IV. Pomorsko i Općeprometno Pravo

[amaterka]

imam pitanje..
- teretnica ima neoborivu dokaznu snagu, ali ne uvijek.....kada ima oborivu dokaznu snagu?

da li je to mozda kod klauzule "navodno"? mozda zvuci glupo pitanje, al trenutno sam jako zbunjena pa trebam pomoc :smt017

[varnath]

uuu to jaako dobro znati moras!!! necista teretnica! dakle kada su u nju unesene primjedbe. a klauzula navodno jest jedna os tih mogucih primjedbi koje se stavljaju u teretnicu. cesto pitaju cistu i necistu tako da nauci to. :lol: :lol: :lol:

[MalaPina]

Moze li mi netko objasniti kog vraga treba reci o supstituiranim troskovima kod zajednicke havarije?! To je Bravar jednom prilikom pitao i nitko nije znao, a u knjizi pise samo da su to izvanredni troskovi... Pliiiiiz :?
Inace, ostala pitanja su bila:
- Atenska konvencija
- stojnice i prekostojnice
- međunarodna pravila za havariju, izvanredni troškovi i gubitci
- konvencije za sudar
- brodar
- ugovor o iskorištavanju broda
- tovarni list
- sudar - krivnja, izvori
- ugovor o zakupu - razlika - brodarski ugovor
- ugovor o prijevozu
- posebno pravo vučenja

Jedino sto se u svakom slucaju moze dobiti od ovog pomorskog je morska bolest :smt078

[pepi 2]

prema PZ-u SUPSTITUIRANI ili ZAMJENJENI TROŠKOVI su svaki DODATNI trošak koji prema svojoj naravi NIJE trošak zajedničke havarije, ali je učinjen umjesto kakvog drugog troška, koji bi, da je učinjen (taj drugi trošak), bio priznat kao zajednička havarija, smatrat će se zajednička havarija, i tako će biti priznat bez obzira na moguće uštede drugim intresima, ali samo do svote ušteđenog troška zajedničke havarije.
laički- to ti je trošak koji se inače ne smatra zajedničkom havarijom, ali kada je do njega došlo umjesto nekog troška koji nije učinjen a koji se smatra havarijom, onda taj supstituirani trošak se smatra zaj. havarijom, radi se o supstituciji.
nadam se da sam ti pomogla....
dal znaš možda kako Marin ispituje i koja pitanja najčešće postavlja?
uživaj u učenju.....

[Starfish]

Uz potpisivanje gore navedenog,
imam i pitanje -

Što se pomorskog osiguranja tiče...
Sve do 470 strane je razumno, a onda kreću s detaljnim objašnjavanjem institutskih klauzula posebno za robu, pa onda za brodove i to u svakoj pojedinoj verziji po godinama i tako 30 i kusur stranica do P&I Klubova...
Mišljenja sam da to ne treba znat...
Jel katedra dijeli moje stručno mišljenje ili fakat moram naučit koje rizike pokriva klauzula iz 78, a koje ne?

:violent2:
(sam si je kriv, šta imaš ulazit u mikrovalnu.... :shock: )

[Starfish]

Starfish, daj reci po cemu ti ucis osim po knjizi?

Knjiga (koja je OK, ali, imam dojam da je pisana za neki drugi faks jerbo dosta priča o bojanju broda, boforovoj skali i sličnim divnim morskih stvarima; a kad se dotakne npr. založnog prava onda obvezno da zdravoseljačku, civilnu definiciju...), u kombinaciji sa slajdovima s predavanja koja se mogu skinut sa stranica katedre i koji su super za eliminiranje nevažnog i podebljavanje važnog. Problem je što Bravarov dio (kolko sam gledala raspored) predavanja nema slajdove... Tu nažalost spada i spomenuto pomorsko osiguranje. Rekli su mi da to na kraju eventualno treba dopunit nekim sitnicama iz PZ-a (upisnici, zakonske definicije s početka). Teško da ću PZ cijeli radit jerbo je preogroman.
Općeprometno je kupus; držim se članaka i eventalno zakona o avionima (ili ovako nešto... :-D ) u vezi sa stvarnim pravima na zrakoplovima. One ostale propise iz općeprometnog teško da ću radit.
Da, u općeprometnom slajdovi zbunjuju jerbo su članci stali na 2000. godini, a poslije toga smo npr. u vezi s cestovnim promijenili propise jedno pet puta... :albino: :smt090

I ovaj topic me deprimira, malo konstruktivnih savjeta; samo puno moljakanja za skripte...
Pozivam ekipu koja je ovo položila na prošlom roku (počet ću poimence prozivat, matere mi...: :smt096 ) da podijeli dojmove. Hrpa ljudi parazitski crpi informacije s ovog foruma, a poslije nema tri minute da napiše dojmove, pitanja i po čemu su učili (čast iznimkama)...
Screw you... :smt062

[Lady Red]

Može li mi netko preporučit kod kojeg profesora da idem, Bravar ili Marin? Please!

bravar, apsolutno...

postavi ti 3-4 pitanja i sam ispit traje max 10 min, a kod marina se to zna odužiti i do 30-40 min. osim toga, marin ti nabacuje primjere na osnovu kojih ti trebaš zaključivati i povezivati... :roll:

s obzirom da su šanse da se baviš ovom materijom u poslu malešne 8) , predlažem da ne gubiš vrijeme, odeš kod bravara i vrijeme koje uštediš posvetiš npr. društvima ili upravnom s kojima ćeš se sigurno više baviti.

[little girl]

Evo da udovoljim vašim molbama i da vam kažem da je bravar super raspoložen na ovom roku i da ne pita ništa izvan skripte (barem ja nisam čula da je pitao nešto drugo)...
Sve na brzinu, znaš neznaš sistem, ispit traje desetak min.

:smt023 :smt023

[Lady Red]

evo, i moja susjeda je položila kod bravara. s obzirom da ona ovdje ne forumira, ja dajem izvještaj o njenim iskustvima. 8)

bila je kod bravara (njega je i tražila), pitao ju je 4 pitanja (samo iz skripte), ništa općeprometnog. sve je bilo gotovo za 10 minuta.

nisam baš popamtila pitanja, ali znam da ju je pitao i neku od konvencija i inzistirao je na točnom nazivu pa malo pripazite na to.

[Starfish]

Pitanja - prof. Radionov
- Opće ograničenje odgovornosti prijevoznika; "pričajte dok vas ne zaustavim" princip
- Odgovornost prijevoznika za štetu na robi - "sve"? Institut analogan iznimnim slučajevima u kopnenom prijevozu?
- Institut prigovora kod odgovornosti za štetu vezano uz robu?
- Javnobilježnička hipoteka na brodu?
- Poslovođa broda?

Dakle -
Literatura > knjiga + članak o pomorskom dobru + članci iz općeprometnog (recimo da je onaj o unutarnjoj plovidbi manje aktualan...); jako korisno uz to pažljivo proučit slajdove s predavanja koji se mogu skinut sa web-stranice katedre (pokrivaju dijelove PZ-a koji se javljaju na ispitu, a ne pokriva ih knjiga) i to je u principu to. Materija je relativno zanimljiva i sve skupa se da spremit u mjesec dana nepretjeranog rada.
Dojmove o prof. Radionov, budući je uskrsno vrijeme mira i ljubavi, ću ostavit za neku buduću prigodu... :evil:
Uglavnom mi je žao što sam naučila sve i dobila manje od nekih koji su u tjedan dana par puta prolistali Bravarovu skriptu; al to sam si sama kriva...
Jedan manje...\/

[gertruda]

vidim da ima jos ljudi koji ne znaju sto ucit pa bih ponovio svoje pitanje u nadi da ce netko imat mudri odgovor...
dakle:
jel treba i skriptu uopce ili je knjiga dovoljna?-a oni clanci koji se spominju, jel ih ima u knjizi?

Znaš što, ja ti ne bih savjetovala skriptu, već knjigu. Članke skini sa www.pravo.hr (idi na katedru za Pomorsko i općeprometno), ako ti nešto iz članaka nije jasno, onda pogledaj u PZ ili onaj o ZPDPL (oba su ti tamo u linku pa ih možeš skinuti ako zatreba), ali sa zakonima se nemoj previše zamarati, sigurno te nitko neće srušiti ako se ne možeš sjetiti visine nekog ograničenja u PPV-u i sl. I da...uči sa razumijevanjem, a skriptu koristi samo za ponavljanje i utvrđivanje, zadnjih par dana. Ako si možda već učio po "fatalnoj"skripti, onda to još samo doradi knjigom i biti će dobro!
Sretno, možda se vidimo na sljedećem roku, realno to stigneš spremiti za 3 tjedna učenja! :smt006

[gertruda]

Molila bih osobu koja je stavila onu uznemiravajuću informaciju na forum da malo više to obtazloži... Ma što je to onda bravar pitao ako je sve srušio???

Odgovornost kod izljevanja ulja u more, kojim Konvencijama je uređena, kako i koji su egzoneracijski razlozi? SVE LIJEPO NAVESTI...
Ljudi, ne kažem ja da je to teško, niti mislim da sam/smo znali, ali me (ISKRENO) začudio prosjek jučerašnje prolaznosti nakon svih ovih hvalospjeva na forumu. S obzirom da sam iskrena osoba i s obzirom da ima razumnih ljudi koji posjećuju ove stranice, toplo preporučujem svima koji kane izaći na sljedeći rok da prođu knjigu ( pogledajte Konvencije koje uređuju pojedina pitanja i naša rješenja po PZ-što je sve lijepo obrađeno u knjizi), NEOVISNO KOD KOJEG PROF. MISLILI IZAĆI NA ISPIT.
Pitanja koja kruže na forumu i skripta neka vam budu orjentir!

[frost]

2 pomorski privilegij, zasto je vremenski ogranicen
4 kakav moze biti ugovor o zakupu
5 karakter ugovora o osiguranju
1 tko je glavna i odgovorna osoba za pomorski pothvat
7 pomorsko dobro, moze li se steci pravo vlasnistva na pomorskom dobru
17 karakter ugovora o zeljeznickom prijevozu
20 moze li se rok kod privilegija produziti ili skratiti ili zausaviti
21 razlike brodarski - pomorsko prijevoznicki ugovor
24 koji ugovori su formalni kod brodarskih
31 postupak koncesioniranja
37 scopic klauzula

ajmo po redu

1. ogranicen je zbog pravne sigurnosti, stitimo ostale vjerovnike.
2. tu se ciljalo na bareboat i demise, odnosno sa posadom i bez
3. aleatoran, neizvjestan
4. brodar
5. NE MOZE se steci pravo vlasnistva, ni druga stvarna prava na pomorskom dobru po bilo kojoj osnovi
6. ugovor o zeljeznickom prijevozu robe je realan formalan
7. ovog odgovora se ne sjecam najbolje, mislim da je bilo da se moze zaustaviti, podnosenjem tuzbe sudu
8. ovo je super u knjizi napisano
9. time charter, voyage charter. + treba znati i da je ugovor o zakupu formalan
10. ovo samo osnovno, super je opisano u onom clanku
11. iz onog sta pise u knjizi 3-4 smislene recenice i to je to.

[prijanlovro]

24 koji ugovori su formalni kod brodarskih

9. time charter, voyage charter. + treba znati i da je ugovor o zakupu formalan

1.Ne dijele li se brodarski ugovori na time charter i voyage charter, pa su tom logikom SVI brodarski ugovori formalni? (Cemu onda pitanje koji ugovori su formalni kod brodarskih?)
2.Btw, ne nadjoh u knjizi niti u zakonu da time i voyage charter moraju biti formalni! Otkud ti do?

[frost]

1.Ne dijele li se brodarski ugovori na time charter i voyage charter, pa su tom logikom SVI brodarski ugovori formalni? (Cemu onda pitanje koji ugovori su formalni kod brodarskih?)
2.Btw, ne nadjoh u knjizi niti u zakonu da time i voyage charter moraju biti formalni! Otkud ti do?

1. na strani 101 u knjizi pise kako se sve mogu podijeliti brodarski ugovori. time charter i voyage charter je podjela prema TRAJANJU.
2. na strani 112, poglavlje oblik ugovora o prijevozu stvari, prvi pasus. procitaj, bit ce ti jasnije.

[prijanlovro]

Na strani 112 pise da je za brodarske ugovor (charter) propisana sloboda oblika ugovora, a da su iznimke od toga:
- brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod i
- brodarski ugovor za više putovanja.,
ergo 8) :-D , nije propisan oblik za time charter (brodarski ugovor za vrijeme) i voyage charter (brodarski ugovor za putovanje)..

[skriptopisach]

Zbog nekih nedoumica glede skripte

P&I=protecting and indemnity club(s), vise o njima naci u skripti u poglavlju o osiguranju odgovornosti (pri kraju te lekcije)
BRT=bruto registarska tona
HŠV=Haasko Visby-ska pravila (u biti skraceni naziv za Konvenciju o izjednacenju nekih pravila o teretnici iz 1924 i Protokolu o izmjeni iste iz (mislim) '68
HB=Hamburska pravila (Konvencija UN o prijevozu stvari morem)
(uglavnom ovo o konvencijama se nalazi na cca 20.str. skripte)

Ako imate bilo kakvih pitanja&nejasnoca-slobodno pitajte..

[skriptopisach]

Zbog nekih daljnjih nedoumica..

CLC=Civil liability covention (Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štete zbog onečišćenja uljem 1992)
SDR=special drawing right (ili PPV (posebno pravo vučenja)), jedinica stvorena od strane MMFa jer su valute poludile 70ih godina 20.st., pa su morali izmisliti neku stabilniju, koja ne bi toliko bila podlozna promjenama..

karlovacko, da spomenik.. :x :-D

[Leilah]

Evo breaking news s jutrašnjeg ispita:

kod prof.Marina je izašlo dosta ljudi, prolaznost je bila ok (mislim da je dvoje-troje palo; sorry nisam baš pratila događanja pred njegovim vratima, čula sam samo da je pitao razliku između udara i sudara),

kod prof.Nikolete situacija malo tužnija-izašle samo 4 djevojke, prošla samo jedna (ali očito vrijedna).
Koliko sam uspjela uhvatiti, pitanja nisu bila strašna: hipoteke, privilegiji, pomorsko dobro, odgovornost za teret, brodarski ugovor...znači dosta tipična pitanja. Cure kažu da nije bila jako strpljiva i da ako zastaneš na jednom pitanju, odmah prelazi na potpuno drugo (dakle, nije bilo baš potpitanja), pa ostaje čudan dojam kao da nisi ništa "pošteno" odgovorio.

Uglavnom, sljedeći dojam:ispit koji kratko traje (nitko nije odgovarao dulje od 10 minuta), nije pregrozan ali ga se definitivno ne smije podcijenjivati. Jednostavno sjesti i naštrebati kao i sve ostalo....

p.s. držte fige! Sutra izlazim a za sad sam tek mala od palube-daleko je do kapetana broda... :-D

[skriptopisach]

Skripta koju sam napravio ti ima sve iz sluzbene literature (knjige + clanaka + zakona) i jos vise od toga, tako da potrebe za knjigom-nemas!
Inace, sluzbena knjiga ima 500-tinjak stranica i zbunit ce te, i izgubit ces vrijeme na nju, i sve uzlaud-jer postoji skripta.
No ako ne vjerujes, jer sam pristran :-D , skini si skriptu, okreni si bilo koju lekciju iz knjige i usporedi lekciju iz skripte i lekciju iz knjige, pa ces vidjeti da li skripta valja...

[karlovacko]

Kod tegljenja imaš jedan brod koji vuće/potiskuje drugi.
Kod peljarenja imaš samo jedan brod na koji se ukrcava tzv. peljar pa on onda daje zapovjedniku broda upute i sl.

E sad mi je malo jasnije - zapravo smisao peljarenja bi bio da se izbjegnu opasnosti na putu koje zapovjednik broda inace ne bi primjetio (koje znaju samo domaci) jel tak?

[skriptopisach]

koja je razlika između posebih opasnosti i izuzetih slučajeva.....

Nema razlike. Otkud ti ideja da ima?

[skriptopisach]

aha
to mu onda dođe ko neko trik pitanje......

Te posebne opasnosti (izuzeti slucajevi) su institut u svim vrstama prometnog prava (pomorsko, zracno, cestovno, zeljeznicko), s tim da-ako ti on (pretpostavljam Marin) nije to postavio kao trik pitanje-razlika bi mogla biti kod pojedinih od tih posebnih opasnosti u smislu da se npr.neke posebne opasnosti kod pomorskog prijevoza podudaraju s posebnim opasnostima kod zeljeznickog ili cestovnog, ali ne sve!
Takodjer je moguce naci razliku i u tome da li se posebna opasnost 1.dokazuje ili samo 2.cini vjerojatnom (dokazivanje je veci stupanj vjerojatnosti, pa je teze za stranku koja to mora ucinit, dok je cinjenje vjerojatnim manji stupanj vjerojatnosti, pa je i lakse za stranku)., no sve te razlike imas posebno navedene u skripti kod posebnih opasnosti kod pomorskog prava i kod zeljeznickog-cestovnog)

[jana_25]

dekledere klauzula se spominje kod ugovora o otpremi( prema knjizi) gdje otpremnik u dva slucaja odgovara za rad prijevoznika(inace odgovara za izbor prijevoznika i drugih osoba)
1. u slucaju otpreme s fiksnom naknadom
2. kod dekledere klauzule-to je klauzula kojom otpremnik ugovorom preuzima izricito jamstvo za izvrsenje prijevoza i tada ima pravo na posebnu naknadu.

[mudrica1]

pozdrav!
molim pomoc
kako odgovara brodar (+ solidarno s njim poslovoda, kompanija i poslodavac) za smrt i tjel. ozljede posade u tri slucaja??Prema PZ to je članak 145.jel to za sva tri slucaja pretpostavljena krivnja ili objektivna odg.??

1. Za smrt/tj.ozljedu osoba koje brodar zapošljava, odgovara po načelu pretpostavljene krivnje
2. Za smrt/tj.ozljedu............u vezi opasne stvari, odgovara prema općim propisima (dakle propisi obveznog prava)
3. Za smrt/tj.ozljedu............u vezi propusta u tehničkom stanju broda, odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

Tako je to sažeo Marin na prošlom roku.

[skriptopisach]

Mozhe li mi netko objasniti u kratko što je REOSIGURANJE? Trazhih u kjnizi i skriptopisch-u ali bez uspijeha.... HVALA!!!

Stvar je u tome sto se rijec "reosiguranje" spominje u cijeloj sluzbenoj literaturi za pomorsko i opceprometno (po kojoj je radjena skripta, dakle iskljucujuci ova dva zadnja-nova clanka) u jednom clanku kod osiguranja, a pritom se ne objasnjava. No, buduci sam cuo da se doticno pitanje zna postaviti, odgovor bi bio:

UKRATKO: npr.osiguravatelj (npr.Croatia osiguranje) tebi kao brodaru osigura teret kojeg prevozis od propasti, a onda u zasebnom pravnom poslu (reosiguranju) "raspodijeli" rizik propasti tog tereta s reosiguravateljem (npr.Wiener stadtische) tako da se i reosiguravatelj obveze osigrati taj rizik (propast tereta).

Ovo ispod je detaljnije i to puno detaljnije i to ne treba znati na ispitu!

Reosiguranje je zasebna djelatnost osiguranja koja se ostvaruje tako što osiguravatelj prenosi na reosiguravatelja dio rizika koji je prethodno preuzeo u osiguranje i za uzvrat plaća reosiguravatelju premiju reosiguranja (direktno reosiguranje).

Reosiguravatelj može dio rizika preuzetih od osiguravatelja dalje prenijeti na drugog reosiguravatelja (retrocesija), ovaj opet na trećeg itd. Na taj način provodi se potrebna homogenizacija i disperzija rizika koja omogućuje stabilno funkcioniranje cijelog sustava i za slučaj nastanka katastrofalnih šteta. Reosiguravateljni portfelj formira se tako da svaki od mnoštva osiguravatelja predaju u reosiguranje po nekoliko sličnih rizika. Tako se stvori kritična masa rizika dostatno da se može ostvariti ravnoteža premije i šteta. Svega nekoliko zrakoplova osiguranih kod jednog osiguravatelj slijevaju se u reosiguravateljni portfelj od više tisuća zrakoplova. U

vjeti osiguranja i premijske stope formiraju se na osnovi iskustva tog velikog portfelja i preslikavaju se na nekoliko zrakoplova kod dotičnog osiguravatelja. Taj se proces označava kao homogenizacija rizika. U nošenju pojedinačnog rizika uz osiguravatelja sudjeluju deseci reosiguravatelja i opet deseti njihovih retrocesionara u naknadi moguće velike štete. Sudjeluje velik broj nositelja rizika. Time se postiže potrebna disperzija rizika.

Gospodarski, tehnološki i civilizacijski napredak korjenito su promijenili strukturu osiguranih rizika. Ima pojedinih osiguranih šteta koje iznose nekoliko milijardi američkih dolara. Izravnanje takvih rizika moguće je jedino na svjetskoj razini. Bez reosiguranja to ne bi bilo moguće. Bitno obilježje suvremenog reosiguranja je njegova internacionalnost.

Većina transakcija ima međunarodni karakter. Portfelj velikih profesionalnih reosiguravatelja sastavljen je od rizika iz većine zemalja. Oni raspolažu visokospecijaliziranim stručnjacima, statistikama i iskustvima za pojedine vrste rizika na svjetskoj razini. Usto što preuzimaju u pokriće velike i složene rizike reosiguravatelji pomažu osiguravateljima da oblikuju širinu pokrića i odrede premije osiguranja takvih rizika na bazi svjetskih iskustava. Reosiguranje se uspostavlja zaključivanjem ugovora. To je ugovor kojim se reosiguravatelj obvezuje obeštetiti reosiguranika za dio njegove ugovorne odgovornosti koju reosiguranik ima prema osiguranicima s osnova ugovora o osiguranju.

Da bi reosiguravatelj bio obvezan platiti štetu, prethodno mora biti ustanovljena obveza reosiguranika i šteta plaćena osiguraniku. Na ugovor o reosiguranju primjenjuju se u pravilu isti propisi koji važe i za ugovor o osiguranju. Reosiguranje utječe blagotvorno i na nacionalno gospodarstvo. Osiguraniku je svejedno je li mu šteta plaćena iz domaćih novčanih izvora ili iz inozemstva. Za nacionalno gospodarstvo bitna je razlika plaća li se šteta iz domaćih izvora ili je plaćaju inozemni reosiguravatelji. U drugom slučaju domaće gospodarstvo pretrpljenu štetu namiruje dodatnim novčanim priljevom iz inozemstva. Prvi ugovor o reosiguranju za koje se sigurno zna zaključeni su još 1370. godine. Sve do sredine XIX. stoljeća reosiguranje se provodilo na fakultativnoj osnovi od slučaja do slučaja.

Razvoj gospodarstva i djelatnosti osiguranja nametnuli su potrebu za automatskim reosiguravateljnim pokrićima – obveznim reosiguranjem. Sve do tada poslovima reosiguranja bavila su se osiguravajuća društva. Razvoj osiguranja, a osobito zaoštravanje konkurencije među osiguravajućim društvima doveli su do osnivanja društava koja su se bavila isključivo reosiguranjem – profesionalnih reosiguravatelja. Time su osiguravajuća društva dobila mogućnost da svoje rizike daju u pokriće nekome tko im nije konkurent u osiguranju. Reosiguranjem se pretežno bave profesionalni reosiguravatelji. To su društva koja primaju u pokriće rizike isključivo putem reosiguranja. Tek neznatan broj su takozvana mješovita društva koja se istovremeno bave osiguranjem i reosiguranjem. Velika profesionalna društva postižu globalnu disperziju i homogenizaciju rizika.

Prema načinu raspodjele rizika postoje ovi oblici reosiguravajuće zaštite:
1. svotno-ekscedentno reosiguranje (surplus reinsurance);
2. kvotno reosiguranje (    quota share reinsurance);
3. reosiguranje viška šteta (excess of loss reinsurance);
4. reosiguranje tehničkih rezultata (stop loss reinsurance).

Ova četiri vida reosiguravajuće zaštite mogu se podijeliti na proporcionalne i neproporcionalne vidove reosiguravajuće zaštite. Ne postoji univerzalni vid reosiguravajuće zaštite koji bi direktnog osiguravatelja (cedenta) zaštitio od svih odstupanja na području šteta koja su moguća u njegovu portfelju. Svaki vid reosiguravajuće zaštite omogućava optimalnu reosiguravajuću zaštitu samo kod nekih kretanja šteta.

(http://limun.hr/main.aspx?id=24902&Page=)

[skriptopisach]

Ak itko zna molim da mi skrati muke: Koja je NAJVAŽNIJA karekteristika ugovora o osiguranju?? U smislu ona karak. po kojemu se najviše razlikuje od ostali sličnih pravnih poslova, koja ga čini posebnim u odnosu na druge?

HVALA UNAPRIJED ! ! !

Ne znam na koji bi se slicni posao moglo misliti u okviru predmeta pomorskog i opceprometnog prava, no moguce je (po meni i specificnost ugovora o osiguranju) upravo u tome sto postoji mogucnost ugovaranja u korist trecega:
stranke ugovora o osiguranju su 1.osiguravatelj i 2.ugovaratelj osiguranja, s tim da osiguranik (=osoba ciji rizik osiguravatelj osigurava) i ugovaratelj osiguranja (=osoba koja ugovori osiguranje s osiguravateljem) mogu ali i ne moraju biti iste osobe.
Npr.osoba X (ugovaratelj osiguranja) ugovori s osobom Y (osiguravateljem) osiguranje nekog rizika u korist osobe Z (osiguranika).

[______]

Ak itko zna molim da mi skrati muke: Koja je NAJVAŽNIJA karekteristika ugovora o osiguranju?? U smislu ona karak. po kojemu se najviše razlikuje od ostali sličnih pravnih poslova, koja ga čini posebnim u odnosu na druge?

HVALA UNAPRIJED ! ! !

Ne znam na koji bi se slicni posao moglo misliti u okviru predmeta pomorskog i opceprometnog prava, no moguce je (po meni i specificnost ugovora o osiguranju) upravo u tome sto postoji mogucnost ugovaranja u korist trecega:
stranke ugovora o osiguranju su 1.osiguravatelj i 2.ugovaratelj osiguranja, s tim da osiguranik (=osoba ciji rizik osiguravatelj osigurava) i ugovaratelj osiguranja (=osoba koja ugovori osiguranje s osiguravateljem) mogu ali i ne moraju biti iste osobe.
Npr.osoba X (ugovaratelj osiguranja) ugovori s osobom Y (osiguravateljem) osiguranje nekog rizika u korist osobe Z (osiguranika).

Sad kad tako postaviš pada mi na pamet da nije ono da osiguranik mozhe biti samo osoba koja ima opravdani materijalni interes da se ne dogodi osigurani slučaj... ?

[skriptopisach]

Ne znam, može biti..U svakom slucaju, ako te to pitanje itko pita, kreni pricati o osiguranju pa ces vec nabasati na (zeljeni) odgovor! :-D

[Starfish]

a šta uvjeti sada za polaganje ispita s 4. nisu 50 ects s 3. za sve...il sam krivo shvatila tu novost da se ne mora ocistit prethodna godina da bi se polagalo sa sljedeće...

To vrijedi samo za bolonjce.
Nebolonjci još uvijek moraju imati čistu godinu da bi polagali ispite s više.

predavanja mi se cine ok ali trajeu 6 sati, to ni uz svu njihovu simpaticnost ne mozes izdrzat...

Istina, posebno ako imaš i druga predavanja i seminar kroz tjedan.
Al za apsolvente koji ne znaju kuda sa sobom, jednom tjedno se da i tih 6 sati preživjet. Ima i pauza, pa se da i na kavu zbrisat.
Bez obzira oćete na predavanja ili ne - skinite si pp prezentacije, puno pomažu u razlučivanju bitnog od nebitnog kod učenja...