I. Rimsko Pravo

[Paradajz]

Kada i gdje je ispit? Na stranici katedre ništa ne piše, Hoće li staviti neku obavijest?

Obično je u 14h, TMT 14.

[miromate]

Obično je u 14h, TMT 14.

krasno znači još ću se i cijelo jutro gristi.....

dali ima kakve veze Kod societasa str. 360 Pri obavljanju tih poslova odgovarao je član ispočetka samo za dolus, a kasnije i za takvu nemarnost koja se već ukazuje kao prelom povjerenja, a u Justinijanovom pravu odgovarao je za tzv. culpa in concreto.
sa
str. 293 Culpa--- culpa levis in concreto- još blaži stupanj krivnje; ovdje se kao mjerilo uzima ona pažnja koju obvezanik o kojem se radi redovito primjenjuje u svojim stvarima

ispričavam se ako je stvar nebitna, ako je pitanje prebedasto, više mi izlazi ovo rimsko i na uši i na oči i na nos......

[apocalypse]

Da da, to ti je culpa levis in concreto, i to nije nimalo nebitno, moraju se znati ti stupnjevi krivnje jako dobro.
(i kad kaže samo za dolus, to znaš da se podrazumijeva da se misli na dolus i na culpu latu, jer je izjednačena s dolusom)

I ako ne dobijem priliku kasnije, želim vam sreću na ispitu sad

[miromate]

18.04.2012 14:00 - 16:00 I. TMT 14 - - -

pa šta ispit traje 2 sata.......'' il to samo iz tehničkih razloga tako piše...

[apocalypse]

Iz tehničkih razloga

Dok uđete, dok vam daju par uputa, znaš kako to ide na ispitima.

[bižuterija]

ja se ispričavam unaprijed na vjerojatno glupom pitanju, ali sad sam skroz zbunjena što se tiče pojma petitorno pa ako bi mi mogao netko objasniti?
u doba republike je postojao jedino interdictum Salvianum za pribavljanje posjeda založene stvari od zakupnika, ali ne i od trećih kojima je stvar mogla dospjeti u posjed. Zbog tog nedostatka, u doba principata uvodi se actio Serviana (samo za hipoteku), koja je za razliku od interdikta petitorna tužba - stvarnopravnog karaktera, i njome se traži ispunjenje činidbe od svih trećih također.

ono što me zbunjuje je što kod interdicta adipiscendae possessionis( u što spada i interdictum salvianum) piše da je petitorne naravi

[respect]

ja se ispričavam unaprijed na vjerojatno glupom pitanju, ali sad sam skroz zbunjena što se tiče pojma petitorno pa ako bi mi mogao netko objasniti?
u doba republike je postojao jedino interdictum Salvianum za pribavljanje posjeda založene stvari od zakupnika, ali ne i od trećih kojima je stvar mogla dospjeti u posjed. Zbog tog nedostatka, u doba principata uvodi se actio Serviana (samo za hipoteku), koja je za razliku od interdikta petitorna tužba - stvarnopravnog karaktera, i njome se traži ispunjenje činidbe od svih trećih također.

ono što me zbunjuje je što kod interdicta adipiscendae possessionis( u što spada i interdictum salvianum) piše da je petitorne naravi

Tuzba petitorne naravi je ona u kojoj se poziva na pravo. Tako je actio Serviana petitorna jer kod nje se vjerovnik poziva na svoje pravo na posjed stvari od svakog trećeg koji je tu stvar uzeo u ruke. Kod interdictum Salvianum se ne može pribaviti posjed kad stvar dode u ruke treceg,kod njega nema pozivanja na pravo i stoga ona nije petitorna.

[bižuterija]

ma da, ali zašto onda za interdictu adipiscendau possessionis piše da je petitorne naravi?

[apocalypse]

ma da, ali zašto onda za interdictu adipiscendau possessionis piše da je petitorne naravi?

Iz mog posta na prošloj stranici: interdikti adipiscendae possessionis (interdictum salvianum je jedan od njih) idu na pribavljanje posjeda prvi put što znači da osoba zapravo ima PRAVO NA POSJED, ali NEMA POSJED te ga želi pribaviti.

[bižuterija]

aaa kužim, hvala

[miromate]

Iz mog posta na prošloj stranici: interdikti adipiscendae possessionis (interdictum salvianum je jedan od njih) idu na pribavljanje posjeda prvi put što znači da osoba zapravo ima PRAVO NA POSJED, ali NEMA POSJED te ga želi pribaviti.

kratko, jezgrovito i potpuno jasno

str.291. kod "zabrana šikane" u fusnoti je navedeno da je to Isp.Ulp. D. 39,3,12 itp.
što je to Isp.? Na početku knjige među kraticama str.XXI nije navedeno što je to?
ne znam jel to bitno,možda mi i neće trebati na ispitu ali eto interesira me , pa ako mi netko može pojasniti? Hvala

[apocalypse]

To ti je kratica za "ispitaj", neće ti to trebati za ispit, na to ćeš naići još mnogo puta u fusnotama gdje te upućuju da se o nečemu dodatno informiraš

[Dominik123]

Horvat, str 180 (pri dnu): "Pri tom si je neviciozni posjednik mogao priračunati i neviciozni posjed svog prednika (auktora), kako singularnog (npr prodavaoca), tako i univerzalnog (npr ostavitelja)."

Je li mi može netko objasniti kakvi su to singularni i univerzalni prednici, odnosno auktori? Ne mogu naći nigdje u knjizi točno objašnjenje.

[apocalypse]

Horvat, str 180 (pri dnu): "Pri tom si je neviciozni posjednik mogao priračunati i neviciozni posjed svog prednika (auktora), kako singularnog (npr prodavaoca), tako i univerzalnog (npr ostavitelja)."

Je li mi može netko objasniti kakvi su to singularni i univerzalni prednici, odnosno auktori? Ne mogu naći nigdje u knjizi točno objašnjenje.

Singularni - oni koji su na stjecatelja prenosili jedno ili eventualno više prava, ali nikako ne sva
Univerzalni - na stjecatelja/stjecatelje prenosili apsolutno sva prava i OBVEZE koje su imali. Ovo je slučaj kod ostavitelja jer su oni svojim nasljednicima ostavljali ne samo imovinska prava, već i obveze, dugove, itd.

Dakle, ako bi netko prodao svoju nekretninu nekome (prenesao bi samo svoje pravo vlasništva, eventualno neko vezano uz to, recimo služnost), taj stjecatelj ne bi imao veze s nekim random dugom prodavatelja.
(Pogledaj si kod nasljeđivanja, mislim da se tamo to mrvicu bolje objašnjava, odmah prve dvije stranice)

[miromate]

nemam ideju što bi pisao na pitanje:
položaj stranaka u formularnom postupku?

[Dominik123]

Singularni - oni koji su na stjecatelja prenosili jedno ili eventualno više prava, ali nikako ne sva
Univerzalni - na stjecatelja/stjecatelje prenosili apsolutno sva prava i OBVEZE koje su imali. Ovo je slučaj kod ostavitelja jer su oni svojim nasljednicima ostavljali ne samo imovinska prava, već i obveze, dugove, itd.

Dakle, ako bi netko prodao svoju nekretninu nekome (prenesao bi samo svoje pravo vlasništva, eventualno neko vezano uz to, recimo služnost), taj stjecatelj ne bi imao veze s nekim random dugom prodavatelja.
(Pogledaj si kod nasljeđivanja, mislim da se tamo to mrvicu bolje objašnjava, odmah prve dvije stranice)

Puno ti hvala!!!

[apocalypse]

nemam ideju što bi pisao na pitanje:
položaj stranaka u formularnom postupku?

Nisam ni ja baš sigurna, ali rekla bih da je najbitnije napisati na kome je teret dokazivanja, actori incubit probatio i to. Prelistala sam malo taj dio sad i to je jedino što mi se čini relevantno.
Pročitaj još par puta to poglavlje i obraćaj dodatnu pažnju na sve gdje se spominju stranke, možda dođeš do nekog pametnijeg zaključka.

Ako netko ima bolju ideju nek me ispravi.

[pattie]

zašto kod reivindikacije tuženik kojem tužitelj dokaže da drži njegovu stvar u posjedu i on je po pretorovu nalogu prepusti tužitelju,može podići novu reivindikaciju?mislim,piše u slučaju da je on vlasnik,ali kako?pa što nebi tužitelj u ovo prvoj reivindikaciji trebao dokazati da je on vlasnik kako bi uopće mogao dobiti tu stvar u posjed?i tada bi to bilo gotovo jednom zauvijek? ili je meni nešto promaklo?

[apocalypse]

zašto kod reivindikacije tuženik kojem tužitelj dokaže da drži njegovu stvar u posjedu i on je po pretorovu nalogu prepusti tužitelju,može podići novu reivindikaciju?mislim,piše u slučaju da je on vlasnik,ali kako?pa što nebi tužitelj u ovo prvoj reivindikaciji trebao dokazati da je on vlasnik kako bi uopće mogao dobiti tu stvar u posjed?i tada bi to bilo gotovo jednom zauvijek? ili je meni nešto promaklo?

Bilo bi zgodno kad tako nešto pitaš da navedeš gdje se to nalazi u knjizi, inače.
Ovako pretpostavljam da misliš na drugi odlomak 3. dijela 94. poglavlja u Horvatu.

Ključno je ovo: "Ako bi tuženik poricao da ima stvar u posjedu, a tužitelj bi dokazao da je ima u posjedu, pretor bi odmah prepustio posjed tužitelju."
Tužitelj je morao dokazivati svoje pravo vlasništva i tuženikov posjed, ovako, pošto je tuženik lagao u vezi posjeda, pretor je prepustio posjed tužitelju kao nekakvu, ja bih rekla, kaznu, bez da je tužitelj morao dokazivati svoje vlasništvo.

I naravno da se onda dopušta tuženiku da podigne rei vindikaciju jer se time ipak nastoji ispraviti nepravda nanesena time što je posjed prepušten nevlasniku. Stvar i je u tome što u ovom gore primjeru tužitelj očito nije bio vlasnik, ali je svejedno tužio vlasnika posjednika, a pošto je ovaj bio blesav i poricao svoj posjed (zašto bi vlasnik posjednik uopće poricao svoj posjed?), pretor ga je na neki način kaznio oduzevši mu posjed.

Jel je to taj dio u knjizi ili sam fulala?

[pattie]

je,je,to je to ajme,puno ti hvala,zlatna si istina,sad kad si istakla ove riječi ima smisla,ovako mi je bilo blesavo

[OpćiĐumbus]

Može mi netko objasnit: u formularnom postupku svaka presuda glasi na novčanu svotu, znači ne na samu stvar.
Što sa species stvari, isto tužitelj ako dokaže svoje pravo vlasništva dobiva samo novčanu protuvrijednost? Što sa nekretninama?


I može li A postati vlasnikom protokom vremena (kviritskim) ako je u dobroj vjeri , na temelju valjana pravna posla stvar kupio od B nevlasika ( bio u m. fide, prije ju UKRAO)..

[Klisconi]

1. Da, u pravilu svaka presuda u tom postupku ide na novcanu protuvrijednost, bilo da je ona određena ili je prepuštena određivanju suca. Iznimka je ako je pretor u formuli naveo arbitrarnu klauzulu prema kojoj bi sudac prije kondemnacije pozvao tuzenu stranku da udovolji zahtjevu tuzitelja. Ako ni onda ne bi, presuda ide na novac.

2. Ne, jer je stvar ukradena, samim time nije res habilis.

[OpćiĐumbus]

1. Da, u pravilu svaka presuda u tom postupku ide na novcanu protuvrijednost, bilo da je ona određena ili je prepuštena određivanju suca. Iznimka je ako je pretor u formuli naveo arbitrarnu klauzulu prema kojoj bi sudac prije kondemnacije pozvao tuzenu stranku da udovolji zahtjevu tuzitelja. Ako ni onda ne bi, presuda ide na novac.

2. Ne, jer je stvar ukradena, samim time nije res habilis.

To me zbunjuje. Kada onda b.fidei posjednik stječe stvar od nevlasnika, kad je on nevlasnik?

Nakon 40 godina odbijanje vl. tužbe bez obzira na titulus i b. fide (kod longissimi temporis praescriptio) Hoće li moj nasljednik ikad postati vlasnik te stvari?

u Justinijanu potrebna samo bona fides za vlasništvo nakon 30 godina? Izuzet silom stečen posjed.. Zar to ne znači da će i ukradena stvar postati vlasništvom (furtiva)?

[pattie]

bonae fidei possessor stječe posjed ako je pribavio stvar od nevlasnika na temelju valjanog pravnog razloga i bona fides,a protekom dosjelosti stječe i vlasništvo nad takvom stvari.no ukoliko mu prijašnji pravi vlasnik oduzme tu stvar prije proteka roka dosjelosti,on nema pravo potraživati tu stvar natrag reivindikacijom jer on nije civilni vlasnik.nakon uzukapije,on stječe kviritsko vlasništvo,iako je stvar stekao od nevlasnika.
mislim da je tako?

za ova dva pitanja ne znam pa neka netko drugi odg(i nadopuni ovo gore jer nisam sigurna je li u cjelosti točno)

[apocalypse]

Ovo prvo i mene još uvijek zbunjuje. Ja ne znam jesam glupa il što, ali ne znam kako je nevlasnik mogao biti u posjedu, ako nije ili ukrao ili došao viciozno do te stvari. (oke, ako je bio bonae fidei, ali šta je onda opet s ovim prije njega, i tako u krug) Jer, ako je bio bonae fidei, ne znači li to da je bio vlasnik, ali bonitarni.
Ako netko zna odgovor na ovo, voljela bih ga i ja čuti.

Drugo, mislim da neće. Pošto on nikada nije postao vlasnikom, ne može na nasljednika prenijeti više prava nego što ih je sam imao (nemo plus iuris..., jel)

Treće, u knjizi zaista piše da su isključene samo res vi possessae.
Ja bih rekla da je res furtiva širi pojam od res vi possessae pa bi prema tome i res furtive bilo zabranjeno dosjedati.
ALI, ako uzmemo u obzir definiciju furtuma (krađe), ona se odnosi samo na pokretne stvari (što bi značilo da res furtivae mogu biti samo pokretne stvari?) pa bi u tu ruku možda bilo blesavo zabranjivati dosjedanje na pokretnoj stvari toliko puno godina, zbog čega je stjecanje isključeno samo na res vi possessae.

Ovo nemojte uzimati kao točne odgovore, gledala sam u knjizi i nije baš jasno objašnjeno i odgovorila sam isključivo zato što me zanima kako vi gledate na problem, biste li se složili sa mnom ili imate drugačije mišljenje, u kojem vas slučaju potičem da iznesete svoje mišljenje i ispravite me ako griješim. (dođe mi da na konzultacije odem, koliko me nešto što ne znam uznemiri -.- )

I pattie, dobar odgovor, ali mislim da je općiđumbus zanimalo praktično kada nevlasnik otuđuje stvar, a da ta stvar nije res furtiva ili res vi possessa.

[pattie]

ne znam to zaista,spetljam se koliko god pokušavam ma sumnjam da će nas oni tako pilat na kolokviju baš :O

išla sam pogledati u knjigu,i ja isto mislim da neće postati vlasnikom kod longissimi jer ona ima samo učinak zastare vlasničke tužbe i piše da je viša kazna za nemarnog vlasnika.no kod justinijana je to pretvoreno u izvanrednu dosjelost,pa će steći i vlasništvo.

a treće i dalje nemam pojma
baš smo zabavni u ponoć sa rimom

[OpćiĐumbus]

Ljudi sretno svima danas, ja taj rim provlačim evo već godinu dana, na uši mi izlazi, toliko mi stvari i dalje nije jasno išla sam i na konzultacije i sve, ma.. Drž'te fige

[pattie]

sretnoooooooo javite kako je prošlo i kakva su pitanja bila ako je moguće

[Klisconi]

Ovo prvo i mene još uvijek zbunjuje. Ja ne znam jesam glupa il što, ali ne znam kako je nevlasnik mogao biti u posjedu, ako nije ili ukrao ili došao viciozno do te stvari. (oke, ako je bio bonae fidei, ali šta je onda opet s ovim prije njega, i tako u krug) Jer, ako je bio bonae fidei, ne znači li to da je bio vlasnik, ali bonitarni.
Ako netko zna odgovor na ovo, voljela bih ga i ja čuti.

Mozda je bas problem u toj formulaciji : "nevlasnik", te se pod time možda podrazumijeva samo "kviritski ne-vlasnik".
Po toj logici, ako b.f. possessor stekne stvar od bonitarnog vlasnika (kome još nije protekla uzukapija za civilno vl. ), onda bi mogao steći uzukapijom civilno vlasnistvo.

[apocalypse]

Da, i meni se ta opcije činila najvjerojatnijom. (pogotovo ako uzmemo načelo nemo plus iuris, onda bonitarni vlasnik ne može prenijeti kviritsko vlasništvo jer ga ni sam nema)
Sjetila sam se još jedne moguće opcije, ako sin (koji je alieni iuris) otuđi nešto što je zapravo u vlasništvu oca (recimo svoj pekulij), a stjecatelj ne zna niti je mogao znati da to nije uistinu sinovo vlasništvo. U tom je slučaju pravi vlasnik ipak otac, iako je sin mogao raspolagati tom imovinom. Ovdje mi je jedino sporno uključuje li ovo "raspolaganje" ipak raspolaganje u smislu abuti (ab ususa). Što misliš o tome?

I jel imaš kakvu teoriju o res vi possessae u odnosu na res furtivae (treće pitanje gore)?

I sretno vam još jednom ljudi, položite to!