IV. Pomorsko i Općeprometno Pravo

[Insecure]

Prvo quotano je iz naseg Zakona o ugovorima o prijevozu u zeljeznickom prometu, a ovo drugo je sam COTIF.

[Ja_sam]

kod bravara.. u slucaju pitanja opce odgovornosti brodara.

jel treba reci one iznose do 500t(small ships) ili prema protokolu 1996 do 2000t itd..?

edit: i jos nesto..kakav je odnos tog ogranicenja odgovornosti prema onom iz hamburskih pravila (666,67 sdr po koletu ili 2sdr/kg)

koliko sam skuzio kod nas se primjenjuju i jedna i druga ogranicenja. koja su za sto.
znam da su ova hamburska za stvari, ali i ova iz protokola 1996 sadrze iznose za materijalne stete.

[Pmarinela]

evo mene zbunjene pa ako ima koja TILA.... pitanje posebnih odgovornosti i izuzetih slučaja i razlike među njima se odnosi na?? i gdje mogu naći konvencije koje uređuju kopneni prijevoz? ceste i željeznice?

[Pmarinela]

ljudi moji, koje konvencije su vezane za ceste i željeznice? i kaj je najbitnije za njih? ja sam u beeedu skroz, sve mi se miješa i ne znam više niti 'a'. a općeprometno nisam još ni pogledala

[mariaa]

Dojmovi s ispita kod prof. Marina...Ispit u formi razgovora, jako ugodnog razgovora.

- Koja stvarna prava na brodu poznajete? Sličnosti i razlike između hipoteke i privilegija? Redoslijed namirenja u oba slučaja? Može li sudska hipoteka biti dobrovoljna(nagodba)? Zašto spašavanje ima prioritet? Kako se namiruju vjerovnici iz istog razreda?

- Vremenska tablica? Stojnice, prekostojnice, izvanredne stojnice? Znači li to što se za stojnice ne plaća naknada, da su one zapravo besplatne?

-Koji institut pomorskog prava, osim pomorskog osiguranja, nije uređen međunarodnim konvencijama? Čime je uređen institut zajedničke havarije? Jesu li York-Antwerpenska pravila obvezujuća? Likvidacija?

-Koja su dva osnovna problema cestovnog prometa u Hrvatskoj (jedan na međunarodnoj razini, jedan na našoj)? Koji važan institut za cestovni promet ZOO ne predviđa? Zašto je neprihvaćanje SDR protokola problem za Hrvatsku? Odgovornost prema CMR-u?

Sretno svima

[bumblebeee]

montrealska 1999.

posebne opasnosti:

1. prijevoz robe u otvorenom vagonu kada je takav prijevoz ugovoren s krcateljem, u skladu s običajima, ga nalažu važeći propisi;
2. priroda robe koja je čini podložnom gubitku/oštećenju (posebice lomu, hrđanju, truljenju, isušivanju, curenju, normalnom rasturu, djelovanju nametnika ili glodavaca);
3. nepostojanje ili manjkavost ambalaže kod robe koja je po svojoj prirodi podložna gubitku ili oštećenju kada nije pakirana ili kada je pakiranje manjkavo;
4. prijevoz živih životinja, osim ako prijevoznik nije poduzeo mjere ili poštovao upute iz ugovora o prijevozu
5. utovar, istovar, neispravno tovarenje, kad utovar-istovar obavlja pošiljatelj-primatelj na temelju postojećih propisa ili ugovora s pošiljateljem-primateljem,
6. stvar isključena od prijevoza ili koja se prima na prijevoz uz posebne uvjete, predana na prijevoz s neispravnom-netočnom-nepotpunom naznakom ili pošiljatelj ne poduzima mjere opreza koje su propisane za stvar koja se prima na prijevoz uz posebne uvjete,
7. prijevoz stvari koje se na temelju pismenog sporazuma stranaka mora obaviti uz pratnju, a šteta nastane zato što pratitelj ne ukloni opasnost u vezi sa prijevozom pošiljke,
8. pošiljatelj-primatelj-agent jednoga od njih prema ugovoru ispunjava administrativne poslove prema državnim tijelima

[sanki]

Heeeeelllloooooo, evo da se pozdravim i s ovom katedrom koja mi je uljepšala dan...tako topao pristup prema studentima u svoje 4 godine studiranja još nisam doživjela... ugl, nisam dobila 5, da ne ispadne da ih zato hvalim... uglavnom, odg. kod prof.Marina...najnormalnija pitanja, cestovni promet, havarije- yap pravila, opće i posebna ograničenja odg, pomorska dobra... i pitanje za 4 bilo je nešto vezano uz nekakav Zakon o željeznicama u HR... pojma nisam imala... haha... ali s trojčicom u indexu i osmjehom na licu izašla iz kabineta... za sve ubuduće... BEZ IKAKVOG STRAHA na OVAJ ISPIT !!!

[bumblebeee]

danas Bravar:

ja: samo puni naziv clc konvencije
kolegica: konvencija o fondu naziv, kojeg egzoneracijskog razloga nema (a ima u clc)- visa sila! (to sam tu na forumu slucajno procitala, i zato hvala!!!)
ja: treci sloj odgovornosti i kolika bi bila ukupna cifra- 750 mil SDR
kolegica: brisovna klauzula, pa posebne opasnosti kod cesta (nabrojala je neke i bilo mu je dosta)
ja: ugovor o tegljenju (par rijeci)


prosle obje, ja dobila 4!!! trajalo 3 minute sve skupa. tako lijep ispit, jedino su mi bile stresne te nadopune skripte, nisam znala kak bi i otkud bi.
zato cu je ovih dana malo uredit i stavit u nju sve kaj fali da se vise ne mucimo s tim.

[katica]

danas kod Bravara : CLC,prestanak privilegija,triptih,havarija štete,havarija troškova,odgovornost kod požara...

[bumblebeee]

ljudi, stigla new&improved skripta za Bravara! ako imate kakva pitanja, slobodno se javite! ja po ovome dobila 4 bez problema. sretno svima!


link: http://www.pravokutnik.net/materijal...011-bumblebeee

[dorian gray]

može li netko potvrdit, čl. 793. pz-a se odnosi na supstituirane troškove kod havarije, yes? taj članak a i ono kaj piše u skripti je takva kajgana da nemogu uopće to dvoje povezat...

[novapravnica]

Dragi kolege, molim vas za pomoć..
Please, recite mi koliko sve zajedno ovaj predmet ima stranica za naučiti po službenoj literaturi
i za koliko se vremena prosječno ovaj ispit da spremiti?
Nisam uopće u njemu i nemam ništa od literature tako da me razumite ako vam se pitanje čini
glupo..
Svima koji se potrude odgovoriti unaprijed hvala i saljem kiss :-)

[Insecure]

Ne znam ti sad reci po stranicama sluzbene literature, ali negdje 3-4 tjedna bi ti bilo okvirno.
Po "sluzbenoj literaturi" nisam ucila, postoji skripta za knjigu koja se da skinut sa pravokutnika za knjigu, prezetancije sa predavanja sa web stranica katedre kao i clanci i to je dovoljno.
Knjiga ima 534.stranice, malo je glupavo napisana, nisam je ni otvorila kad sam ovo spremala.

[Malecka]

Službena literatura ima 700 str. Ja sam ovo učila zajedno sa upravnim (minus opći kolokvij) 5 tjedana, tako da bih rekla da samo za ovo treba 3-4 tjedna po služ. literaturi.
Ako ćeš učit po knjigama, pogledaj ovaj moj post http://www.pravokutnik.net/forum/sho...200#post594200

[novapravnica]

Ne znam ti sad reci po stranicama sluzbene literature, ali negdje 3-4 tjedna bi ti bilo okvirno.
Po "sluzbenoj literaturi" nisam ucila, postoji skripta za knjigu koja se da skinut sa pravokutnika za knjigu, prezetancije sa predavanja sa web stranica katedre kao i clanci i to je dovoljno.
Knjiga ima 534.stranice, malo je glupavo napisana, nisam je ni otvorila kad sam ovo spremala.

Puno hvala na odgovoru, saljem big kiss :-)

[novapravnica]

Službena literatura ima 700 str. Ja sam ovo učila zajedno sa upravnim (minus opći kolokvij) 5 tjedana, tako da bih rekla da samo za ovo treba 3-4 tjedna po služ. literaturi.
Ako ćeš učit po knjigama, pogledaj ovaj moj post http://www.pravokutnik.net/forum/sho...200#post594200

Puno ti hvala na odgovoru, pogledala sam tvoj prijašnji post i puno mi je pomogao, veliko hvala na trudu, saljem big kiss :-)

[TILA]

Ako mi može netko pomoć sa par pitanja jer sam tijesna sa vremenom pa nemam vremena pretražit cijeli topik

1.Obvezni i fakultativni upis brodova-ako me možete uputit na članak
2.Veza imeđu međonarodne prodaje i ugovora o prijevozu stvari morem
3.Institu prigovora kod odgovornosti za štetu vezano uz robu
4.Zašto je došlo do donošenja COTIFa
5.Kakva je odgovornost za putnike u zračnom prijevozu za domaći let

[tormoto]

Danas kod marina. Najbolji lik do sad na pravu. Pricali o ugovorima, zakupu broda, pom dobru i koncesiji. Sretno svima

[benkei]

Prof Marin iznimno pristojan i ugodan covjek, jedan od usmenih na kojemu nesto cak i naucis, pitanja usporedba hipoteke i privilegija, nagrada za spasavanje, posebna naknada i scopic klauzula objasni svaki pojedinu, slicnosti i razlike, da li je konvencija o spasavanju kogentne ili dispozitivne naravi (dispozitivne) primjer situacije koju kon. utedjuje kogentnim pravilima, kratka usporedba odg po varsavskoj i montrealskoj konvenciji i to je to

[medena3]

Da li sutra netko ispituje? Ako da, kad?

[bubašpara]

zna netko kad otprilike objave kad je točno usmeni i kod kojeg profesora?

[TILA]

Pa obično onaj zadnji petak prije ispitnog tjedna.

[bubašpara]

jel još tko osim mene izlazi na ovaj rok?

nego, da prijedjem na bitno- me može netko uputiti do reosiguranja i actio directa kod obveznog osiguranja od odgovornosti.. ili još bolje (ako ima volje) onako laički u najkraćim crtama napisati nešto o tome..

jel dovoljno za tu izravnu tužbu nabrojat ona 3 slučaja kada je predviđeno obvezno pomorsko osiguranje i nadodati da je ono redovito popraćeno izravnom tužbom protiv osiguratelja. i da je prema PZ ta actio directa predviđena i za tražbine članova posade broda zbog smrti, tjelesne ozljede ili narušavanja zdravlja..

[TILA]

Stvar je u tome sto se rijec "reosiguranje" spominje u cijeloj sluzbenoj literaturi za pomorsko i opceprometno (po kojoj je radjena skripta, dakle iskljucujuci ova dva zadnja-nova clanka) u jednom clanku kod osiguranja, a pritom se ne objasnjava. No, buduci sam cuo da se doticno pitanje zna postaviti, odgovor bi bio:

UKRATKO: npr.osiguravatelj (npr.Croatia osiguranje) tebi kao brodaru osigura teret kojeg prevozis od propasti, a onda u zasebnom pravnom poslu (reosiguranju) "raspodijeli" rizik propasti tog tereta s reosiguravateljem (npr.Wiener stadtische) tako da se i reosiguravatelj obveze osigrati taj rizik (propast tereta).

Ovo ispod je detaljnije i to puno detaljnije i to ne treba znati na ispitu!

Reosiguranje je zasebna djelatnost osiguranja koja se ostvaruje tako što osiguravatelj prenosi na reosiguravatelja dio rizika koji je prethodno preuzeo u osiguranje i za uzvrat plaća reosiguravatelju premiju reosiguranja (direktno reosiguranje).

Reosiguravatelj može dio rizika preuzetih od osiguravatelja dalje prenijeti na drugog reosiguravatelja (retrocesija), ovaj opet na trećeg itd. Na taj način provodi se potrebna homogenizacija i disperzija rizika koja omogućuje stabilno funkcioniranje cijelog sustava i za slučaj nastanka katastrofalnih šteta. Reosiguravateljni portfelj formira se tako da svaki od mnoštva osiguravatelja predaju u reosiguranje po nekoliko sličnih rizika. Tako se stvori kritična masa rizika dostatno da se može ostvariti ravnoteža premije i šteta. Svega nekoliko zrakoplova osiguranih kod jednog osiguravatelj slijevaju se u reosiguravateljni portfelj od više tisuća zrakoplova. U

vjeti osiguranja i premijske stope formiraju se na osnovi iskustva tog velikog portfelja i preslikavaju se na nekoliko zrakoplova kod dotičnog osiguravatelja. Taj se proces označava kao homogenizacija rizika. U nošenju pojedinačnog rizika uz osiguravatelja sudjeluju deseci reosiguravatelja i opet deseti njihovih retrocesionara u naknadi moguće velike štete. Sudjeluje velik broj nositelja rizika. Time se postiže potrebna disperzija rizika.

Gospodarski, tehnološki i civilizacijski napredak korjenito su promijenili strukturu osiguranih rizika. Ima pojedinih osiguranih šteta koje iznose nekoliko milijardi američkih dolara. Izravnanje takvih rizika moguće je jedino na svjetskoj razini. Bez reosiguranja to ne bi bilo moguće. Bitno obilježje suvremenog reosiguranja je njegova internacionalnost.

Većina transakcija ima međunarodni karakter. Portfelj velikih profesionalnih reosiguravatelja sastavljen je od rizika iz većine zemalja. Oni raspolažu visokospecijaliziranim stručnjacima, statistikama i iskustvima za pojedine vrste rizika na svjetskoj razini. Usto što preuzimaju u pokriće velike i složene rizike reosiguravatelji pomažu osiguravateljima da oblikuju širinu pokrića i odrede premije osiguranja takvih rizika na bazi svjetskih iskustava. Reosiguranje se uspostavlja zaključivanjem ugovora. To je ugovor kojim se reosiguravatelj obvezuje obeštetiti reosiguranika za dio njegove ugovorne odgovornosti koju reosiguranik ima prema osiguranicima s osnova ugovora o osiguranju.

Da bi reosiguravatelj bio obvezan platiti štetu, prethodno mora biti ustanovljena obveza reosiguranika i šteta plaćena osiguraniku. Na ugovor o reosiguranju primjenjuju se u pravilu isti propisi koji važe i za ugovor o osiguranju. Reosiguranje utječe blagotvorno i na nacionalno gospodarstvo. Osiguraniku je svejedno je li mu šteta plaćena iz domaćih novčanih izvora ili iz inozemstva. Za nacionalno gospodarstvo bitna je razlika plaća li se šteta iz domaćih izvora ili je plaćaju inozemni reosiguravatelji. U drugom slučaju domaće gospodarstvo pretrpljenu štetu namiruje dodatnim novčanim priljevom iz inozemstva. Prvi ugovor o reosiguranju za koje se sigurno zna zaključeni su još 1370. godine. Sve do sredine XIX. stoljeća reosiguranje se provodilo na fakultativnoj osnovi od slučaja do slučaja.

Razvoj gospodarstva i djelatnosti osiguranja nametnuli su potrebu za automatskim reosiguravateljnim pokrićima – obveznim reosiguranjem. Sve do tada poslovima reosiguranja bavila su se osiguravajuća društva. Razvoj osiguranja, a osobito zaoštravanje konkurencije među osiguravajućim društvima doveli su do osnivanja društava koja su se bavila isključivo reosiguranjem – profesionalnih reosiguravatelja. Time su osiguravajuća društva dobila mogućnost da svoje rizike daju u pokriće nekome tko im nije konkurent u osiguranju. Reosiguranjem se pretežno bave profesionalni reosiguravatelji. To su društva koja primaju u pokriće rizike isključivo putem reosiguranja. Tek neznatan broj su takozvana mješovita društva koja se istovremeno bave osiguranjem i reosiguranjem. Velika profesionalna društva postižu globalnu disperziju i homogenizaciju rizika.

Prema načinu raspodjele rizika postoje ovi oblici reosiguravajuće zaštite:
1. svotno-ekscedentno reosiguranje (surplus reinsurance);
2. kvotno reosiguranje (    quota share reinsurance);
3. reosiguranje viška šteta (excess of loss reinsurance);
4. reosiguranje tehničkih rezultata (stop loss reinsurance).

Ova četiri vida reosiguravajuće zaštite mogu se podijeliti na proporcionalne i neproporcionalne vidove reosiguravajuće zaštite. Ne postoji univerzalni vid reosiguravajuće zaštite koji bi direktnog osiguravatelja (cedenta) zaštitio od svih odstupanja na području šteta koja su moguća u njegovu portfelju. Svaki vid reosiguravajuće zaštite omogućava optimalnu reosiguravajuću zaštitu samo kod nekih kretanja šteta.

(http://limun.hr/main.aspx?id=24902&Page=)

Ovdje ti je najbolje objašnjeno.A što se tiče actio directe ja nisam učila ništa detaljno samo gdje se javlja i to je to.To što si navela je dovoljno.

[bubašpara]

hvala!

ps i još samo jedna stvar- javnobilježnička hipoteka.. pretpostavljam da se nalazi negdje u PZ-u al nisam uspjela naći..

[dorian gray]

šta retji... normalna katedra, normalna literatura, normalna pitanja. dve rečenice small talka, ispitivanje... pitanje, koncizan ali precizan odgovor i tako pet šest puta i u 15 minuta žigica u index (četvorka, koju nije nemoguće dobit) i nakon 4 tjedna solidnog učenja od po 3 sata na dan ne pitaš se ko budala jesi li to bio na ispitu ili u plamenu građanskog rata u nikaragvi.

Sva hvala cjelokupnom pučanstvu te katedre. Kamo sreće da se može kojeg preselit na međunarodno, to leglo moronskih pshiopata kojima bi trebalo održat seminar "što je to znanje za dva a što za pet".

pitanja:

-triptih teretnice
-sve o privilegiranim tražbinama
-CLC digresija prema fondu i COPE-u
-nuklearna šteta
-prilično detaljno o hipoteci

i začudo ništa od općeprometnog, ali ne se zavaravat da je dotično nepotrebno. znaju pitat i kad se nezna papa.

[bubašpara]

evo da se javim i nakon ispita- odgovarala kod prof. radionov; pitanja- stojnice, teretnica i mala usporedba s teretnim listom, željeznice (konvencija, tko odgovara i po kojem principu, egzoneracijski razlozi), a kolegica koja je odgovarala samnom- budimpeštanska konvencija, ugovori o iskorištavanju brodova i trećeg se ne sjećam.. obje dobile 5, dvoje koji su prije nas odgovarali su isto prošli..
a što se profesorice tiče stvarno stoji sve ovo već napisano (pa da ne ponavljam po ko zna koji put).. u svakom slučaju
uglavnom ako znate brzo ste gotovi, ako zapnete onda vas zadrži malo duže (dok izvuče iz vas ono što želi čuti)

ne slušajte priče tipa "učio/la sam 5-6 dana i bla bla bla".. ili lažu ili su imali neku ludu sreću tako da, u to se ne treba uzdati.
3 tjedna su taman za naučit to. onima koji ne ljube knjigu preporučujem skriptu od miroslava, a u svakom slučaju imati prezentacije- one nek vam budu vodič.
što se tiče članaka iz općeprometnog- također su poprilično opširni, iz njih naučite dobro konvencije, princip odgovornosti, egzoneracijske razloge, dakle ono što je stvarno bitno, ostalo pročitati čisto da znate o čemu se radi.
pogledajte i http://www.pravo.unizg.hr/POP/studen...tualna_pitanja
i definitivno kad krenete učit pročitajte cijeli ovaj topic, al doslovno od prvog do zadnjeg posta, stvarno ima hrpa jako korisnih postova, meni je bilo od velike pomoći

ps katedra za pohvaliti! da su im i drugi barem malo slični...

[pravo18]

da li je RH članica Protokola Atenske konvenciej iz 2002.?
kako je uređena zaštita prava putnika prema pravu EU?

[bubašpara]

da li je RH članica Protokola Atenske konvenciej iz 2002.?
kako je uređena zaštita prava putnika prema pravu EU?

1. da (barem su mi tako rekli)

2.ZRAČNI PRIJEVOZ
1.Montrealska konvencija- 2 stupnja odogovornosti za smrt/tj. ozljedu
a)prvi stupanj
1.Objektivna odgovornost do 100 000 SDR
2. Egzoneracijski razlozi :nepažnja,skrivljena radnja ili propust osobe koja trazi naknadu
b)drugi stupanj
1.preko 100 000SDR neograniceno do punog iznosa odstetnog zahtjeva-pretpostavljena k.
2.E:dokazati da steta nije nastala zboh nepaznje ili kaznjive radnje prijevoznika+skrivljeni postupak 3. osobe


CESTOVNI PRIJEVOZ
CVR- uređuje prijevoz putnika i prtljage
1)objektivna odgovornost
2)E:skrivljena radnja/nepaznja narucitelja
okolnosti koje nije mogao izbjeci/sprijeciti
3)Granica odgovornosti: 250 000 putnik/putovanje


ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ
COTIF-CIV: načelo objektivne odgovornosti , do 70 000 SDR po putniku, protokolom 1999. povećano na 175 000 SDR
E: viša sila, krivnja/neuobičajeno ponašanje putnika, radnje treće osobe koje se pažljivim ponašanjem željeznice nisu mogle spriječiti


MORE
odgovornost za štetu zbog smrti/tjelesne ozljede putnika uređena je atenskom konvencijom. protokol atenske konvencije iz 2oo2. pooštrava odgovornost prijevoznika i pruža veću zaštitu putnicima (protokol uodi 2 stupnja odgovornosti, kao i montrealska konvencija)
ako je šteta posljedica pomorske nezgode (brodolom, prevrnuće broda, sudar, nasukanje broda, eksplozija/požar na brodu, mana broda) onda prijevoznik odgovara po principu objektivne odgovornosti do iznosa od 250 000 SDR po putniku i štetnom događaju.
*egzoneracijski razlozi:
-nezgoda posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, ili neizbježne i nesavladive prirodne pojave
-nezgoda u cijelosti prouzročena namjernom radnjom/propustom 3.osobe
ako šteta premašuje 250 000 SDR za višak sve do 400 000 SDR prijevoznik odgovara po principu pretpostavljene krivnje (da bi se oslobodio mora dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje)

ako šteta NIJE posljedica pomorske nezgode tada prijevoznik odgovara po principu dokazane krivnje, a granica odgovornosti je 400 000 SDR po putniku i štetnom događaju.

eto, ukratko i najbitnije..

[Đ!]

Imam pitanje glede predavanja. Na stranici faksa piše da su 2 turnusa pa me zanima jel to fakat tak s obzirom da npr trgovačko nema 2 turnusa. Mada kaj ja znam, možda je i trgovačko počelo s 2 pa kad nitko nije dolazio su počeli držat samo 1.