Šokirani smo načinom na koji se Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odnosi prema osobama s problemom neplodnosti jer im, unatoč stalno deklariranoj skrbi za pronatalitetnu politiku, priprema jedan od najkonzervativnijih zakona u Europi.
Prema najavi ministra Darka Milinovića, u roku od deset dana resorno ministarstvo namjerava u Vladu proslijediti Prijedlog nacrta zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, koji bi odmah zatim trebao biti poslan u Sabor na usvajanje po hitnoj proceduri.
Čemu odjednom tolika žurba u pripremi zakona što ga je Vlada prvi put predstavila javnosti još u rujnu 2004. pa ga odmah zatim povukla i poslala na doradu Ministarstvu zdravstva na daljnjih gotovo pet godina?
Zbog čega je ministar zdravstva Darko Milinović jučer izjavio da Republika Hrvatska nema zakon koji regulira područje medicinski potpomognute oplodnje, kad takav zakon postoji i na snazi je još od 1978. godine?
Odgovor na oba pitanja vrlo je jednostavan.
Ministarstvo zdravstva je uspjelo pripremiti Prijedlog zakona koji je restriktivniji od ovoga koji je na snazi, starog preko trideset godina. Prijedlog novog zakona smanjuje broj korisnika prava na MPO (jer to pravo više ne bi imali parovi koji nisu u bračnoj zajednici), te smanjuje broj metoda postupaka potpomognute oplodnje (budući da ne bi bilo dopušteno zamrzavanje zametaka). Ministarstvo se opravdano boji ogorčene reakcije osoba kojima je zakon namijenjen, a to je 18% građana s problemom neplodnosti koji su u fertilnoj dobi.
U izradu ovog Prijedloga nacrta zakona nisu bile uključene osobe s problemom neplodnosti kojima je zakon namijenjen, iako se u RH dvije udruge, "Roda" i "Beta", intenzivno aktivno bave tom problematikom. Obje Udruge prepoznate su među brojnim pacijentima koji nam se obraćaju, iznose teškoće i traže savjete. To nam daje cjelovit uvid u njihove probleme i potrebe, što je za izradu predmetnog zakona od velikog značaja. Stoga smo se i obratili Ministarstvu zdravstva s molbom da nas uključi u radna tijela za izradu zakona. Odgovor nikada nismo dobili.
Jednako tako nikada nismo dobili konkretan odgovor na pitanje u kojoj je fazi izrada Zakona, niti bilo kakav pripremljeni radni materijal na koji bismo se u svojstvu zainteresiranih pacijenata mogli očitovati.
Rezultat takvog pristupa je ovaj prijedlog koji, prema najavi resornog ministra, između ostalog predviđa oplodnju samo tri jajne stanice pacijentice u jednom postupku. Ovo znači da mogućnost zamrzavanja zametaka nije predviđena iako se sada, budući da nije u neskladu s postojećim pozitivnim propisima, ova mogućnost koristi u praksi i povećava uspješnost svakog postupka za daljnjih deset posto.
Ovaj Prijedlog nacrta zakona znači da će uspješnost postupaka zbog zabrane zamrzavanja zametaka pasti i znatno poskupiti postupak, jer će žena nakon svakog neuspješnog pokušaja morati na ponovnu hormonsku stimulaciju, umjesto da se iskoriste zamrznuti zameci.
O tome koliko ova mogućnost znači za pacijenticu, jer u slučaju neuspjelog postupka ne mora ponovo na, za fizičko i psihičko zdravlje žene izuzetno stresnu hormonsku stimulaciju, već se pri sljedećem pokušaju koriste zameci preostali od prethodnog postupka, ne treba niti govoriti.
Na postupke medicinski potpomognute oplodnje prema ovom Prijedlogu imaju pravo samo bračni parovi, što je nezakonito, jer se takvom odredbom krše dva postojeća zakona: Obiteljski, prema kome je izvanbračna zajednica izjednačena s bračnom, te Zakon o ravnopravnosti spolova, prema kome je svaka diskriminacija temeljem bračnog ili obiteljskog statusa zabranjena. Po važećem zakonu, korisnici prava na medicinski potpomognutu oplodnju su i izvanbračni parovi.
Kako bi zamazalo oči javnosti, Ministarstvo zdravstva predvidjelo je u novom Nacrtu prijedloga zakona pravo na donaciju jajne i sjemene stanice, no uvjeti pod kojima je donacija predviđena garantiraju da donacija neće biti niti približno dovoljno.
Ovim prijedlogom, naime, donacije se uvjetuju pravom na ovaj način začetog djeteta da kada navrši 18 godina sazna tko mu je biološki roditelj. Prema iskustvima drugih zemalja, oduzimanjem prava na anonimnost kod donacije jajne i sjemene stanice znatno se smanjuje broj donatora. U Sloveniji, na primjer, ovaj uvjet doveo je do toga da je prva donacija jajne stanice obavljena tek pet godina po donošenju zakona. Istovremeno, prema procjeni struke, u Hrvatskoj približno 400 osoba godišnje treba donaciju sjemene ili jajne stanice.
Vrlo je jednostavan i odgovor na pitanje zbog čega se predlagatelj odlučio na tako restriktivnu varijantu zakona koja niti izdaleka ne zadovoljava potrebe zainteresiranih korisnika.
Ministarstvo je ispred interesa građana kojima je zakon namijenjen stavilo svoje političke interese i interese jedne društvene skupine, u ovom slučaju Crkve, koja je prema riječima ministra, za razliku od pacijenata i korisnika zakona - pitana za mišljenje.
Za kraj možemo samo zaključiti da ovakav zakon ne treba nikome i da ćemo se svim dopuštenim sredstvima boriti da nikada ne bude izglasan.
Medicinski potpomognuta oplodnja
Reply With Quote
Originally Posted by tyrandas
Bookmarks