje i utvrđeno mjerodavnim strano pravo (lex causae), što se tiče glavnog pitanja. onda budući da smo izašli iz sfere lex fori, tu pravnu situaciju valja ocjenjivati po kolizijskim (!) pravilima legis causae.

iako sajko spominje one zavisne, nezavisne metode i na kraju, svojstveno sebi, ne kaže šta je. to je to in a nutshell. pravno pitanje koje se rješava po legis causae nakon izvršenog upućivanja na strano mjerodavno pravo

ja mislim

[blondie]

jel zna netko mjer.pr. za gl.mjenicnog duznika i djelomicni akcept? I za stojnice? trebala bi rostat po trgovackom i pomorskom za to, ak netko zna thnx

Stojnice, skripta, pitanje 502 d-pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene,odnosno morale bit obavljene
djelomicni akcept-pitanje broj 548
E avo za glavnog i mene zanima.....

[Maat]

glavni mjenični dužnik je akceptant trasirane mjenice i izdavatelj vlastite mjenice. znači, mjerodavno je pravo mjesta gdje je mjenica plativa.

[Ja_sam]

I mene ovo zanima - da ne dođjem na Gornji grad na +40 stupnjeva i onda čekam sat vremena bez veze... Zvao sam katedru al se nitko ne javlja..

poslao sam mail asistentici..kaze da ce netko od profesora biti gore na konzultacijama

[spy]

Ljudi, kako Babic na kraju ocjenjuje pismene? Jel strog? Koliko praznih se moze ostavit? pliz netko tko ima iskustva kod njega......
I mene takoder zanima gdje ce bit usmeni u ponedjeljk, u dekanatu ili...?

Okvirno nekak, ja ostavila 2 prazna, 1 krivo fulala sve, a bilo je jos brljavih odgovora, mislim da bi kod nekog drugog mozda pala pismeni. Sad mi se cini da sam bolje napisala i da bi kod njega bio prolaz sigurniji, a vidjet cu kak ce ispast na kraju koliko sam zbrljavila, al nista prazno ovaj put. Mislim da je ok Babic za pismeni. Za usmeni djelovi koje fulas, makar to bili samo izvori razni.

[Amadeus]

Babić je ok. samo po meni jedina "zamjerka" je to što možeš dobit 3 ili 4 na pismenom i svejedno past usmeni. ali u svakom slučaju najbolji izbor.

[Maat]

ne, čl. 16 kaže "nijedna druga rezerva nije dozvoljena". (a mislim da se samo čl. 16 odnosi na rezerve, federana klauzula nije rezerva u to smislu... niti općenito rezerva, kolko sam ja skužila)

[Extaza]

bi netko mogao mi ukratko objasnit teleološku interpretaciju?

tumačenje sa ciljem,sa svrhom koja se želi postići,objektivnije..

[advocatus.diavoli14]

sto bi bila teorija stranog suda?

Pogledaj si u sajku kod renvoi,ne znam točno koja stranica,ali to ti je tzv.foreign court theory,da engleski suci kad bi trebali primijeniti strano pravo trebaju postupati kao da su suci u toj stranoj državi,ali ovo ti je vulgaris odgovor tako da bi bilo
bolje da si pogledaš to u knjizi!

[LadyMe]

pismeni se mora proć isto pretpostavljam

a kaj se događa ak se pismeni ne prođe
mislim čuo sam da se vraća prijavnica ( ak nije bolonja naravno ) ili se mora sve znat da bi se prošlo. u biti tak je bilo u 4.-om kad je bio sam bouček na komisiji

Ne moraš savršeno znati, puno pomažu, čak i do te mjere da su iz jednog kolege izvlačili samo da ga puste

Što se tiće pismenog, to mi je ostala mala nepoznanica. Kad sam pitala Babića, prije komisije, rekao mi je da pismeni se MORA proći da bi se pristupilo usmenom, no naravno zabilježeni su slučajevi kada su pitali bez obzira da li si prošao ili pao pismeni. No, ako te ne puste na usmeni, tj. ako padneš na usmenom, skloni su vraćanju prijavnica. Tako da dojam sveopće elastičnosti katedre . Ja osobno imam iskustva s Babićem i Sikirićem pojedinačno, a imala sreću da su mi oni sjedili poslije i u komisiji u duetu. Stvarno su ispali korektni i strpljivi. Za Boučeka niš ne garantiram jer s njim iskustvo je jedino susret na predavanjima, a to me nije dojmilo niti sam poželila ga dobit kao ispitivača.

Ako izlaziš na komisiju, želim ti svu sreću svijeta i ako bilo što trebaš javi!

[mici]

Ako netko može pomoć. I naravno možda će vam se činit glupo, pogotovo ako već pjevate mpp. Anyways.

Pitanje se odnosi na materijalnu i kolizijskopravnu autonomiju.

Ja sam shvatila da se materijalnopravna autonomija odnosi na ugovore BEZ međunarodnopravnog obilježja! U biti, tako je rečeno i na predavanju.
Zašto se onda u knjizi spominje "primjeri ugovaranja materijalnopravne autonomije na ugovore bez i SA međ.obilježjem" ? To me potpuno zbunjuje.

Unaprijed hvala

[Maat]

u pravu si, mislim da je sajko tu najslabija karika. ak imaš bilješke s tog predavanja, svakako uzmi to kao mjerodavno i zanemari te nejasnoće iz knjige. tak sam bar ja.
haha babić je objasnio tu lekciju s paralelom na id, ego i superego

[Maat]

sajko piše da postoje dve vrste materijalnopravne autonomije. sa i bez obilježja. iako mni to ionako ništ nije jasno

mene zanima nekaj drugo, piše u literaturi medju dijelovima koje se ne uči Rimska konv.iz '80.
sad, jel ta konvencija zamijenjena skroz ili kaj? (budući da se dosta u knjizi spominej)

maat za asistenticu na MPP!

:lol:
suosjećam jer mi se nedavno događalo i još je kolko-tolko svježe rimsku k. definitivno ne treba, osim general infosa o njoj - da je to konvencija a sad se mpp uređuje uredbama, kad je donesena (ali ne treba ni to), a glede sadržaja - ISKLJUČIVO rim1 učiš, zamijenjena je skroz.
@Nnn - taj dio iz skripte je GROZAAAAN, nema veze s pameću! a to je ustvari copy pejstan ZRS dio o nadležnosti. preskoči taj dio u skripti jer ionako trebaš to sve naučit iz ZRS-a. 2 primjera za izberivu:

Članak 46 st. 3
Ako su parnične stranke državljani Republike Hrvatske, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuženik ima boravište u Republici Hrvatskoj.

Članak 53
U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako ta nadležnost postoji prema odredbama članka 46. i čl. 50. do 52. ovog zakona ili ako je šteta nastala na teritoriju Republike Hrvatske.

[Maat]

Našla sam u pitanjima s pismenog "lex cartae site", šta bi to točno bilo?

lex cartae sitae se odnosi na vrijednosne papire, probaj nać u sajku tamo kod mjesta gdje stvar leži, u vezi res in transitu. ja se nisam obazirala na ta sadistička pitanja, ima ih par al vjerojatno ne budu il bude jedno-dva.

[Nnn]

dali samo meni ovo nema smisla?


Uredba se primjenjuje na pokrenute postupke i na isprave koje si formalno sastavljene ili registrirane kao javne isprave nakon njezinog stupanja na snagu
Uredna je stupila na snagu za 15 starih clanica 1.03.2002.,a za 12 novi 1.05.2004,odnosno 1.01.2007.
Od tog pravila cl.66 utvrduje slijedece iznimke:
Kad j u drzavi clanici podrijetla pokrenut postupak prije 1-03.2002,odluke donesene poslije tog dana priznaaju se i ovrsuju u skladu s odredbama Uredbe o priznanju i ovrsi
a)ako je psotupak u drzavi clanici podrijetla odluke pokrenut nakon stupanja na snagu Bruxeleske uredbbe kako u drzavi podrijetla tako i u drzavi clanici u kojoj je zahtjev podnesen
b)u svim drugim slucajevima,ako se nadleznost zasniva na pravilaima koja odgovarju onima iz poglavlja Uredne o ndaleznosti ili konvencija zakljucenij izmedu drzava clanica podrijetla i drzave clanice gdje je zahtjev psonesn,a ta su pravila bila na snazi kad je porkenut postupak


?
Sto su tu iznimke od cega?

[kil]

5.Europsko-a)struktura i funkcija smjernice kao izvora europskog mpp-a b)kako BU uređuje deliktnu odgovornost?Koja je to vrsta nadležnosti? c)subjetkivna pretpostavka po Rim I

5.
a) EZ u smjernicama zapravo donosi vlastita kolizijska pravila. tu se radi o jednostranim kolizijskim pravilima, a ne klasičnoj kolizijskoj normi (kod kojih se izrijekom određuje primjena domaćeg ili stranog prava); jer se zapravo tim smjernicama nastoje zaštititi građani.
primjenom smjernica u državi nastaju usklađene (harmonizirane) odredbe mpp-a, i te odredbe imaju prednost među unutarnjim izvorima mpp-a. ta prednost se očituje primjenom dva osnovna načela: lex posterior derogat legi prior i lex specialis derogat legi generali. znači da usklađivanjem mpp-a smjernicom nastaje novo nacionalno pravo, a ne novo empp koje je nadređeno nacionalnom.
funkcija: da se privatnopravne međ. situacije unutar država EU rješavaju na jednak način.

b.) BU, čl. 5, st. 3
ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti, nadležan je sud mjesta gdje je štetna radnja učinjena ili može biti učinjena.
tu se radi o posebnoj nadležnosti!

c.) mislim da se ovdje radi o sporazumu stranaka, tj. mjerodavno je pravo koje stranke izaberu, pa još malo pisati oko toga, ali nisam sigurna, pa to još provjeri...

[Maat]

- kolizijskopravna razlika ZRS i HK iz 61?

jel to ona o mjerod pravu za oblik oporuke? razlika je u nabrojenim mogućim oblicima oporuka, unošenje odredbe o obliku oporuke u zrs je bilo sloppy jer je kod nas ionako na snazi ta hk čija analogna odredba izgleda drukčije

[mashaa]

iz udzbenika prof.Bouceka treba samo prvih 47str.,a sve se da svesti na nekih 15str....tak da nema puno!!!

[unknown_heroine]

moze mi netko reci 1.koja su to tri predstavnika statutarne teorije i
2.suvremene tendencije u euro.mpp-u????

tendencije su onih 5 na str. 41. u knjizi. (jedan upitnik je dovoljan)
a statutarna teorija:ja misl'a da je samo jedan i jedini - b. d'argentre; al valjda se mogu dodati i niskozemci burgundus i rodenburg. mislim, može ih se još troje bar nadodat.
ja u većini sl. ne znam odgovore, a i sa tuđima nisam 100% sigurna

[shvila]

opet pitanje iz testa 2.6.2010.
renvoi, je li primjenjiv na a) nasljednopravne odnose
b) pomorskopravne
c) mjenične odnose?
po meni je da/ne/ne, ali who knows am I right.
i zašto je da u prvom, ne znam, samo zato kaj je u b i c ne.
ali ni to nije sigurno (da je b i c ne, to samo tako po mom tumačenju)
ima li još rješavatelja testova tu?

renvoi se ne primjenjuje kod ugovornog statuta (ako je u.s. uopće kategorija vezivanja, nisam načisto uopće s tim pojmovima čudnjikavim) niti kod oblika pravnog posla, tj.određivanja prava za oblik p.p.
dalje ne znam

Ja bi se složila s tobom u.h.
Na nasljednopravne odnose da, zato jer su ti odnosi regulirani ZRS-om, tj.u tom slučaju se "renvoi uzima u obzir", kod pomorskopravnih ne-jer je renvoi isključen općom odredbom, a kod mjeničnopravnih da-jer je renvoi dozvoljen-isto općom odredbom. Ja mislim da je to to.

[shvila]

I po meni je kategorija vezivanja ugovorni odnosi, ne ugovorni statut-statut je mjerodavno pravo.

[shvila]

Ljudi evo spremam usmeni pa nisam baš najsigurnija u odgovore na ova pitanja pa bi molila ako mi možete napisati najbitnije
-Koje mjerodavno pravo za dopuštenos a koje za valjanost autonomije
-Def mjesta prodaje po bu plus odg kod potr ugovora
-Naši koji propisi koji iskljućuju revoj kada se ne primjenjuje naćelo najuže veze
-Kvazi kontrakti po zrsu
-Međunarodna haška konvekcij-najbitnije

-dopuštenost anatomije i njene granice ocjenjuje se prema kolizijskim pravilima legis fori, a valjanost sporazuma o mjerodavnom pravu se u poredbenom pravu procjenjuje prema pravu koje su stranke izabrale, što je prihvatljivo i za rh, iako naš mpp o tom ne sadrži izričito rješenje.
-Mjesto izvršenja obveze u slučaju prodaje robe je mjesto u državi članici u kojemu je roba isporučena ili treba biti isporučena
-PZ isključuje renvoi, za druge ne znam
-kvazi kontrakti su ti poslovodstvo i stjecanje bez osnove u zrs-u
-imaš ih više

[shvila]

a di si to našla za mjenicu?
pitam zato jer u ZMj piše da ako (čl.94) zakon upućuje na drugi zakon primjenjuje se zakon te zemlje.
a ne piše da upućuje na kolizijska pravila te druge zemlje, što bi trebalo pisati u sl. ostvarivanja renvoi-a :/

Zakon može sadržavat i kolizijska pravila, šta nije? Ne piše kao npr. u Haaškim-upućuje se na unutrašnje pravo države blabla....

[unknown_heroine]

imaš ti skriptu, cute? skini ju s neta,
upišeš haške konvencije, ctrl + F i izbaci ti lijepo sve. 8 il 9 ih je.
mislim ukupno ih je 30ak (ako su to te, ako nisam pobrkala), al ove najbitnije

ne znam, ta mjenica me buni. tj ta odredba, piše samo da se upućuje na dr.pravo, a to nije renvoi. :/

a-ha - ugovorni odnosi, ok. ja uopće ne kužim neke pojmove, npr.kvalifikacija. čitam 20puta i ne mogu si to zdravoseljački prevest.

test od 17.6.2009.
pitanje 4 c) piše tko je sve prema NYK nadležan za ocjenu arbitrabilnosti. objasnite svaku pravnu situaciju. kakvu svaku?!, zar nije sud ex offo po lex fori? (uuu kako pametno zvuči ovo zadnje 'eks ofo po leks fori'), kakti ne sadrži uopće NYK odredbe o mjer.pravu za arbitrabilnost ratione materiae, znači, o biti spora.:/ a? :/

[unknown_heroine]

a-ha misliš da to treba izričito biti isključeno,kao u PZ
Upućivanje na mjerodavno strano pravo znači upućivanje na njegove materijalne odredbe uz isključenje njegovog kolizijskog prava.? pa da, po tom bi moglo to biti. mda. mda.