FAQ

[Pravobranitelj]

Dragi svi,

Otvaram ovaj topic kao pregled najčešćih zabluda ili nedoumica koje studenti imaju glede pojedinih odredbi Pravilnika.

Plan je da se topic redovito održava i nadopunjava, pri čemu su mi glavni orijentir vaši upiti koji svakodnevno pristižu e - mailom. Postovi će također biti kopirani i na web site pravobraniteljstva, na adresi www.studentskipravobranitelj.org

Ukoliko smatrate da postoje još neka pitanja koja zahtijevaju objašnjenje ili razlaganje na proste faktore, slobodni ste svoje muzičke zelje ostaviti u topicu "Pitanja i odgovori".

Ana Marija

[Pravobranitelj]

http://www.studentskipravobranitelj.org/2009/06/faq-odabir-nastavnika/

Pitanje:

da li na ovoj katedri vrijedi pravilo da na trecem izlasku mozes birati kod koga si? (i da te tamo zaista i stave)

Odgovor:
Takvo pravilo ne postoji - studenti u pravilu NE mogu birati nastavnika kod kojeg zele polagati ispit, neovisno o rednom broju izlaska.

Iznimke od navedenoga:
a) studenti seminaristi, koji imaju seminarsku povlasticu odabira svog voditelja seminara kao ispitivaca
b) iznimno uspjesni studenti, dakle oni sa 4,2 prosjekom ili visim


Otkud ova prilicno cesta zabluda kojom studenti dizu tajnicama zivac?
Nastala je krivim tumacenjem ovog pravila:

Članak 28.
(2) Student kojega je određeni nastavnik na usmenom ispitu negativno ocijenio ima pravo sljedeći put polagati ispit pred drugim nastavnikom iste katedre ako na katedri ima dva ili više nastavnika ovlaštenih za izvođenje nastave i održavanje ispita.

Dakle, ukoliko vas je odredeni nastavnik na usmenom ispitu ocijenio negativnom ocjenom, na sljedecem izlasku imate pravo biti ispitani od strane nekog drugog nastavnika (ukoliko su minimum dvojica na katedri).

Ovo opet ne znaci da tog drugog nastavnika, nakon iskljucenja prethodnog, mozete odabrati po svojim zeljama - nakon iskljucenja ulazite u redovnu rotaciju svih ostalih ispitivaca, ali ne mozete vise dopasti onome koji vas je prosli put srusio.

Kako ostvariti ovo pravo?
Stari studenti - prilikom predaje prijavnice, priopciti tajnici vas prethodni pad i iskljucenje doticnog profesora. Provjeriti uvazavanje vaseg zahtjeva na ispitnoj listi koja ce se u nekom trenu naci na oglasnoj ploci/vratima/zidu. Ako ispitnih lista nema (primjer - medunarodno pravo), nakon napomene tajnici prilikom same prijave, dodatno u svoj indeks ubaciti post-it sa podsjetnikom na navedeno.

Bolonjci - prijaviti ispit preko studomata te nakon toga, sa indeksom u ruci, prosetati do referade katedre kod koje polazete ispit. Priopciti tajnici vas zahtjev (u slucaju da je potrebno napominjati - uciniti to ljubazno, naravno ) + ubaciti papiric u indeks prije njegove potencijalne predaje.
Uvazavanje pravila provjeriti
a) na studomatu, nakon isteka roka prijava - predmeti kod kojih se ime ispitivaca objavljuje na studomatu
b) na samom ispitu - predmeti kod kojih vrijedi sistem "prozivke pa ulaska u kabinet"

Sto ako moje pravo ne bude ostvareno?
Domognite se prvog kompjutera sa internet vezom i javite se pravobraniteljici na adresu pravobranitelj.pravo@gmail.com

[Pravobranitelj]

http://www.studentskipravobranitelj.org/2009/06/faq-zahtjev-za-ponavljanje-ispita/

Čula sam, tj. negdje pročitala da postoji neka tužba u slučaju da se padne pismeni dio ispita koja se mora podnijeti u roku od 24h od objave rezultata i koja se mora prihvatiti, te se onda ipak odgovara usmeno pred komisijom - možete li mi reći nešto pobliže o toj tužbi?

Iako sam svjesna da je svaki student prava u nekom trenutku poželio tužiti Pravni fakultet ili ga barem gađati kamenjem, u ovom slučaju zaista ne postoji tužba kao joker-preskok na usmeni ispit.

Postoji nešto što se zove zahtjev za ponavljanje ispita, a divno ga uređuje ovaj članak Pravilnika:

Članak 27.
(1) Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu, može u roku 24 sata nakon priopćenja ocjene podnijeti zahtjev za ponavljanje ispita pred povjerenstvom. Zahtjev se podnosi dekanu.
(2) Ako utvrdi da je zahtjev pravodoban, dekan imenuje predsjednika i dva člana povjerenstva pred kojim će se ispit ponoviti. Ispitivač s čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednik povjerenstva.
(3) Dekan određuje vrijeme ponavljanja ispita, a ispit se mora ponoviti u roku tri radna dana od podnošenja zahtjeva studenta.
(4) Pisani dio ispita neće se ponoviti, već će povjerenstvo ponovno ocijeniti pisani rad studenta.
(5) Povjerenstvo donosi odluku većinom glasova.
(6) Odluka povjerenstva o uspjehu na ispitu je konačna.

Dakle, ne odlučuje se o opravdanosti takvog zahtjeva - jedino što je pri njegovu podnošenju bitno je da je podnesen pravodobno, dakle unutar 24 sata od priopćenja ocjene.
U slučaju da zakasnite, reprize nema - ovo nije RTL televizija.

E, sad.
Ako je situacija takva da tražite ponavljanje usmenog ispita - oformljuje se komisija (gore opisana) koja će vas ponovno ispitati u roku od tri radna dana.

Ako tražite ponavljanje pismenog ispita - nema ponavljanja, novih pitanja i novih piskaranja. Komisija će ponovno pregledati vaš negativno ocijenjen rad i o njemu odlučiti. Tek ako odluči da on zaslužuje pozitivnu ocjenu, vidjet ćete usmeni ispit. U suprotnom, čeka vas drugi rok.

Jel postoji neki podatak koliko se ovo uspješno prakticira kod nas, odnosno izlazi li dekan ususret studentima s ovim zahtjevima? To je naše pravo, ali nisam nikad čuo od nekoga da je zahtijevao to svoje pravo.

Kako je gore navedeno, dekan vam ne izlazi u susret nekim odobrenjem, nego se zahtjev automatski uvažava pod uvjetom da je pravodobno podnesen. Točni podaci o broju ovakvih slučajeva nisu mi poznati iz prostog razloga što ne vodim evidenciju komunikacijom sa svakim studentom, ali osobno znam za par slučajeva različitog konačnog ishoda. Ljudi uglavnom ovaj zahtjev podnose kad padnu ispit, ali ima slučajeva i gdje to rade zbog nezadovoljstva niskom ocjenom.

Truth be told, na ovakav se zahtjev po defaultu neće gledati previše blagonaklono jer njime osporavate stručnost ispitivača koji je ocjenjivao vaše znanje, što nikome nije kompliment. Upravo zato, moja je preporuka koristiti ga samo u izvanrednim situacijama kao iznimku, a nikako kao pravilo pri polaganju ispita.

Zašto, ako je to već naše pravo?
U praksi je velika vjerojatnost da će na ponovljenom ispitu vaša prethodna ocjena biti samo potvrđena i to iz više razloga:
- studenti često precjenjuju svoje znanje i padnu ispit s razlogom
- činjenica da ste ispit pali samo zato jer jedan malen dio gradiva niste stigli naučiti je utješna, međutim, na ponovljenom se ispitu od vas ipak traži «pjevanje» sa razumijevanjem apsolutno svih dijelova
- padovi su mogući i zbog drskosti studenata, pri čemu inzistiranje na ponavljanju ispita zaista nije pametno
- sljedeći se rok održava za dva tjedna, pa postoji mišljenje da je ponavljanje ispita nepotrebno jer vrlo brzo imate sljedeću priliku za prolaz

Dobro, kada je onda ovo uopće preporučljivo koristiti?
Kao i za sve ovakve poluradikalne metode, inače u životu - kada imate zaista opravdan razlog i/ili kada nemate što izgubiti.

Dakle, u slučajevima kada:
** je glavni razlog vašeg pada prolazna bolest koja vas je pokosila na samom ispitu - gripa, viroza, mučnina
** je glavni razlog vašeg pada neka izvanredna situacija poput pucanja vodovodne cijevi usred poda, a zbog čega ste zadnjih 27 sati prije ispita u susjedovoj špajzi dok vaši krucijalno bitni shematski prikazi za ponavljanje, nažalost, nisu spašeni pri općoj evakuaciji
** je glavni razlog vašeg pada polaganje nekog drugog ispita par sati ranije
** doživite neku obiteljsku tragediju - nesreća, bolest, smrt člana obitelji

Navedene situacije služe ilustraciji smjera u kojem bi trebalo tražiti razloge za ponavljanje ispita, međutim, podliježu osobnoj procjeni svakog studenta jednako kao i izgledi i vjerojatnost za prestanak takve izvanredne situacije u sljedećih par dana (kako bi se moglo suvislo i uspješno pristupiti ponovljenom ispitu).

S druge strane, situacije u kojima student nema što izgubiti su otprilike svima jasne - pad ispita za uvjet na zadnjem ili dekanskom roku >>> pad na prvoj komisiji ili ne d'o bog pad na drugoj komisiji NIJE OPCIJA!
ZAHTJEV NIJE DOZVOLJENO PODNOSITI PROTIV ODLUKE KOJU JE DONJELO POVJERENSTVO NA KOMISIJAMA - NJIHOVA JE ODLUKA KONACNA. Dakle, podnosi se samo protiv redovnih ispita i odluke jednog ispitivaca.

Kako da to izvedem?
Pristojno. Iznimno pristojno.
Profesoru koji vam vraća indeks ili priopćava pad pristojno napomenite da ćete podnijeti navedeni zahtjev - pritom bi bilo krasno dati mu do znanja da poštujete njegovu ocjenu i njegovo mišljenje, te da vaš zahtjev nema veze sa njegovom stručnošću ni metodama ocjenjivanja. U redu je i navesti razlog svojeg postupanja (gore navedena lista).

Nakon toga se javite u referadu vaše godine za upute kako zahtjev sastaviti i gdje dobiti informacije o novom terminu ispita te ga podnesite dekanu urudžbiranjem.

Onda se saberite i ponavljajte.
Naglas.
Dva prolaska kroz gradivo nisu dovoljna.

[Pravobranitelj]

http://www.studentskipravobranitelj....sijski-ispiti/

Komisijski ispit? Je li to u pravilu usmeni ispit ili kako to ide? Mislim, padnem 3 puta, idem na komisiju. Jel ta komisija ima pismeni ili mogu odmah na usmeni bez pismenog?

Komisijskim ispitom zovemo četvrti i osmi izlazak na isti ispit. Dakle, ne treći i ne sedmi.
Svaka katedra sama odlučuje kako će izvoditi svoje ispite, ali komisijski ispit iz predmeta izgleda jednako kao onaj redovni. Dakle, ukoliko se ispit i inače izvodi i pismeno i usmeno – komisijski će također pratiti ovu formu.

Na tzv. komisiju studenti izlaze nakon što su 3 puta pali isti ispit, a pritom je nebitno jesu li prethodno pali na pisanom ili usmenom dijelu.

Razlikujemo komisiju pri četvrtom i komisiju pri osmom izlasku:

1. Kod komisije pri četvrtom izlasku na ispit, student NEMA pravo izlaska na usmeni ispit ako nije zadovoljio na pisanom dijelu. Ovo je pravilo uvedeno zadnjom izmjenom Pravilnika i s njime su studenti najslabije upoznati.

Koje su posljedice pada?
U slučaju da padnete ovu prvu komisiju (bilo na pismenom, bilo na usmenom) – slijedi zabrana polaganja ispita od 3 mjeseca koja će se unijeti u vaš indeks. Zabrana vrijedi, čak i ako vam onemogućava izlazak na slijedeći rok koji pada dva dana prije njenog isteka.

Odnosi li se zabrana na sve ispite?!?!
Bože, ne. Ona se odnosi samo na taj konkretni predmet, a nikako na sve ostale - njih možete i dalje polagati neovisno o ovom padu.


2. Kod komisije pri osmom izlasku stvari su ponešto drugačije. Kako je navedeno u članku 28., na ovom izlasku imate pravo pristupiti usmenom dijelu čak i ako niste prošli pismeni.

Članak 28.
(5) Ako se ispit polaže pisano i usmeno, a student osmi put polaže ispit iz istog nastavnog predmeta, nastavničko povjerenstvo zajedno ocjenjuje pisani rad pristupnika i student, bez obzira na uspjeh, ima pravo pristupiti usmenom ispitu.

Koje su posljedice pada?
Posljedica pada na ovoj komisiji znači – gubitak prava studiranja.
Ovaj izlazak ne shvaćajte olako, pa makar vam to bio prvi ili zadnji ispit – pravila su ista.


Čekaj, stvarno ću ostati bez prava studiranja zbog nekog glupog ispita?! Ako padnete – da, najstvarnije. Vaša karijera studenta Pravnog fakulteta u Zagrebu će time biti završena i nema natrag.

Kako da se ne dovedem u takvu situaciju?
Nužnost kvalitetnog i mukotrpnog učenja je valjda svima jasna.
Ipak, budući da studenti često iz drugih razloga imaju problem sa nekim određenim gradivom ili koncepcijom ispita, ne bi bilo loše da već nakon pada prve komisije posjetite katedru kod koje polažete ispit. Ovo se nažalost rijetko radi, što je glupo - profesori će vam vrlo rado izaći u susret i objasniti u čemu griješite, kako formulirati odgovore i na što posebno obratiti pažnju prilikom učenja.

Druga stvar, ako se već dovedete u situaciju da ste ispit pali sedmi put, moj je savjet da ne izlazite na prvi sljedeći rok ako je on na rasporedu za dva tjedna. Uzmite vremena, saberite se, hodočastite na konzultacije i zamolite nekoga da vas ispita gradivo. Osim znanja, za izlazak na drugu komisiju potrebna je i određena doza psihičke stabilnosti i samopouzdanja.

[Pravobranitelj]

Dekanova odluka o neprebacivanju apsolvenata - klikni ovdje!

[Pravobranitelj]

Uvjet za upis 9. semestra je 50 ECTS bodova sa četvrte godine.
To vidimo na ovoj slici


Što se tiče dekanove odluke o upisu modula;

ODLUKA O NAČINU UPISA U 5. GODINU STUDIJA

1. Studenti slobodno, bez brojčanih i drugih ograničenja biraju modul studija.

Ovo NE znači bezuvjetan upis.
Znači da neće biti brojčanog ograničenja po modulima te da će svatko moći odabrati onaj modul koji želi - makar to značilo da će na jednom modulu biti 800 ljudi, a na drugome dvoje. Neće biti ni drugih uvjeta tipa - ocjene iz pojedinih predmeta, npr. iz građanskog za građanski i slično.
Pravilo se odnosi na ljude koji steknu uvjet za upis ispita iz devetog semestra.

2. Prilikom prvog upisa bilo kojeg broja ECTS bodova iz devetog semestra student je dužan odabrati modul studiranja.

Čim upisuješ bilo koji predmet 5. godine, moraš se opredijeliti za modul. Razlog za ovo je što se predmeti razlikuju od modula do modula pa njihovo upisivanje ne bi bilo moguće bez prethodnog odabira konkretnih predmeta (prilikom odabira modula).

3. Deseti semestar može upisati student kojemu je iz osmog semestra ostalo 8 ili manje ECTS bodova.

Upisivanje diplomskog dozvoljeno je kad studentu ostane jedan ispit sa četvrte godine. Radi se o veljači, dakle do tada treba dati sve osim jednog sa četvrte za čisti upis desetog semestra.
Ovi sa pete se mogu davati paralelno sa upisanim desetim semestrom i nisu uvjet u ovom smislu.

4. Deseti semestar upisuje se u ljetnom semestru. Ali studentu koji u tekućoj godini ne zadovoljava uvjete za upis desetog semestra u ljetnom semestru, bit će omogućeno da sljedeće akademske godine deseti semestar upiše u zimskom semestru, ako ispunjava uvjete za upis punih 30 ECTS bodova"

Taj ljetni deseti semestar (diplomski) slijedit će nakon zimskog devetog semestra (ispiti modula). Ovo se odnosi na situaciju u kojoj je student dao uvjet za petu godinu, upisao puni deveti, i na dan upisa desetog semestra ima samo jedan ili nijedan upis sa četvrte.

Kako je moguće da ljudi upisuju parcijalu pete ili puni deveti semestar, ali sa zaostatkom od više od jednog ispita sa četvrte godine - i sve slične kombinacije - upis desetog semestra neće biti dozvoljen sve dok se ne ispuni uvjet iz stavka 4.

Eto, my two cents. Nadam se da je sad malo jasnije.

[Pravobranitelj]

Imam pitanje u vezi s polaganjem ispita s tekuće godine s ostvarenih 50 ECTS s prethodne, dakle s uvjetom. Imam uvjet za 2. godinu, ostao mi je OTPD s 1. godine. U slučaju da se ikako dogodi da ne položim OTPD u rujnu, može li mi se brisati položene ispite s 2. godine? Mogu li upisati 3. godinu ako skupim 50 ECTSa s 2. godine, a ipak ne položim OTPD?

Položeni se ispiti NE brišu!

Oni ostaju položeni i studenti ih ne moraju ponovno polagati.
Ono što, ipak, ne dolazi u obzir je upis predmeta s treće godine, ako preostali ispit s prve nije riješen.

Pravilo koje vrijedi - student NE može imati upisane predmete koji spadaju u TRI različite godine.

Odredba Pravilnika koja nam ovo zorno ilustrira je:

Članak 16.
(3) Student može polagati ispite iz nastavnih predmeta određene studijske godine tek kad ostvari 50 ECTS bodova iz prethodne studijske godine sukladno studijskom programu, s tim da preostale ECTS bodove treba ostvariti tijekom tekuće studijske godine.

Budući da sam u zadnjih par dana dobila puno ovakvih upita vezanih uz Rimsko pravo, Naciju i Kazneno – nemojte se s ovim kockati.
Rokovi još traju!

[Pravobranitelj]

draga pravobraniteljice, evo pišem molbu za nastavak studiranja po upisanom programu.. pozivam se naravno na čl.116.ZZDVO, ali me muči ona odredba iz statuta o 7 god... nikako da je nađem...
"Studenti koji su započeli studij na Fakultetu (dodiplomski, odnosno poslijediplomski) prema zatečenom nastavnom programu i planu imaju pravo dovršiti studij i steći odgovarajući akademski naziv prema uvjetima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Statuta. To im pravo pripada do isteka akademske godine u kojoj se navršava sedam godina od dana kada su upisali prvu godinu dodiplomskog studija"

pa ako mi možeš reći koji je to točno čl iz statuta??

unaprijed zahvaljujem!!:smile:

Propisi koje tražite pri pisanju ove molbe:
1. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Članak 116.
(2) Studenti upisani na dodiplomski i poslijediplomski magistarski ili doktorski studij prije ustrojavanja preddiplomskih i poslijediplomskih studija sukladno odredbama ovoga Zakona imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija i steći odgovarajući akademski stupanj prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Studenti kojima je na temelju prijašnjih propisa odobrena tema za izradu doktorskog rada bez doktorskog studija, imaju pravo obrane doktorskog rada i stjecanja doktorata znanosti prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Visoko učilište može ograničiti trajanje prava na završetak studija prema stavku 2. ovoga članka na određeni broj godina, ali ne na manji broj godina od onoga koji je studentu ostalo do završetka studija prema programu prema kojemu je započeo studij uvećan za dvije godine.



2. Statut Sveučilišta

Studij
Članak 120.
(1) Provedba studija prema ovome Statutu započinje akademskom godinom 2005/2006.
(2) Poslijediplomski studiji izvodit će se prema ovome Statutu najkasnije od akademske godine 2005./2006., ako Zakonom nije određeno drukčije.
(3) Studenti koji su započeli studij prije stupanja na snagu ovoga Statuta imaju pravo završiti studij prema programu i pravilima koja su se primjenjivala prije stupanja na snagu ovoga Statuta u rokovima i na način koji svojom odlukom utvrde znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice Sveučilišta.


Tekst molbe bi trebao glasiti otprilike:
«Molim da mi se odobri nastavak studija po starom dodiplomskom programu, a u skladu sa zakonskim rokom predviđenim u čl. 116. ZZDVO- a i čl. 120. Statuta Sveučilišta.»