III. Međunarodno pravo

[Frenki]

Bok ljudi, imam 3 pitanja, pa ako netko moze pojasniti, bio bi jako zahvalan!

1) međunarodni običaji - što je to točno; mislim da u knjizi piše samo da nije isto što i običajno pravo...
2) obvezatno stavljanje pitanja o reviziji Povelje UN-a na dnevni red?
3) kod svemira - odgovornost za štetu kod lansiranja, na zemlji ili zrakoplovima u letu i drugdje u svemiru - kada je po objektivnoj odgovornosti, a kada po načelu krivnje?

[TILA]

1)Običajno pravo je ponavljano vršenje koje prati pravna svijest.To ti je odmah prva rečenica kod izvora međ. prava gdje kreče o običajnom pravu.na strani 16. onda kreće malim slovima objašnjavati da je relika između običaja i običajnog prava što nema pravne svijesti tj. subjektivnog elementa kod običaja.pogledaj si taj dio malim slovima

2)strana 373. druge knjige.to je jedan od načina revizije Povelje

3)str. 244. prva kniga,drugi paragraf,da sad ne tipkam sve to pa tamo točno piše

[Jagodda]

ti vjerovatno misliš na razliku običajnog prava i pukog običaja....običajno pravo ti je to-ponavljano vršenje koje prati svijest, a puki običaj i kurtoazija-običaji ophođenja, koji su nastali u želji za prijateljskim susretanjem i međusobnim poštivanjem,nisu obvezatni, ne može se na njih odgovorit represalijama bla bla ( to piše odmah u prvoj lekciji u mp1)

[Frenki]

1) Da, to je razlika između običajnog prava i običaja, tj. pravila učtivosti. A za međunarodni običaj (kao izvor prava po Statutu) kaže da je to "dokaz opće prakse, prihvaćene kao pravo", pa mi nije baš jasno što to znači i da li je to isto što i običaj, tj. pravila učtivosti ili je to običajno pravo, al nekako sumnjam da je to ista stvar... Dakle imamo: običajno pravo, običaje (kurtoazija) i međunarodni običaj, a mene dakle zanima, normalnim riječima, što je međunarodni običaj.

2) Znam kaj tamo piše, ali je dosta nejasno, kaže: ako se reviziona konferencija ne održi do desetog zasjedanja OS, Povelja određuje da se prijedlog o sazivanju stavi na dnevni red 10tog zasjedanja i dovoljna je obična većina.
Da li to onda znači da je taj 3. način povezan s prvim, tj. ako se stavi na dnevni red OS-a, a ni nakon 10 zasjedanja se ne riješi u OS-u (glasanje o formiranju revizione komisije), onda se mora o toj točki odlučivati, iako postoje neke točke prije nje?
Valjda je jasno kaj sam napisao

3) Hvala

[Jagodda]

1)pa ovako, običaj nema veze sa pukim običajem- jer je običaj obvezatan, a kuroazija nije! no,običaj je dokaz pravne svijest- time oće reć da se države ponašaju u skladu s nekim pravilom duže vrijeme, nema suprotnog ponašanja, razvila se pravna svijest da je takvo ponašanje u redu, znači i kuroazija može postat običajno pravo, ako se ispune ta dva elementa- pravna svijest i ponavljano vršenje.
i još međunarodni običaj- je izvor prava u mp-u, a puki običaj nije.
na kršenje međun.prava se može odgovorit represalijama, a na puki običaj ne.
države moraju postupat u skadu s običajnim pravom, kod pukog običaja ne. (to su neke razlike)

2)to misli na ovo ako se do 10.zasjedanja opće skupština ne održi reviziona konferencija na kojem će doć do revizije (a, zaista se to nije desilo), da ce onda opća skupština stavit prijedlog za sazivanje na svoj dnevni red (na tom 10.zasjedanju) i da će onda za njeno sazivanje bit potrebna obična većina, a ne kao inače 2/3 većina svih glasova, a bilo je potrebno da dođe do revizije jer su se u to doba primile nove članice, a sam UN je predviđen kao organizacija koja ce dugo trajat, znači da nije došlo do revizije možda bi se UN raspao jer bi došlo do sukoba između đržava članica.

[Frenki]

1)pa ovako, običaj nema veze sa pukim običajem- jer je običaj obvezatan, a kuroazija nije! no,običaj je dokaz pravne svijest- time oće reć da se države ponašaju u skladu s nekim pravilom duže vrijeme, nema suprotnog ponašanja, razvila se pravna svijest da je takvo ponašanje u redu, znači i kuroazija može postat običajno pravo, ako se ispune ta dva elementa- pravna svijest i ponavljano vršenje.
i još međunarodni običaj- je izvor prava u mp-u, a puki običaj nije.

Dakle, ti tvrdiš da su pojmovi "međunarodni običaj" i "običajno pravo" jedno te ista stvar?

2)to misli na ovo ako se do 10.zasjedanja opće skupština ne održi reviziona konferencija na kojem će doć do revizije (a, zaista se to nije desilo), da ce onda opća skupština stavit prijedlog za sazivanje na svoj dnevni red (na tom 10.zasjedanju) i da će onda za njeno sazivanje bit potrebna obična većina, a ne kao inače 2/3 većina svih glasova, a bilo je potrebno da dođe do revizije jer su se u to doba primile nove članice, a sam UN je predviđen kao organizacija koja ce dugo trajat, znači da nije došlo do revizije možda bi se UN raspao jer bi došlo do sukoba između đržava članica.

Još uvijek mi nije jasno....
Po tome, kao jedan od načina, ispada da se praktički svakih 10 zasjedanja OS-a to pitanje stavlja na dnevni red i odlučuje običnom većinom. Jer, ako je to bilo samo 1 puta, onda to nije jedan od načina izmjene Povelje. A ne spominje se da je to bila iznimka zbog naglog porasta članstva.

Ma jebiga, nije bitno, naucit cu to napamet bas kao i sve one deklaracije, konvencije itd.

[Jagodda]

da..nema razlike između medunarodnog običaja i običajnog prava. to je naziv za jednu te istu stvar. tako da sve to skupa možeš zvat i- međunarodno običajno pravo.

i ovo drugo- je krivo tila rekla- to nije jedan od načina revizije, jer se to desilo samo jedanput.

ali, zapravo nije došlo do sazivanja revizione konferencije nakon tog 10.zasjedanja opće skupštine jer se pitanje revizije odgađalo iz godine u godinu, pa su tako na reviziju utjecale rezolucije koje je donijela sama opća skupština,a i sama povelja je doživjela brojne izmjene u praksi pa se zato kaže da je ona živa povelja (prouči str.374, u drugoj knjizi).
ma joj, i meni samoj je trebalo dugo da to pokopčam, skroz je zbunjujuće napisano.

[Frenki]

E pa problem i je u tome što u knjizi piše da Povelja propisuje taj način izmjene kao 3. način!
(pogledaj II. knjiga, str. 373. drugi paragraf - odmah iznad tablice)

[TILA]

Evo nakon pomnog proučavanja međunarodnog prava i pošto se bliži rok ja sam sakupila pitanja s kojima bih trebala vašu pomoć pa ako netko zna nešto od ovoga,neka odgovori molim vas.:smile:Za početak jedno tehničko pitanje,jer tajnica kojoj moramo odnjeti index ona tamo kod Čepula?

PITANJA OD KOJIH BOLI GLAVA

1.odnos međ prava i unutrašnjeg-di to točno je u knjizi

POJAM MEĐ PRAVA
2.zašto je međ pravo sustav
3.kakav je kriterij prihvatilo međ pravo?znam da je subjektivno no di je to u knjizi
PRIZNANJE VLADE
4.što je betancourtova doktrina pogledati lekciju priznanje vlada
5. koja je doktrina suprotna wilsonovoj
USTANICI
6.koja 2 instituta povlače ustanici priznati kao zaračene stranke
MANDATI I STARATELJSTVO
7.Koja su područja nakon prvog svjetskog rata ušla u sustav mandata
8.koje su zamlje nakon drugog svjetskog rata postale starateljsko područje
9.što su strategijske zone
MEĐ PROKOPI
10.osnovna razlika između prokopa i tjesnaca?
STJECANJE PODRUČJA
11.dali se ničija zamlja isto shvačala u prošlosti kao i danas
12.Što u slučaju da se hoće okupirati arhipelag
DIPLOMATSKI ZASTUPNICI
13.što je uveo bečki kongres vezano za njih?
14.što je agreman
NEDOPUŠTENI ČINI (MEĐ DELIKTI)
15.Što je naknadaex gracia i može li o tome suditi međunarodni sud
ČLANOVI UNa
16.koji je jedini slučaj 2/3 večine svih glasova
MEĐUNARODNI SUD
17.što može sudac dati uz presudu
MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA U SKLOPU UNa
18.koji je prvi ugovor koji zabranjuje rat

evo ima podosta pitanja i svaki odgovor je dobro došao a ujedno možemo i ponovit naše znanje

[Jagodda]

ok to su ona pitanja kao od lapaša, prošla sam ih uzduž i poprijeko toliko da mi je već zlo od njih

1.piše u prvoj knjizi, odmah prva lekcija- monisti, dualisti, str.4
2..sustav jer su sva pravna pravila međusobno povezana, nema praznina, ako se neki slučaj ne može podvest pod neko unaprijed predviđeno pravilo primjenjuje se viša, općenitija norma, prva kniga- prva lekcija- piše u onoj karakteristici mp-a kao sustava pravnih pravila,str.2
3. mene isto to zanima
5. estrada- rekao da nepriznanje vlade znači miješanje u njene unutrašnje prilike
6. priznanje države ili priznanje vlade
7.bivše zemlje otomanskog carstva i neke njemačke kolonijalne zemlje
8. usli su bivsi mandati b i c- osim jugozapadne afrike, koja je postala samostalna država namibija, zatim države osvojene u 2.svj.ratu i one kojih se vlada dobrovoljno odlučila na ulazak (al, to se nije desilo ni za jednu državu)
9.za njih samo piše da je starateljsku ulogu kod njih preuzelo vijeće sigurnosti, to je bio jedino pacifički otoci pod upravom SAD Dopuna: strategijska područja su područja koja su važna u vojnom smislu.
10. tjesnaci su prirodni, ako nije uređen međun.ugovorom za njih vrijedi običajno uređenje, a prokopi su umjetno sagrađeni, ako za njih nije uređeno međun.značenje onda su uređeni unutrašnjim zakonima svake od država kroz čije područje su sagrađeni
11.nisu se isto shvaćali jer se prije moglo zaposjest i područje gdje je bila organizirana domorodačka vlast i čak područje neke države koja nije bila član međun.zajednice
12. dovoljna je okupacija samo jednog otoka
13. 3 razreda-poklisari,poslanici,otpravnici
14. mala slova-kod vrsta dvostranih ugovora ti je to- sporazum između bilo kojih organa držav.predstavništva koji nije pravno obvezatan (soft law je, npr. rezolucije koje donosi opća skupština), ali stranke ih izvršavaju, temelji se na konvencionalnom osjećaju pripadništva u međun.zajednici
15. to ti je u malim slovima, str.115, kod rata
16.nejasno postavljeno pitanje, vjerovatno se misli na reviziju i općenito sva važna pitanja koje donosi opće skupština jer kad odlučuje o vaznim pitanjima potrebna je 2/3većina svih, to piše u malim slovima str.406/407 u knjizi koja se bavi diplomatima
17. mala slova- mišljennja- odvojena, posebna, str.61, kod međun.suda u 4.knjizi-koja se bavi ratom
18.briand-kellegow 1928.g str.67,knjiga koja se bavi ratom

[TILA]

Pa samo nadležnost jer je postupak zasebno pitanje.Imaš 3 pitanja koja se tiču međunarodnog suda-sastav(druga knjiga),nadležnost(treća knjiga) i postupa(treća knjiga).Jedino više nisam sigurna koje je pitanje na kojoj grupi kartica.

[Tony Montana]

jel mi može netko reći koje su to preporuke iz nove knjige? pročitala sam negdje da to pitaju, a nemrem sad to nigdje nać.... molim vas!

Obične preporuke, preporuke s obvezom izvještavanja, tehničke preporuke i prividne preporuke.
Akti medunarodne organizacije-lekcija-

[morgi]

Moze li mi netko reci koliko detaljno treba znati specijalizirane ustanove na kraju 4.knjige?

Jer vidim da neki pisu da na ispitu to pitaju, neki da ne pitaju, da ih treba znati samo nabrojat pa ono, sto je istina od toga?

Thanks

Postavila sam prof. Lapašu to pitanje na konzultacijama, rekao je da moramo znati osnovno o njima. Tako da ti savjetujem da ih naučiš nabrojati, reći koja je svrha svakoj od njih i glavne organe.

[Maat]

izvori su nabrojani u čl.38 statuta MS, st.1.a,b,c,d i jos imas st 2.-ex aequo et bono na zahtjev stranaka
rangiranja nema između a,b,c - ugovori, običaji i opća načela priznata od civiliziranih naroda su jednakovažni, nema stupnjevanja među njima, to je supervažno!!! svi su glavni. a pod d) sudske rješidbe i mišljenja publicista je samo pomoćni izvor (ne supsidijarni) a pravičnost (st.2) nije izvor nego samo dopuna, kad stranke zahtijevaju, u svrhu pravednijeg rješenja

[RI]

šta najčešće pitaju iz međunarodnih organizacija?

Kod lapaša, šošića i mrljića stvarno nema pravila, oni te mogu svašta pitati, dok seršić gotovo da i ne pita 4. knjigu, a najzastupljenije joj je pitanje da joj kažeš nešto o teorijama nastanka m.o.+ da joj znaš nabrojat i reći 1-2 rečenice o specijaliziranim, regionalnim i europskim organizacijama.

[Insecure]

insecure, hvala ti puuuuno!!
pomogla si :**

..jos pitanje..da li je Becka konvencija o specijalnim misijama(1969.) stupila na snagu
?!

Yap, usvojena je 8.prosinca 1969.god, a stupila je na snagu 21.lipnja 1985.god. Provjereno u samoj Konvenciji.

Special Missions
In 1968 and 1969, the General Assembly considered the question of a draft convention on special missions on the basis of draft articles prepared by the commission. On 8 December 1969, the General Assembly adopted the Convention on Special Missions and an optional protocol concerning the compulsory settlement of disputes. The convention, which came into force on 21 June 1985, provides rules applying to forms of ad hoc diplomacy—itinerant envoys, diplomatic conferences, and special missions sent to a state for limited purposes—that are not covered by the Vienna conventions of 1961 and 1963 relating to diplomatic and consular relations among states.

Preuzeto sa stranice: http://www.nationsencyclopedia.com/U...OMMISSION.html

Evo i teksta konvencije, u slucaju da zatreba (ili u slucaju debele perverzije hehehe )
http://untreaty.un.org/ilc/texts/ins...s/9_3_1969.pdf

[beba]

hey=) jel mi može netko reći koliko u detalje treba znat 4. knjigu, tj. jasno mi je da je bitno znat neke osnove uz MMF, Vijeće Europe..al dal treba znat tipa koji je sastav i kako se bira Poštanska unija?? i kao bitni su prvih 90tak str-ono što se ne tiče konkretnih organizacija'

piše na net da treba znat samo krupni slog a skužila sam da pitaju i sitni ( lapaš) tipa šta je indult i odvojena mišljenja sudaca...ajoj.

jel zna tko :

1.Alvarezova deklaracija Odgovor: pogledati lekciju Temeljna prava država
2.definiciju internacije- i jeli ona najteža dopuštena mjera okupatora na civilno stan. na okup. području
3.def.genocida Pogledati lekciju Kaznena odgovornost pojedinca
4.postoji li dokument koji regulira "sukob"
5. koji brodovi su izuzet od zapljene (bolesnički, kulturni, znanstveni? i neutralni osim u iznimnim situacijama?) str. 183 treće knjige za neprijateljske brodove; za neutralnu imovinu str. 193-196.
6.Koje konvencije reguliraju to pitanje?-jesu to 5. i 13. haaška i Pariška pomorska i Londonska ? Ženevske, 11. haaška. Londonska deklaracija, Pariška pomorska deklaracija.
7. Prava angarije? Treća knjiga, str. 164, sitni slog
9.koji su čini agresije' Tkđ. lekcija Kaznena odg. pojedinca

tko može neg što prije odgovori..puno hvala

[Tony Montana]

Beba, pogledaj malo gore, sve ti je lijepo napisano što treba znati za 4. knjigu.
A što se tiče famoznog sitnog sloga, ako te to pitaju, jednostavno reci, profesore/ice to je sitni slog!! Tako je i meni bilo pa su išla telefonska provjeravanja i na kraju sam bio u pravu. Stvar je u tome da profesori nemaju pojma kaj je sitni slog, jer njima je svo gradivo jednako bitno, al zato vi tu stupate na scenu i trebate jasno reci da je to sitni. To naravno pod uvjetom da znate da se nalazi u sitnom slogu. Meni je prva reakcija bila: ''ma kolega, vi ste to iz skripte učili, jel tak''..ja onak..pa ne..ne ucim bas iz skripta...''ok..aj dobro..sad cemo provjerit''..i na kraju sve ok, nije bilo kontraefekta.

A od ovih tvojih pitanja su 3., 5. i 9 iz krupnog sloga, a ostalo stvarno nemam pojma otkud si izvukla. Vjerojanto su sitni slog. Trece pitanje ti je iz prve knjige, lekcija kaznena odgovornost pojedinca. Peto pitanje ti je iz trece knjige, lekcija neprijateljska imovina na moru, a 9. pitanje isto treca knjiga, lekcija 'druge mjere za osiguranje mira'. Internacija se spominje kroz knjigu, ali nigdje bas definicija, ali koliko sam ja shvatio to je prisilno stavljanje ljudi na određeno mjesto s namjerom da ih se tamo zadrži i ograniči kretanje samo na to mjesto, poput neke izolacije.
Ostala pitanja nisam nigdje vidio ni cuo za njih, ali neka me neko slobodno dopuni.

[Tony Montana]

hmh...ajde, nek mi neka dobra dusa onak zdravoseljacki kaze u cem je razlika izmedju suverenosti i suverenih prava.

Suverenost - ukupnost vlasti - naglasak je na cjelovitosti svih prava koje jedna država može uživati.
Suverena prava - to je najviša vlast nad određenim djelatnostima, ergo, ono je ograničeno što kod suverenosti ne postoji, ona je apsolutna.

..tako npr., obalna država u svojim unutarnjim vodama ima suverenost, dakle može radit što ju je volja (branit prelet drugih aviona, branit polovidbu), dok recimo u gospodarskom pojasu ima samo neka određena suverena prava, kao npr..ulov ribe, a nema pravo braniti prelet drugih aviona i plovidbu drugih brodova koji direktno ne vrijeđaju ta suverena prava obalne države.

i,da..jel neko (moooozda) u bespucima sitnog sloga ili fusnota nasao nekakvu Konferenciju u Quebecu? shoshic pitao, ja jos uvek nemam blage o cem je rijec..

Prvi put čujem, vjerorojatno sitni slog. Često se pojavljuje Ottawska, Montrealska od tih kanadskiih..ali nemam pojma otkud je Quebec izvadio. Možda negdje kod ratnog prava u sitnom slogu.

[Scarlet Legata]

tnx anyway. ja na rubu zivaca. ovo je fkt tip ispita kojeg mozes ucit i ucit i ucit i..ucit..i..ugl mjesecima se igrat s tim faking shitom koji postaje smislen ko ucenje telefonskog imenika (a i tu su negdje po opsegu) na pamet. i svejedno na kraju balade NE-IMAT osjecaj da znas i da ces proc! buuuuu

[Tony Montana]

Ljudi iam pitanje. Može li mi netko malo objasniti ratnu okupaciju? Ratnom okupacijom se državi koja ju je poduzela nemože priznat suverenost nad tim teritorijem, zato kaj je poveljom UN-a zabranjena upotreba sile. Jel tak???

Ne, to nema veze s upotrebom sile i agresije. Stvar je u tome što je pojam ratne okupacije kontradiktoran pojmu suverenost, odnosno, da bi neka država uspostavila suverenost nad određenim područjem to može biti ili okupacijom s ona tri uvjeta ili cesijom ili podjarmljenjem - potpunim pokoravanjem neprijatelja ili dosjelošću. Ratnom okupacijom se samo zaposjeda područje koje je još uvijek pod suverenošću neprijatelja, jer neprijatelj još uvijek provodi svoju vlast pa makar on djelovao iz inozemstva. Tek kad okupator uništi svaki otpor svoga neprijatelja, onda može uspostaviti suverenost.

Zašto onda u 3. knjizi u lekciji ratna okupacija se priča o tome kako onaj koji okupira teritorij mora uspostaviti javni red i život na području gdje je vlast uvedena i gdje se može provoditi ako mu tak i tak nebu bila priznata nezavisnost nad tim područjem???

Zato jer on upravlja tim područjem, provodi pravo ratnog plijena, ubire plodove tog područja, koristi zemlju, može mijenjati zakonodavstvo pod određenim uvjetima pa je stoga i odgovoran za događanja na tome području. U svakome trenutku to može prestati ako ga neprijatelj počne vojno istiskivati. Ratna okupacija moze brzo nastajati i prestajati. Uspostava suverenosti je ipak jedan veliki pojam i za to je potrebno potpuno pokoravanje neprijatelja. Naravno, tu može doci i do mirovnih ugovora, odnosno cesije kojima se prepušta područje kao sto sam vec gore naveo.

[Scarlet Legata]

usmeni u sri i cetvrtak 9h nadalje.

e pazzz ovo (brojim do deset da ne gurnem glavu u pecnicu)..pitao Shoshic jednu kolegicu 'da li ste mozda primijetili definiciju zivih organizama?'

koji krz? ja tu definiciju N.IS.A.M. primijetila a iscitavam sve lekcije o moru vec treci put samo u potrazi za tom divotom. anybody?

[vuffek]

usmeni u sri i cetvrtak 9h nadalje.

e pazzz ovo (brojim do deset da ne gurnem glavu u pecnicu)..pitao Shoshic jednu kolegicu 'da li ste mozda primijetili definiciju zivih organizama?'

koji krz? ja tu definiciju N.IS.A.M. primijetila a iscitavam sve lekcije o moru vec treci put samo u potrazi za tom divotom. anybody?

dajte pozdravite seksi ludog profesora u moj nick!

ako misliš na živa prirodna bogatstva, kod epikontinentalnog pojasa: čl 77 KOPM
one koje su u stadiju kojem se mogu loviti ili se nalaze na morskom dnu ili su u stalnom kontaktu sa morskim dnom (rakovi, jastozi, spužve u 90 posto slučajeva)
ili, one, koje su u stadiju kada se mogu razmnožavati se nalaze na morskom dnu.

(točno iz KOPM: živa bića koja pripadaju vrstama od dna, tj. bića koja su u stadiju u kojem se mogu loviti bilo nepomična na morskom dnu ili ispod njega ili su nesposobna pomicati se ako nisu u stalnom fizičkom dodiru s morskim dnom ili podzemljem.)

a ak misliš na slobodu ribolovu u IGP ili OM iznad EP, ovisno kaj je, onda su to živi organizmi svi osim živih prirodnih organizama, gore definiranih.

e ljudi jel mi se neko moze smilovat i napisat ukratko kaj je ultra vires...citam ...citam i nis ne kuzim...

-djelovanje van danih ovlasti
-problem je u tome šta nema nekog tijela koje bi nadziralo ustavnost djelovanja (sad opet razglabanja da bi MS mogao tu ulogu preuzeti)
-na materijalnoj razini: tiče se samog djelokruga, pita se u tom teksu, postoji li uopće takva mogućnost, kad doktirna o funkcionalnoj nužnosti kaže da se mogu služiti svim sredtvima koja su nužna da bi se otsvarivale same funkcije organizacije, na kraju se daje odgovor da postoji mogućnost takvog djelovanja, i to je domaine reserve kao ograničenje djelovanja organizacije.
-na formalnoj razini, ne tako važno ako je došlo i do povrede na matrijalnoj razini, riječ je o proceduralnim pogreškama u donošenju odluka. (npr. da se donese meritorna odluka usprkos protivljenju stalne članice VS, ili da ih se uopće ne pozove na glasovanje)

ovo je na brzinu, ima već negdje na stranicama prije objašnjeno

[Scarlet Legata]

ne mogu da poverujem!! tog ZBILJA ima!! ajme koji bolesnici! bolesnici!!! pssycho killer!! AAAAAhahhahahahHAHAHHAHHAHAHAHAHahahahahha!!!
sad cemo znat da su to spuzhve u 90% slucajeva a kad mi postavi neko 'lagano' (bitno. ali kako moze biti ista bitnije od ovog?) pitanje garant cu se blokirat uslijed predoziranja konvencijama

[vuffek]

Ma kada smo već kod glupih informacija,muči me ona konferencija u Quebecu...nisam ju nigdje pronašla..na internetu sam nešto iskopala,ali ne znam da li je to točno.Kaže slijedeće:Churchill i Roosevelt su tajno potpisali Sporazum Quebec za dijeljenje nuklearne tehnologije.

Ma netko je pomiješao kanadske gradove
Šošić pita jedino Konvenciju potpisanu u Ottawi i to puni njen naziv (ako se dobro sjećam to je ona o protupješačkim minama).
Ovo iz Quebeca, fakat zam prožvakala te knjige, toga nigdje nema. (kad smo već kod kanadskih gradova, spominju se jedino Montrealske konvencije i protokoli kod zraka, ali to nije toliko važno, zasada)
Ovo kaj ti spominješ, možda je to neki od sporazuma, koji je prethodio Dumbarton Oaksu i San Franciscu.
Nemojte se zamarati time, učite lijepo sve po redu, velika slova, i ajd bok. Koga više zanima, nek na petoj odabere ljubljeni nam međunarodnopravni modul.

[Tony Montana]

koja je specifičnost međunarodne organizacije rada?

Trodjelna ili tripartitna struktura. Svaka država na općoj konferenciji ima po 4 delegata - dva predstavnika vlade , jedan predstavnik radnika, jedan predstavnik poslodavaca.

[Scarlet Legata]

Da li su europske regionalne organizacije:Zapadnoeuropska unija,Vijeće Europe,Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj,srednjeuropska inicijativa,Centralnoeuropska zona slubodne trgovine i Europsko udruženje za slobodu trgovine?
Ja ih znam samo nabrojati,da li ima nešto važno reći o njima?

mislim da trebas spomenuti i kess odnosno oess, to je jako vazno zbog onih faking ljudskih prava koja bi ja sve ukinula. vjerojatno te jos moze pitati koji ja najvazniji dokument donesen u sklopu vijeca europe i slc. (ekljp)
opcenito mislim da je korisno znat za regionalne (a i specijalizirane ustanove!)org nazive na engleskom i kratice, godinu osnivanja i ciljeve i funkcije i eventualno koje drzave obuhvacaju.

[Scarlet Legata]

mda....vidim da ljudi pitaju dal se moze polozit po skriptama.....sad provjereno mogu rec DA, al pazite,

treca knjiga je najslabije obradjena i neka poglavlja fale: (ostale tri su ok, vise-manje)
-delikti (nemojte to slucajno ucit po 2.skripti-protupravni cini- to je zastarilo)
-protuneutralnost, neutralna imovina na moru..
-neki detalji: ugovor iz Manille, blokada na daljinu, prava angarija, kosarstvo, navicert, indult

u drugoj si malo ispravite one odbore UN kod opce skupstine (glavni, ad hoc, postupovni). inace su mala slova pa nije neizostavno al vidim da ih se pita dosta cesto...i uvjeti VS za pristupanje medjunarodnom sudu..

i ubacite komisiju za granice epikontinentskog pojasa u prvu skr.
i sustav paralelnog iskoristavanja kod Zone.

regionalne i specijalne organizacije su samo nabrojane u drugoj skr, treba to malo upotpunit sa godinom nastanka, drzavama clanicama, kraticom..pogotovo sastavnice svjetske banke..

sigurno ima jos toga al ovo mi se ucinio bas ultimate, to uvijek pitaju.

[Tony Montana]

da li je 11. protokol (ukidanju europske komisije za prava covjeka i prebacivanje svega na eurpski sud za prava covjeka) uz europsku konvenciju o zastiti prava covjeka i temeljnih sloboda stupio na snagu? (stavljen na potpisivanje 1994).

1.11.1998.

[Lucija]

ako upišem parcijalu, iz treće mogu upisati samo upravnu znanost i međunarodno.. koliko je teško međunarodno, i koliko ga se cca treba učiti?

Međunarodno je jako težak ispit,pritom ne mislim na sam sadržaj gradiva nego na količinu,a Lapaš i ekipa su više nego detaljni ispitivači.Po meni,ako učiš manje od 3-4mjeseca,nemaš šta tražiti na roku.