III. Međunarodno pravo

[Pravokutnići]

WEB KATEDRE:
http://www.pravo.hr/mp

ISPITIVAČI:
Prof. dr. sc. Maja Seršić - utorkom od 10,30 sati (Ćirilometodska 4, soba 19/I. kat), maja.sersic@pravo.hr
Prof. dr. sc. Davorin Lapaš - utorkom od 16 sati (Ćirilometodska 4, soba 24/I. kat), dlapas1@pravo.hr
Mr. sc. Trpimir M. Šošić - utorkom od 16 sati (Ćirilometodska 4, soba 12/dvorište), tsosic@pravo.hr
Robert Mrljić - utorkom od 16 sati (Ćirilometodska 4, soba 44/potkrovlje), robert.mrljic@pravo.hr
Rutvica Rusan - utorkom od 14 sati (Ćirilometodska 4, soba 13/dvorište), rutvica.rusan@pravo.hr


ROKOVI 2011./12.

07.11.2011.
30.01.2012.
13.02.2012.
16.04.2012.
04.06.2012.
18.06.2012.
02.07.2012.
03.09.2012.
17.09.2012.

PRIJAVA ISPITA:
Studenti koji studiraju po bolonjskom programu prijavljuju preko opcije studomata, a prvi dan roka predaju indekse u Ćirilometodskoj 4, soba br. 15/I. kat (obavijest o predaju indeksa se objavljuje na studomatu).
Studenti koji studiraju po „starom programu“ prijavnice za ispit predaju na određeni dan u Ćirilometodskoj 4, soba br. 15/I. kat (dan prijave ispita nalazi se na stranici http://www.pravo.hr/MP/rokovi).

LITERATURA:

Obvezna literatura:
Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 1, 2. izd., Zagreb, 2010. (tekst otisnut krupnim slogom)
Andrassy, J., Međunarodno pravo, Zagreb, 1990, str. 261-355. i 365-434. (tekst otisnut krupnim slogom)
Lapaš, D., Pravo međunarodnih organizacija, Zagreb, 2008, str. 1-17, 24-91, 179-184, 193-246. (tekst otisnut krupnim slogom)
Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 3, Zagreb, 2006. (tekst otisnut krupnim slogom)
Dopunska literatura:
Ibler, V., Rječnik međunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987.
Bakotić, B. (ur.), Međunarodni ugovori – sklapanje i primjena, Zagreb, 1997.
Lapaš, D., Šošić, T. M. (ur.), Međunarodno javno pravo - izbor dokumenata, Zagreb, 2005.
Povelja Ujedinjenih naroda, Narodne novine – međunarodni ugovori, br. 15, 1993.
Bakotić, B. (ur.), Ženevske konvencije za zaštitu žrtava rata s Dopunskim protokolima, Zagreb, 1997.
Bakotić, B., Galli, T. (ur.), Izbor međunarodnih ugovora o vođenju neprijateljstava, Zagreb, 2001.
Vukas, B., The Law of the Sea – Selected Writings, Leiden, Boston, 2004.

Dodatni linkovi za predavanja nalaze se na:
http://www.pravo.hr/MP/predavanja
http://www.pravo.hr/MP/materijali

Ispitna pitanja:
http://www.pravo.hr/MP/literatura/ispitna_pitanja


Famous quote:

zerp je samo primjer kako je cijelo medjunarodno pravo smeće i cista kurtoazija kad na kraju ispadne onako kako hoce najjaci u prici
zato mp i je tolko zanimljivo
povelja un o pravu mora nam daje pravo da proglasimo igp, a susjedi nas ucjenama jebu da ce nam to usporit ulaz u neko udruženje zemalja.
medjunarodno pravo je kao mali prijatelj is djetinjstva - igras se s njim, a kad ga opališ u zaru igre, rasplače se i ide te tužiti tati. :badgrin:

Skripe potražite na
http://www.pravokutnik.net/skriptarnica/medjunarodno

mda....vidim da ljudi pitaju dal se moze polozit po skriptama.....sad provjereno mogu rec DA, al pazite,

treca knjiga je najslabije obradjena i neka poglavlja fale: (ostale tri su ok, vise-manje)
-delikti (nemojte to slucajno ucit po 2.skripti-protupravni cini- to je zastarilo)
-protuneutralnost, neutralna imovina na moru..
-neki detalji: ugovor iz Manille, blokada na daljinu, prava angarija, kosarstvo, navicert, indult

u drugoj si malo ispravite one odbore UN kod opce skupstine (glavni, ad hoc, postupovni). inace su mala slova pa nije neizostavno al vidim da ih se pita dosta cesto...i uvjeti VS za pristupanje medjunarodnom sudu..

i ubacite komisiju za granice epikontinentskog pojasa u prvu skr.
i sustav paralelnog iskoristavanja kod Zone.

regionalne i specijalne organizacije su samo nabrojane u drugoj skr, treba to malo upotpunit sa godinom nastanka, drzavama clanicama, kraticom..pogotovo sastavnice svjetske banke..

sigurno ima jos toga al ovo mi se ucinio bas ultimate, to uvijek pitaju.

OPĆENITI SAVJETI ZA SPREMANJE ISPITA & DOJMOVI SA USMENIH ISPITA; SVAKI PROFESOR U SVOM DOKUMENTU



***** NOVO!

kolegica sijft se potrudila sastaviti komplilaciju MP pitanja skupljena unazad 3-4 god tako da na sljedećem linku:
http://www.pravokutnik.net/materijal...etna-lista-pit
imate svu listu pitanja za MP po svim poglavljima, nadopunjavanu po postojećim, što je poprilično korisno jer je valjda svaki izbljuvak koji se netko sjetio pitati na ispitu uvršten.

[Natan]

Profesor Metelko je spremio ovaj ispit za sedam dana i dobio odlican. :shock:

Ja cu pokusati njegovim stopama (dobro, moze i niza ocjena). Kod Vukasa mi mozda i uspije, ako je stvarno toliko bezazlen kao sto svi pricate... jel ima uopce padanja kod njega? :lol:

[skeptik]

Knjiga veli da zločin počinjen u zgradi poslaništva potpada pod mjesne sudove(automatski,ak sam ja to dobro skužil),ne spominje se nikakav poseban zahtjev (V.Britanije) koji bi ovlastio RH da ima sudbenost glede kaznenog djela počinjenog u toj zgradi, a na RTL-u vele da je takav zahtjev potreban.
Toj neformalnosti po meni ide u prilog i odredba po kojoj se zločinac koji se skloni u zgradu poslaništva izručuje mjesnim vlastima bez posebnog postupka izručenja.
Dozvola bi se,po meni odnosila na ulazak u te prostorije, a ne na nadležnost RH glede počinjenog djela.
Ne znam jel je sad malo jasnije il si bespotrebno komliciram život

Da, sad mi je jasno što misliš. Evo što ja mislim.

Zločin počinjen u zgradi veleposlanstva uistinu potpada pod mjesnu sudbenost (bez nekakvog posebnog odobernja), međutim da bi organi mjesne vlasti ušli u zgradu potrebna je dozvola šefa misije. Zločinac se izručuje bez nekog posebnog postupka jer pravilo azila danas vrijedi još samo u Latinskoj Americi. Ali i za uhvatiti (fizički) takvu osobu treba dozvola (jer organi vlasti trebaju ući). Kako je pitanje osjetljivo tako bi vjerujem i rješavanje bilo osjetljivo.

[zoolander]

Str 548. knjiga II
Radi se o zabrani postavljanja nuklearnih uređaja na morsko dno i podzemlje,pa knjiga veli da se zabrana odnosi na podmorje sve do vanjske granice vanjskog pojasa.
Zabrana se odnosi i na pojas do 12 morskih milja mjereno od obale ili od polaznih crta za mjerenje teritorijalnog mora, za sve države osim za obalnu.
Pitanje: šta sa podmorjem izvan vanjske granice vanjskog pojasa?
Dal se tu mogu postavljati takvi nuklearni uređaji,budući da se radi o epikontinentalnom pojasu obalne države?

[betty]

Ne postoji nikakav ius cogens koji bi se odnosio na uređenje postavljanja nuklearnih uređaja u epikontinentalnom pojasu (kolko ja znam), dakle postoji samo partikularno pravo koje to uređuje.

Ako vam se baš da kopat po hrpama papira :std: postoji par međunarodnih ugovora koji reguliraju to područje.

1969. Ugovor o bezatomskoj zoni (srednja Europa)
1969. Ugovor o bezatomskoj zoni (Latinska Amerika)
Sporazumi o neširenju nuklearnog oružja (postoji masa tih ugovora)
Ugovor o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi, svemiru i podmorju (ne regulira podzemlje pa postoje spekulacije da su tamo kao dozvoljeni, s druge strane navodi se da doticni ugovor ne navodi taksativno pa implicite razumjeva i podzemlje)

U RH: protokoli, sporazumi, ugovori iz 1994, 1995, 2000. i 2001. (http://www.nn.hr, međun.ugo.)
Ima ih na faxu u arhivi i u nsb-u (zatvorenom spremištu, naravno)

Znad da nisam ništa konkretno rekla, al ne da mi se tražit odgovor.
Ako ovo ikom išta znači- bit će mi drago.

[betty]

DEGAN, "Međunarodno pravo, 2000.
"... Ostaje na koncu važno pitanje je li u bilo kakvim okolnostima dopuštena upotreba nuklearnog oružja, makar za one nuklearne sile koje se njegova držanja nisu odrekle, i to bilo temeljem ugovora ili na drugi način.... Uz drugi ubojiti i razorni učinak ono djeluje otrovno i zarazno, tako da potpada pod zabranu otrovnih i bakterioloških sredstava."
(str. 860.)
Rimski statut (1998.) smatra upotrebu otrova i otrovnog oružja zločinom.
Jest da ovdje priča o upotrebi, al bitan zadnji dio... :clr:

"...Zabrana bi trebala dovesti do sveopćeg nuklearnog razoružanja, dakle do strogo kontroliranog uništenja cjelokupnog nuklearnog arsenala..."
(str. 861, mišljenje Međunarodnog suda, na temelju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja iz 1968.)
Ne znam baš kolko je smisleno postavljat nuklearne uređaje u epikontinentalni pa ih vadit da se uniše... :scr:

CAPAR "Međunarodno pravo mora" 1994.
"...Države svojim nacionalnim propisima štite morski okoliš... Potapanje (otpadaka ili drugih tvari) u granicama teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa ili na epikontinentalnom pojasu ne smije se obavit bez izričitog odobrenja obalne države..."
Tu je recimo dodirna točka s time da u epikontinentalnom obalna država ima pravo određivanja pravaca kabela i cjevovoda koje polažu druge države. :bonk:
Doduše ne kaže ništa direkno o nuklearnom oružju ( osim ako bi ga podveli pod "druge tvari"), al po nekoj općoj logici modus polaganja nuklearnog bi trebao bit stroži ili barem takav. Ili?


U principu- ne znam. Brijem da sad već i postoji zabrana postavljanja nuklearnog oružja u epikontinentalnom barem u većini država pa postaje polako i opće MP , ili se radi na tome, ili bi se trebalo radit na tome...
:profileright: :cmp: :lft: :profileright: :cmp: :lft: :profileright: :cmp: :lft:

[spy]

Na koja 3 nacina prestaju starateljska podrucja?

Odgovor:
1. postizanjem pune samouprave
2. ako se pridruzi nekoj drugoj zemlji
3. integracijom u neku nezavisnu državu.

[spy]

imam jedno onako pitanje da mi skratite muke:

Jesam li dobro pohvatala ovo:

Pregled sredstava mirnog rjesavanja sporova:
a) sredstva za mirno rjesavanje medjunarodnih sporova
- diplomatska sredstva (prijedlozi):
1. izravni pregovori
2. mirenje
3. istraga
4. posredovanje
- sudska sredstva (odluke):
1. izravnanje
2. arbitraza
3. medjunarodni sud

b) kolektivna jamstva i akcije radi osiguranja mira
- akcije:
1. osiguranje mira prema povelji UN
2. mirno rjesavanje sporova u okviru UN
3. mirno rjesavanje sporova bez intervencije UN
4. iznosenje spora pred UN
- kolektivne mjere:
1. mirovne operacije
2. smanjenje oruzanja i razoruzanje
3. dr. mjere


U biti me zanima ovo pod b dal sam dobro pohvatala, jer mi se nije dalo citat taj dio bas...pa onako od oka, jel je takva shema?

[morenita]

@ spy
u statutu medunarodnog suda se tocno navode sve cetiri izvora kao sto je i napisano u knjizina 19.str.
pravicnost sama po sebi nije izvor, vec se ona moze koristiti kao zamjena ili dopuna prava kada to stranke zele.
tako da su tu i vukas i lapas bili u pravu!
za izvore meduarodnog ratnog prava sam i ja to cula,ali nadam se da ne moram znati bas sve haaske konvencije! pa to nije vise normalno!
:?
sretno nam svima! [/quote]

[XXX]

E, molim vas kod pitanja međunarodne organizacije kao izvori mp-a što bi vi rekli? U biti nisu izvori, iako bi se mogli smarat, ali o tome se još uviejk raspravlja... :-k

Spominju se vrste obvezujucih odluka : 1. zakljuci o djelovanju organizacije , 2. odluke o rjesevanju konkretnog pitanja i 3. pravila opce prirode

i mislim da treba spomenuti statut medjunarodnog suda

Najgora su mi ta neka pitanja gdje ne znas ni sam sta bi rekao :shock:

[jasamlane]

trpimiru bi trebalo reci da je ono kaj on radi masovni pokolj jadnih studenata..ak dodjem kod njega ne trebam ni ulazit..tak i tak kod njega 99,9% ljudi odustaje...trpimir je strah i trepet, zalosno...

idiotizam, da postoji tolika razlika u prolaznosti izmedju tih par profesora na ovoj katedri.

ak me sutra on prozove, sam cu se lijepo nasmijesiti i biti potpuno pomirena s onime sto me dalje ocekuje. 2. rok za 2 tjedna.

[Barilla]

opet ja! zanima me naime pitaju li profesori one detalje tipa plovidba dunavom prije i poslije drugog rata, onda neznam, slob. teritorij trsta. neke opširne povijesne primjere protektorata itd. Uglavnom ono što nije općenito i što nije primjer za neko pravilo- na znam kako da se drukčije izrazi.... thnx :?:

pa omakne im se pa nekada i pitaju navodno, tipa kako je bio reguliran položaj trsta, ili koliko postoji komisija za dunav i njihove razlike...
tako su meni rekli, pa ako mene lažu i ja lažem tebe 8-[
mislim da je prije svega potrebno znati općenito neke stvari, a onda pikanterije i "nepotrebno"

[jasamlane]

kod asistenta sve te gluposti treba znati.

[2hunterz]

sad sam možda već ishlapio ali radificirani ugovori su ti oni koji ostaju vrijediti i nakon sukcesije, rata i sl. (tipa granični režimi, služnosti i sl.) znači baš postoje radificirani ugovori pogledaj tamo kod sukcesije

he he ipak nisam ishlapio :-D

Sukcesija

Međunarodni ugovori - u načelu međ. ugovori vežu samo ugovorne stranke, ali to načelo o neprenosivosti međ. ugovora bez pristanka sljednice je suženo, s jedne strane zbog pravne sigurnosti traži se barem djelomični kontinuitet, a s druge strane praksa država sljednica pokazuje da one ne žele ugovornopravni vakuum. Tzv. radicirani ugovori (međ. ugovori koji su najuže povezani samim područjem, tj. oni koji se odnose na ugovorom ustanovljenu granicu i njezin režim , te prava i obveze koje su vezane uz to područje) automatski vežu državu sljednicu ako nije drugaèije ugovoreno, iznimka se odnosi na one obveze kojima se predviđa uspostava vojnih baza na stečenom području. Što se tiče dana od kojega se država sljednica smatra strankom ugovora, to je dan sukcesije država ili datum stupanja ugovora na snagu, neovisno o datumu notifikacije (ona ima retroaktivan učinak s obzirom na stranke).

[Barilla]

radicirani - koji automatski vežu državu sljednicu, ako nije drugačije ugovoreno - prema riječima bečke konvencije odnose se na ugovorom ustanovljenu granicu i režim granice... Knjiga 1, str. 267.-268.

ratificirani - vidi Knjiga 2, str. 329.-330.

radificirani - wtf? jel takvi uopće postoje? say no..

[spy]

mozda je to samo iskusavanje krhkosti dusa da bi se dobio presjek karakternih profila, pa ce nas drzat u neisvjesnosti do pon navecer a onda obavjest da je ispit u utorak u 8 ujutro, a kad kliknes na stranicu upali se i jedan youtube ekran a ono zena iz referade za stolom onako baca prijavnice u zrak, trga ceduljice s molbama iz indeksa i pali ih, a sve to prati gromoglasan smijeh BUAHAHAHA-HAA

hm...a sad ucenje :-D

[spy]

E može mi netko molim vas reći za pojedinca kao subjekta međ.prava što treba reći?? Jeli na kraju on subjekt ili nije? Više me ova knjiga totalno zbujuje... I koja je uloga pravne znanosti? :?

Ako si kod Sersic onda pojedinac nije subjekt jer nije IZRAVNO podvrgnut prema definiciji subjekta mp...inace Lapas i Vukas kazu da pojedinac je subjekt...uglavnom nece ti uzet za zlo ako obrazlozis ono sto tvrdis sto god da to bilo s obzirom da se ni oni sami ne slazu oko toga, trebas znat obrazlozit i jedno i drugo, a ti izaberi sto ti se svidja za vlastito misljenje

[fleetwood mac]

jedini slučaj u međunarodnom pravu gdje pojedinac JE subjekt međunarodnog prava ti je kažnjavanje pojedinca u međ.pravu. Kažeš,da sve u svemu postoji tendencija priznavanja subjektiviteta pojedincu u međunarodnom pravu (onda nabrojiš one dokumente....),a po meni najbitnije tu za reć je ono što je Ibler rekao : U mećunarodnom pravu pojedinac-fizčka osoba nije redovan niti osobito važan subjekt međunarodnog prava.

[ajviem]

Kolege, molim pomoć!

Može li mi tko reći što je to "novostvorena nezavisna država" (u okviru sukcesije), po Lapašu? Napominjem, on traži konkretan pojam, definiciju! :?

Odgovor:
Bivša kolonijalna zemlja.

[Just a little bit]

1. kolonije su bile odjeljeni dio neke drzave, dakle nisu spadale u matično područje države
2. vanjski pojas se proteze na morsko dno jedino u slucaju suzbijanja nelegalne trgovine i vadjenja arheoloških ostataka s dna mora (tzv arheoloske zone) , dok u sam vanjski pojas ne spada mora niti povrsina (to spada ili u IGP ili u otvoreno more) odosno dno spada u epikon. pojas
vanjski pojas drzava proglasava radi zastite nekih svojih propisa, znaci zona izvan nacionalne jurisdikcije gdje drzava moze vrsiti neki oblik vlasti
sad konkretno odgovor dal spada povrsina mora i stup vode u vanjski pojas - konkretno nebih znao. ja bih ovo gore reko.

[jasamlane]

VANJSKI POJAS= samo površina + morsko dno -> arheološki i povijesni predmeti (K o PM č82). Tako pise u skripti medjunarodnog prava mora.

e, upravo tako. to pise u skripti, a u knjizi ne. a knjiga bi trebala biti relevantna.

[Issa]

Vanjski pojas obuhvaca morsko dno (glede nadzora nad prometom arheoloskim i pov. predmetima nadjenima u moru) i povrsinu mora koja se preklapa iliti nalazi na otvorenom moru ili gospodarskom pojasu. Znaci preklapaju se. Koliko sam ja skuzila...

[fat drummer]

sve, sve što sam ikada napisao je krivo! dobro ne baš sve, ali skoro sve

objektivan i subektivan kriterij su pitanja izvučena iz konteksta. naime to je kao da lapaš postavi pitanje formalne i materijalne pretpostavke... čega?

ako je lapaš i postavio pitanje o objektivnom i subjektivnom kriteriju mislio je na objektivni i subjektivni kriterij kod subjektiviteta međunarodnih organizacija gdje je usvojen objektivni kriterij (one su subjekt mp-a, ma što god netko o tome mislio)

ovaj odgovor koji sam citira se odnosio na objektivni i subjektivni kriterij kod sporova što je, uvjeravaju me ful lejm pitanje koje nikada nitko ne pita

tmš ftw!

[Tal]

razlika između tjesnaca i prokopa je i u režimu regulacije - tjesnace regulira Konvencija o pravu mora, a prokopi imaju svaki svoju konvenciju. onda tjesnaci su prirodni, a prokopi umjetni...

ovo gore kaj sam napisala - o granici - odgovor je znači funkcionalni pristup - ne možeš npr. Lapašu reći da nema granice...

[georgia]

Samo bi dodala da ne regulira sve tjesnace Konvencija o pravu mora, za Bospor i Dardaneli je režim uređen ugovorom u Lausanni i konferencijom u Montreuxu, pa se na njega ne primjenjuje gore navedena Konvencija. I za neke druge se može urediti ugovorom između država bez da se primjenjuje K. samo režim ne smije biti nepovoljniji od onog što bi se primjenjivalo po K., npr. ugovor između Izraela i Egipta o Tiranskom tjesnacu.

[Hell's Angel]

čitam sve ovo i divim se.
nekidan se vukas na seminaru iščuđava što u SAD-u na pravu ne uče međunarodno pravo, t j uče ga jedino kao izborni predmet.
ali kad vidim ove gluposti, pitam se stvarno šta će svima nama to cjepidlačenje!
naši profesori žele da s faksa izađemo kao stručnjaci za sve, a zapravo smo na kraju kao prvo poluludi a kao drugo nismo stručnjaci ni za napraviti jednu najjednostavniju praktičnu stvar.

[fat drummer]

apropos svemira, primjenjuje se funkcionalan kriterij pa si ti misli što je to točno (100 km)... nije ni bitno glavno da kažeš da se primjenuje f. kriterij i to je to
a tjesnaci i prokopi se razlikuju ako u ničem drugom onda u nastanku, režimu, a i prokopi su detaljno objašnjeni tako da se i iz tih lekcija može shvatiti razlika

[engel]

često se sporovi luče na pravne i nepravne (političke, interesne) - ne radi se o nekom strogom razgraničenju već o dva tipa koji rijetko postoje u svojoj krajnjoj čistoći a to ovisi i o tome žele li stranke da se spor riješi primjenom prava ili nekom drugom metodom. To razlikovanje nalazi se i u znanosti i u ugovorima. Uvedeno je na samom početku rada Instituta za međunarodno pravo s namjerom da se svi pravni sporovi podvrgnu obvezatnoj arbitraži, ali se uvidjelo da razlikovanje nije jasno i lako provedivo

- pod izrazom pravni sporovi može se podrazumjevati više toga;
1. prema objektivnim značajkama to mogu biti takvi sporovi koji se mogu rješavati primjenom pravila međunarodnog prava (objektivni kriterij)
2. mogu se kao pravni označiti takvi sporovi za koje stranke žele da budu riješeni primjenom pravnih pravila (subjektivni kriterij)

- ako se prihvati objektivni kriterij valja reći da pravo daje odgovor na svako pitanje, tako sudac mora odbiti zahtjev tužitelja kad se on ne može u svoj prilog pozvati ni na kakvo pravno pravilo. Sa tog gledišta svaki spor među državama sadržava neko pravno pitanje i to se pitanje može rješiti arbitražom.

- u raspravama odbora pravilnika za izradu Statuta Stalnog suda međunarodne pravde konstatirano je da nema pitanja koje se ne bi dalo riješiti na temelju prava, a opet da svaki spor među državama ima i neku političku notu

- pri tom razlikovanju riječ je o tome žele li stranke da spor bude riješen primjenom prava ili traže drugo rješenje. Često će se stranke u tome složiti ali isto tako često pravno rješenje predlaže stranka čiji se zahtjev temelji na nekom pravnom propisu ili ugovoru, a spor se sastoji u tome da druga stranka želi izmjenu tog pravnog stanja. (stajalište VB prema Guatemali)

[larna]

Evo da potvrdim neka mišljenja. Jučer je cijela moja grupa pala kod asistenta. Neki s razlogom a neki ne. Da li je detaljan? Jako! Koliko se sjećam pitao je i kako je po povelji uređeno stanje vojske u UN-u a kako je to stvarno, pa onda ugovore o Antarktiku i tako....

Nemoj me krivo shvatiti al ovo kaj si napisala nisu detalji kaj on pita...tipa ovo sa vojskom UN-a pa kaj nije glupo da ti pričaš o sustavu kolektivne sigurnosti kak je napisano u knjizi a ne znaš istodobno da se to nikada nije provelo u stvarnost i da to zapravo ne postoji....da UN nema vojske...pretjerujete za njega, ovo je ispit ko i svaki drugi i zahtjeva da naučiš...ljudi idu linijom manjeg otpora i pokušavaju učiti po skriptama i ko zna čemu...a u skriptama fale najbitnije stvari...ja sam prošla kod njega i pala jednom kod lapaša, a oni ispituju jako slično, i ispituju sasvim normalno samo moraš znati i to je sve...

[georgia]

Kužim one koji kažu da treba naučiti a ne kriviti profesora, ali ipak mislim da su kod ovog ispita kriteriji preveliki.
Ne razumijem zašto rušiti nekoga tko je odgovarao recimo preko 15 minuta i onda zapne na nekom pitanju ili ne dati šansu ako netko ne zna prvo pitanje koje izvuče, možda je čovjek naučio preko 85 posto ali nije baš to pitanje. Zar ne postoji raspon ocjena od dvojke do petice... kao da toga nema na ovom ispitu. Ok, uvijek će biti onih koji se ne spreme jako dobro za ispit, ali nauče za prolaz. Pa zato i postoje dvojke, a za one koji nauče gotovo sve, više ocjene. Plus kaj me jako smeta što su i profesori jako različiti, pa kod nekog(npr.Vukas) možeš proći sa puno manje znanja nego što ti treba kod asistenata. Znam ja da je ovo pravo i da smo se na trećoj godini već naviknuli na sve, ali da nije baš u redu...